Elektrode Za Zavarivanje

Elektrode za zavarivanje 1

Elektrode za zavarivanje

Obložene elektrode koje se koriste kod ručnog elektrolučnog zavarivanja.

Dijelovi obložene elektrode.

Elektrode za zavarivanje mogu biti gole(ugljeni ili metalni štap, žica ili traka),obložene (metalna jezgra, a oblogamineralni materijal) ili punjene (mineralnajezgra i metalna obloga) ili nekih drugihoblika. Dodatni materijali i elektrode zaelektrolučno zavarivanje (i druge načinezavarivanja) su standardizirani za pojedinenačine zavarivanja i prema vrsti osnovnogmaterijala. Priprema, odnosno oblicidodirnih površina koje se zavaruju (zavarenispoj) i njihovih rubova, je standardizirana zapojedine načine zavarivanja i prema vrstiosnovnog materijala. [1]

Obložena elektroda

Zaštitu električnog luka i taline zavara odokolnog zraka obavljaju uglavnom plinovi itroska, koji nastaju pri taljenju i kemijskimreakcijama mineralne obloge potrošne iliobložene elektrode. Obloga ima još i drugezadaće: stabilizaciju električnog luka(povećana sposobnost ioniziranja dodatkomoksida kalcija, kalija i titanija), legiranje(feromangan, ferosilicij, krom, nikal,molibden, vanadij, aluminij, bakar, ugljik, idrugo), otplinjavanje taline (kisik se uklanjas titanijem, aluminijem, silicijem,manganom; vodik se uklanja s kalcijevimfloridom) i rafinaciju (smanjenje količinesumpora i fosfora) taline zavara. Premanamjeni razlikuju se elektrode zazavarivanje, za navarivanje, za žlijebljenje i za rezanje. U vezi s tehnološkim osobinama, razlikuju se elektrode sdubokim provarom, za posebne radne zahtjeve (za zavarivanje u okomitom položaju, iznad glave, zavarivanjekorijena zavarenog spoja), elektrode s velikim rastalnim učinkom (s korisnošću do 200% i više). Uobičajeni promjeriobloženih elektroda kod ručnog

Elektrode za zavarivanje 2

Ručno elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom je najčešći oblikelektrolučnog zavarivanja. Za zavarivanje cijevi koriste se uglavnom obložene

elektrode s celuloznom oblogom.

Pri zavarivanju koriste se suhe i tople elektrode, koje se griju u grijaču (crvenivaljak) pokraj mjesta zavarivanja.

elektrolučnog zavarivanja (REL) su: 2; 2,5;3,25; 4; 5; 6 i 8 mm, a duljine: (300) 350 i450 mm. [2]

Elektrode s kiselom oblogom(oznaka A)

Elektrode s kiselom oblogom imaju izrazitotekuću trosku, pa nisu podesne zazavarivanje u prisilnim položajima. Koristese za zavarivanje sučeljnih i kutnih spojevau položenom položaju. Srednje debela ilidebela obloga sadrži okside željeza,mangana i silicija, feromangana, te pojedinedezoksidante. Lako uspostavljaju električniluk, daje glatku i sjajnu površinu zavara,duboko penetrira, troska se lako otklanja.Priključuju se na izmjeničnu struju ili na (-)pol izvora električne struje. Stvaraju seoksidi i karbonati željeza i mangana, sasilikatima. Zaštitni plin sadrži približno:40% H2, 40% (CO+CO2) i 20% H2O.Zavareni spoj ima nisku udarnu žilavost.

Elektrode s bazičnom oblogom(oznaka B)

Elektrode s bazičnom oblogom imajunajčešće debelu oblogu s dodacimakalcijevog i magnezijevog karbonata,kalcijevog fluoride, rutila, kvarca,ferolegura u tragovima. Stvara se gusta,tamnosmeđa troska, teže se otklanja(hrapava i izbočena površina). Zavareni spojje izvrsnih mehaničkih svojstava. Koriste seza zavarivanje većine čeličnih konstrukcija,kao i čelika s povišenim sadržajem ugljika,te čelika većih debljina. Priključuju se na (+) pol izvora električne struje. Zaštitni plin sadrži približno: 80% CO i20% CO2. Zavareni spoj ima dobru udarnu žilavost.

Elektrode s celuloznom oblogom (oznaka C)

Elektrode s celuloznom oblogom imaju srednje debelu oblogu, s 15% celuloze, 30% titanijevog diooksida (rutil),ferolegure, silikati, dezoksidansi, i drugo. Stvara mnogo plinova i malo troske, koja se lako otklanja. Velika jedubina penetracije i brzina taljenja, pogodna za zavarivanje korijenih zavara (elektrode za zavarivanje cijevi "odozgo- dolje"). Stvara se neravna površina zavara lošeg izgleda i značajno je rasprskavanje metala. Priključuju se naizmjeničnu struju ili na (-) pol izvora električne struje. Koriste se i za rezanje. Imaju visok sadržaj vodika. Zaštitniplin sadrži približno: 40% H2, 40% (CO+CO2) i 20% H2O.

Elektrode za zavarivanje 3

Elektrode s rutilnom oblogom (oznaka R)Elektrode s rutilnom oblogom lako uspostavljaju električni luk. Imaju srednje debelu ili debelu oblogu s dodatkomrutila (TiO2). Stvara gustu trosku koja teško teče, pa je pogodna za zavarivanje u svim položajima. Osigurava dobramehanička svojstva i lijep izgled zavara. Priključuju se na izmjeničnu struju ili na (-) pol izvora električne struje.Zaštitni plin sadrži približno: 40% H2, 40% (CO+CO2) i 20% H2O.

Skladištenje i rukovanje obloženim elektrodamaPosebno treba voditi računa o zaštiti od vlage. Elektrode s kiselom, rutilnom i celuloznom oblogom se, prilikomizrade, suše do sadržaja vlage od 0,3 do 5%, ovisno o vrsti obloge. Bazične se elektrode suše znatno više, sve dosadržaja vlage od 0,05%. Uobičajeno pakiranje nelegiranih elektroda je u kartonskim kutijama s nepropusnimplastičnim omotačem. Za legirane elektrode koriste se plastične kutije, a celulozne se stavljaju u posebne limenke.Ukoliko se elektrode navlaže, mora ih se prije korištenja osušiti, a što se, u pravilu, izvodni na temperaturi ne višojod 350 do 450 °C, u trajanju od 1 do 2 sata. Korodirane, masne, vlažne i oštećene elektrode ne smiju seupotrebljavati za zavarivanje. [3]

Izvori[1] %20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm (ftp:/ / 161. 53. 116. 242/ Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/ Tehnologija_III/ Zavarivanje/

zavarivanje) "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.[2][2] "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.[3][3] "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duško Pavletić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka, 2011.

Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradniciElektrode za zavarivanje  Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4020476  Doprinositelji: Mmarre

Izvori, licencije i suautori slikaDatoteka:Arc welding electrodes and electrode holder.triddle.jpg  Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Arc_welding_electrodes_and_electrode_holder.triddle.jpg Licencija: Public domain  Doprinositelji: Andy Dingley, Glenn, PDH, SeulaDatoteka:Oblozena elektroda.jpg  Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Oblozena_elektroda.jpg  Licencija: nepoznato  Doprinositelji: MmarreDatoteka:SMAW.jpg  Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:SMAW.jpg  Licencija: Creative Commons Attribution 3.0  Doprinositelji: MgschulerDatoteka:Grijac elektroda.JPG  Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Grijac_elektroda.JPG  Licencija: nepoznato  Doprinositelji: Mmarre

LicencijaCreative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/