View
0
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Northfoto
BROJ 96, ^ETVRTAK
19. MART 2009.
Turisti~ki dodatak „Novosti“ • Generalni direktor i glavni urednik Kompanije „Novosti“ a.d. Manojlo - Mawo Vukoti}
• Urednik dodatka: Miroslav Stefanovi} • Grafi~ko ure|ewe i priprema za {tampu: Mirjana Petrovi} • Telefon: 011/ 30-28-121
BROJ 96, ^ETVRTAK,
19. MART 2009.
22 NOVOSTI • ^etvrtak, 19. mart 2009.
AKO ne znate kuda biste
za vikend, na mini-od-
mor, ili vas, jednostav-
no, put vodi prema Horgo{u,
obavezno posetite „Vinski
dvor“ u Hajdukovu. Za wega
ka`u da je prva stanica vin-
skog turizma na severu zem-
qe. Nudi kvalitetna vina sa
peskovitih terena, uz vrhun-
ski gastronomski do`ivqaj.
Udaqen samo osam kilome-
tara od Subotice, dva kilo-
metra od Pali}kog jezera, i u
neposrednoj blizini ~ak dva
rezervata prirode: Luda{kog
jezera i Selevinske {ume,
„Vinski dvor“ je porodi~na
firma koja se bavi proizvod-
wom vina, ali ima i 32 kom-
forne sobe (sa ~etiri „zvezdi-
ce“) opremqene Internetom,
TV, satelitskim programom,
kupatilima sa masa`nim
tu{-kabinama i restoranom u
kojem se slu`i ~ak 80 vrsta
razli~itih specijaliteta ma-
|arske kuhiwe. Uz svaku hranu
nudi se i odgovaraju}e vino.
BARSELONA -
ZA ovaj grad ka`u da je muzej
arhitekture na otvorenom.
Glavni grad Katalonije, najve-
}a luka i drugi po veli~ini
grad u [paniji, nesumwivo je
jedna od najlep{ih metropola
sveta. Poznat je, pre svega, po
svojoj arhitekturi kojoj je zna-
~ajan pe~at dao Antonio Gau-
di. Stanovnici Barselone po-
nosni su na sugra|anina koji
im je podario ~udesne gra|evi-
ne: katedralu Sagrada fami-
lija, ku}u Mila i Batlo, park
Gueq... Petodnevni aran`man
za Barselonu ima u svojoj ponu-
di agencija „Kontiki“.
Bez obzira na ubrzane indu-
strijske tokove, grad je sa~u-
vao tradicionalni {arm,
otvorenost i toplinu. Blaga
klima, blizina mora, zabava i
mno{tvo kulturno-istorij-
skih spomenika razlozi su
zbog kojih hiqade turista sva-
ke godine posete Barselonu.
BA[ 1. maja, a tre}eg dana
boravka u Barseloni, bi}e
fakultativni izlet u Tibi-
dabo, zatim poseta parku Gu-
eq i etnoselu Pueblo Espa-
wol. Sa vidikovca Tibida-
bo, koji je na 500 metara nad-
morske visine, pru`a se naj-
lep{i pogled na Barselonu.
Park Gueq, delo arhitekte
Antonija Gaudija, je svojom
jedinstveno{}u i lepotom
dospeo na listu svetske kul-
turne ba{tine i pod za{ti-
tom je Uneska. Nastao je kao
ideja grofa Eusebija de Gue-
qa, koji je kupio zemqi{te
da bi na wemu izgradio vrt-
ni grad u engleskom stilu
sa 61 porodi~nom ku}om, a
sve u slavu povratka prirodi.
ZA slede}i dan, 2. maj, pla-
niran je fakultativni izlet
za \ironu i Figeras. Pose-
ban {arm \ironi, koja je na
severoistoku Katalonije, da-
ju zidine, sagra|ene kao deo
sistema odbrane, a koje poti-
~u jo{ iz rimskog perioda.
Sa kula, koje su pretvorene u
vidikovac, pru`a se predi-
van pogled na grad i okolinu.
PUTOVAWE se, zatim, na-
stavqa ka Figerasu, u kojem
se pose}uje Teatar-muzej Sal-
vadora Dalija. Muzej je u we-
govoj porodi~noj palati, a
ovaj hram nadrealizma posta-
vio je sam umetnik...
Polazak: 29. aprila, direk-
tan ~arter-let do Barselone.
Putovawe traje pet dana. Ce-
na je, u zavisnosti od hotela,
od 430 do 690 evra. u cenu pu-
tovawa nije ura~unato: avi-
onske takse od 67 evra, kolek-
tivna viza od 10 evra, fakul-
tativni izleti i posete.
LISABON -
TRGOVA^KI i industrijski
grad i glavna luka Portuga-
la. Zrakasto se {iri preko
pitomih brda sa centralnog
trga Rosio. U{}e reke Te`o
u Atlantski okean pravi ve-
� Gosti obavezno pose}uju planta`e vinograda
Plemi}ke i kraqevske
palate, ~uveni muzej
SalvadoraDalija
Grad pred kojim se
Vina vrhunska, kuhiwa doma}a
� „VINSKI dvor“ se vidi sa autoputa prema Horgo{u. Da
biste stigli do wega, iskqu~ite se sa autoputa na izlazu
Subotica sever, krenite prema Horgo{u i vide}ete
veliku kapiju na kojoj je putokaz. Izdaleka se, sa
autoputa, vidi i toraw ove zanimqive turisti~ke oaze.
INFO� Adelita [erer
„VINSKI DVOR“ U HAJDUKOVU, NA SEVERU VOJVODINE,
� Lisabon: Zrakasto se {iri preko pitomih brda � Barselona:
PETODNEVNI ODMOR U BARSELONI I LISABONU: TRAGOVI PRO[LOSTI SU ODAVNO
Barselona
- NA meniju imamo gu{~i-
ju xigericu na `aru, supu od
morke, june}i perkelt, smu|
na `aru, vojvo|anski ra`aw
sa grilovanim povr}em i
jo{ mnogo toga - obja{wava
qubazni doma}in, vlasnik
hotel-restorana Laslo Hu-
pert. - Za sladokusce prepo-
ru~ujemo specijalitet ku}e
somloi galu{ka.
Za 3.000 dinara, koliko
ko{ta pun pansion, gosti
mogu besplatno da degusti-
raju vino u podrumu „Vin-
skog dvora“. Degustira se
desetak vrsta
vina uz sireve,
maslinke i ja-
buke. Tu su i
ukrasne sve}e.
Sve je to osmi-
slio Laslo, da
bi priredio
svojim gostima
nezaboravne
trenutke. Od wega }e mo}i
da saznaju i sve o uzgajawu
gro`|a i proizvodwi vina
u savremenom podrumu sa
vrhunskom tehnologijom,
takozvanom dirigovanom
fermentacijom.
- GOSTIMA leti obavezno
organizujemo posetu vino-
gradu koji je na sedam hekta-
ra i ima 35.000 ~okota -
iskren je Hupert, napomi-
wu}i da se sa ove povr{ine
proizvede oko 40.000 boca
vina sa geografskim pore-
klom.
„VINSKI dvor“ je atrak-
tivnog izgleda, sa oku}ni-
com punom zelenila, fonta-
nom, klupama... Idealno je
mesto i za poslovne sastanke
i seminare. Ima salu sa 60
mesta koja je opremqena pro-
jektorom, platnom, flip
kartom i pristupom za In-
ternet. Posebno je lepa VIP
sala ~iji su zidovi ukra{e-
ni lova~kim trofejima. �
liki zaliv, ka`u jedan od
najlep{ih u svetu. Preko
u{}a je vise}i most koji
spaja dva dela grada. Veliki
zemqotres je uni{tio grad u
18. veku, ali je zatim nastao
novi Lisabon sa {irokim
bulevarima, palatama i tr-
govima. Takva re{ewa su, za
to doba, prozvana revoluci-
onarnim u urbanizmu.
Savremeni Lisabon je,
ipak, sa~uvao kvart Alfamu
sa atmosferom arabqanske
epohe ranog sredweg veka.
^uvena kolekcija Gulbenki-
jana, restorani, kvart sa
burnim no}nim `ivotom,
moderni {oping-molovi sa-
mo su neke od atrakcija ovog
megapolisa. Lisabon je na-
zvan i „princezom svih gra-
dova pred kojom se klawa
more“.
PLANIRAN je i izlet za
Sintru, Kabo da Roka,
Ka{kai{ i E{toril.
Poludnevna fakulta-
tivna poseta Evori, naj-
lep{em gradu mu-
zeju portugalske
arhitekture pod
otvorenim ne-
bom, podrazume-
va da }e „Konti-
kijevi“ putnici
videti krivuda-
ve ulice, ple-
mi}ke palate iz
vremena procva-
ta renesanse, plodne oranice
pod vinogradima, maslinama
i `itnim poqima... Centar
regije Alente`o, na oko 140
kilometara ju`no od Lisabo-
na, jedan je od najboqe o~uva-
nih sredwovekovnih evrop-
skih gradova. �
III23NOVOSTI • ^etvrtak, 19. mart 2009.
�POLAZAK za Lisabon je, u organizaciji „Kontikija“, 16. aprila. Putovawe
traje pet dana (~etiri no}ewa), direktan je ~arter-let, a cena, zavisno
koliko hotel ima „zvezdica“, iznosi od 595 do 850 evra.
�Hoteli su sa tri, ~etiri i pet „zvezdica“. U cenu putovawa nije
ura~unato: avionske takse od 75 evra, viza 35 evra, usluge vizirawa od
400 dinara, fakultativni izleti i posete.
INFO
klawa more
IDEALAN DA SE U WEMU PROVEDE VIKEND
Muzej arhitekture na otvorenom prostoru
NA LISTI SVETSKE KULTURNE BA[TINE Lisa
bon
25NOVOSTI • ^etvrtak, 19. mart 2009.24 NOVOSTI • ^etvrtak, 19. mart 2009.
TURISTI^KI poslenici u
bawi pod Ozrenom nisu u
2008. uspeli da obore re-
kord iz prethodne godine od
100.000 gostiju. Me|utim, su-
de}i po velikom interesova-
wu na nedavnom Sajmu turiz-
ma u Beogradu, za boravak u
ovoj bawi doma}ini se i te
kako nadaju beri}etnoj turi-
sti~koj `etvi ove sezone.
Ne brinu se u "srpskoj [vaj-
carskoj", kako je Sokobawu svo-
jevremeno nazvao Jovan Cviji},
ni zbog globalne ekonomske
krize, ni zbog bilo kojih drugih
te{ko}a na doma}em terenu, jer
je gostiju ovde oduvek bilo.
- DOLAZILO se i dolazi
ovde i kada je nekome te{ko i
kada ima razloga za zadovoq-
stvo, jer Sokobawa je lek i za
du{u i za telo. Ona je oaza
zdravqa i mira - ka-
`e Qubinko Mi-
lenkovi}, prvi
~ovek Op{tin-
ske organiza-
cije za turi-
zam, kulturu i
sport.
PRIRODA je
u ovom kraju, sa
172 godine tradi-
cije turizma i zdrav-
stva, bila vi{e nego iz-
da{na. ^ovek je to u me|uvreme-
nu nadogra|ivao, ali ostalo je
netaknuto ono najvrednije: le-
koviti vazduh i voda.
- Imamo sve {to treba go-
stima koji se odlu~e da pose-
te na{u bawu. U~ini}emo
sve {to je u na{oj mo}i da
ova godina bude beri}etna,
ako ne boqa, a
ono bar kao pret-
hodna - poru~uje Di-
mitrije Luki}, predsednik
op{tine Sokobawa.
NASTOJA]E Sokobawci
da gostiju bude dovoqno i
u hotelima (kapacitet oko
3.000 le`ajeva) i u privat-
nom sme{taju koji raspola-
`e sa oko 12.000 kreveta.
Okolina je bogata izleti-
{tima, tu su planine Rtaw i
Ozren sa lekovitim biqem,
ali i obli`we Bovansko jeze-
ro, pa Sokograd, reka Mora-
vica... U ovoj bawi je i mno-
{tvo kulturno-zabavnih sa-
dr`aja, naro~ito leti.
- KRE]EMO od majskih
izleta i uranaka, preko berbe
lekovitog biqa, manifesta-
cija "Zlatne ruke", "Prva
harmonika", do Umetni~ke
kolonije, Me|unarodnog bije-
nala ekolo{ke karikature,
pozori{nih predstava, kwi-
`evnih ve~eri, nastupa mu-
zi~kih grupa... - lista ovogo-
di{wi program Qubinko
Milenkovi}, podse}aju}i na
to da je Sokobawa u 2008.
imala najbogatije kulturno
leto u posledwoj deceniji. �
U VAQEVSKOM kraju, kao
retko gde, za kratko vre-
me razvio se seoski turi-
zam: pretpro{le godine bilo
je 1.700, a 2008. oko 3.000 no}e-
wa. U prole}e i leto vrvi od
gostiju u ovda{wim selima.
Udru`ewe doma}ina iz Va-
qeva, pre nekoliko godina,
uspelo je da u selima, razba-
canim po vencu vaqevskih
planina, oko 30 doma}insta-
va ukqu~i u seoski turizam.
Danas, doma}ini koji su po-
~eli da se bave seoskim turi-
zmom ostvaruju i do 3.000 no-
}ewa. Gosti su im uglavnom
iz Beograda, Novog
Sada i drugih gra-
dova Vojvodine.
- SVI odreda, od
dr`ave do op{tine,
pozivaju mlade da se
vrate na selo, ali
sve uglavnom ostaje
samo na re~ima.
Odlu~ili smo, za-
to, da doma}ine
uverimo da ne mo-
raju samo da ~ekaju
pomo} dr`ave, ve}
da sami sebi mogu
da obezbede ne samo
opstanak na selu,
ve} i dobru zaradu -
ka`e Dragi} To-
mi}, predsednik Udru`ewa
doma}ina iz Vaqeva. - U brd-
sko-planinskim predelima,
nema uslova za poqoprivred-
nu proizvodwu, jer je vi{e od
pola godine sneg. Plasman
proizvoda je ote`an, jer su
gradovi daleko, a ni infra-
struktura nije izgra|ena. Za-
to smo do{li na ideju da do-
ma}ini vi{ak prostora u ku-
}ama koje su, uglavnom u inat
kom{ijama gradili, iskori-
ste tako {to }e ugostiti tu-
riste iz gradova, koji bi da
se odmore u prirodi, bez buke
i vreve savremenog `ivota.
TAKO su regrutovani prvi
doma}ini koji su se otisnuli u
seoski turizam. Videv{i da
Mile Obradovi} iz Podbuko-
va dobro prolazi u turizmu,
wegov ro|ak Milovan Obrado-
vi} sagradio je objekte za bora-
vak gostiju, a novim poslom }e,
veli, da se bavi i wegov unuk
Nemawa, koji zavr{ava Poqo-
privrednu {kolu u Vaqevu.
- POZNATI srpski inat po-
stao je, tako, pokreta~ turiz-
ma u vaqevskim selima. Jer,
kad vidi kako kom{ija sre|u-
je dvori{te, objekte, do~ekuje
goste, pa jo{ i dobro zara|uje,
retko koji doma}in }e ostati
skr{tenih ruku - ka`e Tomi}.
- Tako, danas, ima 25 regi-
strovanih, kategorisanih do-
ma}instava koja se bave seo-
skim turizmom. Najudaqenija
odredi{ta od Vaqeva su u Ta-
oru i Mili~inici. Do doma-
}instva Radi{e Milovano-
vi}a u Dowem Taoru ide se de-
setak kilometara makadamom,
ali to ne smeta da ima goste
tokom celog leta.
NETAKNUTA priroda, zdra-
va hrana, atraktivne vaqev-
ske planine, mnogobrojni ma-
nastiri, budu}e jezero Stubo-
-Rovni, samo su neki od aduta
koji privla~e sve vi{e turi-
sta iz Beograda, Novog Sada
i vojvo|anskih gradova. Ve-
lika prednost je i {to su Ma-
qen, Povlen, Medvednik pr-
ve planine kad se iz Beograda
i Vojvodine krene ju`no.
- POKU[AVAMO da u sve
ovo ukqu~imo i turisti~ke
organizacije, ali one u nama,
na`alost, uglavnom vide kon-
kurenciju. Mi se ne bavimo
agencijskim turizmom, samo
poku{avamo da doma}ine
usmerimo da na najboqi na-
~in iskoriste ono {to je pri-
roda dala i uz to dobro zara-
de - ka`e Tomi}. �
SOKOBAWA O^EKUJE BERI]ETNU GODINU, A TURISTI^KI RADNICI ^INE SVE DA IMAJU [TO VI[E GOSTIJU ZBOG GOTOVO IDEALNIH USLOVA, SEOSKI TURIZAM U VAQEVSKOM KRAJU U SVE VE]EM USPONU
Ku}e lepe,
doma}ini
qubazni� Mnogi batalili zanat,
pa sad do~ekuju goste
U bawu sad dolaze i mladi� Mno{tvo kulturnih manifestacija � Beru lekovito biqe
BOQI PUTEVI BOQI PUTEVI
I ULICEI ULICE
PREMA re~ima predsednika op{tine Dimitrija
Luki}a (na slici), u ovoj godini }e se nastaviti
ulagawa u vodosnabdevawe, komunalnu i turi-
sti~ku infrastrukturu i mre`u puteva i ulica.
- O~ekujemo i strane goste i na tome }emo raditi
zajedno sa dr`avom - smatra Luki}.
� PANSION u hotelima je od 1.330 do 2.730.
� LE@AJ u privatnom sme{taju od 350 do 800 dinara.
� BOLESNI^KI dan u "Specijalnoj bolnici" od 1.700 do
3.500 dinara.
� BAWSKI list je 1.650 dinara za sve vreme boravka.
� BORAVI[NA taksa 65 dinara za dan.
� TRI obroka u kafanama su od 700 do 850 dinara.
� PIVO je 80 dinara, `estoko pi}e 80 (~a{a), sok od 50
do 80, kafa od 40 do 60 dinara.
INFO
2.500
gostiju trenutno koristi
blagodeti Sokobawe. Osim
na le~ewe i rehabilitaci-
ju, ovde se sve vi{e
dolazi i zbog odmora, pri
~emu dominiraju mladi.
Dolaze i sportisti na
pripreme, zatim lovci, a
razvijen je i kongresni
turizam.
300
no}ewa je ostvario
pro{le godine Mile
Obradovi} iz Podbukova.
On se sada bavi seoskim
turizmom, a ne tako davno
je imao automehani~arsku
radionicu. Batalio je
zanat i posvetio se
turizmu...
MSC KREUZFAHRTEN� Italijanski stil i dizajn.
� Destinacije: Sredozem-
qe, severna Evropa i
isto~no more, Karibik,
transatlantik.
� Moderni i veliki bro-
dovi.
� Posebne kabine za poro-
dice sa vratima izme|u.
� Veliki deo za ~uvawe
dece.
� Dva termina za obroke u
dva glavna restorana. Tu si
picerija, gril-restoran...
PREDNOST: do dvoje dece, do
17 godina, putuju besplatno u
kabini sa dve odrasle osobe.
CIQNA GRUPA: Porodice,
gosti koje vole evropske sa-
putnike.
PREPORUKA: MSC Fantasia
4*; ruta: \enova - Napuq -
Palermo - Tunis - Palma de
Majorka - Barselona - Mar-
seq - \enova. Osam dana (se-
dam no}ewa), unutra{wa ka-
bina - od 899 evra.
ROYAL CARIBBEAN
INTERNATIONAL
� Destinacije: Sredozem-
qe, severna Evropa, Ka-
ribi, Aqaska, Havaji,
Ju`na Amerika, Panam-
ski kanal.
� Velika ponuda brodskih
aktivnosti.
� Velika ponuda sport-
skih aktivnosti.
� Veliki velnes-centar na
svakom brodu.
� Dva glavna restorana,
vi{e specijalizovanih
restorana.
� Raznovrsnost de~jeg pro-
grama sa animacijom.
PREDNOSTI: Veliki izbor
brodova i ruta, le`erna brodska
atmosfera i velika ponuda do-
datnih aktivnosti za sve uzraste.
CIQNA GRUPA: Porodice,
mladi i stariji gosti.
PREPORUKA: Navigator of
the Seas 4+*; ruta: Barselona -
Marseq - Ibica - Barselona;
pet dana (~etiri no}ewa) unu-
tra{wa kabina od 499 evra.
CELEBRITY CRUISESDah luksuza� Destinacije: Mediteran,
severna Evropa, Karibik,
Havaji, Aqaska, Ju`na
Amerika, Panamski ka-
nal.
� Veliki broj unutra{wih
prostorija.
� Prostrane kabine.
� Velika ponuda suitova
(luksuznih apartmana) sa
batlerom.
� Prostrana, otvorena pa-
luba.
� Glavni restoran sa dva ter-
mina za obroke, dva spe-
cijalizovana restorana.
� Luksuzni spa-centar.
CIQNA GRUPA: Gosti koji
vole luksuz.
PREPORUKA: Celebrity Solsti-
ce 5*; ruta: Rim - Santorini -
Mikonos - Istanbul - Ku{a-
dasi - Rodos - Pirej - Napuq -
Rim; 12 dana/11 no}ewa; unu-
tra{wa kabina od 1.469 evra.
CARNIVAL CRUISE LINES� Destinacije: Mediteran,
Karibi, Havaji, Aqaska.
� Raznovrstan zabavni
program za mlade i decu.
� Velika ponuda kabina
sa balkonom.
� Specijalizovani resto-
rani (uz doplatu), pice-
rija i su{i-bar.
� Izvrstan program ani-
macije za decu izme|u
dve i 14 godina, kao i za
tinejxere od 15 do 17 go-
dina. Bazen za decu.
� ODE]A: sportsko-le`er-
na, na gala-ve~eri sve~a-
na ode}a.
PREDNOSTI: Ni na jednom
Fun Shipsu nema mesta dosa-
di. Raznovrsnost sportske
ponude.
CIQNA GRUPA: Porodice,
mla|i i stariji gosti.
PREPORUKA: Carnival
Liberty 4*; ruta: Majami -
San Huan - St. Tomas - St.
Marten - Majami. Osam dana
(sedam no}ewa), unutra{wa
kabina - od 660 evra. �
Brodovi suprilago|eni
i za porodice
Princess Cruises
� Jedinstveni koncept broda,
tako da se gost na velikom brodu ose}a intimno.
� Raznovrsnost ponude destinacija, kao i izleta.
� Ekskluzivne rute: Australija i Novi Zeland,
Azija, Ju`no more.
� Velika ponuda kabina sa sopstvenim balkonom.
� Izbor izme|u restorana sa dva fiksna termina
za obroke ili jednog restorana sa
fleksibilnim terminima.
� Ode}a: sportsko-le`erna, na
gala-ve~eri sve~ana ode}a.
PREDNOSTI: veliki izbor
ekskluzivnih destinacija, intimna atmosfera na
brodu i savr{ene usluge.
CIQNA GRUPA: Gosti koji dr`e do
elegantnog ambijenta i kojima je
odabir destinacija na prvom
mestu.
PREPORUKA: Caribbean Princess
4+*; ruta: San Huan - St. Tomas -
Tortola - Antigva - St. Lucija -
Barbados - San Huan; Osam dana
(sedam no}ewa), unutra{wa
kabina - od 453 evra.
DETAQNIJE INFORMACIJE:
www.travelhouse.rs
SAVR[ENA USLUGA NA BRODUSAVR[ENA USLUGA NA BRODU
@ELELI biste ne{to
vi{e od dana provede-
nih na suncu? Odmor
koji dozvoqava da se opustite,
a ujedno nudi pregr{t drugih
mogu}nosti? @eleli biste da
se pakujete samo jednom, a da se
svakog jutra budite na nekoj
drugoj destinaciji? Pravi iz-
bor su - krstarewa.
Ako `elite da odmor pro-
vedete sa svojom porodicom,
ne treba da brinete, jer neki
od brodova su osmi{qeni ta-
ko da najmla|im ~lanovima
porodice ni u jednom trenut-
ku ne bude dosadno. Evo {ta
u svojoj ponudi ima beograd-
ska turisti~ka agencija
"Travel house".
� Svakog jutra na drugom odredi{tu � Bogata trpeza, mnogo zabave
Odmor na talasimaAGENCIJA "TRAVEL HOUSE" PREPORU^UJE ATRAKTIVNA KRSTAREWA SVETSKIM MORIMA I OKEANIMA
ATRAKTIVNO PODRU^JEATRAKTIVNO PODRU^JE- NASTOJIMO da na{ "recept" razvoja seoskog turizma pro{irimo i van Vaqeva.
Sa Regionalnom privrednom komorom u Vaqevu sa~inili smo projekat, kojim smo okupi-
li doma}ine iz devet op{tina i 13 udru`ewa, od [apca do Qiga - obja{wava Tomi}.
- Time bi se pokrilo turisti~ki izuzetno atraktivno podru~je, od Qiga, preko kosidbe
na Rajcu, Ravne gore, Struganika, Div~ibara, Crne Reke, Gradca, Medvednika, Jablani-
ka, Povlena, Bobije, do Drine, uz venac manastira ]elije, Pustiwa, Gradac...
Takva desetodnevna turisti~ka tura bila bi, svakako, nezaboravna.
PRENO]I[TE, pun pansion, u doma}inskim ku}ama u
vaqevskim selima ko{ta od 1.000 do 1.500 dinara,
zavisno od kategorije objekta. Gosti sami prave
program boravka u selu - od u~estvovawa u uobi~ajenim
ku}evnim poslovima, od mu`e krava do radova na
wivi, pa do u`ivawa u mirno}i {uma i livada.
Slu`i se iskqu~ivo doma}a hrana, hleb se mesi na
licu mesta... Svi doma}ini vaqevskog kraja koji se
bave seoskim turizmom, sabrani su na sajtu
www.seoski-turizam.org.rs.
INFO
� Du{an Stojanovi}
Recommended