Povijest racunala

RAČUNALA KROZ POVIJEST

ing. Davor Budimir

RANA POMAGALA ZA RAĈUNANJE

50000-20000 Stare Ere – Prve metode brojanja

Prva metoda brojanja je korištenje 10 prstiju

(dekadski brojevni sustav); prsti su djelotvorni

kod brojanja ali nisu prikladni za računanje

Kamenčići za brojeve veće od 10

Urezivanje zareza na kosti ili štapu

Kamenčići u rupama, preteča Abaka

Zapisivanje crtica

Korištenje tkanine, duljina i čvorovi


3000. god Stare Ere – ABAK lat. ABACUS


3000 Stare ere QUIPU, sadašnja južna amerika

do 2000 niti, zapisivanje i računanje čvorovima


1900 Stare ere – Stonehenge

Razni megaliti koji prate nebeske pojave

Karnak u egiptu, sunce, mjesečeve mijene,

planete i zvijezde


200 god. Nove Ere, Antikythera

Pronađena 1900. god, objašnjena do kraja 2007. godine


Antikythera

X-rays slika i skica


Antikythera, razvio i usavršio Arhimend

Mala je, veličine današnjeg laptopa

Velike mogućnosti računanja planeta, sunca

ZANIMLJIVA GODINA MATEMATIKE - 820. NE

Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi (780 - 850),

Decimalni brojevi tj, njihova notacija njegov doprinos

perzijski matematičar, uveo je decimalni sustav

počeo se koristiti pojmom nule.

moderna riječ algebra je izvedena od njegovih radova

opisuje postupke koje danas nazivamo algoritmima.

PONOVO BUĐENJE – MEHANIĈKI STROJEVI

Leonardo da Vinci 1452-1519 god. ideje za strojeve

Svestran: ljekar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar,

slikar, mislilac, matematičar i inţenjer

Od Antikythere pauza u razvoju strojeva 1200 god. srednji vijek

NOVIJE DOBA – MEHANIĈKI STROJEVI

John Napier 1550–1617 god. matematičar, fizičar, astronom

najpoznatiji je kao izumitelj logaritma i Napierovih kostiju

time je izumio vrstu mehaničkog logaritamskog računala

pularizacija uporabe decimalnog zareza

glavna novost mnoţenje zbrajanjem, dijeljenje oduzimanjem


Wilhelm Schickard 1592.-1635. god.

njemački matematičar

konstruktor prvog mehaničkog kalkulatora, 1623. godine.


1632. god. Šiber Wiliam Oughtreed

na temelju Napierovih kostiju i logaritamskih tablica

direktno je Napier utjecao na pojavu logaritamskog računala


Blaise Pascal (1623.-1662) Paskalina

prvo patentirano mehaničko računalo

stroj se je sastojao od zupčanika, koristio se do 1960.

na plošnoj strani imao označene znamenke 0 do 9.

mogao je raditi + i – sa jako velikim brojevima


Gottfried Leibniz 1673. stroj zvani “Bankovni Službenik”

mehanički kalkulator sa sve 4 operacije

Filozof, ali i matematičar proučavao i binarni brojevni sustav


Joseph Marie Jacquard, francuz 1752 –1834

Trgovac, tkački stručnjak i izumitelj

tkački stroj koji je koristio bušene kartice kao ulaz


Charles Babbage, englez 1791-1871

filozof i matematičar

dva stroja: diferencijalni stroj i analitički stroj niti jedan nije

dovršen za njegova ţivota

koristio je binarni brojevni sustav i skoro sve odlike današnjih

imao je ulazno-izlaznu jedinicu, bušene kartice

centralna jedinica za obradu podataka: tzv. Procesor

analitički stroj je imao skup naredaba kojima se upravljao

programski jezik je napravila Ada Byron 1815-1852


Charles Babbage i Ada Augusta Byron Lovelace

Konačno dovršen diferencijalni 200 god. kasnije

13,6 tona i bio 2,4m visok

Ispisalo je rješenje na 31 znamenku, više nago današnji kalkulatori

Analitički nikada nije dovršen, trebala ga je pokretati para

Stroj bi trebao biti bio dug 30, a širok 10 metara i tu već

vidimo ograničenja mehaničkih strojeva opće namjene


1785 - 1870 francuz Thomas de Colmar

Inovator i poduzetnik, prvi komercijalni mehanički kalkulator

NOVIJE DOBA – ELEKTRIĈNI STROJEVI

Herman Hollerith 1860-1929 njemačko-američki statističar

stroj zvani “Cenzus” koristio pri popisu stanovništva USA

primijenjen princip bušenih kartica – patentiran 1890

Pokreće tvrtka Tabulating Machine Company, kasnije IBM

ZADNJIH 100 GODINA– ELEKTRIĈNI STROJEVI

John A. Fleming 1849 –1945

vakumska diodna cijev, 1904

elektronska cijev će postati osnova računala 1. generacije

udaren temelj i modernoj radio komunikaciji

ZADNJIH 100 GODINA – UTJECAJ NA KULTURU

Karel Čapek češki pisac 1890 - 1938.

1921. postavio u Pragu dramu Rossums Universal Robots R.U.R

djela o opasnosti od naglog razvitka tehničke civilizacije

u R.U.R-u prvi puta upotrjebljena sintagma: ROBOT

ZADNJIH 100 GODINA – ELEKTRIĈNI STROJEVI

Diferencijalni analizator – 1935 god

Vannevar Bush i kolege sa MIT-a

diferencijalne jednadţbe sa osamnaest varijabli.

ZADNJIH 100 GODINA – TEORETSKE OSNOVE

Alan Mathison Turing 1912 –1954

postavio teoretske osnove Informatike kao znanosti

objavio i danas provokativan Turingov test 1950

ZADNJIH 100 GODINA – ELEKTRIĈNI STROJEVI

Konrad Zuse 1910 – 1995, njemačka

Inţenjer i pionir, osmislio prvi “grid computing” 1970.

1941. Z3, prvo potpuno programibilno relejno računalo

1950. Z4, prvo komercijalno računalo

ZADNJIH 100 GODINA – PRIMJENE U RATU

1943. Projekt Colosus – britansko računalo

prvo pravo elektroničko računalo, Turing i ostali

prvi puta upotrjebljen izraz “Computer” od riječi compute

dešifriralo njemačku “Enigmu” (1930) i njezine šifre, kriptografija

ZADNJIH 100 GODINA – KRAJ MEHANIKE

Howard H. Aiken (IBM)1900-1973

“Mark 1-4” od 1944-1952

masovna primjena elektronskih cijevi čak, 3300

1000 puta brţe od tadašnjeg mehaničkog računala

lagano završila era mehaničkih strojeva za računanje

ZADNJIH 100 GODINA – POBOLJŠANJA I VELIKI PROJEKTI

Projekt ENIAC 1946- 1955, unikatan

Skraćeno: Electronic Numerical Integrator And Computer

ekipa inţenjera iza projekta

5 milijuna ručno zalemljenih spojeva

17,468 elektronskih cijevi

7,200 kristalnih dioda

70,000 otpornika

10,000 kondenzatora

1,500 releja

teţina: 30 tona

Ulaz: IBM čitač bušenih kartica

Izlaz: IBM pisač

mod operacije: Paralelan

357 oper. Mnoţenja/sek

38 oper. Dijeljenja/sek

ZADNJIH 100 GODINA – NAPREDAK TEHNOLOGIJE

1947. tranzistor

W. Bratten, J. Bardeen i W. Shockley

mali obujam i bolja pouzdanost u odnosu na elektroničke cijevi

ZADNJIH 100 GODINA – TEORETSKA DOSTIGNUĆA

John von Neumann, mađar 1903-1957

Svestran, kvantna fizika, matematika, ekonomija, računarstvo

von Neumannova arhitektura, jasna podjela dijelova računala

koncept "pohranjenog programa"

ideja je da računalo radi na izmjenjivim programima

ZADNJIH 100 GODINA – JOŠ BRŢA RAĈUNALA

Univac (UNIVersal Automatic Computer), 1951-1954

Bio je napravljen od tranzistora

cijena 1,250,000-1,500,000 $ prodalo se 20-ak. komada

tisuće računskih operacija u sekundi,1000 puta brţe nego Mark 1

ZADNJIH 100 GODINA – JOŠ BRŢE

Seymour Roger Cray, amerikanac 1925-1996

„Cray” prvo pravo super računalo

cijena 8,800,000 $

Cray 1 iz 1976. god. takt 80MHZ 4MB RAM-a i čak 80 Megaflopsa

ZADNJIH 100 GODINA – PROJEKCIJA BUDUĆNOSTI

Gordon Moore, amerikanac rođen 1929

Suosnivač Intel-a u mirovini

Formulirao tzv. “Moorov Zakon”

ZADNJIH 100 GODINA – NOVI PRODORI

IBM je prvo računalo s tvrdim magnetskim diskom - 1956

Integrirani krug – 1958

Izumljen i patentiran prvi računalni miš. -1963

IBM konstruira prvu disketu - 1967

Mikroprocesor – 1971

U SAD-u je izumljen CD optički disk -1972

ZADNJIH 100 GODINA – MIKROPROCESOR

Intel 4004 – 1971.god. 2300 tranzistora

čip koji ima integrirane osnovne funkcije za obavljanje svih

procesa unutar računala.

1984. Motorola mikroprocesor MC68020

sa 250.000 tranzistora

1984. počinje 16-bitno računarstvo

sa 80286 procesorom

ZADNJIH 100 GODINA – MIKRORAĈUNALA

Altair 8800 – 1975 god.

Računalo je kupac morao sam sastaviti - kit

1KB memorije, Intel 8080, programiranje je moguće

ZADNJIH 100 GODINA – UBRZAVANJE – KUĆNI KOMPJUTER

1973.g. Intel 8080, 8-bitni mikroprocesor

1975.g. prvo osobno računalo Altair 8800

1976.g. Apple I

1977.g. Apple II – prvo osobno računalo koje je ušlo u kućanstva. Sadrţavalo je procesor 6502 i 4kb RAM-a, kazetofon za pohranu podataka i televizor kao monitor.

1982.g. Intel 80286 poznatiji kao 286 prvi procesor koji je mogao izvoditi programe pisane za njegove prethodnike

1982.g. Također izlaze najpopularnija osobna računala 80-tih – Commodore 64 i Sinclair ZX Spectrum, ljudi kupuju

ZADNJIH 100 GODINA – POSLOVNI SUSTAVI

1982. god. nastaje prvo IBM prijenosno računalo – teţi 12.8 kg, 4,77 MHz Intel 8088 procesor, 128 kB RAM-a, 320 kB

disketna jedinica, 9" monitor, cijena – 5447 $

1983. IBM predstavlja PC-XT – Intel 8088 procesor, 128 kB RAM-a, 360 kB disketna jedinica, 10 MB tvrdi disk, 12.5"

monitor, cijena – 8800 $

1984. god. IBM predstavlja PC-AT – 6 MHz 80286 procesor, 512 kB RAM-a, 1.2 MB disketna jedinica, 20 MB

tvrdi disk, 12.5 " monitor, cijena 9797 $

1985. broj računala povezanih na Internet dostiţe čak 1000

ZADNJIH 100 GODINA – KUĆNA RAĈUNALA

Microsoft -1977

pišu programski jezik Basic i Fortran za Altair 8800

programi su značajni

1981 licenciraju DOS 1.0 IBM-u

od tada se besramno bogate

1983 Windows 1.0

1995 Windows 95, dominacija

ZADNJIH 100 GODINA – KUĆNA RAĈUNALA

Apple 1977 – Steve Jobs i Steve Wozniak

Dizajn i funkcionalnost ali i visoka cijena

Zatvorena platforma

Apple 1 i 2, Macintosh, zamalo propadaju

Od 2005. suradnja sa Intelom

ZADNJIH 100 GODINA – CIJENE IDU DOLE

PC-XT

1982.g.PC-AT

1983.g.PC 386

1985.g.PC 486

1990.g.Pentium

1993.g.Pentium

II

1997.g.

Pentium

III

1998.g.

Pentium

IV

2000.g.

USD

0

5000

10000

15000

Kretanje cijena računala

USD

ZADNJIH 100 GODINA – GENERACIJE RAĈUNALA

ZADNJIH 100 GODINA – GENERACIJE RAĈUNALA MEMORIJE

Scale Integration

BUDUĆNOST – 5. I 6. GENERACIJA

Ideja krenula već 1980 god. Japan 5. generacija

Paralelna arhitektura

Računalo s mogućnošću “mišljenja”

Umjetna inteligencija – nije realizirano

Napuštanje Von Neumannove arhitekture

Ekspertni sustavi - realizirano

Komunikacija govorom

Kućna Super računala

Kvantna računala

Bio računala

Roboti slični čovjeku

Inteligentno okruţje

?

Technology

Povijest racunala