Immanuel Kant - Vjecni Mir i k

Immanuel Kant (1724. - 1804.) rodio se i umro Königsbergu

Njemački je filozof koji se smatra posljednjim velikim misliocem razdoblja prosvjetiteljstva

Poznat je po filozofskoj doktrini koja se naziva transcendentalni idealizam

Poznat je i po svojim djelima na polju etike, i po tome što je formulirao kategorički imperativ

Kantova filozofija se može podijeliti u dva perioda: "do kritički period" i "kritički period“

U do-kritičkom periodu Kant se bavi materijalističkim tumačenjem svijeta.

U kritičkom periodu on daje kritiku prethodne filozofije (filozofije svojih prethodnika) i potpuno prelazi na idealizam.

„Moralno – praktični um u nama izriče svoje neodoljivo veto: neka ne bude rata; niti između mene i tebe u prirodnom stanju niti između nas kao država koje su, premda iznutra u zakonitom stanju, izvana (u međusobnom odnosu) ipak u bezakonju; jer to ni za koga nije način na koji treba tražiti svoje pravo“. I. Kant, Metafizika ćudoređa, str.143.

„Kad je riječ o međusobnom odnosu država, um zna samo jedan put za izlazak iz bezakonskog stanja neprekidnog rata: da se države, jednako kao i pojedinci, odreknu divlje (bezakonske) slobode, da se prilagode javnim prinudnim zakonima, te da tako stvore državu naroda (civitas gentium) koja će se, naravno, sve više širiti dok naposljetku ne obuhvati sve narode na zemlji“.

Po Kantu je najuzvišenija ideja ljudskog samoodređenja misliti o sebi u skladu s pravom svjetskog građanskog društva jer će tek u takvom uređenju u punom smislu biti osigurana sva ljudska prava.

U federalizmu bi, kao proizvoljnoj asocijaciji, naglašava Kant, svaka država zadržala svoju suverenost i autonomiju s time što bi njeno pravno uređenje trebalo biti u skladu s temeljnim ljudskim pravima i s međunarodnim pravom.

Svojom vizijom federacije, kao države naroda, Kant zapravo zagovara ideju kozmopolitskog nacionalizma. On podržava nacionalni identitet svake države ali traži da taj nacionalni identitet bude u skladu s identitetom međunarodne federacije.

Kant postavlja opći zahtijev “gostoljubivosti” Kant se oštro suprotstavljao formiranju

jedinstvene svjetske države naglašavajući da bi u takvoj državi vladao neograničeni despotizam.

Kant se oštro suprotstavljao formiranju jedinstvene svjetske države naglašavajući da bi u takvoj državi vladao neograničeni despotizam.

Kantova ideja je preteča osnivanja UN  Analizirajući ideje Kanta, o

proizvoljnom savezu, može se zaključiti kako bi on bio skloniji ideji Ujedinjenih naroda ali ne i ideji Europske unije.

Svojom zabranom INTERVENCIJE u unutrašnje pravno stanje pojedine države Kant kao da je predvidio današnje negativne procese u globalnom svijetu.

U Metafizici ćudoređa, Kant naglašava, kako je vječni mir kao ideja neostvariv ali da su ostvariva politička načela koja bi nas mogla odvesti do mira. Ta su politička načela ostvariva samo u proizvoljnoj federativnoj zajednici.

“Prvi mislilac globalizacije”

Odnosi među državama po Kantu su analogni odnosima između pojedinaca.

Stanje “vječnog mira” Naddržava ili “država naroda” Po Kantu ideal vječnog mira je

neostvariv ali mu treba težiti kroz djelovanje na principima pacifizma i tzv. “pravednog rata”

 «Nijedan mirovni ugovor ne treba smatrati valjanim ako je sklopljen tako da prešutno sadrži povod budućem ratu» (str. 115.)

«Nijednu samostalnu državu (bez obzira na to je li ona velika ili mala ne može država steći naslijeđem, zamjenom, kupovinom ili darivanjem» (str.116.)

«Stajaće vojske (miles perpetius) trebaju s vremenom potpuno nestati»

»Država se ne smije zaduživati zbog vanjskih državnih razmirica» (str.117.)

Treba se zabraniti takav rat koji se koristi svim sredstvima koja bi vodila istrebljenju

Rat do istrebljenja koji bi vodio vječnom miru, Kant kaže završio bi na «velikom groblju čovječanstva» (str.119.)

Pravo naroda treba se temeljiti na federalizmu slobodnih država Narodi /države se mogu promatrati kao pojedinci Mogu se udruživati u saveze (Völkerbund) Države u ratu mogu sklapati mir Mir se ne može ostvariti bez međunarodnoga ugovora Može se sklopiti savez mira, «koji bi se od ugovora o miru

razlikovao po tome što ovaj posljednji hoće okončati samo jedan rat, a onaj prvi sve ratove zauvijek» (str.126.)

• Izlaz iz divlje bezzakonske slobode, Kant vidi u stvaranju «države naroda (civitas genitium)» koja bi trebala obuhvatiti sve narode svijeta

Pravo hospitaliteta znači da stranac zakoračivši na tlo neke druge države ne smije doživjeti neprijateljstvo, pa mora biti prihvaćen.

Kant zastupa pravo posjeta «koje pripada svim ljudima kao društvenim bićima» (str.128.)

On dalje zastupa ideju o pravu građanina svijeta kao «dopunu za javno pravo čovjeka uopće, a time i za vječni mir» (str.129.)

KANTOVA Ideja kozmopolitizma poklapa se s pokušajem stvaranja globalne demokracije, čiji je primjerak Europska unija.

Kozmopolitska koncepcija EU očituje se u «jednakim pravima svih državljana i stranaca».

Kozmopolitizam