View
11
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Analiza koeficijenata prolaska topline vanjske stolarije
Duš, Dario
Undergraduate thesis / Završni rad
2020
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:716892
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-02
Repository / Repozitorij:
Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ
DARIO DUŠ
ANALIZA KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE
VANJSKE STOLARIJE
ZAVRŠNI RAD
ČAKOVEC, 2020.
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ
DARIO DUŠ
ANALIZA KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE
VANJSKE STOLARIJE
ANALYSIS OF WINDOWS HEAT TRANSFER COEFFICIENTS
ZAVRŠNI RAD
Mentor: Ratko Matotek, v. pred.
ČAKOVEC, 2020.
SAŽETAK
U radu su provedene analize koeficijenata prolaska topline vanjske stolarije. Analiza je
rađena na obiteljskoj kući te su uspoređene vrijednosti prije zamjene stolarije s onima
nakon zamjene. Osim ovih analiza u radu je objašnjen utjecaj vanjske stolarije na ukupnu
energetsku bilancu zgrade. Također, spomenuti su i svi ostali detalji vezani uz zamjenu
vanjske stolarije kao što su ugradnja, vanjske i unutarnje prozorske klupčice, toplinski
mostovi i ostalo. Uz analizu utjecaja vanjske stolarije, vidljivi su i rezultati nakon
izolacije stropa prema tavanu i izrade nove toplinske fasade. Rad sadrži i objašnjenja
energetskoga certifikata, energetskih razreda i smještaja zgrade u energetski razred
ovisno o ukupnoj godišnjoj potrošnji energije.
Analizom energetskoga stanja obiteljske kuće prije zamjene stolarije i podatcima
dobivenim nakon zamjene stolarije pokazano je da vanjska stolarija izravno utječe na
ukupnu energetsku bilancu zgrade i njezin smještaj u energetske razrede. Nova stolarija
ima daleko bolji koeficijent prolaska topline od stare drvene stolarije pa je, uz uvjet da je
nova stolarija pravilno ugrađena, godišnja financijska ušteda značajna. Energetska
obnova stambenih zgrada ne prati se samo tijekom razdoblja od godinu ili dvije, već se
ona mora razmatrati tijekom duljega vremenskoga perioda te se mora promatrati kao
dugoročna investicija koja, ne samo da povećava energetski razred zgrade, nego i
osigurava veću udobnost i bolju kvalitetu života u zgradi.
Kako u Republici Hrvatskoj još uvijek većina stambenih zgrada ne zadovoljava ni
tehničke propise iz 1980-ih godina jer se ranije nije pridavala posebna pozornost
energetskoj učinkovitosti i klasifikaciji zgrada, raspisuju se natječaji koji uz
sufinanciranje građanima omogućavaju energetsku obnovu stambenih zgrada te
poboljšanje energetskoga razreda kako bi se i starije zgrade podiglo na zadovoljavajuću
razinu. Preko natječaja moguće je ostvariti sufinanciranje za radove zamjene vanjske
stolarije, izradu nove fasade, izolaciju krovišta ili uvođenje sustava obnovljivih izvora
energije. S druge strane, nove zgrade moraju se graditi prema aktualnim propisima koji
reguliraju energetsku učinkovitost i moraju zadovoljavati sve detalje vezane uz iste.
Ključne riječi: energetska učinkovitost, energetski certifikat, koeficijent prolaska topline,
potrošnja energije, toplinska izolacija, vanjska stolarija
SADRŽAJ
SAŽETAK ........................................................................................................................ 3
1. UVOD ........................................................................................................................... 4
2. KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE ................................................................ 6
2.1. Energetski certifikat zgrade ................................................................................... 9
3. VANJSKA STOLARIJA .......................................................................................... 13
3.1. Drvena stolarija.................................................................................................... 16
3.2. PVC stolarija ....................................................................................................... 18
3.3. Aluminijska stolarija ........................................................................................... 19
3.4. Staklo ................................................................................................................... 21
4. UTJECAJ VANJSKE STOLARIJE NA ENERGETSKU UČINKOVITOST
ZGRADA ........................................................................................................................ 27
4.1. RAL montaža vanjske stolarije ........................................................................... 27
4.2. Ugradnja prozorskih klupčica .............................................................................. 28
4.3. Izoterme ............................................................................................................... 29
5. ANALIZA KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE VANJSKE STOLARIJE
......................................................................................................................................... 30
5.1. Analiza obiteljske kuće ........................................................................................ 32
6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 37
7. LITERATURA .......................................................................................................... 38
Popis slika ....................................................................................................................... 40
Popis tablica ................................................................................................................... 41
Popis grafikona .............................................................................................................. 42
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 4
1. UVOD
Tema ovoga rada je analiza koeficijenata prolaska topline vanjske stolarije. U radu će se
prikazati utjecaj vanjske stolarije na ukupnu energetsku bilancu zgrade, odnos potrošnje
energije prije i nakon zamjene stolarije, financijski troškovi same zamjene stolarije, ali i uštede
koje se postižu odgovarajućom zamjenom vanjske stolarije. Predmet takve analize bit će
obiteljska kuća smještena u kontinentalnoj Hrvatskoj u gradu Čakovcu.
Koeficijent prolaska topline je količina topline koju građevni element (ovdje konkretno prozor
ili vrata) gubi u 1 sekundi po 1 m2 površine, kod razlike temperature od 1 K. Oznaka za
koeficijent prolaska topline je slovo U, a postoje i dopunjene oznake kao npr. Uf (za okvir
prozora), Ug (za ostakljenje), dok samo U označava prolaz topline kroz kompletni element.
Mjerna jedinica za prolazak topline kroz građevni element je W/m2K.
U današnje vrijeme posebna pozornost obraća se na smanjenje potrošnje energije, posebno u
zgradarstvu jer je baš zgradarstvo odgovorno za udio od otprilike 41 % ukupne potrošene
energije. Naglasak je na korištenju kvalitetnih i energetski učinkovitih materijala koje je
poželjno kombinirati sa sustavima obnovljivih izvora energije. U Republici Hrvatskoj još
uvijek brojne stambene zgrade, svojom konstrukcijom vanjske ovojnice, ne zadovoljavaju
propisane koeficijente prolaska topline. Za svaku novu zgradu izdaje se energetski certifikat
koji pokazuje u koji energetski razred je smještena te koji je opseg godišnje potrošene energije
zgrade. Zgrade koje pripadaju u donji dio ljestvice podliježu energetskoj obnovi u kojoj se osim
zamjene vanjske stolarije, može obnoviti i krovište te fasada kako bi se poboljšala energetska
vrijednost vanjske ovojnice zgrade. Kod energetske obnove važno je pratiti kvalitetu ugrađenih
materijala, ali i samu izvedbu kako bi svi detalji bili propisno izvedeni. Kvalitetan materijal
znatno gubi svoju vrijednost ukoliko se ne ugradi ili ne izvede na pravilan način i prema
propisima struke. Nove zgrade moraju se graditi prema svim standardima pasivne i
niskoenergetske gradnje tako da im je od početka korištenja potrebna čim manja količina
energije za grijanje i hlađenje.
Vanjsku stolariju potrebno je zamijeniti kada postojeća ne zadovoljava dopušteni koeficijent
prolaska topline. Na tržištu postoji mnogo različitih vrsta prozorskih i vratnih profila, stakala i
ostalih popratnih elemenata, a samo pravilnim odabirom i propisnom ugradnjom osigurava se
dobra toplinska izolacija i smanjenje ukupne potrebne količine energije za grijanje i hlađenje.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 5
Osim same vanjske stolarije, važna stavka kod zamjene je i vrsta te način ugradnje iste. U ovu
skupinu radova ubraja se i ugradnja prozorskih klupčica s vanjske i unutarnje strane koje
također moraju biti izvedene prema propisima i pravilima struke. Nakon izvedenih radova
zamjene vanjske stolarije i ugradnje prozorskih klupčica, fasada je isto tako važan element koji
se veže na prozore pa posebnu pozornost treba obratiti na spojeve fasade i prozora. Upravo to
mjesto kritično je i u većini slučajeva, kod nepravilno izvedenih radova, na tom mjestu dolazi
do neželjenih toplinskih gubitaka i problema s vodom, vlagom i gljivicama.
Grafikon 1. u nastavku prikazuje udio potrošnje energije stambenih zgrada u ukupnoj potrošnji
energije. Iz grafikona vidljivo je da na stambene zgrade otpada najveći dio, a slijede industrija
i promet sa nešto manjom količinom potrebne energije.
Grafikon 1. Udio potrošnje energije za stambene zgrade
Izvor: Lešnjak, M. (2019). Utjecaj položaja stana na potrošnju toplinske energije za grijanje
u višestambenim zgradama u kontinentalnoj Hrvatskoj. Završni rad. Čakovec, Međimursko
Veleučilište u Čakovcu
Pridržavanjem svih pravila koje propisuje struka te uporabom suvremenih materijala u gradnji
osigurava se kvalitetnija budućnost na globalnoj razini. Svaki pojedinac malim udjelom može
utjecati na poboljšanje kvalitete života uz praćenje preporuka o gradnji te pravovremenom
obnovom zgrade u kojoj živi i boravi.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 6
2. KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE
Koeficijent prolaska topline (oznaka: U) količina je topline koju građevni element gubi u 1
sekundi po 1 m2 površine, kod razlike temperature od 1 K, izraženo u W/m2K. Koeficijent U
važna je karakteristika vanjskoga elementa konstrukcije i igra veliku ulogu u analizi ukupnih
toplinskih gubitaka (kWh/m2), a time i potrošnji energije za grijanje. Što je koeficijent prolaska
topline manji, to je toplinska zaštita zgrade bolja [1].
Koeficijent prolaska topline može se definirati za svaki element zgrade posebno, a može biti
definiran za neke određene skupine elemenata. Ovaj rad pobliže opisuje prolazak topline kroz
vanjsku stolariju – prozore i vrata. Kod vanjske stolarije, bilo da se radi o ALU, PVC ili drvenoj
stolariji mogu se izračunati koeficijenti prolaska topline za cijelu stavku (prozor ili vrata), a
moguće je također i izračunavanje koeficijenta jednog elementa stavke, npr. okvira ili stakla.
Koeficijent prolaska topline predstavlja recipročnu vrijednost ukupnoga toplinskoga otpora.
Oznaka za koeficijent prolaska topline je U, mjerna jedinica je W/(m² K):
U =1
𝑅𝑡
pri čemu Rt predstavlja ukupni toplinski otpor građevnog dijela u (m² K)/W [2].
Iz navedene formule vidljivo je da je upravo koeficijent prolaska topline jedina veličina na koju
možemo utjecati. Njegov značaj u građevinarstvu visok je jer se pomoću tih koeficijenata mogu
odabrati pogodniji materijali za gradnju zgrada, odnosno sa što manjom potrošnjom energije i
što boljim energetskim certifikatom. Smanjenje energije za grijanje i hlađenje zgrada od
važnoga je značaja jer uvelike smanjuje potrebnu energiju i istovremeno čuva okoliš.
Za određivanje koeficijenta prolaska topline vrlo je važna toplinska provodljivost materijala λ
(W/(mK)) [3]. Kako bi se koeficijent prolaska topline mogao odrediti prvo je potrebno izmjeriti
toplinsku provodljivost materijala. Prema I. Fourierovom zakonu, toplinska provodljivost može
se definirati kao količina topline koja u 1 s prođe kroz sloj materijala debljine 1 m i površine
presjeka 1 m2 uz razliku temperature od 1 K, okomito na njegovu površinu [3]:
𝑄 = 𝜆 ∙ 𝐴 ∙ 𝑡 ∙ ΔT
𝑑
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 7
gdje je:
Q – izmijenjena količina topline [J]
A – površina poprečnog presjeka [m2]
t – vrijeme [s]
ΔT – razlika u temperaturi toplije i hladnije strane elementa [K]
d – debljina elementa [m].
Odnos između koeficijenta prolaska topline i toplinske provodljivosti može se dobiti
izjednačavanjem formule za koeficijent prolaska topline i formule za toplinsku provodljivost.
Jednostavnom algebrom dolazi se do matematičkog izraza:
𝑈 ∙ 𝐴 ∙ Δ𝑇 = ΔT
𝑑
λ
∙ 𝐴
U = λ
𝑑
gdje je:
U – koeficijent prolaska topline [W/m2 K]
λ – toplinska provodljivost [W/mK]
d – debljina elementa [m].
Tablicom 1. prikazana je ovisnost toplinske provodljivosti, debljine i cijene izolatora o
unaprijed određenom koeficijentu prolaska topline.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 8
Tablica 1. Karakteristike toplinskih izolatora
Toplinsko
izolacijski
materijali
Gustoća
ρ (kg/m2)
Toplinska
provodljivost λ
(W/(m K))
Potrebna debljina
(cm) za U=0,35
W/(m2 K)
Relativni trošak
za U=0,35
W/(m2 K)
Ekspandirani
polistiren (EPS)
prema HRN EN
13163 (stiropor)
15 – 30 0,035 – 0,040 9 – 10 0,80
Tvrda
poliuretanska
pjena (PUR)
prema HRN EN
13165
≥ 30
0,020 – 0,040 7 – 9 5 – 8
Drvena vuna
(WW) prema
HRN EN 13168
360 – 460 0,065 – 0,09 16 – 20
4 – 6
Mineralna vuna
(MW) prema
HRN EN 13162
(kamena i
staklena vuna)
10 – 200 0,035 – 0,050 9 – 11 1
Ovčja vuna 15 – 60 0,040 10 – 11 -
Slama - 0,090 – 0,130 20 – 35 -
Izvor: Knežević P. (2017). Određivanje koeficijenata prolaska topline. Završni rad. Slavonski
Brod. Veleučilište u Slavonskom Brodu.
Osim za vanjsku stolariju, koeficijenti prolaska topline mogu se izraziti i za ostale građevne
elemente, npr. zidove, stropove ili podove. Vrijednost koeficijenta ovisi o materijalu i načinu
izrade promatrane stavke. Ako se promatraju koeficijenti za prozor, važna je debljina i presjek
profila, vrsta ostakljenja te brtvljenje. Na tržištu danas postoji mnogo različitih vrsta ALU i
PVC profila od kojih se izrađuje stolarija te je istu moguće ostakliti sa raznim vrstama IZO
stakla. Više o ovome spomenut će se u nastavku ovoga rada.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 9
2.1. Energetski certifikat zgrade
U današnje vrijeme grijanje i hlađenje zgrada odgovorno je za oko 40 % ukupne potrošene
energije u svijetu. Energetska učinkovitost je važna zbog postizanja minimalne potrošnje
energije zgrade, a istovremeno zadržavanja ugodnosti boravka i korištenja zgrade na potrebnoj
razini. Potrošnja energije zgrade ovisi o karakteristikama zgrade, načinu gradnje, materijalima
koji su korišteni za gradnju, ali i o geografskom položaju, tj. klimatskim uvjetima okoliša
zgrade. Zgrade u Republici Hrvatskoj većinom su građene prije 1987. godine te kao takve
nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu. Čak oko 83 % zgrada ne zadovoljava ni tehničke
propise iz 1987. godine i imaju velike gubitke topline, uz prosječnu potrošnju energije za
grijanje od 150 do 200 kWh/m2, što ih svrstava u energetski razred E [4].
Kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije, tj. povećala energetska učinkovitost stambenih
zgrada, Republika Hrvatska raspisuje Natječaj za energetsku obnovu stambenih zgrada u kojem
se krajnjim korisnicima zgrada omogućava sufinanciranje troškova u iznosu 60 % - 100 %
krajnje cijene. Cilj takvoga natječaja je potaknuti stanovništvo na aktivnu obnovu obiteljskih
kuća i stambenih zgrada kako bi se postigla veća energetska učinkovitost navedenih zgrada i
smanjila ukupna potrebna količina energije za grijanje i hlađenje istih. U svrhu rangiranja
zgrada po količini potrebne energije za grijanje radi se energetski certifikat. Energetski
certifikat dokument je koji predočuje energetska svojstva zgrade a izrađuju ga ovlaštene osobe
za energetsko certificiranje, odnosno energetski certifikatori [5].
Energetskim certifikatom prikazuju se energetska svojstva zgrade ili neke njezine posebne
jedinice te se temeljem rezultata o potrošnji energije zgrada smješta u jedan od osam
energetskih razreda.
Značajna obnova zgrade jest rekonstrukcija zgrade pri čemu ukupni trošak rekonstrukcije
ovojnice zgrade ili tehničkoga sustava zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade, ne računajući
vrijednost zemljišta na kojemu se zgrada nalazi ili se rekonstrukciji podvrgava više od 25 %
površine ovojnice zgrade [2].
Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90 % bruto podne površine
namijenjeno za stanovanje, odnosno da nema više od 50 m² ploštine neto podne površine u
drugoj namjeni [2].
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 10
Energetska učinkovitost obuhvaća sve promjene na zgradama koje pridonose boljoj toplinskoj
izolaciji, smanjenju troškova za grijanje i hlađenje, povećanje korištenja energije iz obnovljivih
izvora, a sve to mora biti potkrijepljeno ekonomskom isplativosti.
Mjere energetske učinkovitosti u zgradarstvu [6]:
• energetski pregled zgrade i energetski certifikat, koji pokazuje energetsko stanje
pojedine zgrade ili njenog dijela
• povećanje toplinske zaštite zgrade (postavljanje toplinske izolacije te energetski
učinkovite stolarije)
• povećanje učinkovitosti sustava grijanja, hlađenja i ventilacije
• povećanje učinkovitosti sustava rasvjete i električnih uređaja
• korištenje obnovljivih izvora energije.
Vrste zgrada u cjelini, odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade za koje se izdaje energetski
certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na [7]:
• višestambene zgrade – za koje se u pravilu izrađuje jedan zajednički certifikat, a može
se izraditi i zasebni energetski certifikat
• obiteljske kuće
• uredske zgrade
• zgrade za obrazovanje
• bolnice
• hoteli i restorani
• sportske dvorane
• zgrade trgovine – veleprodaja i maloprodaja
• ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18 °C ili višu (npr.: zgrade za
promet i komunikacije, terminali, postaje, pošte, telekomunikacijske zgrade, zgrade za
kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji, knjižnice i slično).
Rok važenja energetskog certifikata je 10 godina od datuma njegova izdavanja. Energetski
certifikat kod poslovnih zgrada mora se izložiti na vidljivom mjestu kod glavnog ulaza u zgradu
[6].
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 11
Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade slovom (A+, A, B, C,
D, E, F ili G) s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za
referentne klimatske podatke izraženoj u kWh/(m²a) [7].
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj
ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski
najnepovoljniji razred [7].
Slika 1. Energetski razredi za stambene zgrade
Izvor: https://ecertifikat.eu/wp-content/uploads/2011/07/3135073_orig.jpg
(preuzeto 17.08.2020.)
Na slici 1. prikazani su energetski razredi stambenih zgrada s vrijednosti za svaki pojedini
razred. Iz slike 1. vidljivo je da se u G energetski razred svrstavaju zgrade koje troše više od
250 kWh/m2, a A+ razred obuhvaća sve pasivne zgrade s potrošnjom manjom od 15 kWh/m2
energije godišnje.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 12
Tablica 2. Koeficijenti prolaska topline za određene građevne dijelove
NN 110/08 NN 97/14
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
Građevni dio zgrade Umax [W/(m2K)] Umax [W/(m2K)] Umax [W/(m2K)]
Vanjski zidovi, zidovi prema garaži,
potkrovlju 0,45 0,30 0,25
Ravni i kosi krovovi iznad grijanog
prostora, stropovi prema potkrovlju 0,30 0,25 0,20
Zidovi prema tlu, podovi prema tlu 0,50 0,30 0,25
Stropovi iznad vanjskog zraka,
stropovi iznad garaže 0,30 0,25 0,20
Zidovi i stropovi prema negrijanim
prostorijama i negrijanom stubištu
temperature više od 0 °C
0,50 0,40 -
Prozori, balkonska vrata, krovni
prozori, prozirni elementi pročelja 1,80 1,40 1,40
Vanjska vrata s neprozirnim
vratnim krilom 2,90 2,00 -
Izvor: Jukić, J. (2015). Zahtjevi za energetska svojstva postojećih zgrada kod kojih se provodi
značajna obnova. Zagreb.
U energetskom certifikatu navode se koeficijenti prolaska topline za određene građevne
dijelove zgrade i uspoređuju se s dopuštenim vrijednostima [2].
Kod rekonstrukcije postojeće zgrade kojom se obnavljaju samo pojedini građevni dijelovi
zgrade na površini većoj od 25 %, koeficijent prolaska topline čitavoga građevnoga dijela ne
smije biti viši od vrijednosti utvrđenih zakonom NN 97/14 vidljivih u trećem stupcu tablice 2.
[2].
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 13
3. VANJSKA STOLARIJA
Vanjska stolarija jedan je od vrlo važnih elemenata zgrade jer uz fasadu čini njen vanjski
omotač. Taj omotač, tj. prozori i fasada moraju biti izvedeni točno, pravilno izolirani i
neprekinuti kako bi se izbjeglo nepotrebno trošenje energije. Primarna zadaća stolarije
osiguravanje je ulaska svjetlosti u prostor te izmjena zraka sa okolišem. Vanjska stolarija mora
zadovoljiti i druge bitne uvjete kao što su zvučna izolacija, nepropusnost i osiguranje od
provale. U današnje vrijeme na tržištu postoji velik izbor vanjske stolarije. Vlasnici zgrada
mogu birati između drvene, PVC ili aluminijske stolarije, no uz ove tri glavne skupine stolarija
se izrađuje i u kombinacijama drvo-aluminij, PVC-aluminij i sl. Svaki materijal ima svojih
prednosti i mana ako u obzir uzmemo kvalitetu, trajnost, dostupnost, cijenu i održivost.
Svaki prozor ili vrata sastoji se od dovratnika (štoka), krila, ispune koja može biti od stakla ili
sendvič panela te okova. Za dodatnu zaštitu od vanjskih utjecaja, ponajviše sunca na prozore
dodatno se ugrađuju razne vrste sjenila. Kod nas najzastupljenija vrsta sjenila su definitivno
rolete, a u primorskoj Hrvatskoj i dalje se njeguje tradicija grilja, bilo da su one izrađene od
drva, aluminija ili PVC-a, iako se i u tom području grade nove moderne kuće s drugim vrstama
sjenila i zaštitama od sunca. Osim spomenutih roleta i grilja na prozore se mogu ugraditi i
vanjske ili unutarnje žaluzine koje mogu biti na ručni pogon ili pogon elektromotora, brisoleji,
a za zaštitu od vanjskih utjecaja na otvorenim terasama izrađuju se pergole. Pergole se izrađuju
s pokretnim lamelama koje osim zaštite od izravnoga sunca mogu pridonijeti i kvalitetnoj
ventilaciji zraka i ugodnom boravku za vrijeme ljetnih vrućina. Rolete su najzastupljenije u
današnje vrijeme i jedino s roletama može se postići 100 %-tno zamračenje u prostoru. Izrađuju
se od PVC-a ili aluminija, mogu se ugrađivati kao unutarnje ili vanjske te njihov pogon može
biti ručni (traka montirana na štok prozora ili traka montirana u štok prozora) ili na
elektromotore. Plaštevi roleta također dodatno pridonose ukupnoj izolaciji jer je svaka lamela
plašta punjena poliuretanom što dodatno povećava izolaciju.
Osim same vanjske stolarije i njenih karakteristika i svojstava, vrlo je bitan i način na koji se
stolarija ugrađuje u otvore. Više o ugradnji spomenut će se u nastavku ovog rada.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 14
Najveći potencijal u razvoju pokazuju kompozitne konstrukcije, kod kojih se razne vrste
materijala koriste na optimalan način – metali i drvo za postizanje mehaničke čvrstoće, razne
vrste toplinsko izolacijskih materijala za povećanje otpora prolasku topline, te razne vrste
završnih obloga kojima se povećava trajnost konstrukcija prozora [8].
Kompozitne konstrukcije okvira prozora postižu vrijednosti Uf oko 0,70 W/m2K, te u
kombinaciji s višestrukim Low-e ostakljenjem postižemo prozore s koeficijentom prolaska
topline nižim od 0,80 W/m2K [8].
Slika 2. Elementi prozora
Izvor: Marković, A. (2016). Proračun energetskih pokazatelja prozora. Zagreb, Sveučilište u
Zagrebu.
Na slici 2. prikazani su elementi prozora. U osnovne dijelove prozora ubrajaju se okvir i krilo,
staklo služi kao ispuna krila, okov je pokretni dio prozora koji omogućuje otvaranje i zatvaranje
dok brtve osiguravaju nemogućnost ulaska vode, odnosno miješanja vanjskoga i unutarnjega
zraka.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 15
Slika 3. Prijenos topline kroz prozor
Izvor: Marković, A. (2016). Proračun energetskih pokazatelja
prozora. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu.
Toplina se kroz prozorski sklop može prenositi na tri načina: kondukcijom (prijenos topline
dodirom, odnosno kroz čvrstu, tekuću ili plinovitu tvar), konvekcijom (prijenos topline
usmjerenim gibanjem plinova ili tekućina ( fluida) tako da se topliji fluid giba prema hladnijem
i predaje toplinu okolini) i zračenjem (gibanje energije kroz prostor bez kondukcije kroz zrak
ili gibanja zraka, odnosno prijenos topline preko elektromagnetnoga zračenja). Transmisija
(propuštanje), refleksija (odbijanje), apsorpcija i emisija su karakteristike koje određuju
prijenos energije zračenja [9].
Na slici 3. prikazani je prijenos topline kroz prozor. Sa slike vidljivo je da staklo izravno odbija
55 % Sunčeve energije, a propušta 12 %. Ostali dio odbija se ili prima zbog ponovnoga zračenja.
Ove vrijednosti mogu se razlikovati ovisno o različitim vrstama prozorskoga stakla.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 16
3.1. Drvena stolarija
Drvo je oduvijek bilo jedan od najvažnijih građevinskih materijala i sirovina. Pošto je prirodno,
tj. lako dostupno iz prirode, prve građevine bile su uz kamen izrađene od drva. Drvo kao
sirovina lako je dostupno i lako za obradu te ima mnoge druge prednosti u odnosu na ostale
materijale u izradi stolarije. Uz pravilnu obradu može trajati dugo, a nakon isteka roka trajanja
može se reciklirati ili koristiti kao energetski izvor.
Proizvodnja prve drvene stolarije započela je u 18. stoljeću. Najčešće korištene vrste drva za
izradu vanjske stolarije su jela, smreka, ariš i hrast zbog svoje otpornosti na plastične i elastične
deformacije. Nakon sječe i obaranja stabala, drvo se doprema u pogone u kojima se priprema u
drvenu građu. Prije obrade i izrade drvenih proizvoda drvo se mora sušiti. Cilj sušenja je postići
željenu vlagu drveta. Već stoljećima, jednostavno sušenje na zraku je najpopularnija metoda
sušenja piljenog drva. Drvo se suši na otvorenom zraku godinu dana ili više, dok ne dostigne
sadržaj vlage oko 20 %, ovisno o klimi, vrsti i debljini drveta [10]. Zbog dugoga trajanja procesa
sušenja u modernim tvornicama ta metoda smatra se neprofitabilnom pa se drvo suši u sušarama
koje omogućavaju brže dostizanje željene vlage drveta. Nakon sušenja drvo je spremno za
izradu prozora i vrata u tvornicama specijaliziranim za to. Završni sloj drvenoga prozora izvodi
se lazurnim premazima koji štite drvo od gljivica i insekata, a nakon toga koriste se akrilni
lakovi koji završnom proizvodu daju sjaj i željenu boju. Za razliku od PVC ili ALU stolarije,
drvena stolarija osigurava zdravu izmjenu zraka u prostoriji jer je prirodni materijal.
Slika 4. Profil drvenog prozora
Izvor: https://www.prozorivrata.com/drvena-stolarija-prirodna-
toplina/ (preuzeto 13.06.2020.)
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 17
Nakon određenoga vremena drvenu stolariju potrebno je obnoviti, tj. ponovno zaštititi od
utjecaja atmosferskih uvjeta, kiše, sunca i sl. Novim premazivanjem drvene stolarije, osim što
se produžuje njen vijek trajanja, zgrada dobiva novi „svježi“ izgled. Obnova drvene stolarije
radi se na način da se stari završni sloj skida brusnim papirom te ako je potrebno udubine,
nepravilnosti i oštećenja na površini prozora zatvaraju se kitom. Nakon toga, stolariju je
potrebno premazati premazom na bazi vode i to u tri sloja s razmakom svakoga nanošenja od
24 sati. Nakon kompletne obnove stolarije, potrebni su samo povremeni pregledi i uvidi u stanje
prozora i vrata te podmazivanje okova jednom godišnje. Ovakvim redovitim održavanjem iz
drvenih prozora i vrata može se izvući maksimalni vijek trajanja, otprilike nekoliko desetljeća.
Kao primjer drvenoga prozora može se navesti drveni prozor Jelostar (slika 5.), čija je
ugradbena dubina 78 mm. Ovaj tip prozora izrađuje se najčešće od smreke ili hrasta, ali je
moguć premaz bojom prema odabiru kupca. Navedeni prozor ostakljen troslojnim IZO staklo
sa Low-e premazom i Argonom može postići koeficijent prolaska topline od maksimalno 0,86
W/m2K pa se može koristiti za ugradnju na niskoenergetske kuće.
Slika 5. Profil drvenog prozora Jelostar
Izvor:http://www.jelovica-okna.si/varcna-lesena-okna-jelostar.html
(preuzeto 13.06.2020.)
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 18
3.2. PVC stolarija
PVC stolarija serijski se počela proizvoditi 1954. godine. Od tada do danas proizvodnja i
potražnja za stolarijom izrađenom iz PVC profila u stalnom je rastu. U današnje vrijeme na
tržištu postoji mnogo različitih vrsta PVC profila za izradu prozora i vrata koji su zahvaljujući
stalnom usavršavanju dostigli najviše standarde u vidu toplinske izolacije, zaštite od buke,
zaštite od provale ali i poboljšanja ekoloških učinaka.
PVC stolarija proizvodi se od plastičnih profila ojačanih s čeličnim ojačanjem cijelim svojim
opsegom. PVC profili u proizvodnju stižu u šipkama duljine 6 m ili 6,50 m te se nakon toga
režu na potrebnu dimenziju. U profile se ubacuje i pričvršćuje čelično ojačanje i takvi profili se
zavaraju. Nakon zavarivanja na dovratnike i krila montira se okov te se oni spajaju u jednu
cjelinu. Prozorsko krilo ostakljuje se IZO staklom ili sendvič panelom prema želji kupca. Takav
gotov prozor ili vrata otpremaju se na gradilište gdje se ugrađuju u pripremljene zidarske otvore.
Prednost PVC stolarije nad drvenom je ta što je izrazito trajna i nije ju potrebno obnavljati.
PVC prozorski profili ne upijaju vlagu i ne podliježu deformacijama zbog promjene sastava
materijala. Ostale prednosti su te što je PVC stolarija jednostavna za održavanje, dolazi u svim
bojama i oblicima, a u profile se ugrađuje poseban granulat koji stolariju štiti od svih
atmosferskih utjecaja.
Vijek trajanja PVC stolarije uz pravilno korištenje i održavanje je otprilike 50 godina i danas
se postojeća PVC stolarija zamjenjuje novom isključivo zbog vizualnih razloga ili zbog potrebe
za ugradnjom suvremenije stolarije radi povećanja energetskoga razreda zgrade.
Kao primjer se može navesti PVC profil Salamander bluEvolution (slika 6.) koji je presjeka 92
mm, ima 6 komora i trostruko brtvljenje te se isti može ostakliti IZO staklom do 60 mm debljine.
Navedeni profil ima koeficijent prolaska topline od 0,65 W/m2K uz uvjet da je staklo izvedeno
sa plastičnim distancerom (termix lajsna stakla). Navedeni profil izolira od buke do maksimalno
47 dB. U Republici Hrvatskoj PVC stolarija je danas najprodavaniji tip stolarije zbog svoje
trajnosti, jednostavnosti korištenja i najniže cijene.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 19
Slika 6. Presjek PVC profila Salamander bluEvolution 92
Izvor: https://www.salamander-windows.com/en/windows/system-
bluevolution/bluevolution-92 (preuzeto 13.06.2020.)
3.3. Aluminijska stolarija
Aluminijska (ALU) stolarija je, zbog odličnih karakteristika aluminijskih profila, sve češći
izbor arhitekata prilikom projektiranja građevina raznih vrsta i namjena. Aluminijski profili od
kojih se izrađuje stolarija odlikuju se malom težinom, velikom čvrstoćom, otpornošću na
koroziju i habanje, jednostavnošću obrade profila, postojanošću na atmosferske utjecaje te se
mogu u potpunosti vrlo jednostavno reciklirati [11].
ALU stolarija ugrađuje se pretežno na poslovne objekte, ali i na objekte koji imaju potrebu za
velikim staklenim površinama te velikom čvrstoćom prozora i vrata. Površinska zaštita
aluminijske stolarije je plastifikacija u bilo kojoj boji iz RAL karte proizvođača, a moguće je i
eloksiranje u nekoliko osnovnih boja.
Bitna značajka aluminijskih profila je ta da dolaze u dvije varijante. Postoje profili s prekinutim
toplinskim mostom i bez prekinutoga toplinskoga mosta (slika 7.). Glavna razlika između ta
dva profila je ta što profili s prekinutim toplinskim mostom imaju puno bolju toplinsku
izolaciju. Profili s prekinutim toplinskim mostom imaju svojstva toplinske izolacije, čvrstoće,
nosivosti i estetskoga oblikovanja. Takvi se profili sastoje iz dva dijela, koja se međusobno
spajaju izolacijskim materijalom – poliamidnim štapićem širine 14 mm, 22 mm ili 34 mm.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 20
Ovako spojeni profili u kombinaciji s odgovarajućom ispunom (stakla ili paneli različitih
debljina i toplinskih koeficijenata) koriste se u slučajevima kada se moraju zadovoljiti visoki
zahtjevi toplinske izolacije [12]. Poliamidni štapić, tj. plastika, ne dopušta miješanje vanjskoga
i unutarnjega zraka i samim time pridonosi ukupnoj izolaciji i boljem koeficijentu prolaska
topline za sam profil. S druge strane, profili bez prekinutoga toplinskoga mosta nalaze široku
primjenu u interijerima i na objektima gdje toplinska izolacija nije uvjet.
Proizvodnja samoga aluminija zahtijeva veliku količinu energije (225 MJ/kg) i generira
ogromne količine ekološki opasnih onečišćujućih tvari kao što su ugljični dioksid, kiseli
sumporni dioksid, zajedno s poliaromatskim ugljikovodicima (PAH) fluorom i prašinom.
Aluminij se može ponovno reciklirati bez pogoršanja kvalitete. Recikliranje aluminija zahtijeva
samo oko 7 % energije potrebne za proizvodnju primarnoga aluminija iz njegove rude [10].
Slika 7. Presjek aluminijskih profila sa i bez prekinutog toplinskoga mosta
Izvor: Veršić, Z. (2014). Tehnička regulativa gradnje PROZORI I STAKLA: Zahtjevi i
toplinsko-izolacijske karakteristike. Zagreb, Tehničko veleučilište u Zagrebu
Širokim izborom profila, okova i brtvi moguća je izvedba raznih konstrukcijskih osobina, vodo-
nepropusnosti, zrako-nepropusnosti i zvučne izolacije [12]. Ovisno o zgradi u koju se ugrađuju
potrebno je dobro odabrati vrstu profila za izradu aluminijske stolarije. Kao primjer se navodi
aluminijski profil Schüco AWS 75.SI (slika 8.) koji ima koeficijent prolaska topline kroz profil
Uf=1,3W/m2K što se može mjeriti s PVC 5-komornim profilima te je prikladan za ugradnju u
niskoenergetske zgrade [13].
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 21
Slika 8. Presjek alu profila Schüco AWS 75 SI
Izvor: https://www.archiproducts.com/en/products/schuco/thermal-break-window-schuco-
aws-75-bs-si_34000 (preuzeto 13.06.2020.)
3.4. Staklo
Vanjska stolarija je jedan od najzahtjevnijih građevinskih elemenata jer služi za pravilno
ventiliranje zgrade, ulazak svjetlosti u prostorije, a pogrešnim odabirom vrste ili oblika stolarije
može značajno narušiti energetskim svojstvima pa i samoj vrijednosti zgrade. Vrlo bitna stavka
svakoga prozora ili vrata je njena ispuna. U većini slučajeva radi se o staklu. Kako staklo
zauzima oko 85 % ukupne površine cijelog prozora, nepravilnim odabirom ili ugradnjom
negativno može utjecati na svojstva prozora, pa makar i okvir prozora bio izrađen od najboljega
materijala. Osim vrste stakla i mogućih dodatnih premaza i filmova, jako veliku ulogu u
energetskim karakteristikama prozora igra i broj staklenih površina unutar prozorskoga sklopa.
Iako je toplinska vodljivost stakla vrlo dobra, korištenjem višestrukih staklenih površina
smanjuje se gubitak topline zbog većeg broja slojeva izolirajućega zraka između staklenih
površina. Uz lošiju energetsku izvedbu, nedostatak jednostrukih prozora je i u mogućnosti
pojave kondenzacije, zbog čega mnogi građevinski propisi zabranjuju korištenje takvih prozora
[9].
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 22
U današnje vrijeme najviše se ugrađuju troslojna višeslojno izolirana Low-e IZO stakla. Low-
e staklo bitno smanjuje U vrijednost stakla blokirajući prolaz infracrvenih zraka, a propušta
sunčevu svijetlost. Stoga ako se želi blokirati gubitak toplinske energije iz prostorije, unutarnja
strana IZO stakla mora biti Low-e i tada se dopušta ulazak sunčeve topline koja doprinosi
grijanju prostorije [14]. Standardna debljina staklenih ploča iznosi 4 mm, ali ako postoji potreba
za većom čvrstoćom stakla ili boljom zvučnom izolacijom mogu se izraditi i stakla s pločama
debljine 6, 8 ili 10 mm. Između staklenih ploča stavlja se distancer koji može biti aluminijski
ili od PVC-a (PVC distancer je puno bolji izbor zbog prekida toplinskoga mosta u samom
staklu).
Koeficijent U kod standardnog IZO stakla (4 mm + 4 mm) iznosi 2,70 W/m2K, a već s
ugradnjom jednog Low-e stakla njegova vrijednost smanjuje se na 1,40 W/m2K. Kod
troslojnoga IZO stakla sa dvostrukim Low-e premazom i punjenjem Argonom koeficijent
prolaska topline pada do 0,60 W/m2K. Danas na tržištu postoji mnogo različitih vrsta stakla
koja, uz dobar odabir prozorskoga profila i pravilnu ugradnju, mogu zadovoljiti visoke
energetske zahtjeve.
Slika 9. Temperatura stakla uz rubove
Izvor:https://www.inoprem.hr/pvc-stolarija-inoprem-
pocetna/pvcprozori/izo-staklo-dvoslojno-i-troslojno/ (preuzeto 14.08.2020.)
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 23
Slika 10. Dvoslojno Low-e staklo punjeno Argonom
Izvor: https://ilsad.hr/proizvodi/stakla/low-e-staklo/# (preuzeto 14.08.2020.)
Slika 10. prikazuje dvoslojno staklo sa jednom pločom Low-e čiji je međuprostor punjen
plemenitim plinom Argonom. Staklo čine dvije ploče od 4 mm od kojih je jedna Low-e, a druga
standardno float staklo. Debljina distancera je 16 mm što čini ukupnu debljinu kompletnoga
stakla od 24 mm. Staklo ovakve građe može postići koeficijent prolaska topline U = 1,10
W/m2K. Ovakvo staklo ima zvučnu izolaciju do 34 dB. Unutar stakla nalazi se molekular koji
na sebe veže vlagu i sprječava pojavu rošenja na unutarnjim stijenkama stakla.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 24
Slika 11. Troslojno Low-e staklo punjeno Argonom
Izvor: https://ilsad.hr/proizvodi/stakla/low-e-staklo/# (preuzeto 14.08.2020.)
Na slici 11. prikazana je građa troslojnog Low-e stakla s tri ploče debljine 4 mm od kojih su
dvije Low-e, a jedna je standardno float staklo. Oba međuprostora punjena su plemenitim
plinom Argonom. Debljina svakog distancera je 12 mm pa je tako ukupna debljina cijelog stakla
36 mm. Ovakvo staklo postiže koeficijent prolaska topline U = 0,70 W/m2K, a zvučno izolira
do 38 dB.
Staklo je jedini prozirni element prozora, a prozirnost omogućava ulaz danjeg svjetla u prostor.
No, zbog prozirnosti stakla važno je napomenuti da prozorsko staklo, osim toplinskih gubitaka
može pridonijeti i povećanju ukupnih toplinskih dobitaka zgrade. Kroz staklo je dostupna
besplatna sunčeva energija, koja osim svjetlosti može dodatno zagrijavati prostor.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 25
Tablica 3. Orijentacijske vrijednosti za staklo; plinsko punjenje minimalno 90%
Vrsta stakla Ug (W/m2K)
Jednostavno staklo 6 mm 5.8
Dvostruko izolirano staklo 6-8-6 3.2
Dvostruko izolirano staklo 6-12-6 2.9
Dvostruko izolirano staklo 6-16-6 2.7
Dvostruko slojevito staklo 6-30-6 2.7
Trostruko izolirano staklo 6-12-6-12-6 1.9
Dvostruko izolirano staklo presvučeno
zaštitnim slojem 4-16-4 (zrak) 1.5
Dvostruko izolirano staklo prevučeno
zaštitnim slojem 4-15-6 (Argon) 1.3
Dvostruko izolirano staklo presvučeno
zaštitim slojem 4-12-4 (Kripton) 1.1
Dvostruko izolirano staklo presvučeno
zaštitim slojem 4-12-4 (Ksenon) 0.9
Trostruko izolirano staklo presvučeno
zaštitim slojem 4-8-4-8-4 (Kripton) 0.7
Trostruko izolirano staklo presvučeno
zaštitim slojem 4-8-4-8-4 (Ksenon) 0.5
Dvostruko staklo s izolacijom od sunčeve
svjetlosti 6-15-6 (Argon) 1.3
Dvostruko staklo s izolacijom od sunčeve
svjetlosti 6-12-4 (Argon) 1.4
Izvor: Suntinger – Schrampf, R. Fizika u građevinarstvu: Promjene u građevinsko-
tehničkim pravilima nastale slijedom integracije u Europsku zajednicu.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 26
U tablici 4. prikazana je usporedba vrsta stolarije i njihovih trajnosti te potreba za održavanjem.
Iz tablice se može iščitati da drvena stolarija ima najkraći vijek trajanja zbog podložnosti drva
na vanjske atmosferske utjecaje te pojavu gljivica ili nametnika. Drvena stolarija zahtijeva
najveći stupanj održavanja, potrebno ju je lakirati i impregnirati svake tri godine. PVC i
aluminijska stolarija po trajnosti su otprilike jednake (ovisno o podneblju u kojem se ugrađuju)
te je održavanje vrlo jednostavno, dovoljno je samo redovito očistiti i podmazati mehaničke
pokretne dijelove (okov).
Tablica 4. Trajnost i održavanje s obzirom na vrstu stolarije
Vrsta stolarije Trajnost Održavanje
Drvo 20 godina Lakiranje, impregnacija svake
3 god
PVC 50 godina Redovito provjetravanje i
podmazivanje
Aluminij 50 – 55 godina Redovito provjetravanje i
podmazivanje
Izvor: Požar, V. (2018). Pvc stolarija: Procesi od proizvodnje do ugradnje. Završni rad.
Varaždin, Sveučilište Sjever
Prije stavljanja na tržište svaki prozorski profil i staklo mora biti laboratorijski testirano i
ispitano, a u kasnijoj proizvodnji stolarija podliježe i tvorničkoj kontroli kako bi se dokazalo da
se kontinuirano prati izvedba i kvaliteta iste. Osim ispitivanja koeficijenta prolaska topline u
laboratoriju se ispituje i propusnost vode, pare, zraka, vjetra, mehanička svojstva profila ili
stakla te svojstva vatrootpornosti ukoliko je profil definiran kao vatrootporan. U današnje
vrijeme preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s
koeficijentom Uw manjim od 1,40 W/m2K [15].
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 27
4. UTJECAJ VANJSKE STOLARIJE NA ENERGETSKU
UČINKOVITOST ZGRADA
Vanjska stolarija svake zgrade važan je čimbenik u ukupnoj energetskoj bilanci. Kao što je već
spomenuto, energetska učinkovitost čuva okoliš i štedi novac u isto vrijeme. Baš zato je bitno
na vrijeme staru stolariju zamijeniti novom kako bi postigli što veće energetske uštede,
smanjenje troškova grijanja i hlađenja, ali i veću ugodnost boravka u prostoru. Kod zamjene
stolarije, bitno je odabrati dobar profil prozora i vrata, ispuniti ga isto takvim staklom, a
ugradnju prepustiti stručnjacima kako bi vanjska stolarija bila propisno izvedena. Kod odabira
PVC profila, bitno je odabrati profil s čeličnim ojačanjem po cijelom opsegu, a kod aluminijskih
profila vrlo je bitno odabrati profile s prekinutim toplinskim mostom. Osim odabira profila,
vrlo važnu ulogu ima i staklo. Može se reći da je u današnje doba ugradnja troslojnog Low-e
stakla s punjenjem od plemenitih plinova nešto što se obavezno mora koristiti kod ostakljivanja
prozora.
4.1. RAL montaža vanjske stolarije
Termin RAL montaža označava profesionalni sistem ugradnje građevinske stolarije u zidarske
otvore prema uputstvima RAL Udruge za osiguranje kvaliteta prozora i vrata (RAL
Gütegemeinschaft Fenster und Türen e.V.). Osnovna svrha RAL montaže je ušteda energije i
sprječavanje pojave vlage u suvremenom stanovanju. Smjernice i uputstva RAL montaže
preuzela je većina Europskih zemalja i prilagodila ih svojim propisima [16]. Ugradnjom
suvremenih prozora i stakla riješeni su toplinski gubitci kroz sam prozorski element. Nakon
završenih radova problem može nastati zbog pogrešno i nestručno ugrađene vanjske stolarije
pa se tada pojavljuje vlaga, a s njom i gljivice te plijesni koje svakako nisu poželjne unutar
zgrade.
RAL montaža izvodi se na način da se PUR pjenom popunjava prostor između zida i prozora,
a zatim se na vanjske i unutarnje strane lijepe posebne fleksibilne trake. Ove fleksibilne trake
su vodo i paronepropusne, s tim što se na vanjski rub prozora lijepe folije koje ne propuštaju
vodu ali propuštaju zrak, odnosno paru. Na ovaj način sprječava se pojava kondenzacije i njenih
štetnih posljedica. S druge strane, na unutarnji rub prozora lijepe se fleksibilne folije koje ne
propuštaju ni paru, niti vodu čime se sprječava oštećenje zida kod prozora [16].
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 28
4.2. Ugradnja prozorskih klupčica
Nakon ugradnje prozora pristupa se ugradnji prozorskih klupčica sa unutarnje i vanjske strane
zgrade. Za pravilnu ugradnju klupčica bitno je da prozori imaju potprofil. To je plastični
element koji dolazi ispod donjeg štoka prozora i visine je par centimetara, a širine manje od
samoga profila prozora. Tako izvedeni potprofil omogućava ugradnju klupčica ispod
prozorskoga štoka, a u isto vrijeme služi i kao toplinski most koji sprječava prijenos topline s
vanjske na unutarnju klupčicu.
Unutarnje prozorske klupčice imaju manje kritičnu ulogu od vanjskih jer ne podliježu
atmosferskim utjecajima u tolikoj mjeri. Unutarnje klupčice mogu se izraditi od drva, PVC-a
ili kamena. Kod ugradnje kamenih klupčica i s unutarnje i s vanjske strane vrlo je bitno da se
klupčica ne montira u jednom komadu već se dvije klupčice montiraju do prije spomenutog
potprofila kako bi se spriječio prolaz topline. Unutarnje klupčice mogu se ugraditi na silikon,
ljepilo ili pur pjenu te je nakon ugradnje važno silikonom zabrtviti sve spojeve. Preporuča se
upotreba vodonepropusnoga silikona jer se oko prozora javlja povećana koncentracija vlage.
Vanjske klupčice također se mogu montirati na PUR pjenu ili ljepilo, a ukoliko se radi o
Slika 12. Presjek prozora ugrađenoga po sustavu RAL ugradnje
Izvor: https://www.tehnoprofili.com/ral-montaza (preuzeto 25.08.2020.)
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 29
limenim ili aluminijskim klupčicama, one imaju predviđena mjesta preko kojih se vijcima
pričvršćuju za potprofil. Prije ugradnje limene ili aluminijske klupčice preporuča se na podlogu
postaviti i sloj tvrde PUR pjene kako bi se izbjegla kasnija buka uslijed vibracija same klupčice.
4.3. Izoterme
Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomoću kojih je moguće proračunima
prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata. Najpoznatiji pojam u izotermi
je točka temperature od 9,3 °C, kao vrijednost na kojoj se vlaga iz zraka kondenzira i stvara tzv.
rosu, koja zavisno od količine vlage u prostoru stvara i veće nakupine u obliku tekuće vode
[17].
Slika 13. Presjek ugrađene unutarnje i vanjske prozorske klupčice
Izvor:https://www.webgradnja.hr/katalog/20377/unutarnje-pvc-prozorske-
klupcice-inoprem/ (preuzeto 25.08.2020.)
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 30
5. ANALIZA KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE VANJSKE
STOLARIJE
Zbog sve veće potrebe za uštedama energenata ali i novčanih sredstava, odabir oblika, vrste i
karakteristika prozora težak je zadatak. U obzir je potrebno uzeti veliki utjecaj prozora na
ukupnu energetsku bilancu zgrade pa kako bi se dobile točne i potvrđene informacije o nekom
određenom proizvodu, prozori se svrstavaju u razrede energetske učinkovitosti. Svaka ocjena
za određeni prozor proizlazi iz proračuna. Proračun energetskih pokazatelja prozora temelji se
prije svega na energetskoj bilanci prozora budući da je prozor element zgrade koji ima
kombinirani učinak. Kao jedinstvenom prozirnom elementu, primarna zadaća mu je pružanje
prirodnoga danjeg svjetla, svježeg zraka, privlačnoga pogleda i ugodnoga interijera. No,
prozirnost prozora mu omogućava još jednu, iznimno bitnu prednost: dobitak solarne energije
koji pridonosi energetskoj bilanci. Dakle, s energetskoga stajališta prozor se ne smije promatrati
samo u svrhu izolacije, odnosno sprječavanja gubitka topline kao neprozirni materijali, već kao
i sredstvo pomoću kojeg nam je dostupna besplatna sunčeva energija [9].
Koeficijent prolaska topline za cijeli prozor ili vrata dobiva se matematičkim izračunom (u
skladu s ÖNORM EN ISO 1077-1) po formuli:
Uw = ( Ag · Ug + Af · Uf + Ig · ᴪg ) / (Ag + Af) [W/m2K]
gdje je:
Ug – koeficijent toplinske provodljivosti ostakljenja [W/m2K]
Uf – koeficijent toplinske provodljivosti okvira [W/m2K]
ᴪg – linearni koeficijent toplinske provodljivosti stakla i distancera [W/mK]
Ag – površina ostakljenja (vidljiva površina staklenog dijela) [m2]
Af – površina okvira (površina prozora u nazivnoj arhitektonskoj dimenziji umanjeno za
površinu staklenih dijelova) [m2]
Ig – ukupni obujam staklenih površina [m] [18].
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 31
U zgradama se troši oko 40 % od ukupne potrošnje energije, stoga je izuzetno važna njihova
energetska učinkovitost tj. osiguravanje minimalne potrošnje energije da bi se postigla
optimalna ugodnost boravka i korištenja zgrade. Potrošnja energije u zgradi ovisi o
karakteristikama zgrade (obliku i konstrukcijskim materijalima), energetskih sustava u njoj
(sustava grijanja, hlađenja, prozračivanja, električnih uređaja i rasvjete koji se u njoj koriste),
ali i o klimatskim uvjetima podneblja na kojem se nalazi [4].
Zgrade u Republici Hrvatskoj većinom su građene prije 1987. godine te kao takve nemaju
odgovarajuću toplinsku zaštitu. Čak oko 83 % zgrada ne zadovoljava ni tehničke propise iz
1987. godine i imaju velike gubitke topline, uz prosječnu potrošnju energije za grijanje od 150
do 200 kWh/m2, što ih svrstava u energetski razred E. Povećana potrošnja energije
podrazumijeva i veće emisije CO2 u atmosferu te je nužno poduzeti potrebne mjere kako bi se
smanjila njihova nepotrebna potrošnja i racionaliziralo korištenje dostupnih energenata [4].
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi programe energetske obnove koje je
donijela Vlada Republike Hrvatske te sufinancira mjere energetske učinkovitosti u zgradama,
s ciljem smanjenja potrošnje energije na nacionalnoj razini te smanjenja emisija CO2 [10].
Izvor:https://www.fzoeu.hr/hr/energetska_ucinkovitost/enu_u_zgradarstvu/energetska_o
bnova_obiteljskih_kuca/ (preuzeto 21.08.2020.)
Tablica 5. Program energetske obnove zgrada koji raspisuje Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost 2020. godine
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 32
5.1. Analiza obiteljske kuće
Predmet analize ovog rada je obiteljska kuća koja je namijenjena stanovanju i smještena je u
Čakovcu. Fokus će se zadržati na zamjeni vanjske stolarije predmetne kuće te usporedba
koeficijenata prolaska topline, potrošnje energije i troškova prije i nakon zamjene vanjske
stolarije. Zgrada je troetažna, i sastoji se od podruma, prizemlja i potkrovlja/tavana. Stambeni
prostor se nalazi u prizemlju, dok je u podrumu negrijano spremište, a iznad prizemlja je
negrijani tavan. Kuća je građena prije 1968. godine te je dograđena 1971. godine. Izvedena u
skladu s navedenom dokumentacijom te nije naknadno dograđivana [19].
Građena u skladu sa svojim vremenom te nije kasnije rekonstruirana. Zidovi su izvedeni blok-
opekom koja je obostrano žbukana, a pod na tlu je armirano betonski s hidroizolacijom i
estrihom. Pod prizemlja (iznad podruma) je armirano-betonski, a isto tako i strop iznad
prizemlja. Prozori su stari drveni bez IZO stakla s ugrađenim drvenim kutijama za rolete i
drvenim plaštevima roleta [19].
Predmetna obiteljska kuća smještena je u kontinentalnoj Hrvatskoj, u gradu Čakovcu.
Smještena je na parceli površine 439 m2. Sama kuća zauzima 101 m2 površine. Na istoj parceli
smještena je i gospodarska zgrada površine 24 m2.
Slika 14. Pročelja obiteljske kuće
Izvor: Zeko, M. (2020). Izvješće o provedenom energetskom pregledu, Arhimetrik d.o.o., Zagreb
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 33
Iz energetskoga pregleda zgrade vidljivo je da su drveni prozori dotrajali, te isti ne
zadovoljavaju zahtjeve iz Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti
u zgradama. Kod ugradnje nove vanjske stolarije nije dopušteno ugrađivati sustave koji su
lošijih toplinskih karakteristika od predviđenog sa posebnim naglaskom na predviđenom
koeficijentu prolaska topline cjelokupnoga elementa Uw ≤ 1,40 W/m2K (za prozore) i Ud ≤ 2,00
W/m2K (za vrata), te koeficijentu prolaska topline ostakljenja Ug ≤ 1,10 W/m2K. Sve ostale
potrebne elemente stolarije treba izvesti strogo prema uputama i specifikacijama odabranog
sustava, te se pridržavati svih uputstava proizvođača o načinu, vremenu i kvaliteti ugradnje.
Tablica 6. Popis građevnih dijelova - samo vanjska stolarija
Naziv građevnog
dijela U [W/m2K] Umax [W/m2K] Zadovoljava
Prozor 170cm x 130cm 3,00 ili više 1,40 NE
Prozor 56cm x 75cm 3,00 ili više 1,40 NE
Prozor 165cm x 130cm 3,00 ili više 1,40 NE
Prozor 175cm x 130cm 3,00 ili više 1,40 NE
Vrata 120cm x 200cm 3,00 ili više 2,00 NE
Izvor: izrada autora
Iz tablice 6. vidljivo je da postojeći prozori i vrata ne zadovoljavaju zahtjeve za maksimalni
ukupni koeficijent prolaska topline Umax stoga podliježu zamjeni novima koji su boljih
karakteristika i toplinskih svojstava u svrhu postizanja vrijednosti manje od maksimalnoga
propisanoga koeficijenta prolaska topline.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 34
Na izvatku iz troškovnika (slika 15.) prikazani su minimalni uvjeti koje nova vanjska stolarija
mora zadovoljiti, broj komada, dimenzije prozora i vrata koje je potrebno zamijeniti te ukupna
cijena kompletnih radova.
Stara drvena stolarija biti će zamijenjena novom PVC stolarijom čiji koeficijent prolaska topline
ne prelazi maksimalnu propisanu vrijednost od 1,40 W/m2K za prozore i 2,00 W/m2K za vrata.
Nova PVC stolarija biti će izrađena iz profila njemačkog proizvođača Salamander, tip
Streamline (slika 16.) čija je ugradbena dubina 76 mm, ima 5 zračnih komora i dvostruko
brtvljenje. Ostakljenje prozora biti će izvedeno s IZO troslojnim staklom s dva Low-e premaza
te komorama punjenim plemenitim plinom Argonom. Takvo staklo ima koeficijent prolaska
topline od 0,70 W/m2K što ne prelazi uvjete Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Slika 15. Izvadak iz troškovnika – stolarski radovi
Izvor: Zeko, M. (2020). Izvješće o provedenom energetskom pregledu, Arhimetrik d.o.o., Zagreb
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 35
Tablica 7. Sumarni prikaz mjera
Naziv mjere Investicija
[kn]
Procijenjena
ušteda [kn/god]
Procijenjena
ušteda
[kWh/god]
Smanjenje
emisija CO2
[t/god]
Fasada 71.700,00 1.606,84 5.422,28 0,68
Strop prema tavanu 13.950,00 3.462,38 11.683,81 1,46
Prozori i vrata 35.125,00 315,58 1.064,93 0,13
Ukupno 120.775,00 5.384,80 18.171,03 2,28
Izvor: Zeko, M. (2020). Izvješće o provedenom energetskom pregledu, Arhimetrik d.o.o.,
Zagreb
Iz tablice 7. vidljivo je da je investicija u poboljšanje toplinske izolacije stropa prema tavanu
najisplativija jer zahtijeva najmanja financijska ulaganja, dok su s druge strane uštede energije
najveće. Zamjena prozora i vrata financijski je druga po redu najskuplja stavka, a na nju otpada
samo nešto manje od 6 % ukupne godišnje uštede koju bi kompletna obnova donijela.
Slika 16. Presjek PVC profila Salamander Streamline 76
Izvor:https://www.salamanderwindows.com/fenster/weitere-
fenster/fenstersystem-streamline (preuzeto 21.08.2020.)
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 36
Tablica 8. Nova PVC stolarija i njezini koeficijenti prolaska topline
Naziv otvora A [m2] U [W/m2K] Umax [W/m2K] Zadovoljava
Prozor 170cm x 130cm 2,21 1,19 1,40 DA
Prozor 56cm x 75cm 0,42 1,38 1,40 DA
Prozor 165cm x 130cm 2,15 1,20 1,40 DA
Prozor 175cm x 130cm 2,28 1,19 1,40 DA
Vrata 120cm x 200cm 2,40 1,07 2,00 DA
Izvor: izrada autora
Iz tablice 8. vidljivo je da kompletna nova PVC stolarija, tj. svi prozori i ulazna vrata
zadovoljavaju uvjete propisane od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i
da nijedna stavka ne prelazi koeficijent od 1,40 W/m2K.
Tablica 9. Tablica ušteda
Godišnja ušteda [kWh]
Staro stanje 37.997,98
Novo stanje 36.933,05
Razlika [kWh] 1.064,93
Razlika [%] 2,80
Izvor: Zeko, M. (2020). Izvješće o provedenom energetskom pregledu, Arhimetrik d.o.o.,
Zagreb
Iz tablice 9. vidljivo je da se godišnja potrošnja energije smanjila za 2,80 %. Ovako obnovljena
kuća nadalje troši 1.064,93 kWh manje energije svake godine.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 37
6. ZAKLJUČAK
Ovim radom analizirani su koeficijenti prolaska topline vanjske stolarije. Za analizu je uzeta
obiteljska kuća smještena u Čakovcu te su date vrijednosti koeficijenata prolaska topline stare
drvene vanjske stolarije u usporedbi s novom stolarijom. Na temelju podataka analizirana je
godišnja potrošnja energije obiteljske kuće prije i nakon zamjene vanjske stolarije. Također,
analizirana je i emisija CO2, financijska investicija i ušteda nakon zamjene stolarije.
Pretpostavka prije početka analize bila je da će obiteljska kuća zamjenom vanjske stolarije
zasigurno smanjiti potrošnju energije za grijanje i hlađenje te da će ukupna investicija
dugoročno gledano biti isplativa.
S obzirom na to da nova stolarija ima puno bolji koeficijent prolaska topline od stare drvene
stolarije, a k tome je dodana i nova toplinska izolacija prema tavanu te nova toplinska fasada,
pretpostavka je bila točna. Nakon izvršene zamjene vanjske stolarije i ostalih gore navedenih
radova, obiteljska kuća troši manje energije nego prije, emitira manju količinu CO2 u okoliš te
dugoročno gledano, investicija je svakako bila isplativa. Osim navedenih energetskih ušteda,
važno je napomenuti i one financijske. Troškovi za grijanje i hlađenje na godišnjoj bazi
smanjeni su, a boravak u takvoj novouređenoj obiteljskoj kući je svakako ugodniji.
Iz ovakve analize može se zaključiti da je energetska obnova, posebno starih zgrada, vrlo bitna
jer se na taj način smanjuje potrebna količina energije, smanjuje se emisija štetnih plinova u
okoliš, a tu su i financijske uštede za vlasnike zgrada.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 38
7. LITERATURA
[1] Ovčar, J.; Novak, V. (2016). Utjecaj geometrijskoga oblika zgrade na transmisijske
gubitke i ukupnu energetsku bilancu zgrade. Čakovec, Međimursko veleučilište u Čakovcu
[2] Jukić, J. (2015). Zahtjevi za energetska svojstva postojećih zgrada kod kojih se provodi
značajna obnova. Zagreb
[3] Knežević, P. (2017). Određivanje koeficijenta prolaska topline. Slavonski Brod,
Veleučilište u Slavonskom Brodu
[4] Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Energetska učinkovitost u zgradarstvu.
http://www.fzoeu.hr/hr/energetska_ucinkovitost/enu_u_zgradarstvu/ (preuzeto 13.06.2020.)
[5] Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Energetsko
certificiranje zgrada. https://mgipu.gov.hr/o-ministarstvu-15/djelokrug/energetsko-
certificiranje-zgrada-8304/8304 (preuzeto 13.06.2020.)
[6] Lešnjak, M. (2019). Utjecaj položaja stana na potrošnju toplinske energije za grijanje u
višestambenim zgradama u kontinentalnoj Hrvatskoj. Završni rad. Čakovec, Međimursko
veleučilište u Čakovcu
[7] Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju NN 88/17.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_09_88_2093.html (preuzeto 17.08.2020.)
[8] Veršić, Z. (2014). Tehnička regulativa gradnje PROZORI I STAKLA: Zahtjevi i
toplinsko-izolacijske karakteristike. Zagreb, Tehničko veleučilište u Zagrebu
[9] Marković, A. (2016). Proračun energetskih pokazatelja prozora. Zagreb, Sveučilište u
Zagrebu
[10] Ban, D. (2019). Prednosti i mane kod korištenja drvene stolarije. Varaždin, Sveučilište
Sjever
[11] Marlex. Alu stolarija. https://www.marlex.hr/alu-stolarija/ (preuzeto 13.06.2020.)
[12] Staklo dom STD. Alu stolarija. https://www.staklodom.hr/alu-stolarija/ (preuzeto
13.06.2020.)
[13] Lajos ALU i PVC stolarija. Alu prozori. http://www.lajos2014.hr/prozori/alu-prozori/
(preuzeto 13.06.2020.)
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 39
[14] Ilsad PVC i ALU stolarija. Što je Low E staklo? https://ilsad.hr/proizvodi/stakla/low-e-
staklo/ (preuzeto 13.06.2020.)
[15] PANA Windows. Testiranje prozora u laboratoriju ift Rosenheim.
https://www.pana.hr/testiranje-prozora-u-laboratoriju-ift-rosenheim/ (preuzeto 13.06.2020.)
[16] Energa d.o.o. Što je to RAL montaža prozora i kako se izvodi? https://energa.hr/ral-
montaza/?cn-reloaded=1
[17] Ilsad PVC i ALU stolarija. RAL ugradnja. https://ilsad.hr/ugradnja/ral-ugradnja/
[18] Suntinger-Schrampf, R. Fizika u građevinarstvu: Promjene u građevinsko-tehničkim
pravilima nastale slijedom integracije u Europsku zajednicu.
[19] Zeko, M. (2020). Izvješće o provedenom energetskom pregledu. Zagreb, Arhimetrik
d.o.o.
[20] Simović, V. (2002). Leksikon građevinarstva, Masmedia, Zagreb.
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 40
Popis slika
Slika 1. Energetski razredi za stambene zgrade………………………………………………11
Slika 2. Elementi prozora……………………………………………………………………...14
Slika 3. Prijenos topline kroz prozor………………………………………………………….15
Slika 4. Profil drvenoga prozora………………………………..…………………………….16
Slika 5. Profil drvenoga prozora Jelostar……………………………………..………………17
Slika 6. Presjek PVC profila Salamander bluEvolution 92…………………………………..19
Slika 7. Presjek aluminijskih profila s i bez prekinutog toplinskog mosta……..…………….20
Slika 8. Presjek alu profila Schüco AWS 75 SI………………………………………………21
Slika 9. Temperatura stakla uz rubove………………………………………………………..22
Slika 10. Dvoslojno Low-e staklo punjeno Argonom………………………………………...23
Slika 11. Troslojno Low-e staklo punjeno Argonom…………………………………………24
Slika 12. Presjek prozora ugrađenoga po sustavu RAL ugradnje……………………………...28
Slika 13. Presjek ugrađene unutarnje i vanjske prozorske klupčice………………………….29
Slika 14. Pročelja obiteljske kuće…………………………………………………………….32
Slika 15. Izvadak iz troškovnika – stolarski radovi…………………………………………..34
Slika 16. Presjek PVC profila Salamander Streamline 76……………………………………35
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 41
Popis tablica
Tablica 1. Karakteristike toplinskih izolatora………………………………………………….8
Tablica 2. Koeficijenti prolaska topline za određene građevne dijelove……………………..12
Tablica 3. Orijentacijske vrijednosti za staklo; plinsko punjenje minimalno 90%…………...25
Tablica 4. Trajnost i održavanje s obzirom na vrstu stolarije………………………………...26
Tablica 5. Program energetske obnove zgrada koji raspisuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost………………………………………………………………………………..….31
Tablica 6. Popis građevnih dijelova – samo vanjska stolarija………………………………..33
Tablica 7. Sumarni prikaz mjera……………………………………………………………...35
Tablica 8. Nova PVC stolarija i njezini koeficijenti prolaska topline………………………...36
Tablica 9. Tablica ušteda……………………………………………………………………...36
Analiza koeficijenata prolaska
Dario Duš topline vanjske stolarije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 42
Popis grafikona
Grafikon 1. Udio potrošnje energije za stambene zgrade……………………………………….5
Recommended