View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Br. 90. ~Ibenik, 21. Studenoga 1908. God. ll.
remen ~ Slasnik hruatske ·pučke napredne stranke za kraiinu šibensku. 11~
"Kremenjak." izlazi svaki Č:elvrlak. Prclplalna cijena na godinu 3 Kr. Na pO godine Kruna 1.50 para. Prelplalc i pisma Salju se uredniSlm
======= Rukopisi se ne vrnćr.ju a neplaćeni se li tovi ne primaju. Pojedinl broj 4 p (2 novć.) =======
lsra uam uiešta, al niie uiečna. Organ općinskih trho1.boracn. previja se i mu~.i se,
da prevrćanjem očiju, pobožnim rodoljubnim tonom, vještom riječju i slatkim lakrdijanjem, kao kakav dobar imJJresa·rio prikaže svoje ljude orujem, što nijesu, samo dn. uz jako bubnjanje i zamamnu viku i preporuku butiga kuri. -
Qya igra traje ima dvije - tri godine, s većim il manjim uspjehom, s više i manje uspjelim varanjem naroda. -
Opaža se ipak jedna utješna. stvar, biYa, dn. to bubnjanje i dreka postaje tim jača i bučnija, čim slabije roba kuri. Uza svu cigansku narav, kojoj su usta puna meda, lijepih riječi, a srce i duša puno laži i otroYa, a svak"i mig~ svaki korak vodi bliže k kojemu odurnon kažnjivom činu - ipak butiga je sve to praznija, ku· paca nema.
Poput cigana, koji pred svoju čadjavu čergu postave mlado djevojče, lijepih zamamljivih očiju, tako oni pred svoj dučan posta,·iše kip domovine i' hrvatstva, nebi li prolaznici, iz štovanja i odane ljubavi spram tog velebnog kipa, svojim iskrenim oduševljenjen stupili pod njihovu cigansku čadjavu čergu - u njihovu butigu.
Nu uzalud. Trojica prevarena odvrate i spase tridesetori cn,
stotericu onih, te bijahu na putu da budu prevareni. Sudbina neizbježiva j est ta, da treći dan treba skupiti čadjave čerge i - zatvoriti butigu.
Tu sudbinu vide sebi i ovi naši trbozborci na općini j još malo, i čador valja skupiti i - seliti. Moraće potražiti drugo selo j u ovom već roba ne kuTi.
Nije hasne žaliti ih, nije hasne svjetovati ih il popravljati ih. Cigansku ćud trebalo bi iz njih istjerati, a ci0anske ćugi iz ciganina niko na svijetu neistjera. On se s njome radja, s njome žive i umire.
Ta, što mi nijesmo prije činili, mi, kad ih još nijesmo takovima znali, a mišljasmo, da su kao drugi ljudi. Kad mišljasmo da govore što misle, što ćute ; da negovore, da ti,j ečima sakriju pred ljudima svoje misli, svoja qutstva. Sve što kad zborahu, r,,di trbuha zborahu. Tekar, kad narod i Sl'e mjesto, okol icu, cij •lu zemlju kad prevariše i narodu na vrat zajašiše, pozna;e ljudi njihovu cigansku ćud.
I, neprodje dugo~ obistini se ona narodna rij eč :
kad ciganina za kralja učiniše, on prvog ćaću objesi. Bez šale: uzmite na oko, ako ćete, Drinkovića,
Krstelje i nj ma sli čne, koji jučer u naše mj !:Js to dodjoše; uzmite Dulibića, koji se snjima uorttčio, p~tk 1h promatt·ajte, i nad njima se zamislite. Pokušajte svi, hoće li iko od vas biti kadar, da sast:tvi kraj s kmj vm, da. njihovu pro.;lost sastavi sa današnjošću?! S&mo onaj,
koji uzme na oko njihovu butigar ku viku i pri vat 1i interes, naći će ključ, k(ljim će odgonetati njihovu pj esmu sadašnjosti i onu prošlosti. Promislt li ko na ambiciju, neće pogoditi, jer tu i nje fali, jer da je u njima i kapi ambicije, ona ih nebi dovela, •gdje se sad nalaze j nebi dopustila, da se onak,, ocrne, da se prometnu crnim, politički zamazanim ciganima pred vratim<t čadjave, zadušljiva i nemirisave cigan ke čerge- vladina čadora il tora. Da je u njima i mrve, i kapi osobne ambicije bilo, ambicije zdrave, dopuštene, ona im nebi dala, da tako nisko panu, da privole carstvu ni,kog interesa i bakrenog il srebrenog bakšiša, mj e to carst,•u svijetlih idej a i či t ih ideah, gdje se punim srcem i svom du;om i zanosom služi domovini i narodu, gdje je plemenitoj rodoljubivoj duši ugodniji trnov vij enac patnje i mučeništva, od kojekakvth nenarodnih kalp:tb., koje tudj in ·ka !lemila ruk::~. natiče na glave kukavnog roblja, i još kukavnijil1 pro danika.
Pošteno čelo manje žulja trnov splet, neg tudjinski bunet.
Do duše, ima prigoda, kad su okolnosti jače od čovjeka. Al to biva amo tada, kad kod čovjeka nije izgraeljen harakter, kad je kod njega ostalo još slabih stran·t, recimo, duševnih pukotina, koje - ako nijesu začepljene izgradjivanjem značaja, kojim se označuje jaki potpuni indiviJuum - lako propuštaju kroza se izvan ke uplive, kužne zarodke pokvarenog okolišnog &.ILbijenta, da priti ·uu i savla.daju u ČO\'jeku sva njegova dobra nagnuća, izbrisu svaki trag svemu onomu, što se bilo u 'čovjekll poč.elo kupiti kao gradjtt za jedan istaknutiji individuum - za jedan dobar ha.rakter.
Covjek, netom stane ela pravi kompromise sam sobom sa svojim principima, sa svojim uvjere.tjet.n, on je već došao na sklizavi put, po kom će popusti i pa.dnut.
Počmu li u njemu nadjačavati lo iji elomenti i nagoniti ga na kompromis sa pokvarenim i neči ·tim okolišnim ambijentom, a to jedino iz puke žel;P. ugodnijeg življenja, da odstrani od sebe dužnost, da d • kraja vodi borbu, pomažući u njoj pobjedi dobr~ na ' zlom, tad takav čovjek postRje dobrovoljno savlar'anim robom društvenog zla. Odne e li ga pak želja i poh ·pa interesa i privatne niske koristi, pak zaradi tor pr. atnog interesa pogazi sebe, harakter, obraz, pogu: i u sebi najljepše odlike čovjeka, tad je on, kao svak1 l" '''va.reni individuum, pogibeljan dru··t1•u, olwl i~u i narodu. On po tajedruštvenim zlom, i treba ga od trnniti.
Ima. slučaj eva, gdje o ', olno ti mogu donekl e ispričati djelo čovjekovo, umanjiti nj ego . u odgovornost. a.li i prike nema za. ouc, koj i zlo čine iz S"bič tl)sti, i 1. s·'l.mo:t.ivstva., iz pohlf.-'pe pr. nL tue korist . L pri ke nemu. za one, koji rad svoje m~Ie kukavne kori ti, navaljuju na narod štete neizmjerne, bij ede, koje se nedadu predvi-
2
rlj(•ti i r:mv1tc. ];oje u praćene gub itkom narodnog poll L>S:L n gnhitlwm narodnog pono -a, smanjuje s i vrijedno~! narudn ih Jll':l\·a i ir:•ihi111t.
,·:l lllll s1·c Mn pncln na punrt, kud god Re sjetimo nt>ki h ljudi, knji n na :e lll mjestu UZ('Še u ·voje ruke votlj!_>llj • nnr(ldn ~tnn·i . Pndn. nmn to na pamet, kad se jCtimo sreg onog kukavnog procesa, koji oni prodjoše,
Ja do piju, kamo su dospjeli, t. j. L1a budu prosto roblje vlad· dalmatin ke, koja robuje crnoj aveti bečkoj.
Ko e net-j eća ta, to nije davno bilo - kako su Yikali. d imili i prašili proti vladama i vladinim ljudima svi ti Krstelji, Drinkovići i drugi ti junaci - danas 1 o kor ni junaci?! Ko se ne j ća buke i galame, da uši znglu i, gdje nobilo rodoljuba nad njima, gdje svi bijahu izdnjice, propalico. vladine sluge i skutonoše i štogod vas volja (l A sad? - gdje su la vi, gdje li harakteri, gdje vikači, gdje bukači?
Eno ih na crnom krilu e. k žutokljune vlade. Griju sc i, regbi, dobro im je, jer su Mdovoljni.
A ~ lo ih tnmo nngMlo? - Je li ludost neprontišljcno t, nevolja il želja. jer neže l im o reći pohlepa?
Ko proti Yolji noroda hoće da se diže na neka mj Psta il ko hoće da se no. tim mje tima održi bez oslona. i pom1 ći naroda. ne radi naroda ni na1 oclnog dP bra, neg radi sebe, dfL spasi sebe i svoje u borbi a j 11 čim od sebe, tome drugo neo taje neg trnžiti aveznika, trn~iti pomoći u vječnog neprijfltL•ljn narodnog. a to je e. k. yJada i crna rim kovatilnm ka pr paganda a svojc•m crnom vojskom. I naši protivnici ta dva saveznika zbilja nadjo ·e i upadoše sa ma u eme njihove pandje.
Priznajemo, težak je bio polož ·• j naših protivnika, al sh:Oriše ga. sebi sami. Nužd im nije hilo, od toga ih se pače odHaćalo. Sad, jednom učinjeno, neda se pop .aviti. -
Ljudi bez halifikacija, hrr. epo obnosti ma i rednjih, her. poloiiaja, bez op~krb ' . a puni djece i velikih za L tj em fa n1ilijamih, nemogu d~t vode borbu protiv cijelog naroda jrdnog kn1ja bez pogibelji da od nevolje upanu u drn tvo, kojemu je glavnom zad11ćom, da svaki pokret, svaki rnd narodni osujeti i pa ralizu.h da svaki ·prave' 'c•dni z·1htj " narodni svede na ni ~ ta, da g>~ pokopa. 'J'u svaka vlada: gleda odmah, clo. voje intero. e spoji što uže ~a privatnim interc ima pojedinaca, te ela ovn.~: o svrzane pojedince izrabi što vi e na kori t svoju a na račun prava narodnih, uz malu odmjenu i nagradu svojih sav ·~nika.
Da ljudi kao n. pt·. D.r Drinković, pun djece, bez položnja, zan marene lij . čničke prnks , b 7. nade ikakvug o lona od ikuda j kao n. pr. D.r Kr trlj koji kao ud\·olmt nemože da se bro,ii wedju istaknutije j da razni drugi njih ovi prijatelji, koje ovdje ne po111injemo, ir.gnhe sutra prvu •bitku u borbi sa narodom i pućkom strankom, što bi nj ima o taj alo, g dj e bi se oni u tra na li, kacl bi so o jeti li pobijedjenima i na sred puta?! 1\ti razumijemo teški polužaj i DrinkoYića i Krstelja i Dulibi(-a, kako hi im življenje po talo, kome više, kome manje, trže j kako · bi se prihodi smanjili na minimun, a Dulibić morao <1pct, n (;inovnike, a mnogi njihovo vojske o tao hez huhn. svagdanjeg. 1\Ii razumijemo tu borbu za zivljenjf', bo: bu za op~lanak - uli, opetujemo, je li Li lo polreba.. da o ·ti doc.lju do OI' Og r.a njih str;: šnog tanja, je li bi la b f~Š La nuilht. d~\ se oni, za obezbijedj,•nje s,·og opstauku, u opće prtlij epc uz vladu, il bar je li opravdano, da sc prilijepc uz vladu i uz emu klerikah1 na ovaj naćin i odi/co?
Naše je uvj renj e, kao i svakog poštenog čovjeka i hrvata, da nije lJilo tc nužde, koja ih je smjela nave-
~ti da se u opće pr ' lijcp ~ uz vlarlu, a još manje ela je bilo opm,·cluno. ela se nza nju prilijcpc na m'~i nač·in i o, ·fiko, kako se pr ljrpiše, pa sad bilo, da Drinlwv · ć izg nhi položaj, da Kr-telj s n :lćPhJištvom izgubi svih d •vc't clrsetina ldij enatn., ela so Dnlihić vrati pod činovnički bun<:'t. i cl:L se jo'· mnogi od vojske razbježe po svijetu bez hljeba općin k0ga.
O protivnom nns neće mjeriti ni naši • protivnici, jer uvijek za sve vjekove o tnće istinom istina. da uaruclni intcreii. narodna prant toje poriše svih kojih-mudrago privatnih interesa, pa bili oni i u naj težoj pogibelji. -
A o tom nas uvjerava i snmo pi ~anje njihoYih organa, koji ih vje.što brane. al ih obraniti nemogu.
I najvještija igra nij e vječna
Zagreb - Zagrab ()\gram). z .,grehački listovi donose ,,ijest, koja mora da
smuti srce svakog poštenog čovjeka, a ne samo nas hrvata. -
~to e sve može dogoditi u orom mon'ltrumu od dr/ave, u ovoj ,.u tavnoj" Austrougarskoj monarhiji nek luži dokHr.om ovo, što no e zagrebački listovi. 1\li ćemo
kazati u kratko. Podmar al Boroević proghtsijo je naredbu, da kod
s1·ih tal~ovih mje tll u Hnatskoj i 'l:tvonij i, koja i maI!Jar ko ime imadu, va:ja iza lu·mt ·kog imena da se napiše spojnim znakom ime magj ,n·sko (n. pr. Zagreb - Ztigrl1b - Ot.ijck -Eszek). Ako li pak protreb~L zahtjeva. ela se tad k tome još nadoda u zaporkama i njemačlw ime - dakle Zagreb - Zagrah (Agram)
.Zngrebnčko novinstvo navaljuje pravednim gnjevom na ovu narcd\m, k('lja nije poštena, ni umj esna a još U7. to nije ni zak0?1ifa. Ova samovoljna i sramotna naredba krši i ga~i zakone što postoje.
Prije godinu d1ma i p·o hrvat. ki sabor glasovao je zakrm, po kojemu Li službenim nazivimn. mjesta bila
amo ona imena. kako.,-ima i kojima narod te gradove i ta mjo ta. nar.ivlje. Ovaj je zakon dobio i sankciju 1\0'egova Vlličamtva ca.m i kralja, pak kad je tako, vak pam etan morao bi po poMenju i razboru očekivati,
da se jedan znkon ocl kralja pohrcljeni mora vršiti i d;,. ga niko na svijetu nesmije samovoljno i bez kazne kršiti i )JOgaziti.
A ko ga eto krši i gar.i? l - Niko dt'ugi već jeclan član vojske, j edan podmaršal vojske, kojoj je najYišim, vrl1ovnim zapoYjednikom naš Premilostivi kralj, koji OYe godine slavi jubilej svog hLvnog vladanja.
I jedan pomaršal Buroević dolazi '\ usudjnje se, da u ovoj jubilejnoj godini smuti SYOg cara, svog nhovnog zapovjednika, i du. smuti hrvatski narod, iz kojeg je jadan nikao.
Kad će više ove sramote svršiti ! ? .. ·
DOPISI. !Biograd na. moru
Popovski trabanti. U por.natoj ;;Hrvatskoj Kruni·', koja je postala protokoli rano dru"tvo za istovari vanje kleveta, koje se u nedostatku stvarno ti zalijeću i na famil:jarne vetinje, izašla je nekakva smrdljiva koba ica pod firmom dopisa iz Pnšmana a pod kojom se krije jedna dobro poznata ambiciozna luda iz samog Biograda. - ~
Ne ćudim se kočijaškom stilu toga kukavnog do-
pisnika, koji ne smije sa svojom lojanom lubanjom na
sunce, već se čudim samom svećeniku Prod1~nu, da je
stupce svoaa lista u tupio tako niskim ciljevima.
Ordinarni klevetnik toga banditskog pi ·anja lukavo
podvaljuje općinarima o neradu općin ke uprave, u nadi,
ne bi li za s1•oje gose pripravio koji glas za budnće
općin ke izbore. Ali može biti uvjeren, da neće uspjeti
ni onda. ako mu glavno i sporedno zanimanje bude -
klevetanja! -Klevetnik se ljuti, što je opć'na osnovala općin
sku štedionicu, jer da već postoji popovski monopol,
seoska blagajna. Ako je klevetnik uvjeren, da je općin
ska štedionica štetna po narod, a seoska blagajna kori
sna, onda se uzalud napinje sa. klevetama-jer će n:.~ rod
najbolje zn11ti odlučiti se za bolje.
.d li intrigant baš za to i kleveće - jer nj egove
gose strahuju od sigurnog uspjeha štedionice na korist
naroda. - •
Pored denuncijacija ima u toj kobasici i idiotizma
prvoga ranga a to je, da mi - biva tri brata - pro
gonimo župn1ke i činovnike! Svakome je poznato, da mi
nemamo nikakve vlasti da progonima clrž 1vne činovnike
- ali imamo vla~ti kao slobodni gradjani da ne dopu
štamo, da neki činovnici, zloupotrt- blja,•ajući svoj polo
žaj, pod firmom čin .. vnika demora.lizuju naše društva
11e prilike u svoje privatne i stranačke svrhe.
Nijesmo u stanju ni župnike da progoni mo ; ali po
vašem mi ljenju, SYakako, mi ih progonimo s to•~a, što
ne ćemo da budemo njihove prirepine, pa da im poma-
7-emo da zaglupljuju naš narod onako, kako sn ga za.
glupljivali ovo nekoliko vjekova. Iarod vas poznaje, na
rod je danas progledao - i u tome je vaša n1rt!
Narod vas neće i ne će, a vi klevećite, dok vam
konačno ne začepimo gubicu. A dopisnik - ou je podla kukavica i ordinarni
lažac, ako se sa punim imenom ne javi na megdan.
J e d a n o d b r a ć e.
Jz :frimoštena
Glavar i Ćauš, zet i tast. Spominjem se u moje
malo Djetinstva, da u bili kod nas ~-;eoski čauši, a naj
prvi, kog pamtim, )}io je p. Mate Soža; drugi Zarkov
Roko reč. Dondo; treći Bonjolo Josip. Oni n j esu n:je
dan imali kvjetancu od obćine, da jim se mj e1>ečno pla
ća Kruna 12. Je li pravo dakle što sam čuo od našt>g
l-auša1 kada je bio prekoren u jednoj našoj krčmi ?.&to
što prima od obćine plaću?! On tute reče ovako: "Vi
čikajte i krepajte, a ja, dok sam čauš i moj tast glavar,
imadem sv;~ ko jutro moju kavu za sebe i moju obitelj,
a vi se uhite." - Ova se stvar mora ukinuti. On se
l1vali, da on žive dobro pošto mu je tast glavar a suvi
še obćinske pri repine oba. Suviše došao nam je Porezni 6inovnik gosn, Paško
Rosini uzimati rorez ko što je i pravo i po Zakonu;
ali ču mo, da su naš seoski glavar i Ćauš i t. d. i t. cl.
i t. d. prosti od carskog i obćinskog poreza bez helm·a
(to nije moguće ur.) A ka.ko ćemo mi koji imademo do
14; glava u obitelji, koji više a knji manje he~ vina,
ulja, ječma i t. d.? Čime ćemo mi pl<ttiti jadni siroma--i,
koji neimamo ni žarkog sunca, da nas ogrije? Hoće li
se iko naći i ustati na našu obr<1nu!? ovo zas. ~d. Krem e njak
* Jz jmotske
Fratri su da pobjesne radi ono par reclaim, što
smo pisali o upravitelju ureda odkupa duhana Brantchu,
3
pa su mu nekidan o opć. vijeću na ustn. šarom etnogn
Gjakule i pustili vjedočbu neporočna po na~ ;. nj a. Rda
mu u slast! 0:1 frfl.trim a, a fratri njemu prirerljuju go
zbe, posj eć uju se, i uvi e fr<~tri orlr djuju, koga ć on
primiti kano radnika pri uredbi duhana. Fratarskih m;
miljenika iz jedne kuće bude po 2-3, pa i višP., a za
mnoge sisomahe nema mjesta, I ko rl procjene duha·u~
fratarska riječ vrijedi mnogo. Kru7. ovo vrijeme činovni
ci, što dl)dju iz vana, bivaju s njim zajeuno češće po
gošćeni u manastiru i u fratar:t na župama (zaludu, fi
na je fratarska kužina, a o nbito onda, kad se druge
može muktiš njome počastiti)! Pa to im slobodno, ali i težački trudi neka budu
nepristrano, pošteno i pravedno procijenjeni i plaćeni.
Prošle je godine običavao vikati na gojitelje du
hana i g. praitz, dok bi se g. upra1·itelj po l>o .io. -
Ove ćemo godine na sve paziti i javiti Vam. U toliko
nek živu i Brantseb i praiz i fratarska muktiš -
kužina!!
RflZNE VIJESTI
:freporučamo S?'O.j gospodi, ko.ja primaju naš list,
a nij~:su joi ]Jlatila sJo.ie pretplate, kojrt je ,jako rnale·na,
da dužnu s rotu pretplate za ovu godinu. $to istiće, po ~alj u
sto prije. Molimo i h to tim utše, što bismo ieljeli, da
novom ,qodinom, kad otiJm·imo novu JJretplaln, neuzima
rno nikako1)ih starih 1·ahma. niti opuminjćinjli.
Naše redovite pretplatnike i prijatelje našeg li ~a,
cijenimo da j e suvišno moliti, da i dalje ostanu vjernim
prijateljima nje~ovim. 1
List će novom godinom povećati svoj format, uze
će općeniti karakter i time iz uskog područja šibensko1g
i šibenske krajine izići za ire polj e.
Političkog smjera ni stauovi ·ta, bilo u poslima hr-
vatskin i srpskim, bilo slaven kim i dr., netreba nam
isticati. On je poznat i on ostaje. Odsada će nam samo
Liti omogućeno, da uz t.lobodnu ostalu štRmpu u pje
šnije branimo i obranimo i irimo opća načela slobode
i pravog denH,kratizma, izjednačenja pojedinaca, i naro
da, a od tranjenja privi .eg;ja i pojedinCevib i porodi
čnih i staliških i narodnih. Stare · prijatelj još jednom molimo, da p ram li tu
ušćuvaju staru ljubav.
Uredništvo "Kremenjaka".
!D.t !Dutiblć - !D.t ~t'eslć. D.r Dulibić, zastupnilc~
odgovara u ,.Hr. Rieći" otvorenim pismom na ot> oren o
pismo D.ru 'l're iću, zastupniku. Dulibićev odgovor nije,
da je baš nepristojan, al jeste furtimaški ono glede n.
p. plaće i zemaljskog odbora. J er, kad izgubi plaću na
Z. O. onda dobiva e· k. sudb. tajnika. a bečka o taje.
Za to je nepristojno i odurno napadanje sa stra
ne "Hr. Rieči u ono malo redaka prije otvorenog pisma
Dulibićeva. -Tu je pisac (a vele da j e Drinković i opć. tajnik)
i;;:kalio svu svoju ćud i žuč, kakova se ;;:na naći samo
kod furtimaških prirepin:-t, ljudi he . rca i bez odgo.ia.
Mi smo zndnji put 'vjerovali D.ra 'l're'ića. nek e
kani ove "kl rika.lne gama li: koja gam ·že n šb<·nskuj
Krsteljevoj ti kari" (bko kaže S]Jlit k , "Sloboda·'), jer
će s njome do~i nu. tri ta muka a tzaći iz boja onR ko
oklevetao, ocrnjen, op:;ovan, u op~e onako pitu.ran; kako
ga ni crni gjavo ni sotona paklena nebi znala ispitura
ti. - J er moj mo arski gu laru, da poletiš nebu pod
4
o ulak ' trij e! e (-etc njihove ( otrovnt•) do tići. DaJ.:l <J il mll· at i i t.l'p il i. il ih - po ušimn, pod
li. >ji1~~.1 i1.1 ~'~ kr ij e (rP imn) ohrnz. 3in t! jor \'i e ,' ir l'ill', la·at r.remin. k11?.e jet1nom
··:_,-eui~u . tla j e htio b . ti pLt:t·ni oh• I'~J . iun rtust:· iJ.ct nski l!! \) e Ant 'I~ er. i ti P .• vt č i l\ uH• pr,; ki gudla.r - austrijan-ki ul·.:l' . Uun l! l P0vero T re ić. ·
Jz ureunist11a. ~bug ncnauuuih za.prelm u tiskari, dana~ nji broj izlazi tek cla n..ts, te molimo gg. pretplatnii,e, da. nus izvino.
JVLosko11sko društ11o za sla"ensk u kulturu i aneksiia $asne. U moskov ko društu za slavensku kulturu o .r žn.n j e 8. o. m. niz predavanja o aneksiji Bosne.
Oktubri ,t g~·~f Komarovski označio je aneks~ju ~osn e
ka.omilliahnu. Bl·j) lG prof~ ajk-ović je izj <tvlo, da Si15ija od "Rusije želi samo to, da Rusija ne priznade
aue k · ije, ali da• rbija nema nakane uplesti Rusije u rat. Kadet ki zastupnik .Maklakov oc ·tao je u svom vatrenom govoru opasnostiJ_ koje su iz _ _Qneksije nastale za sl a1'en t1•o. K ad j e ~fakl akov 1zjavio, da Ru. ija ne t reba tal ·ove politike, kojn. bi bila Nij emcima mila, nego da tr,.,_b<t p~litiku narodnu, koja ne će tlaciti ni Poljaka ni Z ido1'a ni MaJoru a, digne se policnjni častnik,
da govorlllka ukori, no nj egove se rijeći od bure odobravanja govorniku nijesu ni čule. Nato je policajni i za ·lanik ra pustio knpštinu. U P etrogradu se i.; toga
da ua takodj er držalo predavanje o ba.lkanskom p : tanju.
Predavao je l\Ii1jukov. Uj edno je u p trogradskon. "slaven ·kom dobrotvornom druš tvu" predavao slavenofilski poliU čar Bašmakm·, koji je izjavio, da bi Ru ija u bnlkan"kom pitanju morala igrati aktimiju ulogu. Rekao j e, Cfa Rn ija mora zahtj evati od balkanski država, da skl_!2.pe ca tinski i vojnički S}lvez. Kad jednom dodje ao t g_ a, on fl a bi vl a ti mogle zatražiti od .An tro-U g arske, da ostavi Bo. nu i Hrcegovinu i da predloži račun troškova o ko okupacije.
!lb !Dtinković u sv0joj "H. Rieči" opet se odriče Jozu e ~ranka. Q,,o je Yeć deseti put, al za to je s potpisom. Cekamo, kad će ga se opet od1icati. Nadamo se do Božića j oš bar jedanput.
Premda je odricanje ovoga puta. uvijeno, oprezno i puno ol)Zi ra prama Don Ivi P rodanu i dubrovačkim
gjener_alašima, ipak zanima svu štovanu j avno ~t u zemlji: na. ko.] n će stranu Don Ivo i g,j ~n eral a ši ablju obratitt? Huće li proti Zagrebu il proLi iben iku.?
J er - šalu na stranu - ovog je puta stvar ozbi lj na. Don Mate se kune "Bogom sv emogućim". A za fintu se lju J i kunu samo na pozornici.
t !Dumlca ~ovrić todt. !Batanol1ić. U prošli če tvrtak n:1šem . rrij ~telju g. J ;)sipu Lovriću 11 Kninu ugrabi smrt dobru 1 uulu mu suprugu Dumidi. Pokojnica je bila dobra i ljubema, uzoma u svakom pogledu. Dugo je puti la t ešku neizlj ečivu bolest, koj oj evo smrt učini
kraj -Dobroj pokojnici želimo vječni pokoj, a prijatelju
!· Lo~riću, dj eci nj egovoj i rodbini pokojničinoj najIskrenqe saučešće.
~rotuaustrliska demonsttacija u dumi sprilečena. Sada tek uakon odlazka srpskog plij e"tolonasljeclnika doznaj e se za plan jedne velike zasnovane protuaustrijsl< e ucmon tracije, koj a Li bib morala uslj editi u dun•i a li j e po, predsjedniku Homj 11 kovu j oš pravodobno Z t1 pri~ j eč~na. Citav j e pla n ove veliko domonptracije bio ovaj: Pr Jestolonaslj ednik Gj orgj e illi !lO je po~ e titi rusk~ duDill , J,oju Li bio sa j ednim od uljim govorom pozdravio ocrtav položaj na Bal kanu i Srb ij i, kakav je nastao
nnkon nneks~je Bosne i Hercegovine. Taj je govor imala.
dumst prin1iti na znanje, označiti postupak Austro-Ugar
ske aneksi.iom Bo ne pro tom lo-adjom i otlmacinom.
J'redsJe.lnik je Homjnlov doznao još praxo(fobno za ovaj
plan. pn je odmah pošu.o k prijes~olonaslj edniku i upo
zorio ga na teške posljedice u koj e bi upala Rusija,
da s~ šta. takova u dumi dogodi. N a to je izostao
po jet kraljevića Gjordja , he1. da su zato članovi do zadnjeg časa znali. Vladini krugovi veličaju u velike ovu
državničku spretnost predsjednika Homjakova. l{umotlstička knližnica. Primili smo prvi broj ove
humoristi čne knjižnice, koju izdaje rmčka tiskara u
Zagrebu . -On1j podhvat moramo pohvaliti. kao kad je u nas
uprav f:-dilo što takova. Pni broj lijepog i biranog sadr
žaj!!. i lijepo je opremlj c> n. Ljubiteljima šale i humora Jij epa i zdrava preporučujemo ovu knjižnicu, jer će ih
poti uno zadovolje ti. Prvi broj stoji 40 helera. U malom je formatu,
dok će drugi dalji brojevi biti formata većeg. .JV(itodari "J<ola". Doprinijeli su korist Hrvat. muz.
rlruštva "Kolo" u ~iben i ku, da počnste n spomenu pok.
~umice Lovrić rodjena Baranović Knin Gg. Braća Tijadica K 4. Mihovil Baranov i ć K 4. D.r Božo Kurajica
K 6. Sime Perković Knin K 4. Krste Iljacliea K 5. Naj snlačnije zahvaljuje Uprava "Kola'.
Poruke Uredništva. Gg. dopisnicima u Tribunj, Kotare javljamo, da njihove do
pise nemožemo uvr· titi u naš list, jer se tiču stvari samo osobnih U bar takol'iil, koje bi mogle uć i samo u "Pravu Pučku Sramotu".
G. X. u S. - pisal i smo Vam pismo. Gg. Dopi ni cima, ko) nas pita$e, kad će list biti veće~ for
mala. javljamo . da će to bili novon godinom. Onda ćemo moći gl'!. doptsnicima lakSe udovolj ili , ali uz;a sve lo vruće im preporučamo,
da huuu ipAk i tud što kro ći , n jezgroviti i stvarni. .Neka šibaju u tvari žPs toko, al u načinu lij epo i dostojno.
:ftodale se odmah jedan karociu na po fala, novi, mnogo udoban i prostn.n. Ko želi kupiti, nek se obrati
"Urednistvu" ovog lista.
VELIKO SKLADIŠ;;--,
za gospodu
Častim se upozoriti P. N. Općinstvo, da
sam pred malo dana dobavio veliku kolikoću
finih odijela za go. poclu1 sasvim ukusno skro
jeni h i od najfinijih vunenih tkanina, koja
mogu prodavati uz tako nizke cijene da se
nebojim nikakove utakmice.
Prema tome tko želi imati jedno fino, a
uz to i jeftino odij elo, neka se meni obrati,
te jamčim da će svak ostati potpuno zado
volj an. Sa štovn.njem
Pio Terzanović.
l.zdar<:č i vlatin ik : Niko Ma.rillkovi6 1 drugovi. - Odi{ovorui ur P.un ik: Nlko Ma.rlnkov16. - Tiskarnica l van Sfaglinatz • Si benit..
Recommended