View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
GRUPA SVETSKE BANKE
J U G O I S T O Č N A E V R O P A R E D O V N I E K O N O M S K I I Z V E Š T A J
Postojan rast uprkos rastućim rizicima
Jesen 2016.
Izdvajamo iz sadržaja Redovnog ekonomskog izveštaja br. 10:
Sve privrede zapadnog Balkana nastavljaju rast i beleže pozitivne pomake u pogledu
zaposlenosti i smanjenja siromaštva.
Investicije i dalje ostvaruju značajan doprinos privrednom rastu. Posle više godina
stagnacije, potrošnja se u svim zemljama ubrzala usled poboljšanja na tržištu rada i/ili viših
zarada u javnom sektoru i transfera.
U zemljama koje sprovode mere konsolidacije došlo je do poboljšanja fiskalnih računa, te su
deficiti i fiskalni rizici smanjeni a nivoi javnog duga stabilizovani. Međutim, u drugim
zemljama javni prihodi nisu rasli paralelno sa povećanom potrošnjom, što je poremetilo
fiskalnu ravnotežu i prouzrokovalo rast javnog duga.
Uzevši u obzir složeno globalno okruženje, da bi se privredni rast održao na
postojećem nivou i povećao biće potrebni trajna opredeljenost za rešavanje preostalih
eksternih slabosti, manja fiskalna neravnoteža i smelost u sprovođenju strukturnih
reformi.
Izveštaj br. 104327-ECA
Jugoistočna Evropa Redovni ekonomski izveštaj br. 10
Postojan rast uprkos rastućim rizicima
Jesen 2016.
Zahvalnice
Ovaj Redovni ekonomski izveštaj (RER) obuhvata ekonomska kretanja, izglede i ekonomske
politike u šest zemalja jugoistočne Evrope (JIE6): Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, BJR
Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.
Izveštaj dva puta godišnje izrađuju ekonomisti Svetske banke angažovani u zemljama JIE6.
Autorski tim čine Barbara Kunja (Barbara Cunha) (rukovodilac radnog tima i glavni autor),
Jekaterina Vostroknutova (rukovodilac radnog tima), Agim Demukaj, Sandra Hlivnjak, Johana
Jeger (Johanna Jaeger), Alena Kantarovič, Sanja Madžarević-Šujster, Olasupo Olusi, Lazar
Šestović, Hilda Šijaku (Hilda Shijaku), Bojan Šimbov, Ešli Tejnor (Ashley Taylor) i Mišel Tehada
(Michelle Tejada). En Grant (Anne Grant) je pružila pomoć pri uređivanju ovog broja, dok su
Budi Virasmo (Budy Wirasmo), Artjom Kolesnjikov i Robert Vaiharo (Robert Waiharo) zaslužni
za dizajniranje. Valentina Martinović, Nejme Kotere (Nejme Kotere), Samra Bajramović, Ivana
Bojić, Enkelejda Karaj, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Šopova, Boba Vukoslavović i Dragana
Varezić pružili su pomoć timu autora.
Za distribuciju izveštaja, eksternu komunikaciju i odnose sa medijima nadležan je Tim za
eksternu komunikaciju, koji čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Pol A. Kler (Paul A. Clare),
Ana Đokutaj (Ana Gjokutaj), Jasmina Hadžić, Elena Karaban, Artjom Kolesnjikov, Endrju Kirher
(Andrew Kircher), Vesna Kostić, Džon Mekedon (John Mackedon), Mirjana Popović i Sanja Tanić.
Tim se zahvaljuje i Elen Goldštajn (direktor za zemlju, jugoistočna Evropa), Džonu Panceru
(John Panzer) (direktor, Globalna praksa makroekonomije i fiskalnog upravljanja), Galini A.
Vinselet (Gallina A. Vincelette) (menadžer prakse, Globalna praksa makroekonomije i fiskalnog
upravljanja), Ivailu Izvorskom (menadžer prakse, Globalna praksa makroekonomije i fiskalnog
upravljanja) i menadžment timu za zemlju za jugoistočnu Evropu na smernicama koje su pružili
tokom izrade ovog izveštaja. Tim je takođe zahvalan na komentarima koje su na prethodne
nacrte ovog izveštaja dali predstavnici centralnih banaka i ministarstava finansija zemalja JIE6.
Ovaj i svi prethodni izveštaji RER za JIE mogu se naći na adresi www.worldbank.org/eca/seerer/
Standardna izjava o odricanju od odgovornosti:
Ovaj izveštaj izradilo je osoblje Međunarodne banke za obnovu i razvoj/Svetske banke. Nalazi,
tumačenja i zaključci izneseni u ovom izveštaju ne odražavaju nužno stavove Odbora izvršnih
direktora Svetske banke niti vlada koje oni predstavljaju. Svetska banka ne garantuje tačnost
podataka sadržanih u ovom izveštaju. Prikaz granica, boja, oznaka i drugih informacija na bilo
kojoj mapi u ovom izveštaju ne predstavlja stav Svetske banke o međunarodno pravnom
statusu bilo koje teritorije, niti odobravanje i prihvatanje takvih granica.
Izjava o autorskim pravima:
Materijal u ovom izveštaju je zaštićen autorskim pravom. Kopiranje ili prenošenje ovog
izveštaja u celini ili njegovih delova bez dozvole može predstavljati kršenje zakona.
Međunarodna banka za obnovu i razvoj/Svetska banka podstiče distribuciju svojih
izveštaja i najčešće bez odlaganja daje dozvolu za reprodukovanje delova ovakvih
dokumenata. Dozvolu za fotokopiranje ili umnožavanje bilo kog dela ovog izveštaja
možete dobiti ako uputite zahtev sa potpunim informacijama na sledeću adresu: Copyright
Clearance Center, Inc., 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923, USA, telefon 978-750-8400,
telefaks 978- 750-4470, http://www.copyright.com/. Sva ostala pitanja u vezi sa pravima i
licencama, uključujući i supsidijarna prava, treba uputiti na sledeću adresu: Office of the Publisher,
The World Bank, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, telefaks 202-522-2422,
adresa elektronske pošte pubrights@worldbank.org.
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR. 10
Sadržaj
Postojan rast uz povećane rizike 1
1. Pregled 3
2. Umerena privredna ekspanzija ali i povećani rizici 5
3. Stvoreno više radnih mesta, ali nezaposlenost ne jenjava 8
4. Eksterne pozicije i dalje su osetljive 11
5. Fiskalna konsolidacija je urodila plodom 13
6. Kreditiranje u porastu, ali i dalje otežano niskim kvalitetom sredstava 15
7. U kom pravcu dalje 17
Ključni ekonomski pokazatelji za zemlje JIE6 19
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
Spisak grafikona
Grafikon 2.1. JIE6: Jačanje privrednog rasta 5
Grafikon 2.2. Investicije i potrošnja pokreću rast 6
Grafikon 3.1. Zaposlenost se uz napor kreće ka nivoima od pre krize 8
Grafikon 3.2. Nezaposlenost je i dalje visoka 8
Grafikon 4.1. Blago povećanje deficita tekućih transakcija u 2016, osim u Srbiji 11
Grafikon 4.2. Deficiti spoljnotrgovinske razmene negativno utiču na deficite tekućih transakcija 11
Grafikon 4.3. Smanjenje priliva SDI i portfolio investicija... 12
Grafikon 4.4. ...u većini zemalja JIE6 12
Grafikon 5.1. Mere fiskalne konsolidacije dovode do smanjenja deficita u Albaniji i Srbiji… 13
Grafikon 5.2. ...ali pritisci na potrošnju nisu praćeni rastom javnih prihoda u većini zemalja 13
Grafikon 5.3. Fiskalna konsolidacija pomaže stabilizaciju javnog duga u Albaniji i Srbiji 14
Grafikon 6.1. Jačanje privredne aktivnosti podstiče tražnju privatnog sektora za kreditima 15
Grafikon 6.2. Raciji adekvatnosti kapitala i dalje su adekvatni 16
Grafikon 6.3. Obim nenaplativih plasmana uglavnom je u padu 16
Spisak tabela
Tabela 1.1. Oporavak se konsoliduje do kraja 2018. 3
Tabela 2.1. Pozitivni izgledi za rast 6
Tabela 4.1. Nepovoljniji eksterni izgledi za zemlje JIE6 12
Tabela 5.1. JIE6: Fiskalna kretanja i izgledi 14
JIE6: Ključni ekonomski pokazatelji 21
Postojan rast uz povećane rizike
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
1. Pregled
Šest zemalja jugoistočne Evrope (JIE6) –
Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH),
Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija
– suočene su sa složenim globalnim
okruženjem. Očekivanja da će američki Fed
pooštriti monetarnu politiku dovode do
smanjenja likvidnosti širom sveta. Privredni
rast je svuda usporen, a ove godine se
privredni rast Evropske unije (EU), jednog od
glavnih izvoznih tržišta za zemlje JIE6,
procenjuje na niskih 1,6 odsto, što je čak i
manje od prošlogodišnjih 1,7 odsto.
Neizvesnost u Evropi povećana je usled
referendumske odluke Velike Britanije da
napusti EU, nastavka krize u Grčkoj, pritisaka
na italijanske banke, političkih tenzija u
Turskoj i tekuće izbegličke krize. „Bregzit“ je
ponovno pokrenuo debatu o budućnosti EU, a
upitan je i njegov mogući uticaj na države koje
su na putu pridruživanja. Međutim, zemlje JIE6
se i dalje čvrsto drže svojih ambicija za
integraciju u EU, pri čemu je više zemalja ove
godine otvorilo nova pregovaračka poglavlja.
Tabela 1.1. Oporavak se konsoliduje do kraja 2018.
Uprkos eksternom kontekstu, privredni
rast u zemljama JIE6 sve je stabilniji.
Prema našim projekcijama, stopa rasta će
se povećati sa 2,2 odsto u 2015. na 2,7
odsto u 2016, i to usled jačanja investicija
i oporavka potrošnje domaćinstava.
Ekspanzija na regionalnom nivou odražava
oporavak rasta, prvenstveno u Srbiji, ali i u
Albaniji (Tabela 1.1.). Investicije su i dalje
glavni pokretač rasta, i to naročito u Albaniji,
Crnoj Gori i Srbiji. Nakon više godina
stagnacije, potrošnja se takođe ubrzala,
najvećim delom kao posledica poboljšanog
stanja na tržištu rada (u Albaniji, na Kosovu i
u Srbiji) i viših zarada u javnom sektoru i
transfera (u BJR Makedoniji i Crnoj Gori).
Snažan privredni rast i reforme na tržištima
rada i dalje podstiču stvaranje radnih mesta u
privatnom sektoru. Uz brži privredni rast,
smanjena rigidnost tržišta rada dovela je u Srbiji
do rasta zaposlenosti od 4,7 odsto tokom prve
polovine 2016. Napori uloženi u prevođenje
radnika u legalne tokove doprineli su povećanju
zaposlenosti od 6,7 odsto u Albaniji. Međutim,
uprkos nedavnim poboljšanjima, zaposlenost je i
dalje ispod nivoa od pre krize u svim zemljama
JIE6 osim BJR Makedonije i Crne Gore. Realni rast BDP-a (u procentima)
2015 2016f 2017f 2018f Stopa nezaposlenosti je nastavila da opada u
većini zemalja osim u Crnoj Gori, gde je porasla,
i to delimično usled nedavno usvojenih mera
javne politike. Pa ipak, regionalni prosek je i
dalje visok i iznosi nekih 25 odsto.
SEE6 2.2 2.7 3.2 3.6
Izvori: centralne banke i statistički zavodi.
Pretnju kratkoročnim izgledima za zemlje
JIE6 predstavljaju negativni rizici, pri čemu
su naročito osetljive eksterne pozicije.
Očekuje se da će se deficit tekućih transakcija
(DTT) čitavog regiona u 2016. godini zadržati
na nivou od 6,4 odsto BDP-a, što je više
nego u 2015. jer je smanjenje deficita u Srbiji
kompenzovano
Albania 2.8 3.2 3.5 3.5
Bosnia and Herzegovina 3.0 2.8 3.2 3.7
Kosovo 3.9 3.6 3.9 3.7
Macedonia, FYR 3.7 2.0 3.3 3.7
Montenegro 3.2 3.2 3.6 3.0
Serbia 0.7 2.5 2.8 3.5
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR.10
povećanjem deficita u susednim zemljama.
Veći deficiti spoljnotrgovinske razmene,
smanjeni iznosi doznaka i isplate dividendi
nerezidentnim investitorima osnov su
ovakvih kretanja u Albaniji i Crnoj Gori i na
Kosovu. Povećanje deficita u Bosni i
Hercegovini (BiH) i Albaniji može se objasniti
nižim prilivima prihoda i doznaka. Posle
značajnog porasta u 2015, učešće neto priliva
stranih direktnih investicija (SDI) u BDP-u
opalo je u 2016, ali se njima i dalje finansira
značajan deo DTT-a. Portfolio investicije u
opadanju su već nekoliko uzastopnih
perioda, što odražava negativna kretanja na
međunarodnim tržištima.
Zemlje koje su nastavile napore
usmerene ka fiskalnoj konsolidaciji
stabilizovale su svoj javni i javno
garantovani (JJG) dug po prvi put od
početka globalne krize. Fiskalna
konsolidacija počela je da pokazuje efekte, i
pomogla je da se prosečni fiskalni deficit
regiona smanji sa 3,6 odsto BDP-a u 2015.
na 3,4 odsto u 2016. U pozitivnim
rezultatima prednjačile su Albanija, BiH i
Srbija, koje su nastavile sprovođenje mera
fiskalne konsolidacije i u kojima se ove
godine po prvi put od 2009. očekuje
beleženje niskog ili smanjenog fiskalnog
deficita i smanjenog javnog i garantovanog
(JJG) duga. Nasuprot tome, očekuje se
pogoršanje fiskalnih pozicija Kosova, BJR
Makedonije i Crne Gore, što će dovesti do
većeg iznosa JJG duga.
U većini zemalja JIE kreditiranje privatnog
sektora polako se oporavlja. Uz povećanje
obima privredne aktivnosti u Srbiji je došlo i
do ponovnog povećanja obima kreditiranja.
Slično tome, masa novih kredita u porastu je i
u Albaniji, i to naročito kada je reč o
zaduživanju radi potrošnje, kao i na Kosovu,
gde stimulus predstavljaju niske kamatne
stope. Rast kredita ostao je pozitivan u BJR
Makedoniji i na Kosovu, iako je pad poverenja
negativno uticao na zaduživanje privrede
tokom prve polovine 2016. Kreditni rast je
slabiji u Crnoj Gori usled niže tražnje
korporativnog sektora za kreditima; činioci na
strani ponude ograničili su rast kredita i u BiH.
Iako su banke u regionu profitabilne, likvidne
i adekvatno kapitalizovane, stopa
problematičnih plasmana (NPL) i dalje je viša
nego pre krize.
Kratkoročni izgledi za privredni rast u
zemljama JIE6 su pozitivni, ali rizici
naglašavaju značaj strukturnih reformi za
uspešnu promenu orijentacije sa domaćih
ka eksternim izvorima rasta. Predviđa se
povećanje stope rasta u regionu sa 2,7 odsto
u 2016. na 3,6 odsto u 2018. usled povećane
domaće tražnje – investicija uz podršku
potrošnje – kao i usled oporavka izvoza.
Međutim, izgledi privrednog rasta u EU, kao i
drugi činioci koji dovode do neizvesnosti u
regionu, i dalje opterećuju prognoze rasta za
zemlje JIE6. Kako većina zemalja ili izlazi iz
izbornih ciklusa ili tek ulazi u njih, politička
neizvesnost dodatno otežava prisutne rizike,
mada početak novog političkog ciklusa pruža
priliku za pokretanje strukturnih reformi.
Problemi koji ograničavaju potencijalni rast u
zemljama JIE6 su stalno prisutna
nezaposlenost, slabo poslovno i regulatorno
okruženje, neadekvatan kvalitet javnih
usluga, plitka integracija u globalne tokove i
neodrživo korišćenje privrednih resursa.
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
2. Umerena privredna ekspanzija, ali i povećani rizici
Postoji verovatnoća da će stopa rasta u zemljama JIE6 dostići 2,7 odsto ove godine, i to prvenstveno usled oporavka u Srbiji, gde se očekuje rast BDP-a od 2,5 odsto (Grafikon 2.1). Nakon negativnog ili minimalnog rasta tokom 2014. i 2015, realni BDP ove najveće privrede među zemljama JIE6 oporavio se do nivoa zabeleženog pre krize – a Srbija je poslednja zemlja u regionu u kojoj je došlo do toga. Očekuje se da će druge zemlje JIE6 ponoviti rezultat iz prošle godine, uz blago poboljšanje u slučaju Albanije, stabilan rast u Crnoj Gori i neznatno usporavanje u Bosni i Hercegovini (na 2,8 odsto) i na Kosovu (na 3,6 odsto). Očekuje se naglo smanjenje rasta u BJR Makedoniji, i to sa 3,7 odsto u 2015. na 2 odsto u 2016, usled dugotrajne političke neizvesnosti koja nepovoljno utiče na privrednu aktivnosti, a
naročito na privatne investicije.
Grafikon 2.1. JIE6: Jačanje privrednog rasta
Investicije i dalje ostvaruju snažan
doprinos privrednom rastu. Očekuje se da će u
2016. investicije biti primarni pokretač
privrednog rasta u Albaniji, Crnoj Gori i
Srbiji, i značajan pokretač rasta na Kosovu i
u BiH (Grafikon 2.2). Privatne investicije u
velike infrastrukturne projekte već su
stimulisale rast u Albaniji (prvenstveno u
sektoru energetike) i Bosni i Hercegovini
(energetika i turizam). Kada je reč o Srbiji,
privatne investicije – u najvećoj meri
oslonjene na SDI u prerađivačku industriju i
građevinarstvo. Očekuje se da će Kosovo
moći da iskoristi prednosti kako javnih
investicija (prvenstveno u puteve) tako i
domaćih privatnih investicija. Privredni rast
Crne Gore podstiče veliki projekat izgradnje
autoputa koji se finansira iz javnih sredstava.
BJR Makedonija je jedina zemlja JIE6 u kojoj
se očekuje da obim investicija predstavlja
prepreku razvoju; javne investicije nisu se
pokazale kao dovoljne da nadomeste značajno
smanjenje privatnih ulaganja. Investitore je
obeshrabrila dugotrajna politička neizvesnost, te
tako investicije — po prvi put u poslednjih
šest godina – negativno utiču na privredni
rast BJR Makedonije.
Potrošnja je ponovo postala značajan
činilac privrednog rasta. Domaća potrošnja,
prvenstveni pokretač privrednog rasta u
periodu neposredno posle krize, odigrala je u
2015. relativno manju ulogu, ali se od tada
ubrzala. Nju pokreću privatna potrošnja, koja
je u najvećoj meri posledica pozitivnih
kretanja u privredi i na tržištu rada (u
Albaniji, Srbiji, BiH i na Kosovu) ili izdašnih
zarada u javnom sektoru i transfera (BJR
Makedonija, Kosovo i Crna Gora). Uz ponovno
povećanje uvoza, doprinos neto izvoza postaje
negativan u svim
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR. 10
Grafikon 2.2. Investicije i potrošnja pokreću rast
Dekompozija realnog rasta BDP
2012–15
2016
4 8
3
6
2
4
1
2
0 0
-1 -2
-2
ALB MNE KOS BIH
SRB
MKD
-4
ALB MNE
KOS
BIH
SRB
MKD
Potrošnja Investicije Neto izvoz Realni rast BDP š Investicije Neto izvoz Realni rast BDP
Izvor: Statistički zavodi i projekcije Svetske banke.
zemljama osim Srbije, gde je izvoz
prerađivačke industrije stabilan, i Crne Gore,
zbog turizma. Za razliku od 2015, izvoz
usluga nije bio u stanju da nadomesti
dugotrajni uticaj niskih cena robe u Albaniji i
na Kosovu. Uvoz se u svim posmatranim
zemljama povećava, i to prvenstveno usled
potreba vezanih za investicije, kao i u manjoj
meri zbog povećane potrošnje uvozne robe.
Kratkoročni izgledi rasta za zemlje JIE6
su pozitivni (Tabela 2.1). Očekuje se
povećanje privrednog rasta u regionu sa
2,2 odsto u 2015. na 3,6 odsto u 2018. zbog
intenziviranja domaće tražnje usled
povećanja obima investicija, uz podršku
potrošnje, kao i zbog oporavka izvoza.
Očekuje se povećanje srednjoročne stope
rasta u Srbiji, BiH i BJR Makedoniji, i to na
osnovu diverzifikovanih ulaganja u
proizvodne aktivnosti i privatne
potrošnje. U Albaniji, na Kosovu i u Crnoj
Gori – zemljama u kojima su veliki javni
radovi deo ekspanzije – očekuje se
usporavanje privrednog rasta sa postepenim
smanjenjem obima projektnih aktivnosti.
Očekuje se, međutim, nastavak snažnog
rasta potrošnje, kome će podršku pružati
dalje poboljšanje stanja na tržištu rada.
Tabela 2.1. Pozitivni izgledi za rast
Albania 2.8 3.2 3.5 3.5
Bosnia and Herzegovina 3.0 2.8 3.2 3.7
Kosovo 3.9 3.6 3.9 3.7
Macedonia, FYR 3.7 2.0 3.3 3.7
Inflacija u zemljama JIE6 (u procentima,)
Izvor: Statistički zavodi i projekcije Svetske banke.
Izvozu će pogodovati stabilni izgledi za
EU.
Rizici koji prete pozitivnim izgledima vezuju
se za povećane eksterne pritiske. Spora
ekspanzija u EU, neizvesnost
Real GDP growth (percent)
2015 2016f 2017f 2018f
Montenegro 3.2 3.2 3.6 3.0
Serbia 0.7 2.5 2.8 3.5
SEE6 2.2 2.7 3.2 3.6
Doprinos rasta BDP-a (procenat)
Potrošnja 0.9 2.0 2.0 2.7
Investicije 1.7 1.3 1.4 1.0
Neto izvoz 0.3 -0.4 0.0 -0.2
Izvoz 1.8 1.8 2.3 2.4
Uvoz (-) -0.3 0.5 0.4 0.5
0.9 0.4 1.7 3.0
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
u pogledu mogućih efekata „bregzita“,
nastavak teškoća u Grčkoj, političke tenzije
u Turskoj i izbeglička kriza i dalje će
opterećivati izglede zemalja JIE6 za rast.
Mada se očekuje da će neposredni uticaj
„bregzita“ na zemlje JIE6 biti ograničen,
njegove posredne posledice koje nastaju
usled manje od očekivane stope
privrednog rasta u EU mogle bi biti
značajne. Uticaj bi se mogao preneti
posredstvom kanala trgovine, privrednog
rasta i finansijskog sektora; EU je najveći
trgovinski partner zemalja JIE6 i mesto
odakle potiče najveći deo SDI koje se
slivaju u ovaj region. Povećana volatilnost
mogla bi podstaći beg investitora u
kvalitetnije plasmane usled manje
sklonosti ka riziku, što bi moglo da utiče
na eksterno finansiranje posredstvom
kamatnih stopa, deviznog kursa i tokova
kapitala. U tom slučaju postalo bi značajno
teže zadovoljiti relativno velike potrebe
ovog regiona za finansiranjem. Rastuća
neizvesnost u pogledu stabilnosti
bankarskog sektora u Italiji ili drugim
zemljama EU pogođenih „bregzitom“
mogla bi da utiče na matične banke
regionalnih bankarskih posrednika, što bi
opet moglo dovesti do daljeg razduživanja
i manje dostupnosti kredita. Širom
regiona, međutim, domaće finansiranje i
okrenutost većine finansijskih/bankarskih
sistema „ka unutra“ predstavljaju
olakšavajuće okolnosti. Konačno, politička
napetost i bezbednosni problemi u Turskoj
mogli bi lako dovesti do smanjenja stope
privrednog rasta te države, što bi moglo
da ima umereni uticaj na zemlje JIE6 usled
trgovačkih i investicionih veza, ali bi
moglo dovesti do povećanja broja turista u
zemljama JIE6.
Kako većina zemalja ili izlazi iz izbornog
ciklusa ili ulazi u njega, politička
neizvesnost je povećana. Izbore u zemljama
JIE6 su u prošlosti često pratili povećanje
javne potrošnje ili manja efikasnost naplate
javnih prihoda. Čini se da su, ovaj put, bar
Albanija, BiH i Srbija uspele da izbegnu ovaj
šablon. Međutim, kako se izbori
približavaju, pritisak bi se mogao
intenzivirati, što bi opet moglo da uspori
konsolidaciju. Posledice dugotrajnih
političkih previranja u BJR Makedoniji i
neizvesnost vezana za izbore počinju da
slabe tamošnju ekonomiju. Iako su SDI i
tamo bile donekle otporne na negativne
uticaje, domaće investicije su drastično
smanjene. Na fiskalnoj strani, zarade,
penzije i transferi ove godine su značajno
povećani u BJR Makedoniji i Crnoj Gori,
dok bi u Albaniji neadekvatno planiranje i
upravljanje investicijama mogli dovesti do
gomilanja novih neizmirenih obaveza.
Konačno, na Kosovu, dugotrajna politička
nestabilnosti i nedostatak dogovora o
osetljivim temama, poput demarkacije
granice sa Crnom Gorom, počeli su da
obeshrabruju strane direktne investitore.
Stupanje na dužnost novih vlada moglo bi
da proizvede pozitivan momenat u pogledu
strukturnih reformi vezanih za radno pravo,
poslovno okruženje, efikasnost javnih
investicija i usluga i ekonomsku integraciju,
što bi moglo da pomogne da se ubrza i
privredni rast.
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR. 10
3. Stvoreno više radnih mesta, ali nezaposlenost ne jenjava
Snažan privredni razvoj i reforme na tržištu
rada u 2016. i dalje podstiču stvaranje novih
radih mesta, naročito u privatnom sektoru.
Zaposlenost je još uvek ispod nivoa od pre
krize u svim zemljama osim BJR Makedonije
i Crne Gore (Grafikoni 3.1. i 3.2.). Nedavno
započete reforme tržišta rada u Srbiji (2014) i
BiH (2015) počinju da daju rezultate. Zajedno
sa stabilnijom ekonomskom aktivnošću,
manja restriktivnost tržišta rada za posledicu
je imala godišnji rast zaposlenosti od 4,7
odsto u Srbiji, od čega je polovina novih
radnih mesta otvorena u legalnim tokovima.
Osim u Crnoj Gori, pozitivna kretanja na
tržištu rada za posledicu imaju smanjenje
visoke nezaposlenosti. Uprkos povećanju
participacije radne snage, nezaposlenost je
tokom prve polovine 2016. u Albaniji opala za
0,7 procentnih poena a u Srbiji za 1,1 procentni
poen. Nasuprot tome, smanjenje participacije
radne snage dodatno je potpomoglo smanjenje
nezaposlenosti u BiH (za 2,3 procentna poena) i
Makedoniji (za 1,8 procentnih poena). Crna
Gora je jedina zemlja u kojoj se nezaposlenost
pogoršala.
Grafikon 3.1. Zaposlenost se uz napor kreće ka nivoima od pre krize
Grafikon 3.2. Nezaposlenost je i dalje visoka
Indeks zaposlenosti, Q2 2008=100 Stopa nezaposlenosti, 2015 i 2016f, procenat 130 35
30
115 25
20
100
15
85 10
5
70 0
ALB
BIH
KOS MKD
MNE
SRB
— ALB ▬ BIH ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB ▬ SEE6 Stopa nezaposlenosti, 2016 Dugoročnanezaposlenost
— Stopa nezaposlenostie, 2015
Izvor: Statistički zavodi. Izvor: nacionalni statistički zavodi i ministarstva finansija, projekcije
Svetska banka.
U Albaniji, napori usmereni na prevođenje
zaposlenih u formalnu ekonomiju doprineli
su ekonomskom oporavku, što je dovelo do
porasta zaposlenosti od 6,7 odsto,
prvenstveno u sektoru usluga i
prerađivačkoj industriji. Uprkos nastavku
stvaranja radnih mesta u turizmu i
građevinarstvu, rast zaposlenosti u Crnoj
Gori slabiji je jer su brojne žene napustile posao
kako bi mogle da ostvare pravo na novu
doživotnu roditeljsku novčanu naknadu.
Uprkos pozitivnim kretanjima koja su
odnedavno prisutna, nezaposlenost u regionu i
dalje je visoka i u 2016. iznosi u proseku 25 odsto,
odnosno od 17 odsto aktivnog stanovništva u
Albaniji do oko 33 odsto na Kosovu; preko 66
odsto ovih nezaposlenih bez posla je duže vreme
(Grafikon 2.2.) Stopa nezaposlenosti mladih
skoro je dvostruko veća od iste stope za
stanovništvo radnog uzrasta, što ima implikacije
za buduće stvaranje prihoda (Okvir 3.1.).
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
Okvir 1. Nezaposlenost mladih u zemljama JIE6
U ovom trenutku skoro 25 odsto mladih u šest zemalja jugoistočne Evrope (JIE6) je neaktivno – nisu zaposleni
niti uključeni u obrazovanje ili bilo koji vid obuke. Nezaposlenost ne jenjava i još uvek je visoka, od 38,8 odsto u
Crnoj Gori do 54,3 odsto u Bosni i Hercegovini. Ovi problemi delimično odražavaju teškoće sa kojima su se
zemlje JIE6 suočile u oporavku od globalne finansijske krize iz 2008, koja je drastično povećala ionako visoku
nezaposlenost među mladima.
Privredni rast utiče na mogućnosti za zapošljavanje mladih više nego na šanse odraslih da nađu posao. Iako
je kriza nesrazmerno mnogo pogodila mlade, za stvaranje radnih mesta za mlade u periodu ekspanzije
potreban je manji obim privrednog razvoja nego za zapošljavanje odraslih.
Negativna kretanja na tržištu rada takođe upućuju na dublje strukturne probleme u zemljama JIE6, pri čemu
problem ne predstavlja samo visoka nezaposlenost u čitavom regionu, već i participacija radne snage, naročito
kada je reč o mladim ženama i pripadnicima manjina. Strogi propisi o radu ograničavaju mogućnosti za one
koji tek ulaze na tržište rada, dok su porezi na zarade relativno viši za zaposlene koji primanju manje plate i one
sa nepunim radnim vremenom – a u obe ove grupe nesrazmerno su više zastupljeni mladi – što opet odvraća
potencijalne zaposlene od ovakve vrste rada.
Pripadnicima radne snage koji po prvi put stupaju na tržište rada u zemljama JIE6 nedostaju veštine koje
poslodavci zahtevaju. Neadekvatan pristup inputima proizvodnje i nedostatak profesionalnih veza otežavaju
mladima kako ulazak u preduzetništvo tako i zapošljavanje. Konačno, pojedine kulturne norme mogu da
ograniče prilike za zapošljavanje mladih, a naročito žena i pripadnika nacionalnih manjina; u ovom smislu,
među politikama koje mogu pomoći da se prevaziđu ove teškoće su unapređenje pristupa kvalitetnoj i
priuštivoj brizi za decu i ulaganje dugoročnih napora za izmenu normi u cilju veće jednakosti prilika za sve.
Rešavanje izazova ciklično i strukturno nezaposlenih mladih zahteva odgovor u vidu naročito prilagođenih
politika. Od presudnog je značaja zadržati mlade na tržištu rada tokom perioda recesije i graditi njihov ljudski
kapital dok se tržište rada oporavlja. Kada je reč o strukturnoj nezaposlenosti mladih, ciljevi politika su
dalekosežniji: ovde je nužno ukloniti negativne podsticaje radu i zapošljavanju mladih koji su posledica
isključujućih propisa o radu i oporezivanja rada; omogućiti pojedincima koji po prvi put ulaze na tržište rada
da steknu veštine koje su tržištu potrebne; i unaprediti njihov pristup neophodnim inputima proizvodnje,
poput zemljišta, finansiranja i profesionalnih veza.
Izvor: Jugoistočna Evropa – Redovni ekonomski izveštaj, Posebna tema: Deset poruka o nezaposlenosti mladih u jugoistočnoj Evropi, Svetska banka (uskoro izlazi iz štampe)
Zajedno sa boljim rezultatima tržišta rada, niža inflacija je pomogla da se poveća kupovna moć
najsiromašnijih domaćinstava. Inflacija je tokom 2016. u regionu JIE6 smanjena, iako dolazi do
oporavka privrednog rasta. Pošto je dostigla nivo od 1 odsto 2015, očekuje se da će stopa inflacije porasti na
1,5 odsto tokom 2016, ali će pri tom biti u rasponu od 1,5 odsto u BiH do 2 odsto u Srbiji. Očekivano je
smanjenje potrošačkih cena u Crnoj Gori, njihova stagnacija na Kosovu i u BJR Makedoniji i postepeno
povećanje u Albaniji. Većina zemalja osetila je posledice niskih globalnih cena hrane i nafte, koje
nesrazmerno mnogo pogoduju domaćinstvima sa nižim prihodima. Kao posledica toga očekuje se
smanjenje siromaštva (definisanog kao 5 USD dnevno prema paritetu kupovne moći iz 2005) u 2016. širom
regiona.
4. Eksterne pozicije i dalje su osetljive
Deficiti tekućih transakcija zemalja u
regionu su se u proseku marginalno
pogoršali tokom 2016, pri čemu je
smanjenje u Srbiji nadomešteno
povećanjem u drugim zemljama. Globalna
finansijska kriza je prisilila države JIE6 da se
prilagode, te se prosečna eksterna
neravnoteža u ovim zemljama prepolovila
između 2007. i 2015. (Grafikon 4.1.). DTT
regiona je u 2016. ostao na nivou od 6,6 odsto,
što je marginalno više nego u 2015. Značajni
deficiti spoljnotrgovinske razmene i pad
priliva od doznaka pokretači su ovog trenda
u Albaniji, Crnoj Gori i na Kosovu; niži prilivi
prihoda i doznaka uzroci su povećanja
deficita u BiH i Makedoniji. U Srbiji su snažan
izvoz prerađivačke industrije i poboljšani
bilans trgovine uslugama doveli do smanjenja
DTT-a, suprotno regionalnom trendu.
Deficiti spoljnotrgovinske razmene su se
povećali u zemljama koje izvoze robu, ali
su se ponovo smanjili u onima koje
izvoze proizvode prerađivačke
industrije. Učešće izvoza robe u BDP-u
smanjeno je u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj
Gori, prvenstveno zbog nastavka globalnog
trenda niskih cena robe. Nasuprot tome, u
Srbiji i BJR Makedoniji povećan je obim
izvoza proizvoda prerađivačke industrije,
čemu je pogodovao pozitivni rast u EU.
Istovremeno se povećao uvoz vezan za
investicione projekte i oporavak potrošnje.
U većini zemalja SDI su i dalje glavni izvor
eksternog finansiranja. Očekuje se da će
prilivi SDI pokriti između 20 i 100 odsto
DTT-a u regionu, uprkos tome što je
njihovo učešće u BDP-u ove godine
smanjeno u svim zemljama JIE6 osim
Makedonije. Uzroci pada SDI kreću se od
nižeg obima ulaganja u poslove sa robom
zbog niskih svetskih cena (Albanija),
isplate dividendi (Crna Gora); i kašnjenja
velikog investicionog projekta (Kosovo).
Već više uzastopnih perioda se beleži
smanjenje tokova portfolio investicija,
Grafikon 4.1. Blago povećanje deficita tekućih transakcija u 2016, osim u Srbiji
Grafikon 4.2. Deficit spoljnotrgovinske razmene negativno utiču na deficite tekućih transakcija
Percent of GDP 2015f 2016f 2017f 2018f
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR. 10
Grafikon 4.3. Smanjenje priliva SDI i portfolio investicija...
Grafikon 4.4. ...u većini zemalja JIE6
Four-quarter rolling sum, Euro mln Percent 5,000 15
4,000
10
3,000
2,000 5
1,000 0
0
-5 -1,000
-2,000
-10
ALB BIH KOS MNE MKD
SRB
SEE6
— FDI inflows ▬ Portfolio investment inflows ▬ Other investment inflows Net FDI to GDP 2016 2015–16 change in net FDI to GDP, pps
Izvor: nacionalni statistički zavodi i ministarstva finansija, projekcije
Svetska banka.
Izvor: nacionalni statistički zavodi i ministarstva finansija, projekcije
Svetska banka.
što odražava kako kretanja na svetskim
tržištima tako i političku neizvesnost u više
zemalja ovog regiona. Nije došlo do
značajnijih promena u pogledu odnosa
spoljne zaduženosti i BDP-a, iako ove zemlje i
dalje koriste prednosti povoljnih uslova
kreditiranja koji su i dalje prisutni. Ove zemlje
u slučaju ponovnog porasta eksterne
volatilnosti mogu da računaju na
međunarodne rezerve od između 4,5 i 7,3
meseci.
Na kratak rok se očekuje postepeno smanjenje
spoljnih disbalansa usled ubrzavanja izvoza. U
2017. i 2018. se očekuje smanjenje DTT-a u
svim zemljama osim Kosova i Crne Gore,
prvenstveno usled pogoršanja trgovinskog
bilansa. Očekuje se ubrzanje izvoza usluga u
celom regionu. Očekuje se povećanje obima
izvoza proizvoda u Srbiji i BJR Makedoniji, ali i
stagnacija izvoza proizvođača robe u zemljama
JIE6. Takođe se očekuje i pad uvoznih pritisaka
sa postepenim završetkom investicionih
projekata. Mada finansijska nestabilnost može
da izazove teškoće sa pokrićem DTT-a, SDI i
eksterni „amortizeri“ (poput solidnih eksternih
rezervi) pomažu da se ublaže pritisci na
finansiranje u većini zemalja ovog regiona.
Tabela 4.1. Nepovoljniji eksterni izgledi za zemlje JIE6
Izvoz robe 25.3 25.7 26.7 26.9
Trgovinski bilans -15.6 -15.2 -15.1 -15.2
DTT -6.2 -6.6 -6.6 -6.4
Strane direktne inv 6.0 4.7 4.8 4.8
Spoljni d u g 80.4 80.3 79.4 80.4
Izvori: centralne banke i statistički zavodi, projekcije Svetska banka.
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
5. Fiskalna konsolidacija je urodila plodom
Izgledno je da će fiskalna konsolidacija
dovesti do smanjenja prosečnog fiskalnog
deficita u regionu na 3,3 odsto BDP-a u
2016. sa 3,6 odsto u 2015. Dejstvo široko
rasprostranjenih kontracikličnih politika
primenjenih nakon svetske krize potrošilo je
fiskalne amortizere i dovelo do drastičnog
povećanja javnog duga u većini zemalja
regiona. Iako pad deficita koji se odnedavno
može zapaziti predstavlja dobrodošao trend,
postoje dve jasno razgraničene vrste
kretanja. Albanija, BiH i Srbija nastavljaju da
sprovode fiskalnu konsolidaciju u 2016, i
očekuje se da će značajno smanjiti svoje
fiskalne deficite (ili ih zadržati na istom
niskom nivou, što je slučaj u BiH). Nasuprot
tome, fiskalne pozicije se pogoršavaju na
Kosovu, u BJR Makedoniji i u Crnoj Gori usled
povećanih tekućih rashoda i značajnih priliva
kapitala za sprovođenje projekata.
Iako su se javni prihodi povećali u svim
zemljama JIE6, različiti obrasci potrošnje
dovode do razlika u fiskalnim ishodima.
Reforme politika i napori
usmereni na unapređenje naplate javnih
prihoda u 2015. godini doveli su do povoljnijeg
odnosa javnih prihoda i BDP-a u 2016. u
Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji, što je
pomoglo da se kompenzuje usporavanje
jednokratnih prihoda u BiH. Jačanje privredne
aktivnosti doprinelo je poboljšanju stanja u
Srbiji i Crnoj Gori. Reforme kojima su u Srbiji
ograničeni veličina javnog sektora, kao i zarade
i transferi, počinju da pokazuju učinak, a
smanjenje tekuće potrošnje dovelo je do pada
odnosa ukupne potrošnje i BDP-a. U Albaniji,
učešće kako tekućih tako i kapitalnih rashoda u
BDP-u je opalo, a preostale obaveze su
izmirene. Smanjenje tekuće potrošnje u BiH
omogućilo je veću kapitalnu potrošnju a da pri
tom nije izvršilo pritisak na fiskalnu ravnotežu.
Sa druge strane, tekući rashodi su povećani na
Kosovu i u BJR Makedoniji u skladu sa
političkim ciklusom. Ekspanziju su u Crnoj Gori
pokretali socijalni transferi i kapitalni rashodi.
Grafikon 5.1. Mere fiskalne konsolidacije dovode do smanjenja deficita u Albaniji i Srbiji…
Grafikon 5.2. ...ali pritisci na potrošnju nisu praćeni rastom javnih prihoda u većini zemalja
Fiscal deficit, 2014–16, procenat BDP Contribution to change in fiscal deficit, 2016, percent of GDP 9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
-1
-2
MNE ALB SRB MKD KOS
BIH
SEE6
4
2
0
-2
-4
MNE
ALB
SRB
MKD KOS
BIH
SEE6
2014 2015 2016 Expenditure Revenue Change in fiscal deficit
Izvor: nacionalni statistički zavodi i ministarstva finansija, projekcije Svetska banka.
Izvor: nacionalni statistički zavodi i ministarstva finansija, projekcije Svetska banka.
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR. 10
Po prvi put od globalne krize, fiskalna
konsolidacija pomaže stabilizaciju
javnog i javno garantovanog (JJG) duga.
Privredni rast, manji fiskalni deficiti i niži
efekti deviznog kursa doprineli su padu
odnosa javnog i javno garantovanog duga i
BDP-a za između 0,2 i 0,5 procentnih poena
u Albaniji, BiH i Srbiji, čime je preokrenut
uzlazni trend beležen od 2009. (Grafikon
5.3.). Nasuprot tome, viši fiskalni deficiti i
državne garancije vezane za
infrastrukturne projekte doprinele su
povećanju ovog odnosa od između 1 i 3,6
procentnih poena na Kosovu i u BJR
Makedoniji i Crnoj Gori. Očekuje se
povećanje od 1,6 procentnih poena
ukupnog regionalnog odnosa JJG i BDP-a,
te da će on do kraja godine dostići nivo od
56,5 odsto, što je 20 procentnih poena više
nego pre početka globalne finansijske krize.
Grafikon 5.3. Fiskalna konsolidacija pomaže stabilizaciju javnog duga u Albaniji i Srbiji
Javni i garantovani dug, 2007, 2015, 2016, procenat BDP 90
82.6
Crne Gore i BJR Makedonije takođe se
finansiraju iz spoljnih izvora. Mada je
ovakav prelazak na spoljno finansiranje
pomogao da se smanje prosečne kamatne
stope i produži prosečna ročnost, države
regiona su tako postale izložene rizicima
negativnih promena spoljnog okruženja.
Zemlje JIE6 su posvećene fiskalnoj
konsolidaciji na kratak rok kako bi bile u
stanju da počnu da smanjuju javni dug.
Očekuje se da će do 2018. godine sve
zemlje smanjiti fiskalne deficite, pri čemu
će se stepen prilagođavanja kretati od 0,3
odsto BDP-a u BiH do 2,4 odsto u Albaniji.
Javni rashodi su pokretač konsolidacije.
Samo u Albaniji i BJR Makedoniji se
očekuje istovremeno povećanje javnih
prihoda. Očekuje se da će javni i javno
garantovani dug zemalja JIE6 početi da se
smanjuje do 2018, i to u svim državama
osim Kosova i Crne Gore. Iako je dug
Kosova i dalje nizak, nagli porast javnog
duga u Crnoj Gori izaziva sumnje u
njegovu srednjoročnu fiskalnu održivost.
80
70
60
50
40
30
20
10
0
MNE SRB ALB MKD BIH
KOS
SEE6
Tabela 5.1. JIE6: Fiskalna kretanja i izgledi
Javni prihodi 34.9 35.5 35.3 35.0
Javni rashodi 38.5 38.9 38.2 37.4
Balans -3.6 -3.4 -2.8 -2.3
Javni i garantovani dug
55.3 56.5 56.8 56.2
Izvori: nacionalni statistički zavodi i ministarstva finansija, projekcije Svetska banka
2016 2007 2015
Izvor: nacionalni statistički zavodi i ministarstva finansija, projekcije Svetska banka.
Sve veće oslanjanje na spoljno finansiranje
izlaže zemlje JIE6 valutnom riziku i riziku
refinansiranja. Očekuje se da će se
izdavanjem evroobveznica pokriti veliki deo
potreba Albanije, BJR Makedonije i Crne Gore
za finansiranjem, te da će one zameniti
tradicionalne domaće izvore. Veliki
investicioni projekti koji čine značajan deo
javnog i javno garantovanog duga
14.
3
56.5
Procenat BDP 2015 2016f 2017f 2018f
76.
8 72.
5
49.6 43.
2
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
6. Kreditiranje u porastu, ali i dalje otežano kvalitetom sredstava
Rast kredita doživljava oporavak, i to
naročito u zemljama u kojima je ubrzanje
privredne aktivnosti stimulisalo tražnju.
U Srbiji je došlo do dramatičnog
ozdravljenja, pri čemu je posle
dvanaestomesečne kontrakcije od 2 odsto u
oktobru 2014. zabeležena ekspanzija od 12,2
odsto u julu 2016, i to usled snažnije tražnje,
uglavnom od srednjih privatnih preduzeća
(Grafikon 6.1.). Slično tome, obim novog
kreditiranja je porastao u Albaniji, naročito
kada je reč o segmentu potrošačkih kredita.
Pozitivan kreditni rast se nastavlja na
Kosovu, gde ga stimulišu niže kamatne
stope na kredite i sve manji obim
problematičnih plasmana, kao i u BJR
Makedoniji, iako ga je u toj zemlji usporio
pad poverenja iz prve polovine 2016.
Rast kredita je u Crnoj Gori i BiH iznosio
manje od 3 odsto, što odražava nižu
tražnju pravnih lica za kreditima u Crnoj
Gori i uticaj činilaca na strani ponude u
BiH.
Uopšteno govoreći, banke u zemljama JIE6
su dobro kapitalizovane i likvidne; u
strukturi finansiranja dominiraju domaći
depoziti čije učešće i dalje raste.
Razduživanje inostranih banaka — započeto
usled globalne finansijske krize i nastavljeno
zbog pritiska Evropske bankarske unije na
smanjenje bilansa stanja u pojedinim
matičnim bankama — povećalo je domaće
depozite i smanjilo prosečne odnose između
mase kredita i depozita. Depoziti su
bankama najveći izvor finansiranja, i u 2016.
čine od
Grafikon 6.1. Jačanje privredne aktivnosti podstiče tražnju privatnog sektora za kreditima
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR. 10
Grafikon 6.2. Raciji adekvatnosti kapitala i dalje su adekvatni
Grafikon 6.3. Obim nenaplativih plasmana uglavnom je u padu
Procenat Procentualni poeni NPLs as percent of total loans 25 2.0 30
1.5 25 20
1.0 20
15 0.5
15
10 0
10 -0.5
5
-1.0 5
0
SRB
KOS
MNE MKD
ALB
BIH
-1.5
0
SRB
KOS
MNE MKD
ALB
BIH
Q1/Q2 2016 Change since Dec-14 Average 2006–08 Dec-15 Dec-16 Peak since 2008 Pre crisis level, end 2007
Izvor: centralne banke. Izvore: centralne banke.
54 odsto ukupne pasive (u Albaniji) do skoro
86 odsto (na Kosovu). Prosečni odnos
kredita i depozita iznosio je sredinom
2016. oko 92 odsto, što predstavlja
smanjenje u odnosu na 119 odsto
zabeleženih 2008. Adekvatnost kapitala
bankarskog sistema dostigla je prosečni
nivo od 17,3 odsto u Q1 2016, što bi trebalo
da bude dovoljno da se apsorbuju rizici
čije je postojanje utvrđeno u sistemu
(Grafikon 6.2.).
Koraci u cilju unapređenja okvira za
rešavanje problematičnih plasmana
doveli su do silaznog trenda obima ovih
plasmana u većini zemalja JIE6. U Srbiji i
Albaniji su usvojene sveobuhvatne
strategije za rešavanje velikog obima
problematične aktive u bankarskom
sistemu. Nedavno istraživanje kvaliteta
aktive sprovedeno u Srbiji pokazalo je da
nijedna od banaka obuhvaćenih
ispitivanjem nema koeficijent adekvatnosti
kapitala ispod regulatornog minimuma od
12 odsto, ali da postoji i potreba za
dodatnom izmenom klasifikacije i
prilagođavanjem. Regulatorna tela sada
zahtevaju od banaka da otpišu
problematične plasmane u potpunosti
pokrivene rezervacijama starije od dve
godine u Makedoniji i tri godine u Albaniji.
Na Kosovu je uveden nov sistem privatnih
izvršitelja koji pruža podršku izvršenju na
sredstvima obezbeđenja u cilju naplate
potraživanja, što pomaže da se smanji iznos
problematičnih plasmana. U BiH, vlasti
Republike Srpske su preduzele mere,
uključujući donošenje
novog Zakona o stečaju, za unapređenje
postupka stečaja privrednih društava i
vansudskog restrukturiranja. U Crnoj Gori
je 2015. Godine donet Zakon o
dobrovoljnom finansijskom
restrukturiranju, poznat kao „podgorički
pristup“, kojim se uređuje vansudsko
restrukturiranje ekonomski održivih
društava. Uprkos ovim naporima, nedavno
je došlo do povećanja problematičnih
plasmana u Albaniji, što se vezuje za stečaj
jedne velike bankarske grupacije.
Međutim, još mnogo toga ostaje da se
učini u celom regionu, jer su finansijski
rizici i dalje prisutni. Među njima su i
dalje visok nivo problematičnih
plasmana, pitanja vezana za kvalitet
aktive i odobravanje kredita u stranoj
valuti zajmoprimcima koji nisu osigurani
od valutnog rizika. Regionalni prosek za
problematične plasmane je oko 14 odsto, pri
čemu je njihov nivo u Albaniji i Srbiji još viši
(20 odnosno 19,6 odsto). Nedavna gašenja
više domaćih banaka ponovo su povećala
zabrinutost za kvalitet aktive i ukupno
zdravlje pojedinih banaka, naročito u BiH i
Crnoj Gori. Obim kreditiranja u stranoj valuti
visok je U Albaniji, BJR Makedoniji i Srbiji i
iznosi između 40 i 70 odsto ukupnog
kreditiranja, što stvara rizike za zajmoprimce
bez kreditnog osiguranja u slučaju da dođe
do kretanja nominalnog kursa.
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
7. U kom pravcu dalje
Uopšteno uzevši, srednjoročni izgledi za
privredni rast u zemljama JIE6 i dalje su
pozitivni, pod pretpostavkom da se nastavi
napredak u sprovođenju strukturnih
reformi. Pregovori o pristupanju EU
napreduju dobro. Oporavak privrednog rasta
se ove godine konsoliduje, a u 2017. i 2018. je
projektovan još veći rast. Usled privredne
ekspanzije nastavlja se otvaranje novih
radnih mesta (što predstavlja dobrodošlu
promenu u odnosu na situaciju iz nedavne
prošlosti), te se beleži nastavak rasta
zaposlenosti. Došlo je do poboljšanja i u
pogledu fiskalnih računa, pa su se u
pojedinim zemljama deficiti i fiskalni rizici
smanjili, a nivo duga stabilizovao.
Kreditiranje privatnog sektora se takođe
značajno oporavilo od početka godine.
Međutim, i dalje su prisutni značajni rizici,
pri čemu su eksterne pozicije naročito
osetljive. Sporost oporavka u EU,
neizvesnost vezana za prelivanje posledica
„bregzita“, nastavak krize u Grčkoj i
političke tenzije u Turskoj i dalje će
opterećivati izglede za privredni rast
zapadnog Balkana.
Prisustvo povećanih rizika sada, više nego
ikada, naglašava potrebu strukturnih
reformi kojima bi se učvrstio tek pokrenuti
proces okretanja od domaćih ka inostranim
izvorima rasta, uz veće oslanjanje na
investicije. Prednosti privrednog rasta koji
dovodi do stvaranja novih radnih mesta
moraju biti konsolidovane i predstavljati
polaznu osnovu za prekidanje začaranog
kruga emigracije, ograničenih reformi i
sporog razvoja. I, kao što je već napomenuto
u ovom izveštaju, da bi se to ostvarilo
naročito je hitno sprovesti reforme u sledećih
pet oblasti:
- eliminisati negativne podsticaje i
barijere za formalnu zaposlenost, kako
bi se omogućili brži privredni rast,
otvaranje novih radnih mesta i
smanjenje siromaštva;
- unaprediti poslovno okruženje i
regulatorni okvir kako bi se privredi dozvolilo
da otvori nova radna mesta, proširi obim
poslovanja i poveća produktivnost;
- povećati pravičnost, kvalitet i
delotvornost javnih službi i sistema
socijalne zaštite a istovremeno
smanjiti javni sektor;
- produbiti integracije sa globalnom
privredom kako bi zemlje ovog
regiona mogle u punoj meri da
iskoriste prednosti povećanja obima
izvoza;
- obezbediti održivo korišćenje energije
i prirodnih resursa i gazdovanje
životnom sredinom.
Ključni ekonomski pokazatelji za zemlje JIE6
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
JIE6
2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f 2018f
Realni rast BDP-a (procenat)
Albanija 1.4 1.0 1.8 2.8 3.2 3.5 3.5
Bosna i Hercegovina -0.9 2.4 1.1 3.0 2.8 3.2 3.7
Kosovo 2.8 3.4 1.2 3.9 3.6 3.9 3.7
Makedonija, BJR -0.5 2.9 3.5 3.7 2.0 3.3 3.7
Crna Gora -2.7 3.5 1.8 3.2 3.2 3.6 3.0
Srbija -1.0 2.6 -1.8 0.7 2.5 2.8 3.5
JIE6 -0.4 2.5 0.3 2.2 2.7 3.2 3.6
Rast potrošačkih cena (procenat, krajem perioda)
Albanija 2.4 1.9 0.7 1.9 1.8 2.3 3.0
Bosna i Hercegovina 1.7 -1.4 -0.5 -1.3 -1.5 0.0 0.0
Kosovo 3.7 0.5 -0.4 -0.1 0.0 0.3 0.5
Makedonija, BJR 4.7 1.4 -0.3 -0.3 0.1 0.0 0.0
Crna Gora 5.1 0.3 -0.3 1.4 0.5 2.2 2.2
Srbija 12.2 2.2 1.7 2.1 2.0 3.5 3.5
JIE6 7.0 1.2 0.7 1.0 1.5 3.0 3.2
Javni rashodi (procenat BDP)
Albanija 28.2 29.2 32.3 31.3 29.6 28.4 27.5
Bosna i Hercegovina 45.8 44.8 45.8 42.6 43.7 44.4 43.6
Kosovo 28.5 28.1 27.0 27.3 29.4 28.2 29.2
Makedonija, BJR 36.0 34.2 34.0 34.5 35.2 35.1 34.6
Crna Gora 46.8 46.9 47.7 50.2 51.8 50.2 48.4
Srbija 46.6 43.5 46.3 44.8 43.7 42.6 42.0
JIE6 38.6 37.8 38.9 38.5 38.9 38.2 37.4
Javni prihodi (procenat BDP)
Albanija 24.8 24.0 26.3 26.5 27.1 27.3 27.3
Bosna i Hercegovina 43.8 42.7 43.8 43.2 43.1 43.8 43.3
Kosovo 25.9 25.2 24.4 25.4 26.9 26.6 26.6
Makedonija, BJR 32.1 30.2 29.8 30.9 31.1 31.7 31.6
Crna Gora 40.9 42.3 44.6 42.2 43.7 42.1 41.1
Srbija 39.4 37.9 39.7 41.1 41.2 40.4 40.3
JIE6 34.5 33.7 34.8 34.9 35.5 35.3 35.0
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR.10
JIE6: Ključni ekonomski pokazatelji
2012 2013 2014 2015f 2016f
2017f 2018f
Fiskalni balans (procenat BDP)
Albanija -3.4 -5.2 -6.0 -4.8 -2.5 -1.1 -0.2
Bosna i Hercegovina -2.0 -2.1 -2.0 0.7 -0.6 -0.6 -0.3
Kosovo -2.6 -2.9 -2.6 -2.1 -2.5 -1.6 -2.6
Makedonija, BJR -3.8 -3.9 -4.2 -3.6 -4.1 -3.4 -3.0
Crna Gora -5.8 -4.6 -3.1 -8.0 -8.1 -8.1 -7.3
Srbija -7.2 -5.6 -6.6 -3.7 -2.5 -2.2 -1.7
JIE6 -4.1 -4.1 -4.1 -3.6 -3.4 -2.8 -2.3
Javni dug (procenat BDP)
Albanija 58.1 66.6 68.0 68.6 67.6 64.4 65.7
Bosna i Hercegovina 36.6 37.7 41.8 41.9 41.5 39.7 37.4
Kosovo 6.9 7.8 9.4 11.9 13.1 14.7 16.2
Makedonija, BJR 33.7 34.2 38.2 37.9 40.8 42.7 43.9
Crna Gora 65.4 66.8 68.8 68.1 72.3 76.4 78.6
Srbija 49.2 52.6 64.1 69.9 71.4 70.9 72.7
JIE6 41.6 44.3 48.4 49.7 51.1 51.5 51.6
Javni i garantovani dug (procenat BDP)
Albanija 62.1 70.4 72.1 72.7 72.5 69.6 65.7
Bosna i Hercegovina 44.3 40.8 43.0 43.3 43.2 41.4 39.2
Kosovo 8.2 9.0 10.6 13.1 14.3 15.9 17.3
Makedonija, BJR 38.3 40.5 45.9 46.4 49.6 52.2 54.1
Crna Gora 77.4 76.1 77.7 78.9 82.6 86.3 88.0
Srbija 57.4 60.9 71.8 77.2 76.8 75.2 72.7
JIE6 47.9 49.6 53.5 55.3 56.5 56.8 56.2
Izvoz robe (procenat BDP)
Albanija 15.4 17.6 9.0 8.3 7.0 6.9 6.8
Bosna i Hercegovina 22.6 24.3 24.2 24.7 24.2 23.9 23.5
Kosovo 5.6 5.5 5.8 5.6 5.2 5.3 5.4
Makedonija, BJR 30.4 29.1 32.5 33.4 34.0 35.0 36.4
Crna Gora 12.3 11.8 10.3 9.0 8.8 8.7 8.5
Srbija 26.5 30.7 31.9 34.5 36.1 38.6 39.1
JIE6 22.5 24.7 24.3 25.3 25.7 26.7 26.9
POSTOJAN RAST UZ POVEĆANE RIZIKE
JIE6i
2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f 2018f
Trgovinski bilans (procenat BDP)
Albanija -18.0 -17.5 -20.9 -18.2 -20.8 -21.6 -21.9
Bosna i Hercegovina -24.0 -20.8 -22.7 -19.2 -17.3 -17.2 -17.7
Kosovo -34.3 -31.7 -31.0 -30.4 -31.7 -32.1 -32.9
Makedonija, BJR -22.4 -18.3 -17.6 -16.3 -16.4 -16.3 -15.9
Crna Gora -24.5 -20.1 -19.8 -18.7 -19.2 -19.5 -19.5
Srbija -17.5 -11.2 -10.9 -9.9 -8.2 -7.7 -7.2
JIE6 -20.9 -16.7 -17.3 -15.6 -15.2 -15.1 -15.2
Balans tekućih transakcija (procenat BDP)
Albanija -9.8 -10.5 -12.5 -11.7 -13.1 -13.0 -12.0
Bosna i Hercegovina -8.8 -5.7 -7.5 -5.5 -6.2 -6.1 -5.6
Kosovo -7.5 -6.4 -7.9 -9.1 -11.4 -12.6 -14.2
Makedonija, BJR -3.2 -1.6 -0.8 -1.4 -2.1 -1.7 -1.4
Crna Gora -18.5 -14.5 -15.2 -13.4 -14.2 -14.9 -15.2
Srbija -11.6 -6.1 -6.0 -4.8 -4.2 -3.9 -3.8
JIE6 -9.8 -6.5 -7.1 -6.2 -6.6 -6.6 -6.4
Spoljni dug (procenat BDP)
Albanija 56.8 64.4 72.4 74.2 74.6 74.9 75.9
Bosna i Hercegovina 74.7 73.8 76.9 76.6 74.3 72.1 70.0
Kosovo 30.0 30.2 31.2 33.4 33.9 34.6 35.1
Makedonija, BJR 66.1 64.0 70.3 69.9 72.0 71.4 70.9
Crna Gora 144.8 142.3 145.2 147.9 149.2 149.6 150.3
Srbija 81.2 75.1 78.4 80.1 77.6 73.8 0.0
JIE6 75.6 75.0 79.1 80.4 80.3 79.4 80.4
Stopa nezaposlenosti (prosek perioda, procenat)
Albanija 13.4 16.0 17.5 17.1 16.8 16.6 16.5
Bosna i Hercegovina 28.1 27.5 27.5 27.7 25.4
Kosovo 30.9 30.0 35.3 32.9 32.9 35.3 35.3
Makedonija, BJR 31.0 29.0 28.0 26.1 24.8 23.9 22.7
Crna Gora 19.8 19.5 18.0 17.6 17.8 17.8 18.5
Srbija 24.0 22.1 19.2 17.7 16.8 15.9 16.9
JIE6 23.9 23.3 22.4 21.3 20.3 !
Izvor: Svetska banka bazirano na nacionalnim izvorima
JUGOISTOČNA EVROPA REDOVNI EKONOMSKI IZVEŠTAJ BR.10
ALBANIJA 2012 2013 2014 2015 2016e 2017f
2018f
Rast realnog BDP-a (procenat) 1.4 1.0 1.8 2.8 3.2 3.5 3.5
Struktura (procentni poeni):
Potrošnja 0.1 1.4 2.5 -1.0 0.9 1.1 1.8
Investicije -2.8 -0.6 -1.2 2.9 2.8 2.5 2.0
Neto izvoz 4.7 -1.6 -2.1 0.8 -0.5 -0.1 -0.3
Izvoz -0.4 -7.2 0.9 -0.1 1.6 3.2 3.1
Uvoz (-) 5.1 5.6 -3.0 0.9 -2.1 -3.3 -3.4
Inflacija potrošačkih cena (procenat, prosek za period)
2.0 1.9 1.6 1.9 0.9 1.5 2.9
Javni prihodi (procenat BDP-a) 24.8 24.0 26.3 26.5 27.1 27.3 27.3
Javni rashodi (procenat BDP-a) 28.2 29.2 32.3 31.3 29.6 28.4 27.5
Od čega:
Fond zarada (procenat BDP-a) 5.2 5.2 5.1 5.1 4.7 4.7 4.7
Socijalna davanja (procenat BDP-a) 9.0 9.5 9.9 9.8 10 10 10
Kapitalna ulaganja (procenat BDP-a) 4.6 4.8 4.3 4.2 3.7 3.7 3.7
Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.4 -5.2 -6.0 -4.8 -2.5 -1.1 -0.2
Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -0.3 -2.0 -3.1 -2.1 0.3 1.7 2.5
Javni i garantovani dug (procenat BDP-a)
62.1 70.4 72.1 72.7 72.5 69.6 65.8
Od čega: Spoljni (procenat BDP-a) 28.6 26.9 29.6 33.5 34.6 33.7 33.3
Izvoz robe (procenat BDP-a) 15.4 17.6 9.0 8.3 7.0 6.9 6.8
Uvoz robe (procenat BDP-a) 35.6 34.9 29.9 29.6 31.6 32.0 30.5
Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 2.2 -0.2 3.2 3.8 3.5 1.9
Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -18 -17.5 -20.9 -18.1 -20.8 -21.6 -21.8
Priliv doznaka (procenat BDP-a) 9.2 7.1 7.2 6.9 6.7 6.4 6.1
Bilans tekućih transakcija (procenat BDP-a) -9.8 -10.5 -12.5 -11.7 -13.1 -13.0 12.0
Prilivi stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 6.5 9.2 8.2 7.4 7.1 7.1 6.5
Spoljni dug (procenat BDP-a) 56.8 64.4 72.4 74.2 74.6 74.9 75.1
Realni rast privatnih kredita (procenat, prosek za period)
1.4 -1.4 2.0 -0.8 4.2 4.0 4.0
Nenaplativi krediti (procenat bruto kredita, na kraju perioda)
22.5 23.5 22.8 18.2 20.0 n.a n.a
Stopa nezaposlenosti (procenat, prosek za period) 13.4 16.0 17.5 17.1 16.8 n.a n.a
Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosek za period)
28.5 29.7 35.6 32.3 32 n.a n.a
Stopa učešća radne snage (procenat, prosek za period
57.3 52.5 53.7 55.7 56 n.a n.a
BDP po glavi stanovnika, PPP 10,109 10,255 10,645 10,926 11,517 11,920 12,337
Stopa siromaštva od US$5/na dan, PPP (procenat stanovništva)
47.5 47.2 46.7 46.2 45.5 n.a n.a
Izvor: Statistički zavod, različiti državni organi, procene Svetske banke
BOSNIA AND HERZEGOVINA 2012 2013 2014 2015 2016f 2017f
2018f
Rast realnog BDP-a (procenat) -0.9 2.4 1.1 3.0 2.8 3.2 3.7
Struktura (procentni poeni): Potrošnja 0.9 2.2 2.2 2.6
Investicije 0.2 1.0 1.3 1.8
Neto izvoz 2.0 -0.4 -0.3 -0.7
Izvoz 1.0 0.7 0.8 1.0
Uvoz (-) -0.9 1.1 1.2 1.7
Inflacija potrošačkih cena (procenat, prosek za period)
2.0 -0.1 -0.9 -1.0 -1.4 -0.5 0.5
Javni prihodi (procenat BDP-a) 43.8 42.7 43.8 43.2 43.1 43.8 43.3
Javni rashodi (procenat BDP-a) 45.8 44.8 45.8 42.6 43.7 44.4 43.6
Od čega: Fond zarada (procenat BDP-a) 12.7 12.3 12.0 11.5 11.3 10.9 10.4
Socijalna davanja (procenat BDP-a) 16.8 16.5 17.1 16.6 17.7 16.3 15.0
Kapitalna ulaganja (procenat BDP-a) 3.1 3.9 4.3 2.0 3.6 4.4 3.5
Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.0 -2.1 -2.0 0.7 -0.6 -0.6 -0.3
Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -1.2 -1.4 -1.2 1.6 0.5 0.5 0.9
Javni dug (procenat BDP-a) 36.6 37.7 41.8 41.9 41.5 39.7 37.4
Javni i garantovani dug (procenat BDP-a)
44.3 40.8 43.0 43.3 43.2
Od čega: Spoljni (procenat BDP-a) 27.5 28.3 30.9 30.8 30.7 Izvoz robe (procenat BDP-a) 22.6 24.3 24.2 24.4 24.2 23.9 23.5
Uvoz robe (procenat BDP-a) 53.5 52.0 53.9 50.5 49.0 48.3 48.3
Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 7.0 6.8 7.0 7.1 7.5 7.3 7.1
Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -24.0 -20.8 -22.7 -19.0 -17.3 -17.2 -17.7
Priliv doznaka (procenat BDP-a) 8.1 8.1 8.5 8.3 8.2 8.0 7.7
Bilans tekućih transakcija (procenat BDP-a) -8.8 -5.7 -7.5 -5.5 -6.2 -6.1 -5.6
Prilivi stranih direktnih investicija (procenat BDP-a)
-2.0 -1.7 -2.6 -1.4 -1.1 -1.1 -1.1
Spoljni dug (procenat BDP-a) 74.7 73.8 76.9 76.6 74.3 72.1 70.0
Realni rast privatnih kredita (procenat, prosek za period)
2.9 2.4 1.8 2.5 2.6
Nenaplativi krediti (procenat bruto kredita, na kraju perioda)
13.5 15.1 14.2 13.7 13.2
Stopa nezaposlenosti (procenat, prosek za period)
28.1 27.5 27.5 27.7 25.4 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosek za period)
63.3 58.8 62.9 62.3 54.3
Stopa učešća radne snage (procenat, prosek za period
44.0 43.6 43.7 44.1 43.1
BDP po glavi stanovnika, PPP 9,400.9 9,798.3 10,084.5 10,491.8 10,937.6 11,472.1 12,162.0
Stopa siromaštva od US$5/na dan, PPP (procenat)
Izvor: Statistički zavod, različiti državni organi, procene Svetske banke
KOSOVO 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Rast realnog BDP-a (procenat) 2.8 3.4 1.2 3.9 3.6 3.9 3.7
Struktura (procentni poeni):
Potrošnja 2.7 2.3 3.8 2.2 4.2 2.7 2.6
Investicije -4.4 -0.1 -1.4 2.8 1.7 2.3 2.7
Neto izvoz 4.5 1.2 -1.2 -1.1 -2.4 -1.1 -1.6
Izvoz 0.1 0.4 3.0 0.6 0.8 0.9 0.6
Uvoz (-) 4.4 0.8 -4.2 -1.6 -3.2 -2.0 -2.2
Inflacija potrošačkih cena (procenat, prosek za period)
2.5 1.8 0.4 -0.5 0.0 0.3 0.5
Javni prihodi (procenat BDP-a) 25.9 25.2 24.4 25.4 26.9 26.6 26.6
Javni rashodi (procenat BDP-a) 28.5 28.1 27.0 27.3 29.4 28.3 28.3
Od čega:
Fond zarada (procenat BDP-a) 8.1 7.9 9.1 9.1 9.2 9.2 9.4
Socijalna davanja (procenat BDP-a) 3.7 4.2 6.1 6.9 7.4 7.4 7.6
Kapitalna ulaganja (procenat BDP-a) 10.8 10.1 7.5 7.4 7.0 7.7 7.6
Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.6 -2.9 -2.6 -2.1 -2.5 -1.7 -1.4
Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.4 -2.5 -2.4 -1.8 -2.2 -1.5 -1.2
Javni dug (procenat BDP-a) 8.2 9.0 10.6 13.1 14.3 15.9 17.3
Od čega spoljni) 6.7 6.1 5.9 6.5 6.5 6.4 6.2
Od čega: Spoljni (procenat BDP-a) 5.6 5.5 5.8 5.6 5.2 5.3 5.4
Izvoz robe (procenat BDP-a) 46.3 43.1 42.8 42.1 44.4 45.3 46.6
Uvoz robe (procenat BDP-a) 6.4 5.9 6.0 6.1 7.5 7.9 8.3
Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) -34.3 -31.6 -31.0 -30.3 -31.6 -32.1 -33.0
Trgovinski bilans (procenat BDP-a) 12.0 11.7 12.5 13.0 13.4 13.8 14.3
Priliv doznaka (procenat BDP-a) -7.5 -6.4 -7.9 -9.1 -11.4 -12.6 -14.2
Bilans tekućih transakcija (procenat BDP-a) 4.5 5.3 2.7 5.6 3.7 4.5 5.2
Prilivi stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 30.0 30.2 31.2 33.4 33.9 34.6 35.1
Spoljni dug (procenat BDP-a) 5.8 1.9 3.0 7.3
Nenaplativi krediti (procenat bruto kredita, na kraju perioda)
7.5 8.7 8.5 6.2 4.7 4.2 3.9
Stopa nezaposlenosti (procenat, prosek za period) 30.9 30.0 35.3 32.9
Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosek za period)
55.3 55.9 61.0 57.7
Stopa učešća radne snage (procenat, prosek za period
36.9 40.5 41.6 37.6
BDP po glavi stanovnika, PPP 3,600.7 3,877.2 4,053.6 3,560.9 3,623.8 3,683.4 3,728.7
Izvor: Statistički zavod, različiti državni organi, procene Svetske banke.
BJR MAKEDONIJA 2012 2013 2014 2015 2016f 2017f
2018f
Rast realnog BDP-a (procenat) -0.5 2.9 3.5 3.7 2.0 3.3 3.7
Struktura (procentni poeni):
Potrošnja 1.3 1.4 1.6 3.0 3.2 2.5 2.6
Investicije 2.7 0.1 3.8 0.0 -0.9 0.9 1.1
Neto izvoz -4.5 1.3 -1.7 0.7 -0.3 0.0 0.1
Izvoz 0.9 2.6 8.0 2.3 2.5 2.9 3.6
Uvoz (-) 5.4 1.3 9.7 1.6 2.8 3.0 3.5
Inflacija potrošačkih cena (procenat, prosek za period)
3.3 2.8 -0.3 -0.3 -0.1 0.6 1.4
Javni prihodi (procenat BDP-a) 32.1 30.2 29.8 30.9 31.1 31.7 31.6
Javni rashodi (procenat BDP-a) 36.0 34.2 34.0 34.5 35.2 35.1 34.6
Od čega:
Fond zarada (procenat BDP-a) 7.7 7.2 7.0 6.9 6.9 6.9 6.8
Socijalna davanja (procenat BDP-a) 14.9 14.8 14.9 14.8 15.7 15.5 15.4
Kapitalna ulaganja (procenat BDP-a) 5.2 4.4 4.3 4.4 3.9 4.1 4.2
Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.8 -3.9 -4.2 -3.6 -4.1 -3.4 -3.0
Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.9 -2.9 -3.2 -2.3 -2.8 -2.2 -1.9
Javni dug (procenat BDP-a) 33.7 34.2 38.2 37.9 40.8 42.7 43.9
Javni i garantovani dug (procenat BDP-a)
38.3 40.5 45.9 46.4 49.6 52.2 54.1
Od čega: Spoljni (procenat BDP-a) 25.6 25.5 31.9 31.3 34.6 36.1 37.9
Izvoz robe (procenat BDP-a) 30.4 29.1 32.5 33.4 34.0 35.0 36.4
Uvoz robe (procenat BDP-a) 56.9 52.0 54.3 53.4 55.1 56.0 57.2
Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 4.1 4.6 4.2 3.8 4.7 4.8 4.8
Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -22.4 -18.3 -17.6 -16.3 -16.4 -16.3 -15.9
Priliv doznaka (procenat BDP-a) 2.4 2.2 2.2 2.1 2.2 2.3 2.3
Bilans tekućih transakcija (procenat BDP-a) -3.2 -1.6 -0.8 -1.4 -2.1 -1.7 -1.4
Prilivi stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 1.7 2.8 2.3 1.9 2.4 2.5 2.7
Spoljni dug (procenat BDP-a) 66.1 64.0 70.3 69.9 72.0 71.4 70.9
Realni rast privatnih kredita (procenat, prosek za period)
0.5 4.9 10.3 9.9 4.5 6.8 8.0
Nenaplativi krediti (procenat bruto kredita, na kraju perioda)
10.3 11.3 11.1 10.6 7.8 7.6 7.3
Stopa nezaposlenosti (procenat, prosek za period) 31.0 29.0 28.0 26.1 24.8 23.9 22.7
Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosek za period)
53.9 51.9 53.1 47.3 50.0 49.5 48.8
Stopa učešća radne snage (procenat, prosek za period
56.5 57.2 57.3 57.0 56.6 57.0 57.2
BDP po glavi stanovnika, PPP 11,874 12,468 12,938 13,330 13,583 14,059 14,551
Stopa siromaštva od US$5/na dan, PPP (procenat)
19.2 19.1 18.7 17.3 16.4
Izvor: Statistički zavod, različiti državni organi, procene Svetske banke.
CRNA GORA 2012 2013 2014 2015e 2016f
2017f 2018f
Rast realnog BDP-a (procenat) -2.7 3.5 1.8 3.2 3.2 3.6 3.0
Struktura (procentni poeni):
Potrošnja -2.7 1.6 2.6 1.2 0.5 2.8 4.3
Investicije 0.5 0.5 0.5 3.0 1.9 0.1 -2.5
Neto izvoz -0.5 1.5 -1.2 -1.0 0.8 0.7 1.2
Izvoz -0.1 -0.5 -0.3 3.8 0.5 1.3 1.9
Uvoz (-) -0.4 2.0 -1.0 -4.8 0.4 -0.6 -0.6
Inflacija potrošačkih cena (procenat, prosek za period)
4.1 2.2 -0.7 1.5 -0.5 1.5 2.2
Javni prihodi (procenat BDP-a) 40.9 42.3 44.6 42.2 43.7 42.1 41.1
Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.8 46.9 47.7 50.2 51.8 50.2 48.4
Od čega:
Fond zarada (procenat BDP-a) 14.1 13.0 13.3 13.3 12.8 12.2 11.7
Socijalna davanja (procenat BDP-a) 15.2 14.4 14.3 13.9 14.9 15.0 14.8
Kapitalna ulaganja (procenat BDP-a) 4.3 4.2 5.9 9.1 11.5 10.8 10.3
Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.8 -4.6 -3.1 -8.0 -8.1 -8.1 -7.3
Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -4.0 -2.4 -0.8 -5.6 -5.9 -5.6 -4.8
Javni dug (procenat BDP-a) 65.4 66.8 68.8 68.1 72.3 76.4 78.6
Javni i garantovani dug (procenat BDP-a)
77.4 76.1 77.7 78.9 82.6 86.3 88.0
Od čega: Spoljni (procenat BDP-a) 49.8 49.5 56.0 58.5 65.0 71.0 73.3
Izvoz robe (procenat BDP-a) 12.3 11.8 10.3 9.0 8.8 8.7 8.5
Uvoz robe (procenat BDP-a) 56.0 51.3 50.1 49.7 49.5 49.4 49.1
Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 19.2 19.4 20.0 22.0 21.5 21.2 21.1
Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -24.5 -20.1 -19.8 -18.7 -19.2 -19.5 -19.5
Priliv doznaka (procenat BDP-a) 4.9 4.6 4.3 4.2 4.1 3.9 3.8
Bilans tekućih transakcija (procenat BDP-a) -18.5 -14.5 -15.2 -13.4 -14.2 -14.9 -15.2
Prilivi stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 14.5 9.6 10.2 17.2 11.0 11.2 10.8
Spoljni dug (procenat BDP-a) 144.8 142.3 145.2 147.9 149.2 149.6 150.3
Realni rast privatnih kredita (procenat, prosek za period)
-11.5 -0.1 -1.1 0.8 0.9 1.0 1.2
Nenaplativi krediti (procenat bruto kredita, na kraju perioda)
16.5 17.5 15.9 12.5 12.7 12.0 0.0
Stopa nezaposlenosti (procenat, prosek za period) 19.8 19.5 18.0 17.6 17.8 17.8 18.5
Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosek za period)
42.6 41.7 36.3 38.5 39.1 39.5 42.0
Stopa učešća radne snage (procenat, prosek za period
49.8 50.1 52.7 53.7 54.3 54.1 37.7
BDP po glavi stanovnika, PPP 13,730 14,286 14,338 14,395 14,525 14,699 14,876
Stopa siromaštva od US$5/na dan, PPP (procenat)
19.2 18.7 13.3 11.9 11.1 9.0 8.5
Izvor: Statistički zavod, različiti državni organi, procene Svetske banke
SRBIJA 2012 2013 2014 2015e 2016f
2017f 2018f
Rast realnog BDP-a (procenat) -1.0 2.6 -1.8 0.7 2.5 2.8 3.5
Struktura (procentni poeni):
Potrošnja -1.2 -0.6 -1.1 -0.7 0.7 0.6 2.2
Investicije 0.6 -1.5 -0.1 1.1 1.3 1.6 1.2
Neto izvoz -0.4 4.8 -0.6 0.3 0.5 0.6 0.1
Izvoz 0.3 7.4 2.3 3.5 4.7 4.5 3.9
Uvoz (-) -0.7 -2.6 3.0 3.2 4.2 3.9 3.8
Inflacija potrošačkih cena (procenat, prosek za period)
7.3 7.7 2.1 1.9 1.3 3.2 3.5
Javni prihodi (procenat BDP-a) 39.4 37.9 39.7 41.1 41.2 40.4 40.3
Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.6 43.5 46.3 44.8 43.7 42.6 42.0
Od čega:
Fond zarada (procenat BDP-a) 10.5 10.1 9.9 9.0 8.6 8.2 8.0
Socijalna davanja (procenat BDP-a) 18.1 17.7 17.8 17.9 17.1 16.7 16.4
Kapitalna ulaganja (procenat BDP-a) 3.3 2.1 2.5 2.9 3.0 3.4 3.5
Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -7.2 -5.6 -6.6 -3.7 -2.5 -2.2 -1.7
Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.3 -3.2 -3.7 -0.5 1.0 1.3 1.9
Javni dug (procenat BDP-a) 49.2 52.6 64.1 69.9 71.4 70.9 72.7
Javni i garantovani dug (procenat BDP-a)
57.4 60.9 71.8 77.2 76.8 75.2 72.7
Od čega: Spoljni (procenat BDP-a) 45.4 48.7 56.0 60.7 60.4 59.0 56.3
Izvoz robe (procenat BDP-a) 26.5 30.7 31.9 34.5 36.1 38.6 39.1
Uvoz robe (procenat BDP-a) 44.3 42.8 44.3 46.6 47.0 49.4 49.5
Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 0.4 0.9 1.4 2.2 2.7 3.1 3.2
Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -17.5 -11.2 -10.9 -9.9 -8.2 -7.7 -7.2
Priliv doznaka (procenat BDP-a) 6.1 6.3 5.6 6.3 5.9 6.0 5.8
Bilans tekućih transakcija (procenat BDP-a) -11.6 -6.1 -6.0 -4.8 -4.2 -3.9 -3.8
Prilivi stranih direktnih investicija (procenat BDP-a) 2.4 3.8 3.7 5.5 4.9 4.4 4.4
Spoljni dug (procenat BDP-a) 81.2 75.1 78.4 80.1 77.6 73.8 71.0
Realni rast privatnih kredita (procenat, prosek za period)
6.1 -1.9 -2.3 3.7 3.3 5.0 6.0
Nenaplativi krediti (procenat bruto kredita, na kraju perioda)
18.6 21.4 21.5 21.6 20.2 19.9 20.9
Stopa nezaposlenosti (procenat, prosek za period) 24.0 22.1 19.2 17.7 16.8 15.9 14.9
Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosek za period)
51.0 49.4 47.6 43.2 42.4 40.9 40.8
Stopa učešća radne snage (procenat, prosek za period
46.7 48.4 51.9 51.6 52.0 52.7 53.0
BDP po glavi stanovnika, PPP 12,790.8 13,400.3 13,436.2 13,671.4 14,047.0 14,561.3 15,377.9
Stopa siromaštva od US$5/na dan, PPP (procenat)
Izvor: Statistički zavod, različiti državni organi, procene Svetske banke.
Recommended