View
29
Download
5
Category
Preview:
Citation preview
1) Tlo kao temelj održivog gospodarenja
2) Tlo kao uvjetno obnovljivi prirodni izvor
3) Uloga tla u tvorbi organske tvari
4) Ekološko-regulacijska uloga tla
5) Tlo kao izvor genetskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja
6) Prostorna uloga tla
7) Izvor sirovina
8) Kulturna uloga tla – tlo kao povijesni medij
Održivo gospodarenje tlomOdrživo gospodarenje tlom
II) Temelji održivog gospodarenja
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Tlo: temelj održivog gospodarenjaTlo: nastaje kompliciranim, sporim i dugotrajnim djelovanjem klime, vegetacije, i živih makro i mikro organizama na matičnu stijenu.
Da bi nastao sloj tla dubok 30 cm potrebno je nekoliko tisuća do preko milijun godina
Na vapnencu za tvorbu sloja tla debljine 1 cm potrebito je barem 8 000 godina, a za masu tla debljine 100 cm oko jedan milijun godina.
Tlo - kompleksan, živi sustav, određen biogeokemijskim procesima. Površinski sloj od 30 cm tla na jednom hektaru površine sadrži u prosjeku 25 tona živih organizama, od toga:
-10 tona bakterija i aktinomiceta, -10 tona gljivica, -4 tone kišnih gujavica, -jednu tonu ostalih organizama.
Organogene crnice i rendzine
Organomineralne i posmeđene crnice i
rendzine
Smeđa tla na vapnencima i dolomitima
Lesivirana tla
dekarbonizacija i humizacija
dekarbonizacija i argiloakumulacija
ispiranje baza i gline
O O O
R
A A A A
E(B)
B
O – organski horizontA – akumulativni humusni horizontE – eluvijalni horizont iz kog se ispire glina, humus, seskvioksidi(B) – kambični horizont, u kome se akumulira nerastvorivi ostatak vapnenca i dolomitaB – iluvijalni, argiluvični horizont u kom se akumulira glina iz gornjeg horizontaC – rastresiti matični supstratR – čvrsti matični supstrat
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Tlo: uvjetno obnovljivi prirodni izvorDegradacija i oštećenja tla
STUPANJ OŠTEĆENJA
I
SLABO
LAKO OBNOVLJIVO-
REVERZIBILNO
II
OSREDNJE
TEŠKO OBNOVLJIVO-
UVJETNO REVERZIBILNO
III
TEŠKO
NEOBNOVLJIVO-
IREVERZIBILNO
IV NEPOVRATNO
TRAJNI
GUBITAK
TLA
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
I. SLABO OŠTEĆENJE (LAKO OBNOVLJIVO-REVERZIBILNO)
Vrsta oštećenja Procesi oštećenja Posljedice oštećenja
DEGRADACIJA TALA U
INTENZIVNOJ ORANIČNOJ
PROIZVODNJI
1.DEGRADACIJA FIZIKALNIHH
ZNAČAJKI ANTROPOGENIM
ZBIJANJEM
2.DEGRADACIJA KEMIJSKIH
ZNAČAJKI
3.DEGRADACIJA BIOLOŠKIH
ZNAČAJKI
4.DEGRADACIJA TALA I
AKVATIČNIH EKOSUSTAVA
HIDROMELIORACIJAMA
-poremećaji vodozračnih prilika
-otežana penetracija korijena
-povećan utrošak energije za
obradu
-pad prinosa
-zakiseljavanje
-zaslanjivanje
-fitotoksičnost, depresija rasta
-ugroženi akvatički ekosustavi
-smanjena biogenost
-poremećen odnos bioloških
grupa mikroorganizama
-infekcija tla
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Degradacija fizikalnih značajki tla:kvarenje strukturesmanjenje propusnosti tlasklonost formiranju pokorice
Degradacija bioloških značajki tla:smanjenje ukupne biogenosti tlaporemećaj odnosa fizioloških skupina mikroorganizamainfekcija tla
Degradacija kemijskih značajki tla:opadanje sadržaja humusazakišeljavanje tlafitotoksični efekti i depresija rastaugrožavanje akvatičkih ekosustava
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
II OSREDNJE, TEŠKO OBNOVLJIVO – UVJETNO REVERZIBILNO OŠTEĆENJE
Vrsta oštećenja Procesi oštećenja Posljedice oštećenja
ZAGAĐENJE
TLA -KONTAMINACIJA
1. TEŠKI METALI. POTENCIJALNO
TOKSIČNI ELEMENTI
2. OSTACI PESTICIDA I PAH-a
3. PETROKEMIKALIJE
4. RADIONUKLEOTIDI U TLU
5. IMISIJSKA ACIDIFIKACIJA
TALA
-hrana neupotrebljiva za
animalnu i humanu ishranu
zbog mutagenih,
kancerogenih i teratogenih
efekata
-depresija rasta biljke
-fitotoksičnost
-ugroženi drugi ekosustavi
Pokazatelji za ocjenu stanja ugroženost tala pesticidima:
-utrošak pesticida po hektaru (ukupno za hrvatsku)
-broj tretiranja u toku vegetacije
-fizikalnokemijska, toksikološka i ekotoksikološka
svojstva aktivne tvari i preparata
-tip tla (sadržaj organske tvari i gline)
-klimatske prilike
Pesticidi koje treba motriti- atrazin, alaklor, metalaklor, bentazon, metribuiz, kloridazon, karbofuran, 2,4-d dikamba, fonofos
PAH koje treba motriti fenatren, antrazen, fluoranten, pirin, triffenilen, krisen, benzo(b)fluoranten, benzo(k) fluoranten, benzo(j) fluoranten, benzo (e)piren, benzo (a)piren, perilen, benzo(ghi)perilen, benzo(a)antrazen, dibenz(ah)antrazen, indeno(1,2,3 cd)piren, naftalin, acenaftilin, fluoren
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Perzistentnost – vremensko razdoblje u kojem aktivna tvar pesticida
ostaje nepromijenjena u tlu, a rezidue mogu biti dostupne biljci
Po brzini "poluživota" ili poluraspada:neperzistentni – "halflife" manji od 30 danaumjereno perzistentni – 30-99 danaperzistentni – vijek poluraspada > 100 dana
Problem: druga polovina poluraspada rezidua u tlu traje duže!!!
Negativni utjecaji na poljodjelstvo:-oštećenje osjetljivih kultura u plodoredu-sužavanje plodoreda, a time i izbora herbicida-akumulacija herbicida u tlu i biljnim proizvodima slijedeće kulture u plodosmjeni-nepovoljan utjecaj na mikroorganizme tla-relokacija erozijom: visoka koncentracija u slivnim vodama
Eksploatacija nafte i plina (eksploatacija petrokemikalija)
Emisija u okoliš (tlo) zagađenjeNastojanja zaštite tala: korištenje suvremene tehnologije; sanacija tla prema ekološki djelotvornim, ekonomsko prihvatljivim postupcima
-kontaminacija tla isplakom naftnih i plinskih bušotina:isplaka = isplačna tekućina (NaOH, Pb, barit, sintetički polimerni spojevi)solidifikacija isplačne jame - poslije bušenja –prema glavnom tipskomrudarskom projektu (Rukavina et.al.1990.)sadržaj jame - u nepropusne slojeve; ostatak se ugušćuje s vapnom i miješa s tlom - rekultivacija površinskog sloja (praćenje tešk. met.)
-kontaminacija sirovom ili pročišćenom naftom: pucanje cjevovoda u transportu
-kontaminacija tla rafinacijom plina (Molve) – (H2SHG, CO2, merkaptanim)
-kontaminacija izgaranjem plina na baklji
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Petrokemikalije u poljoprivredi
-osjetljivost sjemena i mlade biljke na mineralna ulja film oko tkiva sprječava se dotok kisika, disanje klice uvenuće
-starije biljke: utjecaj filma od mineralnog ulja – simptomi deficijencije N:-usporen i smanjen rast (onemogućeno usvajanje hraniva)-blijedožuta žuta boja-nekroza najprije starije lišće (biljka translocira što može u novije dijelove)
mikroorganizmi eventualna razgradnja
Radionukleotidi u tlima HrvatskeRadionukleotidi u tlima Hrvatske
Tla Hrvatske - relativno male količine radionukleotida umjetni radionukleotidi – (134Cs i 137Cs)prirodni radionukleotidi – (226Ra i 40K)
Nakon Černobila (26.4.1986.) relativno najveća količina nađena u Lici, najmanja u okolici Zadra, gdje su se i najbrže razgradilinivo kontaminacije 90Sr niži je sada nego prije i nakon Černobila
u tlima Hrvatske najčešće <60 Bq/kgmaksimalno u tlima Hrvatske 204 Bq/kg
na najintenzivnjim poljoprivrednim površinama u svijetu – 2000 Bq/kg
voditi računa o uvozu sirovih fosfata, kontrola površina koje su u intenzivnijoj gnojidbi
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja uskladištenje nuklearnog otpada:
primjer Yucca planine, Nevada, SAD
"Usred nigdje"
geološki "stabilno" područje
Imisijska acidifikacija tlaImisijska acidifikacija tla
Imisijska acidifikacija tla – zakiseljavanje tla kiselim kišama
atmosfera (H2SO4, HNO3) kisele kiše – šume (najprije na nadmorskim visinama > 1 200 m,) 60% šuma srednje Europe (Češka, Slovačka, Njemačka i Poljska)
SO2 60% iz tuđih, stranih izvora
40% iz domaće industrije (opterećenje SO2/jedinici proizvoda 2 puta veći nego u zemljama zapadne Europe)
Kisele kiše – šume (20 226 km2 - 36% površine Hrvatske) i prema Nacionalnom izvješću (1992) – 50% planinskih šuma odumire – 60% prekogranična zagađenja
Glavni uzroci oštećenja šuma porijeklom iz zraka su:-toksični plinovi (ozon i SO2 - nagli porast koncem 19.st.)-kisele tvari kao H2SO4 i HNO3
-višak hraniva (posebno NO3)-spojevi koji mogu izazvati zakiseljavanje tla-toksični elementi (teški metali)-porast organskih sastojaka u tlu
pH 4.2-4.6 – kritično područje – oslobađa se Al i ostali metali (osim Mo) – debalans ostalih elemenata
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Onečišćenje zraka -plinovita imisija (CO2, SO2, i n, oksidi, oks. ugljikovodici)-prašina (na koju su vezane štetne tvari, Pb, Cr,Ni, Co, Mo, As, Cd, Hg)
na tlo- direktan utjecaj: povećana koncentracija u tlu štetnih tvari- indirektno: taloženjem i kemijsko-fizikalnim promjenama “KEMIJSKE VREMENSKE BOMBE”:-pad pH tla i vode (pH u H2O< 4.2-4.6 –oslobađa se toksični Al i drugi teški
metali)-promjene na adsorpcijskom kompleksu-ispiranje baza-smanjena puferizacijska sposobnost tla-poremećaji u mikrobiološkom kompleksu tla-nastajanje kiselog humusa-reducirana mineralizacija humusa i njegova akumulacija u površinskom sloju -
ekscesi u ishrani bilja
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
-pasivno zaostajanje u porama tla-aktivno vezanje za koloidni kompleks tla
-trajno vezivanje za minerale tla-privremeno - adsorpcijski kompleks tla
- ioni u otopini tla
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Teški metali
-kovine, rel. gustoća > 5.0-7 najzastupljenijih elemenata u litosferi = teški metali-suha depozicija = čestice -pepeo i dim- -mokra depozicija = otopljeni u "kiseloj kiši", naplavine
Nakon depozicije-otopljeni ili suspenzirani u vodi prodor u tlo
usvajanje od strane biljaka= ulaz u hranidbene lance bioakumulacija
"Pomagači" prodoru teških metala dublje u tloObrada tla: zaoravanje – unos površinskih depozicija dublje u tloNavodnjavanje: ispiranje navodnjavanom vodom dublje u tlo
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Zagađenje agrosfere teškim metalima:Nizozemska
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Nakupljanje u
tluPristupačnost
biljciToksičnost za
biljkuToksičnost za
životinjeZnačaj za
ljude
a) Tvari dokazano vrlo štetne, a vrlo rasprostranjene
Kadmij, Cd - -
Bakar. Cu - ,
Olovo, Pb -
Nikal, Ni - - ,
Cink, Zn
Živa, Hg
Arsen, As
b) Tvari dokazano štetne, no lokalnog značaja
Krom, Cr
Kobalt, Co -
Molibden, Mb -
Fluor, F
Talij, Tl ???
c) Sumnjive tvari (još u ispitivanju)
Selen, Se -
Vanadij, V
= malen, = osrednji, = veliki, = vrlo veliki značaj
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Prosječan sadržaj teških metala u ljudskom pepelu
(mg/70 kg teške osobe)
ArsenKadmij
Krom Kobalt
Olovo
Živa
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Cu Zn Hg Cd Ni
Pb Cr As
Cu Zn
Pb Cd
Pb Cd
Pb
Pb
Cu
Cr
Zn
Cd
As Hg
Izvori teških metala u okolišu
Cd
N P K
Zn
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja U atmosferi: prirodne emisije – vulkani, šumski požari
antropogene emisije:-izgaranje nafte i ugljena: Pb, Cd, Hg, As, Se-metalurgija: Pb, As
U hidrosferi: odraz bioakumulacije:svježa vs. morska voda = manje As, više Pb Hg, isto Cd Seulaz u hranidbene lance već preko mikroorganizama i plantkona-nakupljanje: gdje se nakupljaju i oni: ušća rijeka
U litosferi:-samorodni: dio stijena i tla-nanešeni:Primarni: -mineralna i organska gnojiva: As Cd Hg Se
-vapno-pesticidi: As Pb Hg-otpadni kanalizacijski mulj: Cd Pb, manje As Hg Se-voda za navodnjavanje
Sekundarni: - talionice, promet, dim ugljena, rudarenje, smeće, itd.
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Unašanje teških metala navodnjavanjem
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja U biosferi:
koncentracija u biljci ovisi o biljnoj vrsti, tkivu, koncentraciji i dostupnosti u tlu, udaljenosti od izvora emisije, godišnjem dobu i vremenskim prilikama
Velika Srednja Mala Veoma mala
Salata
Endivija
Špinat
Kres salata
Mrkva
Kelj
Kupus
Cikla
Bijela repa
Rotkvica
Krumpir
Kukuruz šećerac
Brokole
Cvjetača
Kelj pupčar
Celer
Kupine
Jagode
Grah
Grašak
Dinja
Rajčica
Paprika
Patlidžan
Koštuničavo i jabučasto voće
sposobnost nakupljanja teških metala u biljkama
Na osnovu gornjeg, birati mjesta na kojima hoćemo/nećemo gajiti biljke za konzumaciju
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Usvajanje teških metala u biljke:
Izravno putem lista i/ili mladica-sulfati i kloridi teških metala-bliže izvoru onečišćenja – teže topivi oblici: oksidi i sami metali
Iz tla: putem korijenovog sustava-lako topivi oblici, usvajanje putem usvajanja vode (mass flow)
Sanacija tala od teških metala:-relokacija u sanacijska odlagališta otpada-reaktivacija – primjena vapnenih materijala, zeolita, organskih gnojiva i
komposta-fitoekstrakcija (=fitoremedijacija): uzgoj kultura koje preferabilno
usvajaju teške metale, a zatim uklanjanje biljaka
Dobri "čistači": suncokret, slak, crna rotkva, repa, muštarda,...
I, podrazumijeva se, NE UNOSITI U HRANIDBENE LANCE BILJKE GAJENE KAO FITOEKSTRAKTORE!!!
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Kadmij, Cd-nakupljanje u dijelovima biljke: korijen > gomolj > lišće > izboji > plod > sjeme-kulture: zob, pšenica > grah, grašak, suncokret, krastavci > rajčica > kukuruz > kupus, repa > krumpir, mrkva, špinat > salata-putem ispaše u stoci: bubrezi i jetra, školjke, rakovi, kravlje mlijeko
Olovo, Pb-kulture s jakim usvajanjem: špinat, salata, repa, kukuruz-ne gajiti uz prometnice (ulaz preko lišća)
Živa, Hg-biljke slabo usvajaju u svoje tkivo -ulazi peroralno i preko kože u organizam-akumulacija u ribama i školjkašima, te u gljivama gajenima na kompostu s puno Hg
Arsen, As-u biljke ulazi s vodom, pasivno; neke alge usvajaju ga i aktivno; -gljive-proporcionalno koncentraciji As u tlu-bioakumulacija u školjkašima
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Krom, Cr
-uglavnom dolazi iz industrije, napose kožarske, te gnojivima-toksičan i za biljke tolerantnija biljna vrsta: zob-unos peroralno, putem hrane, zraka te cigaretnog dima
Bakar, Cuizvor - zaštitna sredstva u dugogodišnjoj primjeni (vinogradi, voćnjaci)-leguminoze osjetljivije na suvišak Cu-preživači, napose ovce, netolerantne (nakupljanje u jetri)-svinje: vrlo tolerantne – viša [Cu] u svinjskoj gnojovci
Nikal, Ni-nakupljanje u lišću i sjemenu-pretjerano usvajanje od strane krstašica i leguminoza-blokiranje ureaze – kloroze lista
Cink, Zn-suvišak u prirodi vrlo rijedak (samo vrlo kisela tla)-enzimatski važan biljkama (N metabolizam)-u sisavaca, važan za reprodukciju i maksimalnu fertilnost
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Vanadij, V-neophodan za bakterije, alge i gljive važan za fiksaciju N-inhibira razvoj korijena luka-sastavni dio nekih proteina, porfirina prekursor za klorofil
Kobalt, Co-lisnate biljke i leguminoze – luksuzno usvajanje-trave i žitarice – sadržaj malen, relocira se većinom u sjeme-[Co] raste sa starošću biljaka-važan za alge, mikroorganizme leguminoze ga trebaju (fiksacija N)
Molibden, Mo-pristupačniji pri višem pH toksicitet za biljke kod visokih [Mo]-važan za fiksaciju i metabolizam N
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
III TEŠKO – NEOBNOVLJIVO/IREVERZIBILNO OŠTEĆENJE TLA
Vrsta oštećenja Procesi oštećenja Posljedice oštećenja
PREMJEŠTANJE TLA -
TRANSLOKACIJA
1.EROZIJA VODOM I VJETROM
2.PREMJEŠTANJE RUDARSKIM
KOPOVIMA, CIGLANAMA,
EKSPLOATACIJOM KAMENA,
ŠLJUNKA I PJESKA
3.ODNOŠENJE TLA PLODINAMA
4.POSUDIŠTA TLA
5.PREKRIVANJEM TLA
INDUSTRIJSKIM OTPADOM,
SMEĆEM I PEPELOM
6.PREKRIVANJE DRUGIM TLOM
7.OŠTEĆENJE TLA ŠUMSKIM
POŽARIMA
-gubitak dijela tla ili cijelog
profila
-promjena stratigrafije
profila
-smanjenje proizvodnih
površina
-smanjenje u obradi zla
-povećana heterogenost
pedološkog pokrova
-povećani troškovi
proizvodnje
-smanjen prinos
-ugroženi drugi ekosustavi
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Mjere borbe protiv erozije
Erozija tla vodom može se smanjiti smanjenjem odvajanja čestica tla smanjenjem prenošenja sedimenata i jednim i drugim
Raspadanje agregata odvajanje pijeska, praha, gline, humusa Glina, humus otpljusnu i do 150 cm od mjesta gdje ih je razorila kiša (to je dakle odvajanje i površinska erozija)
Sprječavanje: pokrovnost tla uzgojem i održavanjem pokrovnog usjeva (živi ili mrtvi malč)
Malč energija kišne kapi se rasipa (elastična vegetacija), voda klizi, tlo je upija
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Prenošenje tla može se spriječiti usporavanjem vode (smanjenjem strmine nagiba, podizanjem barijera - obrasli nasipi, terase, konturna obrada, i konturna sjetva u pojaseve)
Obrasli nasipi-smanjenje strmine nagiba, u područjima s visokim kišnim intenzitetima
Terase – najskuplji zahvat kojim se usporava i usmjerava voda, često u kombinaciji s Konturnom obradom – obrada i sjetva pod pravim kutom u odnosu na prirodni nagib
Oranje u grebenove - na terasama također je vrlo učinkovita na nagnutim terenima
Zaštitni zahvati, zatravljeni vodeni putovi, različiti malčevi i nabacano kamenje
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
IV NEPOVRATNO OŠTEĆENO TLO - TRAJNI GUBITAK TLA
Vrsta oštećenja Procesi oštećenja Posljedice oštećenja
PRENAMJENA TLA
1.IZGRADNJA URBANIH PODRUČJA
2.INDUSTRIJSKI, ENERGETSKI
OBJEKTI, PROMETNICE,
AERODROMI
3.HIDROAKUMULACIJE
-gubitak proizvodnih
površina
-smanjenje ukupnih
poljoprivrednih
površina
-smanjena proizvodnja
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
2000 godine na Zemlji 6.5 milijardi ljudi 0.23 ha/ stanovniku nedovoljno donja granica 0.20 ha/stanovniku.
Hrvatska 0.45 ha/stanovniku relativno povoljan položaj
1965-1987 godišnji gubitak (prenamijena tla) 7 235 ha (skoro 20ha/dan) nedopustivo veliki gubici koje treba smanjiti i destimulirati (ekonomske mjere)
prenamjena nezaustavljivi proces, naročito oko većih gradova (1980-1992 oko Zagreba trajno izgubljeno 33 524 ha PP)
izgradnja hidroenergetskih objekata (izgradnjom derivacijskog ili pribranskog tipa hidroelektrane na Dravi izgubljeno više tisuća hektara poljoprivrednog, ali i šumskog zemljišta, a za planiranu HE Virje predviđena je trajna prenamjena 850 hektara)
zaštita od prenamjene zakonski kontrolirana i regulirana (zakoni, pravilnici, katastar) ekspertize – studije s kvalitetnom procjenom pogodnosti zemljišta (Pravilnik o izradi studija o utjecaju raznih objekata na okolinu NN br. 31/84)
klasifikacija oštećenja tala Hrvatske –prenamjena tla
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Uloga tla u tvorbi organske tvariProizvodnja organske tvari podmiruje prehrambene i druge
potrebe čovjeka:HRANA (kruh, meso, mlijeko, jaja, gljive)PIĆE (vino, pivo)NAPITCI (voćni i grožđani sok, sok od rajčice)ENERGIJA (ogrijev, biodizel, alkohol)VLAKNA (vuna, pamuk, lan, konoplja)LIJEKOVIZAČINIUKRASNO BILJEIZVOR SIROVINA ZA INDUSTRIJU (brašno, ulje, šećer, vlakno, kaučuk)ODJEĆA I OBUĆA (krzno, koža)IZVOR OVISNOSTI I UŽITAKA (alkohol, duhan, droge)
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave, pa stoga imaju i veoma značajnu ekološku ulogu. Poljoprivreda i korištenje tla u poljoprivredi, utječu kompleksno na ukupan život zajednice, preko neproizvodnih učinaka – oblikovanja krajobraza, čuvanja tradicije i kulturnog nasljeđa, čuvanja okoliša, stvaranja uvjeta za turističku djelatnost i dr.
Postizanje visokog stupnja samodostatnosti u osiguranju dovoljnih količina poljoprivrednih proizvoda važno je za samostalnost - integritet, socijalnu, kulturnu, političku i gospodarsku stabilnost svake zemlje.
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Ekološko-regulacijska uloga tla
TLO:
- prijemnik (akceptor), sakupljač (akumulator) i izmjenjivač (transformator) onečišćenja
- pročištač (filter) za vodu
- univerzalni pufer
- regulator klimatskih uvjeta
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Prijemnik (akceptor), sakupljač (akumulator) i
izmjenjivač (transformator) onečišćenja
Pozicija tla – između atmosfere i litosfere- kontakt s hidrosferom i biosferom/antroposferom
Primanje (akceptiranje) tvari u tlo-namjerno ili nenamjerno-kontrolirano ili nekontrolirano (incidenti, katastrofe)
Skupljanje/skladištenje (akumuliranje) tvari u tlu-smještanje u fizikalno/kemijski/organski kompleks tla-aktivna ili inertna sorpcija
Mijenjanje (transformiranje) tvari u tlu:-organska komponenta tla (mikroorganizmi)-razlaganje ekološki agresivnih tvari u bezopasne ili još toksičnije spojeve
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Pročištač (filter) za vodu
Voda u tlu oborine, lateralno dotjecanje, podzemni nivo vodaOnečišćenja – polutanti: suha i mokra depozicija iz atmosfere
Suha – čestice prašine, deponirane na tlo, unešene naknadnim oborinama
Mokra – kisele kiše: "zakišeljavači" otopljeni u česticama kiše
Filtriranje sorptivna sposobnost tla: različiti mehanizmi:
Mehanička sorpcija: zadržavanje čestica promjera većeg od pora<<< veliki promjeri: hodnici životinja, gujavica, insekata
>>> mali promjeri: zračne i vodne pore: granica promjera 1mm
descedentno kretanje vodom dok ide => vrhovi akvifera najonečišćeniji
VAŽNO: deponirane čestice ne moraju biti i kemijski neaktivne!!!
Obrada tla oranjem = vraćanje takvih onečišćenja na površinu
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Pročistač (filter) za vodu (nastavak)
Fizikalna sorpcija: držanje fizikalnim silama – površinska napetost vode, higroskopne sile, kapilaritet-tvari se zadržavaju duže vremena, dovoljno da se vežu mehanizmom kemijske sorpcije, ili da ih usvoji biljka, te iznese tako iz tla
Kemijska sorpcija: niz kemijskih reakcija onečišćenje prelazi u netopiv-ekološki bezopasan oblik, ili u onaj iz kojeg će se onečišćenje oslobađati tako sporo da ne škodi okolišu, biljci, čovjeku
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Pročistač (filter) za vodu (nastavak)
Fizikalno-kemijska sorpcija-adsorpcija: koloidni kompleks tla (glina, humus) veže katione zaštićeni od ispiranja, a biljci pristupačniCAC cation adsorption capacity – adsorpcijski kapacitet tla za katione= miliekvivalenti vezani na 100 g tlaCEC cation exchange capacity - izmjenjivi kationski kapacitet – koliko tlo može "otpustiti" biljci
Zaštita podzemnih voda – zeolitni tuf – sličan montmorilonitu – vezanje onečišćenja zadržavanje u gornjem sloju tla zadržavanje dovoljno dugo da se inaktivira radom mikroorganizama (organska tvar), ili veže kemijski u netopive ili manje topive spojeve, ili usvoji od strane biljaka,ili kao ostatak ipak dosegne otopinu tla i podzemnu vodu
CAC i CEC ovise o:-količini humusa-količini gline i -tipu gline: montmoriloniti (bentonit) > iliti > kaoliniti
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Pročistač (filter) za vodu (nastavak)
Biološka sorpcija: vezanje ekološki rizičnih tvari u žive organizme, poglavito biljnu i mikrobnu masu-sprječava se ispiranje tih tvari u podzemnu vodu, te se čisti tlo od njih, napose odstranjivanjem biljne mase s tog tla-selektivno uklanjanje određenih tvari preferabilnim usvajanjem od određenih biljnih vrsta bioremedijacija
Problem: kud s tako uklonjenom bio-masom?NIKAKO KOMPOSTIRATI vraćanje u tlo (proučiti deklaraciju!!!)posebna preparacija/čuvanje, potencijalna ekstrakcija tih tvari
Opasnost od onečišćenja tla kao filtera postaje izvor onečišćenja i samo
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Tlo = Univerzalni pufer
-inaktivira tvari nanešene suhom i mokrom depozicijom-puferira kisele komponente kationima baza (Na+,K+,Ca2+,Mg2+,...)-vezuje tvari na adsorpcijski kompleks
(99% pesticida se ovako inaktivira, te lagano razlaže u netoksične, ekološki irelevantne tvari)
onaj 1%... problemi!!!-kontaminacija podzemnih voda u područjima primjene visokih doza u tlu-moguća smanjena ili usporena aktivnost mikroorganizama (Cu, Zn)
slabija inaktivacija pesticida!!!
Kapacitet puferizacije – nije beskonačan!!! ograničena/promjenjiva dimenzija zasićenje otpuštanje tvari s adsorpcijskog kompleksa emisija onečišćenja podzemnih voda iz tla "kemijska tempirana bomba"
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja Tlo: Regulator klimatskih uvjeta
Tlo: centralna karika u kruženju organskog ugljika utjecaj na "efekt staklenika"
Globalno, Corganski u tlu (humosfera) = 3 x Corganski nadzemne mase biljaka!ovisi o klimatu:-ekvatorijalni pojas: odnos 1:1-aridni pojas (stepe): odnos 10:1
Preoravanje stepa i prerija, ekspanzija poljoprivrede u 19. i 20. stoljeću – značajan utjecaj na porast [CO2] u atmosferi – danas 25% CO2 u atmosferi zbog poljoprivrede i pratećih industrija
Nove zadaće obrade tla: upravljanje ugljikom (sekvestracija u tlu)Neki načini:1) vezanje CO2 u biljkama i biljnim ostatcima što duže –
malčiranje/zastiranje, postrne kulture, trajni nasadi2) smanjenje izlaganja organske tvari tla atmosferi izostavljanjem
obrade3) stimuliranje humifikacije rezultat trajni humus
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Tlo kao izvor genetskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja
-stanište brojnih mikro i makroorganizama = pedoflora + pedofauna
ugljik u tlu = 1550 x 109 Tugljik u atmosferi = 750 x 109 T ( svega 0,03% mase atmosfere)ugljik u svim živim bićima (biosfera) = 550 x 109 T
Degradacija biološke komponente propadanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla
Dobro i plodno tlo:- primjerena biološka aktivnost- veliko biološko raznovrsje (biodiverzitet)
izvor genskog materijala za budućnost "gen pool"
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Prostorna uloga tlaZnačajke tla ključ korištenja prostoraPedosfera prostor za širenje urbanih sredina, prometnica, rekreacijskih objekata, deponija za otpad i sl.
2% tala Europe = zgrade
0,5% Irske12% Mađarske13% Italije14% Nizozemske
Tlo građevni element prirodnog ili antropogeniziranog krajolika
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Tlo: "Nositelj" infrastrukture
naselja-kuće-zgrade
prometnice-prteni putovi - autoceste - željeznica - zrakoplovne piste
vodne akumulacije-nasipi – kanali – pumpne stanice - brane
industrijski objektikomunikacijski objekti i vodovienergetski objekti
-centrale/generatori – dalekovodi – trafo-stanicetrgovački objekti
-točke preuzimanja robe – skladišta – luke – distribucijski centri – veletrgovine - trgovine
Krivi izbor tla – trajne i nesagledive posljedice
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Tlo: odlagalište
Industrijski otpadOtpad iz domaćinstava
Djelotvornost čuvanja/razlaganja ovisi i o tlu na kojem se nalazi
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Tlo: oblikovanje krajobraza
Tlo – važna uloga u oblikovanju krajobraza- određuje mogućnosti korištenja prostora
Zaštita tala = zaštita krajobraza i njegove raznolikosti
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Tlo kao izvor sirovinaTlo: značajan izvor sirovina:
građevna industrija-cigle-agregat: šljunak, pijesak, glina
rudarstvo-minerali
energija-treset
supstrati za uzgoj bilja-lončanice, zatvoreni prostori (staklenici, plastenici)
oštećenje i gubitak najvrijednijeg dijela Zemlje, živog tla
EU 0,05-0,1% ukupnih tala uklonjeno otvorenim kopovima
Odr
živo
gos
poda
renj
e tlo
m II
: Tem
elji
održ
ivog
gos
poda
renj
aO
drži
vo g
ospo
dare
nje
tlom
II: T
emel
ji od
rživ
og g
ospo
dare
nja
Kulturna uloga tla: tlo kao povijesni medij
- konzervirani povijesni artefakti i paleontološki materijal
Izvor informacija za rekonstrukciju geoloških pretpovijesnih i povjesnih događaja na nekom prostoru
Arheologija – prostorni smještaj nad nalazištem može biti razlogom dislokacije/prenamjene i sl. objekta:
Primjeri Splita (zaustavljena gradnja autoceste preko Salone), Asuanska brana (translokacija kraljevskih grobnica gornjeg Nila) i Osijeka (lokacija objekta novog Poljoprivrednog fakulteta na lokaciji rimske Murse)
Recommended