23
Poremećaj prometa vode i elektrolita ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR

Poremećaj prometa vode i elektrolita

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Poremećaj prometa vode i elektrolita

Poremećaj prometa vode i elektrolita

ANTONIO KOBAŠ , DR.MED.

DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR

Page 2: Poremećaj prometa vode i elektrolita

Odjeljci tjelesnih tekućina•VODA – glavni sastojak ljudskog organizma, te sastavni dio svake stanice u tijelu• čini oko 60% - 70% ukupne tjelesne mase odrasle osobe

• u njoj su otopljeni elektroliti (Na, K, Cl) i neelektroliti (glukoza, proteini) takve otopine nazivamo tjelesne tekućine

•Tjelesne tekućine dijelimo na:

a) unutarstaničnu (intracelularnu) tekućinu• čini 2/3 (65%) sveukupne tjelesne vode

b) izvanstaničnu (ekstracelularnu) tekućinu• čini 1/3 (35%) sveukupne tjelesne vode i dijelimo ju na:

a) međustaničnu (intersticijsku) tekućinu – ispunjava međustanični prostor, sadrži oko 25% sveukupne tjelesne vode (80% izvanstanične)

b) plazmu i limfu – čine oko 8% tjel vode, volumen plazme je oko 3L

c) transcelularnu tekućinu – nalazi se u izlučevinama (mokraća, suze, znoj...)

Page 3: Poremećaj prometa vode i elektrolita
Page 4: Poremećaj prometa vode i elektrolita
Page 5: Poremećaj prometa vode i elektrolita

Odnos tkivnih tekućina•unutarstanična i međustanična tekućina nalaze se u dinamičkoj ravnoteži

•tjelesne tekućine su otopine koje se sastoje od otapala (voda) i otopljene tvari (elektroliti i neelektroliti) – odnos između otapala i otopljene tvari može se izmjeriti, a naziva se koncentracija• otopina koja sadržava malo otopljene tvari u otapalu – razrijeđena otopina

• otopina koja sadržava velike količine otopljene tvari – koncentrirana otopina

•difuzija – kretanje otopljene tvari iz područja više prema području niže koncentracije, niz tzv. koncentracijski gradijent – proces traje do postizanja ravnoteže (ekvilibrija)

•osmoza – kretanje molekula otapala kroz polupropusnu membranu iz otopine niže u otopinu više koncentracije otopljene tvari• osmotički aktivne tvari – bjelančevine, elektroliti (Na, K, Cl), neelektroliti (glukoza, urea...) – privlače otapalo!• koncentracija osmotički aktivnih čestica – osmolalnost (osmol)

Page 6: Poremećaj prometa vode i elektrolita
Page 7: Poremećaj prometa vode i elektrolita

a) eritrocit u izotoničnoj otopini – normalnog bikonkavnog oblika

b) eritrocit u hipotoničnoj otopini – bubri zbog povećanog ulaska otapala

c) eritrocit u hipertoničnoj otopini – smanjen i smežuran zbog povećanog izlaska otapala

Page 8: Poremećaj prometa vode i elektrolita

• unutarstanična i međustanična tekućina se razlikuju po koncentraciji otopljenih tvari (Na, K, Cl, proteini)

• koncentracijski gradijent održava se aktivnom funkcijom stanične membrane• stanična membrana je selektivno propusna – prijenos elektrolita kroz nju

rezultat je aktivnog transporta Na+/K+ pumpom – Na se izbacuje iz stanice, a K se ubacuje u stanicu• većinu osmolalnosti međustanične tekućine čine Na i Cl ioni, a većinu

unutarstanične osmolalnosti čine K ioni i proteini

Page 9: Poremećaj prometa vode i elektrolita

Regulacija prometa vode i elektrolita

•Natrij (Na+)• kation, većinom u spoju s klorom (Cl-) – stvaraju sol

(NaCl)

• glavni elektrolit izvanstanične tekućine

• svojim osmotičkim djelovanjem zadržava vodu u izvanstaničnom prostoru promet vode i natrija nedjeljivo su povezani

• u nadzoru prometa vode i natrija glavne uloge imaju:a) hipotalamus – centar za žeđ ADH

b) aldosteron – hormon kore nadbubrega odgovoran za resorpciju Na i izlučivanje K iz tubula bubrega

c) bubrezi

Page 10: Poremećaj prometa vode i elektrolita

• Kalij (K)• glavni unutarstanični elektrolit• u regulaciji prometa kalija glavne uloge imaju:

a) aktivni prijenos kalija – Na/K pumpab) bubrezi – izlučivanje kalija je pod nadzorom

aldosterona

• Kalcij (Ca) i fosfor (P)• Ca se najvećim dijelom nalazi u kostima u obliku

slabotopivih soli• slobodni ionizirajući Ca se pretežno nalazi u

međustaničnoj tekućini• promet Ca i P međusobno su povezani – nalazi se pod

nadzorom paratiroidnog hormona i kalcitonina, te vitamina D

Page 11: Poremećaj prometa vode i elektrolita

Poremećaji prometa vode i elektrolita•očituju se u nekoliko patofizioloških oblika:

a) višak /manjak elektrolita

b) poremećen odnos između otopljene tvari i otapala

1) DEHIDRACIJA• stanje u kojem je smanjen ukupni volumen tjelesnih tekućina

• nastaje zbog:

a) nedostatnog unosa vode (mala djeca, dementni starci, brodolomci, izgubljeni u pustinji...)

b) prekomjernog gubitka vode (febrilna stanja, pojačana fizička aktivnost...)

• gubitak izvanstanične tekućine volumen krvi u optoku = hipovolemija

• djelimo ju na: blagu, umjerenu i tešku

• očituje se: smanjen turgor kože, pojačano žeđanje, ubrzan puls, smanjena količina urina, uvučena fontanela kod djece, suhoća sluznica, letargija...

Page 12: Poremećaj prometa vode i elektrolita
Page 13: Poremećaj prometa vode i elektrolita

PREKOMJERNA HIDRACIJA (Hiperhidracija)• rijedak poremećaj• nastaje zbog prekomjernog unosa vode – npr. putem infuzija prilikom op.

zahvata• „otrovanje vodom” – zbog prekomjernog pijenja vode (polidipsija)

• kod mentalno poremećenih, bubrežnih bolesnika, malignoma s povećanim lučenjem ADH

• dovodi do povećanja volumena krvi u optoku – hipervolemija• anasarka – generalizirani edem koji nastaje zbog prekomjernog nakupljanja

tekućine u svim tkivima

HIPONATRIJEMIJA• čest poremećaj u kojem je razina natrija u krvi snižena• može biti relativna (zbog viška vode) i apsolutna (zbog gubitka soli kroz

bubrege – diuretici!, kožu..)• očituje se rijetko - neurološkim simptomima, mišićnom slabosti

HIPERNATRIJEMIJA• najčešće nastaje zbog pojačanog gubitka vode - hemokoncentracija, a rjeđe

zbog povećanog unosa soli• očituje se žeđanjem, smanjenom količinom urina i neurološkim simptomima

Page 14: Poremećaj prometa vode i elektrolita

HIPOKALIJEMIJA• razina kalija u krvi usko je određena (3,5-4,5 mmol/l)• nastaje zbog premalog unosa (anoreksija, alkoholičari), povećanog gubitka ili zbog

redistribucije kalija• najčešće nastaje zbog povećanog gubitka kalija kroz bubrege (dijabetičari – poliurija,

diuretici – furosemid) i probavni sustav• očituje se poremećenom kontrakcijom mišića (skeletnih, glatkih, srčanog) može dovesti

do srčanog zatajenja

HIPOKALCIJEMIJA• promet kalcija i fosfora su recipročno povezani – hipokalcijemiju prati hiperfosfatemja• uzroci: hipoparatireoidizam (odstranjenje paratireoidnih žlijezda), kronična bubrežna

insuficijencija• očituje se poremećajem u provođenju živčanih impulsa – trnci, titranje sve do jakih

grčeva (spazama) – npr. karpopedalni spaza zbog hipoksije (Trousseau)

HIPERKALCIJEMIJA• najčešće nastaje zbog prekomjernog lučenja parathormona do kojeg obično dolazi uslijed

adenoma paratireoidnih žlijezda (benigni tumor)• rijetko uzrokuje simptome – poremećan rad bubrega, kamenci, poremećaj muskulo -

skeletnog sustava, srca i mozga

Trousseauov i Chvostekov znak

Page 15: Poremećaj prometa vode i elektrolita
Page 16: Poremećaj prometa vode i elektrolita

Edem (lat. oedema)

•prekomjerno nakupljanje intersticijsketekućine u tkivima

•postaje uočljiv kada volumen intersticijsketekućine poraste za 10%

•može biti:a) lokaliziran

b) generaliziran – anasarka

• hidrops – nakupljanje tekućine u potkožnom tkivu i tjelesnim šupljinama

Page 17: Poremećaj prometa vode i elektrolita

KLINIČKI VAŽNI OBLICI EDEMA

1) Hidrotoraks – nakupljanje tekućine u prsnom košu2) Hidroperitonej (ascites) – nakupljanje tekućine u trbušnoj

šupljini3) Edem pluća – nakupljanje tekućine u plućima, uz posljedični

osjećaj gušenja i pomanjkanja zraka• auskultacijski čujni hropci i krepitacije

4) Edem mozga – nakupljanje tekućine u tkivu mozga• uzrokuje povišenje intrakranijalnog tlaka neurološki

ispadi smrt5) Edem potkoljenice – važan je simptom zatajenja srca

• nastaje najčešće obostrano, pritiskom se procjenjuje dublina uleknuća tjestastog edema

Page 18: Poremećaj prometa vode i elektrolita
Page 19: Poremećaj prometa vode i elektrolita
Page 20: Poremećaj prometa vode i elektrolita

Patogeneza edema•edem nastaje zbog izlaska tekućine iz krvnih žila u međustanični prostor

•ovisno o načinku nastanka, dijelimo ih na:a) hidrostatički edem

• nastaje zbog povišenja hidrostatskog tlaka u kapilarama, što dovodi do „cijeđenja” plazme kroz krvnu žilu u međustanični prostor – transudacija (transudat = serum, NEMA fibrinogena i drugih proteina plazme, te krvnih stanica)

• može biti lokaliziran (npr. venska tromboza) ili generaliziran (npr. kardiogeni edem)

a) onkotički edem

• nastaje zbog smanjenja osmotičkog tlaka unutar krvnih žila

• albumin – glavna osmotski aktivna bjelančevina u krvi smanjenje koncentracije dovodi do edema

• glavni uzroci hipoalbuminemije: ciroza i druge bolesti jetre, bubrežna bolest (nefrotski sindrom), gladovanje kvašiorkor (nutricijski edem)

a) limfedem – nastaje zbog začepljenja limfnih žila uslijed: kir. zahvata, upale limfnih čvorova, tumora

b) upalni edem – nastaje zbog povećane propusnosti (permeabilnosti) krvnih žila u području upale• sadrži velike količine bjelančevina i upalnih stanica - eksudat

Page 21: Poremećaj prometa vode i elektrolita

DVT

Page 22: Poremećaj prometa vode i elektrolita

kvašiorkor

limfedem ruke nakon op. Ca. dojke i limfadenektomije

Page 23: Poremećaj prometa vode i elektrolita