Poremećaj prometa vode i elektrolita

  • View
    645

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Poremećaj prometa vode i elektrolita

Poremeaj prometa vode i elektrolita

Poremeaj prometa vode i elektrolitaantonio koba, dr.med.dom zdravlja zagrebake upanije ispostava samobor

Odjeljci tjelesnih tekuinaVODA glavni sastojak ljudskog organizma, te sastavni dio svake stanice u tijeluini oko 60% - 70% ukupne tjelesne mase odrasle osobeu njoj su otopljeni elektroliti (Na, K, Cl) i neelektroliti (glukoza, proteini) takve otopine nazivamo tjelesne tekuineTjelesne tekuine dijelimo na:unutarstaninu (intracelularnu) tekuinuini 2/3 (65%) sveukupne tjelesne vodeizvanstaninu (ekstracelularnu) tekuinuini 1/3 (35%) sveukupne tjelesne vode i dijelimo ju na:meustaninu (intersticijsku) tekuinu ispunjava meustanini prostor, sadri oko 25% sveukupne tjelesne vode (80% izvanstanine)plazmu i limfu ine oko 8% tjel vode, volumen plazme je oko 3Ltranscelularnu tekuinu nalazi se u izluevinama (mokraa, suze, znoj...)

Odnos tkivnih tekuinaunutarstanina i meustanina tekuina nalaze se u dinamikoj ravnoteitjelesne tekuine su otopine koje se sastoje od otapala (voda) i otopljene tvari (elektroliti i neelektroliti) odnos izmeu otapala i otopljene tvari moe se izmjeriti, a naziva se koncentracijaotopina koja sadrava malo otopljene tvari u otapalu razrijeena otopinaotopina koja sadrava velike koliine otopljene tvari koncentrirana otopinadifuzija kretanje otopljene tvari iz podruja vie prema podruju nie koncentracije, niz tzv. koncentracijski gradijent proces traje do postizanja ravnotee (ekvilibrija)osmoza kretanje molekula otapala kroz polupropusnu membranu iz otopine nie u otopinu vie koncentracije otopljene tvariosmotiki aktivne tvari bjelanevine, elektroliti (Na, K, Cl), neelektroliti (glukoza, urea...) privlae otapalo!koncentracija osmotiki aktivnih estica osmolalnost (osmol)

eritrocit u izotoninoj otopini normalnog bikonkavnog oblikaeritrocit u hipotoninoj otopini bubri zbog poveanog ulaska otapalaeritrocit u hipertoninoj otopini smanjen i smeuran zbog poveanog izlaska otapalaunutarstanina i meustanina tekuina se razlikuju po koncentraciji otopljenih tvari (Na, K, Cl, proteini)koncentracijski gradijent odrava se aktivnom funkcijom stanine membranestanina membrana je selektivno propusna prijenos elektrolita kroz nju rezultat je aktivnog transporta Na+/K+ pumpom Na se izbacuje iz stanice, a K se ubacuje u stanicuveinu osmolalnosti meustanine tekuine ine Na i Cl ioni, a veinu unutarstanine osmolalnosti ine K ioni i proteini

Regulacija prometa vode i elektrolitaNatrij (Na+)kation, veinom u spoju s klorom (Cl-) stvaraju sol (NaCl)glavni elektrolit izvanstanine tekuinesvojim osmotikim djelovanjem zadrava vodu u izvanstaninom prostoru promet vode i natrija nedjeljivo su povezaniu nadzoru prometa vode i natrija glavne uloge imaju:hipotalamus centar za e ADHaldosteron hormon kore nadbubrega odgovoran za resorpciju Na i izluivanje K iz tubula bubregabubrezi

Kalij (K)glavni unutarstanini elektrolitu regulaciji prometa kalija glavne uloge imaju:aktivni prijenos kalija Na/K pumpabubrezi izluivanje kalija je pod nadzorom aldosterona

Kalcij (Ca) i fosfor (P)Ca se najveim dijelom nalazi u kostima u obliku slabotopivih solislobodni ionizirajui Ca se preteno nalazi u meustaninoj tekuinipromet Ca i P meusobno su povezani nalazi se pod nadzorom paratiroidnog hormona i kalcitonina, te vitamina D

Poremeaji prometa vode i elektrolitaoituju se u nekoliko patofiziolokih oblika:viak /manjak elektrolitaporemeen odnos izmeu otopljene tvari i otapalaDEHIDRACIJAstanje u kojem je smanjen ukupni volumen tjelesnih tekuinanastaje zbog: nedostatnog unosa vode (mala djeca, dementni starci, brodolomci, izgubljeni u pustinji...)prekomjernog gubitka vode (febrilna stanja, pojaana fizika aktivnost...)gubitak izvanstanine tekuine volumen krvi u optoku = hipovolemijadjelimo ju na: blagu, umjerenu i tekuoituje se: smanjen turgor koe, pojaano eanje, ubrzan puls, smanjena koliina urina, uvuena fontanela kod djece, suhoa sluznica, letargija...

PREKOMJERNA HIDRACIJA (Hiperhidracija)rijedak poremeajnastaje zbog prekomjernog unosa vode npr. putem infuzija prilikom op. zahvataotrovanje vodom zbog prekomjernog pijenja vode (polidipsija)kod mentalno poremeenih, bubrenih bolesnika, malignoma s poveanim luenjem ADHdovodi do poveanja volumena krvi u optoku hipervolemijaanasarka generalizirani edem koji nastaje zbog prekomjernog nakupljanja tekuine u svim tkivima

HIPONATRIJEMIJAest poremeaj u kojem je razina natrija u krvi snienamoe biti relativna (zbog vika vode) i apsolutna (zbog gubitka soli kroz bubrege diuretici!, kou..)oituje se rijetko - neurolokim simptomima, miinom slabosti

HIPERNATRIJEMIJAnajee nastaje zbog pojaanog gubitka vode - hemokoncentracija, a rjee zbog poveanog unosa solioituje se eanjem, smanjenom koliinom urina i neurolokim simptomima

HIPOKALIJEMIJArazina kalija u krvi usko je odreena (3,5-4,5 mmol/l)nastaje zbog premalog unosa (anoreksija, alkoholiari), poveanog gubitka ili zbog redistribucije kalijanajee nastaje zbog poveanog gubitka kalija kroz bubrege (dijabetiari poliurija, diuretici furosemid) i probavni sustavoituje se poremeenom kontrakcijom miia (skeletnih, glatkih, sranog) moe dovesti do sranog zatajenja

HIPOKALCIJEMIJApromet kalcija i fosfora su reciprono povezani hipokalcijemiju prati hiperfosfatemjauzroci: hipoparatireoidizam (odstranjenje paratireoidnih lijezda), kronina bubrena insuficijencijaoituje se poremeajem u provoenju ivanih impulsa trnci, titranje sve do jakih greva (spazama) npr. karpopedalni spaza zbog hipoksije (Trousseau)

HIPERKALCIJEMIJAnajee nastaje zbog prekomjernog luenja parathormona do kojeg obino dolazi uslijed adenoma paratireoidnih lijezda (benigni tumor)rijetko uzrokuje simptome poremean rad bubrega, kamenci, poremeaj muskulo -skeletnog sustava, srca i mozga

Trousseauov i Chvostekov znak

Edem (lat. oedema)prekomjerno nakupljanje intersticijske tekuine u tkivimapostaje uoljiv kada volumen intersticijske tekuine poraste za 10%moe biti:lokalizirangeneraliziran anasarkahidrops nakupljanje tekuine u potkonom tkivu i tjelesnim upljinama

KLINIKI VANI OBLICI EDEMA

Hidrotoraks nakupljanje tekuine u prsnom kouHidroperitonej (ascites) nakupljanje tekuine u trbunoj upljiniEdem plua nakupljanje tekuine u pluima, uz posljedini osjeaj guenja i pomanjkanja zrakaauskultacijski ujni hropci i krepitacijeEdem mozga nakupljanje tekuine u tkivu mozgauzrokuje povienje intrakranijalnog tlaka neuroloki ispadi smrtEdem potkoljenice vaan je simptom zatajenja srcanastaje najee obostrano, pritiskom se procjenjuje dublina uleknua tjestastog edema

18

Patogeneza edemaedem nastaje zbog izlaska tekuine iz krvnih ila u meustanini prostorovisno o nainku nastanka, dijelimo ih na:hidrostatiki edemnastaje zbog povienja hidrostatskog tlaka u kapilarama, to dovodi do cijeenja plazme kroz krvnu ilu u meustanini prostor transudacija (transudat = serum, NEMA fibrinogena i drugih proteina plazme, te krvnih stanica)moe biti lokaliziran (npr. venska tromboza) ili generaliziran (npr. kardiogeni edem)onkotiki edemnastaje zbog smanjenja osmotikog tlaka unutar krvnih ilaalbumin glavna osmotski aktivna bjelanevina u krvi smanjenje koncentracije dovodi do edemaglavni uzroci hipoalbuminemije: ciroza i druge bolesti jetre, bubrena bolest (nefrotski sindrom), gladovanje kvaiorkor (nutricijski edem)limfedem nastaje zbog zaepljenja limfnih ila uslijed: kir. zahvata, upale limfnih vorova, tumora upalni edem nastaje zbog poveane propusnosti (permeabilnosti) krvnih ila u podruju upalesadri velike koliine bjelanevina i upalnih stanica - eksudat

20

DVT

kvaiorkor

limfedem ruke nakon op. Ca. dojke i limfadenektomije