EPIZOOTIOLOGIJA ZARAZNIH BOLESTI

Preview:

DESCRIPTION

EPIZOOTIOLOGIJA ZARAZNIH BOLESTI. EPIZOOTIOLOGIJA JE GRANA NAUKE O ZARAZNIM BOLESTIMA KOJA SE BAVI PROUČAVANJEM : NASTAJANJA ŠIRENJA KRETANJA PRESTANKA ZARAZE . epizootiologija. TAKOĐE, BAVI SE : PROFILAKSOM OTKRIVANJEM ZARAZNIH BOLESTI SUZBIJANJEM ISKORENJAVANJEM . - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

EPIZOOTIOLOGIJA ZARAZNIH BOLESTI

EPIZOOTIOLOGIJA JE GRANA NAUKE O ZARAZNIM BOLESTIMA KOJA SE BAVI PROUČAVANJEM : NASTAJANJA ŠIRENJAKRETANJA PRESTANKA ZARAZE

epizootiologija• TAKOĐE, BAVI SE :• PROFILAKSOM• OTKRIVANJEM ZARAZNIH

BOLESTI • SUZBIJANJEM• ISKORENJAVANJEM

• S OBZIROM NA POJAVU, NAČIN KRETANJA I TOK ZARAZNE BOLESTI RAZLIKUJE SE VIŠE OBLIKA ZARAZA:

• EPIZOOTIJA• ENZOOTIJA• PANZOOTIJA• ZOONOZE

epizootija

enzootija

panzootija

zoonoze

• ZA NASTANAK NEKE ZARAZE POTREBNO JE PRISUSTVO 5 FAKTORA I TO :

• IZVOR ZARAZE• PUTEVI PRENOŠENJA• VRATA INFEKCIJE• KOLIČINA I VIRULENTNOST

MIKROORGANIZMA• PRIJEMLJIVI ORGANIZAM

Izvor zaraze • JE MESTO GDE SE NALAZE

UZROČNICI PRE IZBIJANJA ZARAZE

• PREMA LOKALIZACIJI MOGU BITI :

• PRIMARNI• INTERMEDIJALNI• SEKUNDARNI

Primarni izvor , intermedijalni• ŽIVOTINJE U STANJU

INKUBACIJE, REKOVALESCENCIJE

• OVAKVE ŽIVOTINJE SE NAZIVAJU KLICONOŠE

Intermedijalni izvor

Sekundarni izvor

Putevi prenošenja zaraze • PODRAZUMEVA MEHANIZAM,

PUT I SREDSTVA KOJIMA SE MIKROORGANIZMI PRENOSE OD IZVORA DO NOVE ŽIVOTINJE

• MIKROORGANIZMI SE PRENOSE KONTAKTOM KOJI MOŽE BITI :

• DIREKTAN – UGRIZOM, DODIROM, ČEŠANJEM I KOITUSOM

• INDIREKTAN – PREKO PREDMETA, DRUGIH ŽIVOTINJA I ČOVEKA.

Vrata infekcije • SU MESTO KROZ KOJE

PRODIRU MIKROORGANIZMI• NAJČEŠĆE JE U PITANJU

SLUZOKOŽA DIGESTIVNOG , RESPIRATORNOG ILI UROGENITALNOG TRAKTA , KONJUKTIVA OKA, DELOVI KOŽE, PLACENTA

Količina i virulencija mikroorganizma • DA BI DOŠLO DO INFEKCIJE

NEOPHODNO JE PRISUSTVO PATOGENIH, VIRULENTNIH MIKROORGANIZAMA U DOVOLJNOM BROJU DA SAVLADAJU ODBRAMBENI MEHANIZAM ORGANIZMA

• NAJMANJA KOLIČINA MIKROORGANIZAMA UNETA NA ODREĐENI NAČIN KOJA DOVODI DO KLINIČKIH SIMPTOMA BOLESTI NAZIVA SE MINIMALNA INFEKTIVNA DOZA

• NAJMANJA KOLIČINA MIKROORGANIZAMA UNETA NA ODREĐENI NAČIN U ORGANIZAM KOJA DOVODI DO SMRTI SE NAZIVA MINIMALNA LETALNA DOZA

Prijemljivost organizma • POD PRIJEMLJIVIM

ORGANIZMOM PODRAZUMEVA SE OSOBINA NEKOG ORGANIZMA DA POSEDUJE USLOVE KOJI SU NEOPHODNI ZA DALJI OPSTANAK I RAZVOJ MIKROORGANIZMA U NJEMU

Nespecifični faktor • Faktori koji dovode do kontakta

između mikroorganizma i makroorganizma ….

Prema načinu širenja zarazne bolesti smo podelili na

• Lančaste • Talasaste • Eksplozivne

Lančaste zaraze• nastaju pojedinačno ili u

zapatima . Uzročnici bolesti neprimetno se uvlače u zapat izazivaju latentnu ili hroničnu infekciju . Ove zaraze se sporo razvijaju , treba duže vreme da se pojedinačne zaraze spoje na jednom području .

Talasaste zaraze • karakteriše visok morbiditet i

mortalitet . Brzo oboljeva veliki broj životinja i potom uginjava i širenje se odvija u talasima . Novi talas nastaje ukoliko nismo uklonili izvor infekcije . Karakteriše ih brzo širenje , uzročnici su veoma invazivni , infekciozni ..

Eksplozivne zaraze • nastaju naglo , glavnu ulogu u

nastanku i širenju ovih zaraza ima nespecifični faktor i radi se o endogenim infekcijama ..

Opšti principi suzbijanja , iskorenjavanja i sprečavanje pojavljivanja zaraze • Borba protiv zoonoza i stočnih

zaraza je izuzetno složen proces i ogleda se najpre u

-imunoprofilaksi životinja potom-edukaciji stanovništva i poboljšanju zoohigijenskih mera kao i-primene zootehničkih mera

• Kad nastupi zaraza neophodno je postaviti dijagnozu , od tačnosti i brzine postavljanja dijagnoze zavisi dalji tok zaraze

1. epizootiološka anamneza 2. klinička slika 3. patoanatomski nalaz 4. laboratorijski nalaz a) mikroskopski pregledb) kulturelna ispitivanja c) serološka ispitivanja d) alergijske probe e) biološki ogled na

laboratorijskim životinjama

• Najpouzdaniji je nalaz iz laboratorije , dok čekamo ovaj nalaz preduzimamo osnovne mere zaštite kako bi sprečili širenje zaraze .

• Najpre obavljamo pregled da bi ustanovili broj obolelih životinja potom izolujemo područje zaraze .

• Nakon dobijanja laboratorijskog nalaza krećemo sa suzbijanjem zaraze u skladu sa ZAKONSKIM MERAMA I ODREDBAMA .

• Pravi se plan suzbijanja zaraze i izdaje se naredba za sprovođenje veterinarsko-sanitarnih mera na zaraženom području u toku i po prestanku zaraze . Ovaj program mera sadrži plan sprovođenja imunoprofilakse u širem području .

• Dva osnovna metoda za suzbijanje i iskorenjavanje bolesti su

-imunoprofilaksa -uništavanje obolelih životinja i neškodljivo uklanjanje leševa .

??

profesor , DVM Anđelka Čičić

Recommended