View
5
Download
1
Category
Preview:
Citation preview
BiH: Lokalna zelena ekonomija i perspektive zelenih poslova
Jasminka Bjelavac, Fondacija Heinrich Boell
Visoko, septembar 15
Razumjeti zelenu ekonomiju
• Da se podsjetimo:• Predsjedavajući Vijeća ministara na sastanku prošle
godine s predsjednikom Generalne skupštine UN-a: “Cilj je da BiH do 2025. bude održiva i zelena ekonomija”.
• “Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisioni razvoj za Bosnu i Hercegovinu“, usvojena od strane Vijećа ministara Bosne i Hercegovine 08. oktobra 2013. godine.
• U okviru vizije razvoja cilj je da BiH do 2025. godine postane održiva i napredna država „zelene ekonomije“, što se može postići implementacijom Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja.
Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisioni razvoj za Bosnu i Hercegovinu
• Komponenta niskoemisionograzvoja se zasniva na stvaranju niskoemisione privrede zasnovane na:– efikasnoj upotrebi resursa,
– povećanju nivoa energetske efikasnosti,
– većem korištenju obnovljivih izvora energije, i
– poboljšanju energetske i transportne infrastrukture i usluga.
Razumjeti zelenu ekonomiju
• Nakon bezuspješnih pokušaja revitalizacije industrije u proteklih dvadeset godina, došlo je vrijeme da se fokusiramo na prirodne potencijale.
• Glavni cilj studije je pružiti pregled potencijala koji Bosna i Hercegovina ima za razvoj zelene ekonomije.
• Fokus na područja koja imaju potencijal za stvaranje zelenih poslova, načine na koje građani i vlasti mogu razvijati inicijative i poslove, te stvarati mogućnosti za samozapošljavanje.
Lokalna zelena ekonomija - istraživanje
• Poljoprivredni sektor
• Turizam
• Obnovljivi izvori energije
• Energetska efikasnost
• Recikliranje otpada
Lokalna zelena ekonomija - istraživanje
• Studije slučajaPoljoprivreda– Apimed, Sanski Most– Insieme, Bratunac– Smrčak, Zvornik– Heko/H&H Fruit,
Bugojno– Bionatura, Breza– HerzegMed, Trebinje– Dejanov vrt, Mostar– Arome, Mostar– ESOF, Donji Vakuf– Mljekara Livno– Nešto Više
• Studije slučaja Turizam• Rafting centar "Drina –
Tara“• Highlander Adventures• Scorpio, Zenica• Visit Konjic• Apartmani "Baketarić“• Rafting kamp "Tri
vodenice“• Vukov konak• Seosko domaćinstvo
"Tuka“• Seosko domaćinstvo
"Šadrvan"
Lokalna zelena ekonomija - istraživanje
• Dva sektora koji imaju veliki potencijal za zelene poslove, za zapošljavanje i razvoj šire zelene ekonomije u BiH.
– Poljoprivredni sektor (organska proizvodnja hrane, aromatično i
ljekovito bilje, med i mliječni proizvodi)
– Turizam kao najbrže rastući sektor
Lokalna zelena ekonomija – istraživanjePoljoprivredni sektor: organska poljoprivreda
• Gdje smo mi u brojevima?
0,03 % od ukupnog poljoprivrednog zemljišta
Lokalna zelena ekonomija - istraživanje
• PREPORUKE IZ STUDIJE
• Dati prednost zadružnom modelu.
• Ovaj model može se smatrati dobrom opcijom i za med, voće i povrće, mlijeko i mliječne proizvode, žitarice, te uzgoj i sakupljanje aromatičnog bilja.
• Oprema za smrzavanje, sušenje i preradu poljoprivrednih proizvoda u finalne proizvode, koji bi se u velikim količinama prodavali domaćim i inozemnim kupcima.
• Veći broj informacija i edukacija koje bi osigurale da stanovništvo dobija konkretne podatke o područjima koja imaju potencijal za ostvarivanje prihoda, samozapošljavanje i razvoj preduzeća u zelenom sektoru.
Potencijal zapošljavanja prema NEEAP-u Energetska efikasnost
• Jedan od najvažnijih dokumenata koje BiH mora kreirati u okviru ispunjavanja obaveza Ugovora o Energetskoj zajednici je izrada akcionog plana energetske efikasnosti. Prateći zahtjeve iz Direktive 2006/32/EC Evropskog parlamenta i Vijeća o efikasnosti korištenja krajnje energije i energetskih usluga (ESD), Bosna i Hercegovina je pripremila prvi Nacionalni akcioni plan energetske efikasnosti (NEEAP) fokusirajući se na cijeli period 2010-2018. godina sa sveukupnim ciljem za 2018. godinu.
• Planom predviđeno je provođenje aktivnosti poboljšanja energetske efikasnosti u 4 sektora i to:
• stambeni sektor, • sektor komercijalnih i javnih usluga, • sektor industrije, • sektor transporta.
Potencijal zapošljavanja prema NEEAP-u Energetska efikasnost
ZELENI POSLOVI , Analiza uticaja mjeraenergetske efikasnosti na zapošljavanje u Bosni i Hercegovini Mart 2016. Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla
Potencijal zapošljavanja prema NEEAP-u Energetska efikasnost
• Ukoliko bi se sve mjere iz NEEAP-a provodile u toku jedne godine, svi zaposleni u sektoru građevinarstva u BiH bi bili angažovani na poboljšanju energetskih karakteristika objekata.
• NEEAP predviđen za 9 godina gdje bi se godišnje stvarao potencijal od 3.652 radnika u građevinskom sektoru, tako bi u prosjeku 11% radnika građevinskog sektora u BiH bilo angažovano na provođenju mjera EEOIE prema NEEAP-u.
Recommended