View
419
Download
9
Category
Preview:
Citation preview
TEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTET
Seminarski rad
Student: Petra Novačić, IV.grupa
Kolegij: Povijest tekstila i odjeće
Studij: TMD, 1.semestar
Mentor: Dr.sc.Katarina Nina Simončić
Datum predaje: 07.06.2011.
2
SADRŽAJ:
Tematski izvod/apstract......................... … ..…………….……..........……………………….3
1.UVOD...........................................……………………………………...........…..............…..3
2.ŽIVOT U MEZOPOTAMIJI............... ............... ............... ............... .......………………....4
2.1.URBANI SUMER............... ............... ............... ............... .............…. ……………….4
2.2.KRALJEVSKO GROBLJE............... ............... ............... ...........………………….…..4
3.KULTURA ODJEVANJA MUŠKARACA..….....…………………………….……….…...5
3.1.ODJEĆA……..….………………………………….………………………………..….5
3.2. NAKIT………………….…………………………………………………………....…5
3.3. OBUĆA………………………………………………………………………………....5
3.KULTURA ODJEVANJA ŽENA.................…………………………………..........….......8
3.1.ODJEĆA…………………………………………………………………...……………8
3.2.OBUĆA…………………………………………………………...……………………..8
3.3.NAKIT……………………………………………………………..…………………....8
4.ZAKLJUČAK......................... ....... ..............................................…………………............10
5.LITERATURA................................... .. ............ .....................................………………….11
6.POPIS FOTOGRAFIJA............................ ... ......................................…………………......12
3
U ovom seminaru prikazat ću i objasniti razne odjevne predmete i kombinacije koje se
javljaju u Mezopotamiji, a najčešće su to kožni i vuneni odjevni predmeti. Mezopotamija je
područje između rijeka Eufrat i Tigris, te obuhvaća Sumersko-akadamsku i babilonsku
kulturu. Sva odjeća na tom području razvila se zapravo iz sumerske nošnje. Kao Sumer i
Akad, fotografijama ću potkrijepiti i razjasniti i Babilon, te razraditi značaj njihove odjeće,
običaja i same kulture.
1. UVOD
Mezopotamiju smještamo u Afriku, u doba uvođenja pisma odnosno početka civilizacije, oko
3500.g.pr.Kr. Za temu sam se odlučila jer svi misle da se tu radilo samo o «krpama» bez
ikakvog smisla te da su tada ljudi bili poprilično zaostali. Nije bilo tako, dapače, bilo je
suprotno, oni su otkrili što ih grije, a što hladi, koji materijali su ugodni, a koji ne.Afrički
kontinent toliko je bogat i raznovrstan da se kultura ne mijenja samo od jedne zemlje do
druge, nego se unutar pojedine zemlje može naći mnogo različitih kultura. Kao što su mnogi
znanstvenici istaknuli, tijelo je mnogo više od mesa, kostiju i krvi. Knjiga ˇ»Velike
civilizacije» na kojoj je radilo više od 60 stručnjaka iz različitih zemalja, s više od 600
fotografija u boji i specijalnih prikaza, s mnoštvom ilustracija, karata dijagrama i crteža
govori o njihovoj kulturi i životu . «Mezopotamija» znači na grčkom «zemlja među
rijekama», pri čemu se misli na rijeke Eufrat i Tigris. Mezopotamija je zapravo područje koje
čini trokut omeđen na jugu ušćem rijeka Eufrat i Tigris, te gradom Alep i jezerom Urmiah na
sjeveru. Tu se uglavnom danas nalazi država Irak. U Mezopotamiji trajale su i razvijale se
mnoge civilizacije, jedna iz druge. Obuća su činile sandale ili visoke gležnjače od meke kože.
Asirci i Babilonci poznavali su pamuk koje je do njih stigao iz Indije, a pri njegovom bojenju
koristili
su grimiz
dobiven
iz žlijezda
morskog
puža
volka.
4
Sl.1.
2.ŽIVOT U MEZOPOTAMIJI
2.1.URBANI SUMER
Izradom keramički posuda, metalnih predmeta i tkanina bavili su se specijalizirani obrtnici. U
gradove su se stalno dopremale sirovine poput kamena, drveta, metala, rudača i ostalih
egzotičnih materijala. Od nekih se sirovina proizvodila roba za vladajuću klasu, druge su se
vrste materijala otpremale natrag kao isplata za preuzetu robu.. Nova roba koja se počela
proizvoditi imala je sve veću važnost u privredi. Kamene zdjele, metalni alat i oružje, bitumen
za čamce, isklesano kamenje, drago kamenje i plemeniti metali za nakit i ukrase zauzimali su
važno mjesto u životu vladajuće klase mezopotamskih gradova. Poglavar grada slao je
trgovce na različita područja da mijenjaju robu za sirovine. Iz pisanih i arheoloških nalaza
zna se da su se trgovački putovi širili na istok preko Iranske visoravni, na jugoistoku čamcima
do Perzijskog zaljeva i sjeverozapadno do Anatolskih planina, Sirije i Fenicije.
2.2.KRALJEVSKO GROBLJE
U kraljevskim grobnicama pronađeno je veliko bogatstvo, uključujući nakit os zlata, srebra,
bakra, lazurnog kamena i karneola, kamene i metalne posude pomno ukrašene glazbene
instrumente, alat i oružje od plemenitih metala. Uskoro je otkriveno da se bogatstvo ne nalazi
samo u kraljevskim grobnicama već da i brojne privatne grobnice sadrže obilje takvih
predmeta. U nekim grobnicama nije pronađeno ništa, al je uz ostatke tijela pronađeno
nekoliko glinenih posuda, druge su sadržavale veliko bogatstvo i najveću žrtvu - ljudsko biće.
5
6
Sl.2.
7
3.ODJEVANJE MUŠKARACA
U Mezopotamiji nije obrtnički ceh bio društvena organizacija nezavisna od vladine kontrole;
ceh je vlada priznavala i njime se služila. Glavar ceha, kao na primjer »šef stolara« ili »šef
tkalaca« pazio je uistinu na interese ceha — tako je, na primjer, bio odgovoran za novačenje
novih članova; on bi vladi podastirao popis članstva,
3.1.ODJEĆA
Muškarci odijevaju KANDIS, krojenu dugu tuniku s kratkim rukavima, koja se nosila uz dugi
šal. Muškarci, kao i žene nosili su dugu kosu, te njegovali duge brade. Kose i brade kovrčale
su se pomoću ugrijanog željeza za kovrčanje, a ponekad se u njih uplitala zlatna nit.
3.2.NAKIT
Vladari su na glavi nosili tiaru, a puk turbane i fesove. Ratnici su nosili šiljate kacige, a
odijevali se u odjeću izrađenu od kože, pokrivenu metalnim pločicama. Jedinstvena zlatna
kaciga pronađena je u bogato opremljenoj „privatnoj grobnici“ Meskalamduga. U kraljevskoj
grobnici pronađen je pečat s natpisom „kralj Meskalamdug“, ali se ne zna radi li se o istoj
osobi..
Sl.3.
8
Sl.4.
9
4. ODJEVANJE ŽENA
4.1.ODJEĆA
Žene su vunenu, do gležnjeva dugu odjeću nosile pokrivajući lijevo rame, a preko nje su
ovijale šal bogato ukrašen resama. Postojeći prikazi ženskih likova u mezopotamskoj
umjetnosti predočuju žene u dugom, nabranom ruhu. Asirski zakon još su odavno primorali
udane žene da pri pojavljivanju u javnosti lice zastiru velom, te je to prvi običaja koji se na
ovim zemljopisnim širinama zadržao do današnjih dana. Žene su, kao i muškarci nosile dugu
kosu. Kosa se kovrčala ugrijanih željezom za kovrčanje, a ponekad su u kosu uplitale i zlatnu
nit.
4.3.NAKIT
Ogrlica od zlatne žice, lazurnog kamena i drugoga poludragog kamenja, s privjeskom koji
prikazuju glavu božicu. Potječe iz 13.st. pr.Kr. i izuzetan je primjerak pomno izrađenog nakita
za vladajuću klasu(«Velike civilizacije» Mozaik knjiga, 2003. ). Mnoge sluškinje u
kraljevskim grobnicama imale su bogato ukrašene ogrlice od zlata, srebra i poludragog
kamenja, teške zlatne naušnice i ukrase na glavi od zlatnih vrpca i listića.(«Drevne
civilizacije» Ivanka Borovac, Mozaik knjiga,2006. )
Sl.5. Sl.6.
10
Sl.7.
11
ZAKLJUČAK
Kroz istraživanje o povijesti odijevanja u Mezopotamiji zaključila sam kako se moda ponavlja
i zapravo je uvijek ista, ali se nadograđuje. Narodi u Mezopotamiji čine se veoma
konzervativni i pomalo sramežljivi. Nevjerojatno mi je zamisliti da nisu znali za mnoge
odjevne predmete koje mi danas svakodnevno nosimo, poput traperica, pamučnih majka sa
svakojakim aplikacijama i bojama. Da bi razumjeli odijevanje, te modu i antimodu danas,
moramo razumjeti odijevanje i ukrašavanje tijela starih plemena i naroda.
12
POPIS FOTOGRAFIJA:Slika1.http://gendhut44.files.wordpress.com/2010/02/mesopotamia2.jpg?w=500&h=375
Slika2.- [1] Radnik: oglavlje od tkanine; tunika s pojasom, ogrtač; hlače; cipele.[2]
Sluškinja: kosa počešljana od lica s vrpcom; ravna haljina dugih rukava ukrašena na
nadlakticama i vratu.[3] Princ: visoka kruna ukrašena perjem i medaljonima; ukrašen širok
kožni pojas; hlače, nogavice skupljene oko gležnjeva.[4] Kraljica: oglavlje ukrašeno
okruglim zlatnim pločicama; zlatne naušnice i ogrlica; šal i suknja obrubljeni resama.[5]
Sluga: lanena tunika u obliku slova T, do koljena; malen ogrtač nabran na jednom ramenu.
[6] Plemić: oglavlje od omotane tkanine; velik ogrtač od vunene tkanine prugasta uzorka
obrubljen resama, sprijeda pridržan broševima i niskom perli; donja halja završava
porubom s dugačkim resama.[7] Vojnik: kožno oglavlje; tunika preko hlača; čizme.[8]
Kralj: visoka zlatna kruna; vezena odora dugih rukava; čizme. (John Peacock : «Povijest
odijevanja na zapadu» str.19-20 )
Slika3.- šiljate kacige.(skupina autora : »Drvene Civilizacije» -Velike kulture svijeta (16.-
18.str))
Slika4.- [1] Babilonski kralj oko 1200. pr. Kr.: visoka zlatna kruna ukrašena perjem; vezena
odora s pregačom; širok pojas; remeni prekriženi na prsima.[2] Asirski plemić okol200. pr.
Kr.: duga kosa, oko glave vrpca u obliku vijenca od zlatnog lišća; šal obrubljen zlatnim
resama; cipele.[3] Plemić oko 880. pr.Kr.: oblo oglavlje; duga kosa i brada u uvojcima; kratka
tunika s opšivenim rubovima; bogat žut šal obrubljen resama; svilena tkanina oko pasa.[4]
Svećenik oko 870. pr.Kr.: duga
kosa i brada; kratka tunika obrubljena resama; šal pričvršćen pribadačom na jednom ramenu.
[5] Asirska kraljica oko 800. pr. Kr.: zlatna kruna i naušnice; šal od tkanine s uzorkom vezen
uz rubove i ukrašen obrubom s resama.[6] Babilonka oko 1100. pr. Kr.: bijeli ogrtač, uz
rubove našivene vrpce jarkih boja; kožne natikače.[7] Asirska kraljica oko 500. pr. Kr.: tunika
vezena prugastim geometrijskim uzorkom; šal obrubljen resama; teške grivne.[8] Plemić oko
700. pr. Kr.:visoka kapa u obliku krnjeg stošca; duga kosa i brada; vezena odora; vuneni šal
obrubljen resama; cipele. (John Peacock: «Povijest odijevanja na zapadu» str.17.)
Slika5.- zlatni lančić sa šarenim perlicama (skupina autora: «Velike Civilizacije» mozaik
knjiga, 2003., str.)
13
Slika6.- primjer stavljanja nakita kod žena (skupina autora: «Velike Civilizacije» mozaik
knjiga, 2003., str.)
Slika7. -[1] Vojnik oko 750. pr. Kr.: metalna kaciga s remenom ispod brade; duga kosa i
brada: širok, krut kožni remen preko crvene tunike; hlače; visoke čarape; čizme.[2] Stražar
oko 650. pr. Kr.: kaciga s perjanicom na vrhu; vunena tunika; remeni prekriženi na prsima;
oko struka širok remen.[3] Plemić oko 600. pr. Kr.: oglavlje u obliku krnjeg stošca; duga
kosa i brada; ogrlica od perlica; suknja s resama na porubu; širok pojas; kožne narukvice;
crvene kožne čizme.[4] Lovac oko 620. pr. Kr.: kožna vrpca oko glave, kožne narukvice i
remen; nabrana suknja obrubljena resama; sandale.[5] Vrhovni svećenik oko 200. pr. Kr.:
oglavlje s niskom krunom; krut prsluk; pojas ukrašen cvjetnim motivom koji se ponavlja i
na narukvicama; suknja ukrašena resama.[6] Sluškinja oko 200. pr. Kr.: kratka bluza i duga
suknja; tkani šal s resama; pernata lepeza.[7] Pučanin oko 700. pr. Kr. - 100. p. Kr.: krat- ka
kosa i brada; tunika u obliku slova T; pojas od više tankih kožnih vrpca.[8] Plemić oko 100.
po. Kr.: tunika i suknja; šal izvezen zlatom i obrubljen resama. (John Peacock: «Povijest
odijevanja na zapadu» str.18.)
LITERATURA
Skupina autora, »Drvene civilizacije» -Velike kulture svijeta, (16.-18.str)
Skupina autora, »Velike civilizacije», mozaik knjiga, 2003.
John Peacock, .»Povijest odijevanja na zapadu»
»Estetika odijevanja» : Loara Blažević, Sanja Pribić. Alfa, 2000.
Francois-Marie Grau, »Povijest odijevanja», Naklada Jesenski i Turk, 2008. Zagreb
http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica
14
Recommended