GARI VITASOVIĆ CAPPELLI · novih hotela, aparthotela i tu-rističkih naselja visoke katego-rije s...

GLAS SLAVONIJE4 GLAS SLAVONIJE 5

Magazin Magazin6. i 7. srpnja 2019. 6. i 7. srpnja 2019.

// USPOREDNI INTERVJU //

ALJOŠA VITASOVIĆ

IZV. PROF. DR. SC. ALJOŠA VITASOVIĆ VODITELJ JE KATEDRE ZA TURIZAM NA FAKULTETU EKONOMIJE I TURIZMA “DR. MIJO MIRKOVIĆ” PULA

Turizam treba biti nadgradnja

svih gospodarskih aktivnosti

Prije nego što se uop-će i govori o uspješ-nosti turizma, po-trebno je razumjeti njegovu komplek-

snost kao pojave, a koja je pri-je svega multidisciplinarna. Tu-rizam svoju važnost i medijsku eksponiranost duguje svojoj ekonomskoj komponenti i naj-češće se promatra kao isključi-vo ekonomska pojava što je naj-manje u svojoj biti. Dakle, gdje god imamo veliki obrtaj finan-cijskih sredstava, stvara se javni diskurs o važnosti, kaže dr. sc. Aljoša Vitasović, te dodaje:- Turizam je puno više od eko-nomske kategorije, on pred-stavlja jednu pojavu od koje bi izravne i neizravne koristi tre-bali imati prvenstveno građa-ni Republike Hrvatske i turisti kao korisnici usluge. Danas na globalnom turističkom tržištu imamo situaciju da suvremeni turistički trendovi nameću sve učestalije strukturne promje-ne, na koje moramo biti spre-mni. Odgovor na tako izazvane promjene očituje se preko di-ferencijacije proizvoda, stup-nja edukacije i obrazovanja, no-vim organizacijskim odnosima, uporabi tehnologije i inovacija te načinom komunikacije izme-đu emitivnih i receptivnih trži-šta.

REINVENCIJA EKONOMIJE

t Kad se govori o turizmu, uobičajeno se spominje njegov udio u BDP-u zemlje, a govori se i o previsokom PDV-u i dru-gim problemima. Vaš komen-tar?

- Da bi se uopće mogli kvantifi-cirati i tumačiti pokazatelji tu-rizma, a koji su pouzdani i prije svega međunarodno usporedi-vi, najrelevantniji su nam po-datci dobiveni iz posljednjeg rezultata Satelitskog računa tu-rizma (TSA) koji pruža detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora sažimajući izravne i neizravne učinke turizma na ekonomi-ju neke zemlje. Iz rezultata je vidljivo da je potrošnja generi-rala stvaranje domaće dodatne vrijednosti koja čini 10,9 posto bruto dodane vrijednosti turiz-ma u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva te 11,4 posto bru-to domaćeg proizvoda turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu hrvatskog gospodar-stva. Na temelju input-output modela utvrđeno je tako da tu-rizam izravno i neizravno ge-nerira 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske. Iz čega je relativno vidljivo da turizam sa svojim izravnim udjelom od go-tovo 11 % predstavlja značajnu, ali ne i stratešku odrednicu u budućnosti. Međutim, na te po-datke treba nadograditi i viso-ku stopu udjela radnog kontin-genta od gotovo ¼ zaposlenih, što opisuje i neefikasnost sek-tora. Odnosno, zapošljavanje ljudi na jednostavnim poslo-vima i bez stalnog zaposlenja, što stvara izrazitu socijalnu ne-sigurnost. Zaposleni bi trebali biti adekvatno plaćeni te bi im trebalo biti osigurano dugoroč-no (ne samo sezonsko ili inači-cu istog) zaposlenje. Dakako, to nije moguće bez intervencije i rastereta davanja poslodavaca. Nažalost, nameti u turističkom sektoru jesu značajno viši od zemalja konkurenata, što utje-

če i na ukupni cjenovni razred. Uzrok višem poreznom opte-rećenju tome možemo tražiti u nedovoljno razvijenim osta-lim gospodarskim sektorima, pa s te strane turizam pokriva manjak. Stoga je Hrvatskoj ge-neralno potrebna jedna rein-vencija ekonomije i gospodar-skog sustava, te bi se tek tako s porašću aktivnosti i dodane vrijednosti turizam dugoročno rasteretio. Reforma poreznog

ARH

IVA/

GS

ustroja s formiranjem Upra-ve prihoda, umjesto Porezne uprave, značajno bi pridonije-la transparentnosti poslovanja i smanjila sivu zonu.Turizmu je svakako potrebno pomoći, pri čemu ne treba mi-sliti da će se dogoditi neke iz-ravne financijske injekcije, ali stvaranje uvjeta za konkuren-tnim obavljanjem posla sva-kako da. Dakle, država treba jedinstvenom javnom turistič-

kom politikom sektoru omo-gućiti odskočnu dasku, jer tada turizam ne bi predstavljao soci-jalnu djelatnost i izvor preživ-ljavanja, već da stvara značajnu dodanu vrijednost. Glavni pro-blemi turizma danas jesu upra-vo u niskoj razini novostvorene dodane vrijednosti, relativno malom multiplikativnom efek-tu turizma i odljevu dobiti od turizma što stvara trošak druš-tvu.

t Uzimajući u obzir da je tu-rizam ekonomska kategorija, koliko stabilnost ekonomije znači ujedno i stabilnost turiz-ma, imamo li potencijala za brži i dinamičniji razvoj?

- Turizam nikad ne treba sagle-davati kao isključivo ekonom-sku kategoriju, on je puno više i šire. Turizam treba stvarati ko-risti za domicilnu zajednicu i sve građane RH, neovisno o tome jesu li uključeni u sektor turiz-ma. Potencijala za razvoj ima-mo, još uvijek nismo zasićeni, sezonu treba produžiti i aktivi-rati postojeću turističku resur-snu osnovu, pa tek onda razmiš-ljati o dodatnim intervencijama i zadiranjem u prostor. Prvo je potrebno iskoristiti sve postoje-će resurse koji su do sada nedo-voljno iskorišteni. Kada se govo-ri o širenju turističke funkcije na dodatni prostor, tada treba pla-nirati prostor u vidu turističkog proizvoda široke potrošnje, koji će biti sastavni dio života domi-cilne zajednice i korišten u sva-kodnevnom životu, ali i korišten od strane turista (parkovi, pro-metna infrastruktura, sadrža-ji…). Turizam je u nekoj zemlji izrazito uspješan kada se o nje-mu ne priča, kada ne znate tko je ministar, a tada je turizam do-datna djelatnost i imamo propu-lzivnu nacionalnu ekonomiju. Trenutno za Hrvatsku radi si-nergijskog djelovanja bilo bi po-trebno da potpredsjednik Vlade bude zadužen za turizam jer bi to ubrzalo usklađivanje svih pra-vaca djelovanja. Dakle, turizam je stabilan i stvara dodanu vri-jednost tek kada je on nadgrad-nja djelovanja svih gospodarskih aktivnosti jedne zemlje. Kada građani te zemlje imaju moguć-nosti putovati unutar svoje ze-mlje u vremenu dokolice, a ne zbog ekonomskih migracija. To onda govori o jednom stupnju višeg standarda građana i same zemlje.

POZITIVNO I NEGATIVNO

t Je li vrijeme za novu strate-giju, u odnosu prema za sada postojećoj Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine?

- Iako je prošlo šest godina od usvajanja Strategije razvoja hr-vatskog turizma do 2020. go-dine, u prošloj godini ustanov-ljeno je da je to jednostavno predugačko razdoblje kojim bi se kvalitetno moglo upravljati. Stoga će se buduće strategije ve-zivati uz puno kraće razdoblje. Jer globalni turistički trendovi ne nameću samo novo poima-nje turizma i pojavu "novih" tu-rista. Osobe koje se uključuju u turističke tijekove danas su sve iskusnije. One iskazuju veći broj potreba ne samo unutar desti-nacije već i tijekom samog puto-vanja do destinacije. Atraktivni elementi destinacije moraju biti nadopunjeni dodatnim aktivno-stima, a izvrsnost turističke de-stinacije mjerena očekivanjima i ostvarenim doživljajem, dok je glavni proizvod destinacije stvo-reno turističko iskustvo. Upra-vo takva diverzifikacija potreba i motiva zbog kojih osobe izabiru posjet i boravak u nekoj turistič-koj destinaciji dovode do kvali-tativnog odmaka od standardne turističke ponude. Dakle, nagla-sak bi trebao biti na kvaliteti tu-rističkog proizvoda, ostvarujući

time kvalitativni razlikovni čini-telj u konkurentskom pozicioni-ranju turističke destinacije.

t Koliko je utemeljeno upozo-renje mnogih turističkih struč-njaka i dionika u turizmu da će 2019. biti najizazovnija go-dina do sada?

- Republika Hrvatska ima struk-turnih problema, unutar raspo-djele smještajnih kapaciteta jer privatni smještaj dominira, efek-ti turizma nisu dostatni za stva-ranje dodane vrijednosti. Zajed-ničkim djelovanjem u koheziji sektora i formiranju jedinstvene javne turističke politike izravno bi se djelovalo na fleksibilnost sektora u odnosu prema za-htjevima tržišta jer svjetska ek-spanzija putovanje u odredišta sa standardnim turističkim pro-izvodima dostignula su svoj vr-hunac. Pozicioniranje turističke ponude i turističkog proizvoda temeljenog na kvaliteti, ekono-miji doživljaja, uz izvorni identi-tet i specifična obilježja multipli-cira socioekonomske koristi od turizma i dovodi do progresije dodane vrijednosti uz efikasnu i održivu valorizaciju turističke resursne osnove te predstavlja rješenje.Migrantska kriza je pitanje hu-manosti. Ona nije izravna pri-jetnja, jer se radi o globalnoj pojavi, međutim izrazito može utjecati. Imamo primjer Italije koja se desetljećima bori s mi-grantskim valom, a u javnost su te informacije došle tek pri-je nekoliko godina. Ono što če-sto zaboravljamo je da smo mi za razliku od velikog broja ze-malja izrazito sigurna zemlja i sigurnost je od presudne važ-nosti. Stoga svako ad hoc i ne-promišljeno djelovanje uvijek može izazvati negativne efekte na turistički sektor. Turizam je sam po sebi izrazito rizična po-java jer dovoljna je samo jedna havarija tankera ili incidentna situacija u vidu sigurnosti da se upropasti višegodišnji trud i povrat uloženog. U ovoj godi-ni imamo snažan rast zemalja mediteranskog bazena (Turska, Grčka, Tunis …), taj povratak na turističko tržište utjecat će i na Hrvatsku jer se ipak svake godi-ne ne rađaju milijuni novih turi-sta. Imamo i situaciju da nam se smanjuje stopa povratka u desti-naciju upravo zbog odlaska turi-sta u druge destinacije. Ono što je također primjetno je da na po-dručjima gdje je turizam domi-nantna gospodarska djelatnost domaćinski se mentalitet kojim se ponosimo polako pretvara u servilnost prema gostu, što stva-ra negativan efekt.Turistička 2019. godina značaj-na je ne zbog postavljanja re-korda, već zbog nacionalnog usuglašavanja da se turizmom trebaju baviti turistički stručnja-ci, da ovakav oblik unificirane ponude više nije ni prepoznat niti je konkurentan. Odnosno, uspjeh turizma ne mjeri se bro-jem dolazaka i brojem noćenja, a ni ostvarenom dobiti ako se ta ista isisava iz zemlje. Turizam treba svojim djelovanjem pove-ćati izravno i neizravno kvalitetu života stanovnika RH, i neizrav-no razvijati i popratne gospo-darske djelatnosti. Upravo se najznačajniji rezultati ostvaru-ju ako imamo jasan gospodarski cilj, a turizam je samo jedan od alata ili sredstvo za ostvarenje pozitivnih društvenih i ekonom-skih učinaka. (D.J.) n

GARI CAPPELLI

GARI CAPPELLI MINISTAR JE TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Ove godine očekujemo oko

milijardu i 50 milijuna eura investicija

P rije šest godina Hrvatski sabor usvojio je Strate-giju razvoja hrvat-skog turizma do

2020. godine. Prema mnogim stručnjacima, ali i gospodar-skim subjektima u turizmu, taj se dokument danas doima za-starjelim. O svemu tome i ak-tualnom stanju u hrvatskom turizmu razgovarali smo s Ga-rijem Cappelijem, ministrom turizma u Vladi Republike Hr-vatske.

EUROPSKI FOND ZA TURIZAM

t Što je i koliko iz spomenu-tog dokumenta realizirano do ove godine i hoće li se pla-novi iz tog dokumenta u cije-losti provesti do iduće 2020.?

- Od početka mandata stavlja-mo naglasak na jačanje kvali-tete turističke ponude i pro-duljenje aktivnosti na cijelu godinu. Implementacija Strate-gije, među ostalim, dovela nas je do sjajnih rezultata kakve bi-lježimo proteklih godina, a oni se nastavljaju i u prvoj polovi-ni 2019. Uz to, ponosni smo na uređenje zakonodavnog okvi-ra, donijeli smo ključne turi-stičke zakone, u proceduri je i rješavanje turističkog zemlji-šta, a radimo i na donošenju nove Strategije za buduće raz-doblje u kojemu će naglasak biti na održivosti i kvaliteti te razvoju specijalnih oblika tu-rizma koji će pridonijeti kon-kurentnosti, daljnjim ulaganji-ma i većoj potrošnji.U 2018. godini prihodi od stra-nih turista iznosili su deset mili-jardi i 97 milijuna eura, što je u odnosu prema godini prije rast od 6,4 posto. Sve smo zanimlji-viji i investitorima. Financial Ti-mes istaknuo nas je među de-set zemalja svijeta s najboljim potencijalom za investiranje u turizam, dobili smo i posebno priznanje Editor's Choice Awar-ds kao jedna od zemalja s naj-većim napretkom u području unaprjeđivanja turističke in-frastrukture, smještaja, inicija-tiva za razvoj turizma te za in-vestiranje u hotele i kruzing segment nautičkog turizma.Ove godine očekujemo oko mi-lijardu i 50 milijuna eura in-vesticija u turizmu, što pred-stavlja 55 posto više investicija u posljednje četiri godine. Po-sebno je značajno što se većina investicija odnosi na izgradnju novih hotela, aparthotela i tu-rističkih naselja visoke katego-rije s 4 i 5 zvjezdica, ulaže se i u obnovu smještajnih kapacite-ta u svrhu podizanja kategorije s 2 i 3 na 4 i 5 zvjezdica, odno-sno 5 sidara za marine. Porast investicija iz godine u godinu govori u prilog tome da je Hr-vatska atraktivna zemlja za ula-ganje te da je ulagačka klima u turizmu pozitivna.

t Ulaskom u EU, RH je po-stala korisnica sredstava iz europskih fondova. Koliko je ta mogućnost iskorištena u turističkoim sektoru unatrag pet godina? S tim u vezi - koli-ko se radi na boljem pozicio-niranju RH turizma u okviru EU institucija?

- Turizam osigurava 24 miliju-na radnih mjesta u gospodar-

stvu Europske unije, odnosno svaki 11. radnik zaposlen je na poslovima neposredno pove-zanim s turizmom. Isto tako, uzevši u obzir da turizam predstavlja jednu od najbrže rastućih gospodarskih aktiv-nosti u EU-u s velikim utjeca-jem na rast, društvo, razvoj i zapošljavanje te da je dopri-nos turizma i putovanja BDP-u Europske unije tijekom 2016. iznosio 10,2 posto, smatramo

Porast investicija iz godine u godinu govo-ri u prilog tome da je Hrvatska atraktivna zemlja za ulaganje te da je ulagačka klima u turizmu pozitivna.

BORI

S SC

ITAR

/PIX

SELL

da turizam zaslužuje bolju po-ziciju unutar institucija Europ-ske unije, što će u konačnici biti iznimno važno za turizam svih zemalja članica Europske unije, pa tako i za Hrvatsku.Na prijedlog Ministarstva turizma RH, a uz podršku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, prošle je godine pokrenuta inicijativa o osni-vanju jedinstvenog europskog Fonda za turizam i Radne sku-

pine za turizam unutar insti-tucija EU-a. Ostvarivanjem navedene inicijative, turizam bi prvi put dobio svoju Glav-nu upravu u okviru proraču-na EU-a što bi omogućilo Mi-nistarstvu turizma direktno, bez posredničkih tijela i insti-tucija, financiranje turističke infrastrukture, poticanje ma-log i srednjeg poduzetništva, jačanje ljudskih potencijala u turizmu i drugog sredstvima iz

EU-a. U suradnji s predstavni-cima turističkog sektora tada bismo imali priliku kreirati konkretne natječaje za finan-ciranje hotelske industrije, to-uroperatora i ostalih investici-ja u turizmu.

KVALITETA, A NE MASOVNOST

t S obzirom na okolnosti u okruženju (migranti, grani-ce...), konkurenciju drugih zemalja, kao i proljetni po-dbačaj zbog lošeg vremena, hoće li 2019. biti najizazov-nija godina za RH turizam do sada?

- U proteklih nekoliko godina postigli smo iznimne rezulta-te u vidu turističkog prome-ta, ali što je još važnije, kon-stantno se povećavaju prihodi od turizma i privlačimo sve veći broj investicija. Vremena dvoznamenkastog rasta su iza nas jer uz namjeru da provo-dimo održivu turističku poli-tiku više nemamo prostora za primanje većeg broja turista u vršnim mjesecima turistič-ke godine. Zbog toga se ori-jentiramo na razvoj posebnih oblika turizma poput zdrav-stvenog turizma, nautičkog turizma, enogastronomije i sličnih koji osiguravaju veću potrošnju gostiju te se mogu konzumirati tijekom većeg di-jela godine. Osim navedenog, naglasak je na povećanju kva-litete usluge i ponude. Ukrat-ko, fokusiramo se na kvalite-tu, a ne masovnost, to jest na povećanje prihoda koje nužno ne znači povećanje broja go-stiju, bar ne u špici turističke godine. U tom smislu, ova go-dina je izazovnija od ostalih, ali smo zadovoljni postignuti rezultatima u prvoj polovini godine za koje vjerujem da će do kraja godine biti još bolji i da ćemo godinu završiti s ra-stom do tri posto. Osim toga, trendovi su se promijenili, sve veći broj turista koristi inter-netske platforme za bukiranje i odluku donosi last minute, putuju više puta godišnje na kraća razdoblja nego prije…

KONTINENTALNI TURIZAM SVE BOLJI

t Ukupno uzevši, što drža-va, ali i privatni sektor (ho-telijerstvo) trebaju i mogu činiti kako bi se nastavilo osnaživanje ne samo turiz-ma na Jadranu nego i cjelo-godišnjeg turizma s nagla-skom na kontinent?

- Nedavno je u Hrvatskom sa-boru usvojen paket turistič-kih zakona kojim smo otvorili novo poglavlje za hrvatski turi-zam, posebice kad je u pitanju razvoj turizma na kontinen-tu. Otvorili smo mogućnost za još kvalitetniju povezanost i povećanje efikasnosti cjelo-kupnog turističkog sustava, a istovremeno će lokalne zajed-nice, područja i regije moći kvalitetnije upravljati razvo-jem svojih proizvoda te na taj način iskoristiti svoje potenci-jale i istaknuti svoje posebno-sti. Posebna pozornost u zako-nima poklonila se poticanju razvoja turizma na kontinen-tu kroz udruživanje i kvalitet-

nije upravljanje destinacijama uz financijsku samoodrživost što će posve sigurno biti kvali-tetna podloga za razvoj konti-nentalnog turizma.Vlada RH od početka svog mandata poseban naglasak stavlja na razvoj kontinen-talnih županija te primjerice samo u projekt razvoja Slavo-nije ulaže više od osam mili-jardi kuna, pri čemu se oko 2,6 milijardi kuna odnosi na turi-zam. U 2018. godini u odnosu prema 2016. na kontinentu je ostvaren rast turističkog pro-meta od oko 30 posto što nam govori da su napravljeni odre-đeni iskoraci, a prave rezulta-te očekujemo kroz realizaciju velikog broja projekata i mjera koje smo započeli tijekom pro-teklog razdoblja.

t Turizam i PDV, može li se tu nešto učiniti i kad, sa sniženjima nekih stopa, tak-si, fiskalnih i parafiskalnih nameta, kako bi se pojačao razvitak turističkog sekto-ra kao ključnog čimbenika u BDP-u i ukupno u budžetu zemlje?

- Već smo do sada omogući-li brojne olakšice poslodavci-ma u turizmu kako bismo ih rasteretili da imaju prostora za povećanje plaća radnicima i ulaganja u kvalitetu ponude. Za 300 milijuna kuna rastere-tili smo gospodarstvenike u turizmu koji svojim radnici-ma osiguravaju smještaj i topli obrok, a izmjenama Pravilni-ka o porezu na dohodak po-dignut je neoporezivi dio na 7500 kuna, ukinula su se dva doprinosa čime su poslodavci uštedjeli 900 milijuna kuna.Vlada RH sustavno radi na analizi utjecaja PDV-a na turi-stički sektor i vjerujem kako ćemo zajednički, na čelu s predsjednikom Vlade, naći mjerodavna i kvalitetna rješe-nja. (D.J.) n

Samo u projekt razvo-ja Slavonije Vlada RH ulaže više od osam milijardi kuna, pri čemu se oko 2,6 mili-jardi kuna odnosi na turizam...