16

Disanje butejko

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Disanje butejko
Page 2: Disanje butejko

le u ruke. Lekcije koje su viSe puta prepisivane i preStampa- vane imale su mnogo greiaka, i samo ljudi koji su uspeli da shvate osnovnu ideju i da je iskoriste, postigli su pozitivan efekat. Da bi se izbeglo ponavljanje veoma rasprostranje- nil1 greiaka, hteo bih u glavnim crtama da izloiim meto- dologiju, ali sa bitnom napomenom: bolestan tovek moie da veiba samo pod kontrolom lekara ili metodirara koji je zavrlio specijalizaciju.

Sada se uveliko primenj~je praksa veibanja zadrike disanja pri izdisaju, pod nazivom ,,metoda Butejko." Ne mogu da budem ravnoduSan prema takvom falsifikatu same ideje o normalizaciji disanja, poSto je to nasilni akt prodiranja u svetinju-funkciju bazalnog spoljainjeg disa- nja, tiji se poremetaj posle privremenog efekta odraiava kroz povratak stare i pojavu nove bolesti. Uveibavanje za- driavanja vazduha pri izdisaju u prvom redu je kontrain- dikativno kod nekih srtano-vaskularnih oboljenja, a pri dugotrajnom,,letenju" izazivaju razlitite funkcionalne po- remei-aje.

Najbolje je uveibavati metod voljne eliminacije dubo- kog disanja u sedetem stavu LIZ zauzimanje udobne poze: leda ispravljena, miSiti grudnog koSa, dijafragme i trbuSni miSiti opuSteni. Noge savijene u kolenima. Pogled treba usmeriti malo nagore i blago naputiti usta-to refleksno smanjuje dubinu disanja.

Pre veibanja treba izmeriti i zabeleiiti: frekvenciju pulsa (FP) i kontrolnu pauzu (KP). Da bi se izmerila kon- trolna pauza, posle prirodnog izdisaja treba zapuiiti nos i zabeleiiti vreme. Pri pojavi prvih neprijatnih osetaja, iza- zvanih nedostatkom vazduha, treba otpuiiti nos i pono- vo upisati vreme. Treba zapamtiti, da je kon.trolna pauza

metod dijagnostike i ona se ne sme previbe zadriavati: ti- me tete obmanuti sebe i poremetiti disanje pre veibanja. Pauza je tatno izmerena ako se posle nje ne pojavi duboki udisaj. Prema velitini KP moie se odrediti koliko je vaie uobitajeno, obitno disanje, iznad norme.

Na primer, KP = 15 sekundi (norma je 60 sekundi); 60 : 15 = 4. To znati da vi pri svakom udisaju apsorbujete 4 puta viSe vazduha od dozvoljenog. Sujtina metoda sastoji se u smanjivanju dubine disanja do osetaja blagog nedostat- ka vazduha, jto se postige pomotu opujtanja i vet navedene pripreme za veibanje. Prcma stepcnu ovladavanja metodom nastaje spontano smanjivanje frekvencijc pulsa (tahikardije) i simptomi astme.

Eto to je ukratlco sva metodologija. Glavni pokazatelj uspeSnosti veibanja je stalni osei-aj blagog nedostatka va- zduha. U pozetlcu se za vreme veibanja osei-a teslcoba, lco- ja nestaje prema stepenu ovladavanja metodom. Ali Ljudi, koji su ovim natinom normalizovali disanje, osetaju talc zadovoljstvo.

i e l j m da neSto kaiem o toj ,,optuibi:' koju Sam imao prililcu da sluiam proteklih godina od raznih Ijudi, medu kojima i od specijalista za disanje: okrivili su me da ne le- tim norn~alizacijom disanja, vet hipnozorn ili psihoterapi- jom, koje toboie primenjuijem na svojim pacijentima. U klinitkim uslovima testo smo se suotavali sa slutajevima kada smo bili prinudeni da bolesniku u teikom stanju, bez svesti, dajemo C0,-efelcat je bio brz i pozitivan. Zbog to- ga je vei-ina aprobacija protekla bez mog uteita.

Psihoterapcutski efekat je takocte prisutan i sastoji se u odgovarajutoj pripremi bolesnika da prihvati metod le- tenja. Kompletan metod se naziva ,,Voljna eliminacija du-

Page 3: Disanje butejko

bokog disanja." Ret je o samoregulaciji posebne vrste, gde rezultat zavisi od napora samog pacijenta, vas ne lete, vet vi pomaiete sami sebi. Pomaiete svesno, naoruiavSi svoju volju dovoljnim saznanjima o mehanizmu disanja i posle- dicama njegovog naruSavanja.

Ja se svesno ne zadriavam na tim vainim momenti- ma, kao Sto je reakcija Eiitenja, kroz koju mora proti svaki bolesnik, zato Sto se, ponavljam, bojim samoletenja. Hotu samo da dodam da je ta reakcija zakonita reakcija organi- zma za likvidaciju deficita CO,, pri kojoj se normalizuju svi bioloSki procesi i uspostavlja kiselo-bazna ravnoteia. Treba da se otisti i prestroji ceo organizam, svaka njegova delija. Taj proces je Eesto dosta bolan. Ali to nije bolest, vet tiStenje organizma, koje se obavlja kroz sve moguCe kanale na najprihvatljivije natine: javlja se proliv, pojata- va se mokrenje (sa povetanim sadriajem mokraCne soli), lutenje pljuvatke i znoja, lutenje Slajma, sluzi itd. U tom momentu neophodna je kontrola kod specijaliste.

&to me pitaju:,,Treba li pornapti rnetodu specijalnirn veibama, dijetama itd." Prvih godina Sam preporutivao i to, ali sarn postepeno doSao do zakljutka da slitne prepo- ruke odvlate painju od glavnog-normalizacije funkcije disanja. Covek potinje strogo da se pridriava dijete. Cini sve, bilo Sta, ali nije u stanju da se koncentriie na disanje. Kad postignu privremeno olakbanje, takvi bolesnici kasni- je zadovoljno pritaju da su se,,izletili disanjem." Posle toga zdrav Zovek brzo zaboravlja dijete i otvoreno (javno) je ogorten na to Sto mu,,disanje nije pomoglo."

Da bih stvarno pomogao da se odstrani uzrok bolesti ja ne iurim sa dopunskim preporukama. I evo Sta se doga- ba: kod toveka, koji je normalizovao svoje disanje, javlja

se ,,Sesto tulo," zahvaljujudi kome se on odrite svega Sto naruSava disanje, dakle odrite se svega suviinog, bez tega do tada nije mogao da iivi.

NaS zadatak je da pomognetno bolesniku da formira nove navike koje mu omogudavaju potpuno nov sisteln di- sanja-normalno disanje. Druktije reteno, bez promene miiljenja teSko je otekivati i promenu u tehnici disanja. Ako sistem disanja normalno funkcionide, teiko je zami- sliti da bi ijedan tovek mogao to da narubi pogotovu ako je svestan da mu se bolest moie vratiti. Kod ljudi koji su proili sve stadijume letenja i tibdenja javlja se prirodan opaiaj svih faktora koji ga okruiuju. U tc$ etapi potinje i prestrojavanje svih ostalih navika njegovog iivota. I tu sc razotkriva da je tovek, koji se izborio sa zlom yrekomer- nog disanja, sposoban da se bcz teSltoda odupre Stetnom dejstvu svakojakih,,preW: prejedanja, presipanja, preltomer- nog lenstvovanja i drugih,,pre,"koji sa fatalnom neizbeino- Stu izazivaju oboljenja i poroke.

Moida to zvuti suvibc svei-ano, ali sam ubeden da nas princip razunlnog asketizma, koii potii-e iz istottle mudro- sti i koji podrazumeva nedovoljno disanje, nedojedanje, nedosipanje, vodi do zdravlja, dugovettlosti i duhovnog savricnstva.

Page 4: Disanje butejko

Pre veibanja prema metodu VEDD treba izmeriti puls i kontrolnu pauzu (KP). Puls obitno svi mere bez greSke, a kontrolna pauza prvog dana veibanja ne moie se uvek odrediti pravilno. Ali to nije toliko vaino. Za po- tetak moie se izmeriti frekvencija disanja (FD) u minutu, naravno, u stanju mirovanja.

Pretpostavimo, da je kod Vas izmerena frekvencija pulsa (FP) od 79 otkucaja u minutu, a frekvencija disanja (FD)-18 udisaja i izdisaja. U tom slutaju vi odmah, orijen- tibuCi se prema tabeli, odred~jete da nivo pokazatelja para- metara vaSeg zdravlja odgovara dvanaestom redu. Znati da kontrolna pauza (KP) kod vas iznosi samo 120 sekundi, tj. pauza od trenutka zavrSetka izdisaja, do trenutka kada se kod vas pojavi ielja da udahnete, Sto odgovara oceni loie, Ne trudite se da zadriavate disanje pri merenju KP jer to ne doprinosi nitemu. Iako je KP glavni pokazatelj toveko- vog zdravlja, ipak ne treba panititi. Situacija je kod vetine ljudi slitna: oni imaju KP u granicama od 5 do 15 sekundi.

Doktor K. P. Butejlto tvrdi da svaki tovek, koji porne da usvaja VEDD, vet posle 3-4 dana moie slobodno da po- veCa KP sa 5 na 20 sekundi i san~im tin1 da se odmakne od kraja propasti, iako je i taj pokazatelj daleko od norme.

Sto ranije Eovek donese svesnu odlultu o potrebi ve- ibanja prema metodu VEDD, time je bolje za njega, za porodicu, ali i za buduta pokolenja.

Prema tome, smatrajmo da ste doneli pozitivnu odlu- ku, svesno i tvrsto. Nadamo se da stc, takode, reSili da se naoruiate strpljenjem. Najverovatnije, kada ste doneli od- luku, razmislili ste, i to ne jednom, kako da najbolje organi- zujere svoje praktitne veibe i da se kao poEetnik ispunite verom u boljitak, u lekovitu snagu predloienih veibi.

OsmiSljavajuti svoju veru, vi treba prvenstveno da shvatite da je za vas izuzetno vaina odluka kojaje usmere- na ka samousavrbavanju, to jest ret je o litnom stvaranju tih vrednosti, koje te biti istinski i zauvek litno vaSe, jer ih niko i nikada neCe oduzeti i odstraniti.

O d bolesti kod vas te ostati samo ostaci slabe volje, sa kojima Cete se ako ielite vremenom izboriti, jer davati im utotibte u svom telu moie biti krajnje neugodno.

U prvo vreme moie vam se utiniti nesavladivim nago- milavanje uputstava i preporuka. Ne primajte slitne uzbu- ne ozbiljno. Posle nekoliko nedelja veibanja prema meto- du VEDD ta uzbudenja Ce nestati i vi Cete osetiti ogrom- nu unutrabnju rezervu, koju treba koristiti, Treba uraditi briiljivu reviziju: ako imate, recimo, mnogo trulih zubi, postoje gnojne tonzilarne kese u grlu ili gljivice na noga- ma, tada se KP moie povetati samo do 20-25 sekundi.

U takvim slutajevima trcba redovno tistiti zube, grlo ispirati rastvorom soli, 2-3 puta dnevno sapirati gljivice rastvorom sirteta, jer je inaEe nemoguCe postiti pravi efe- kat, tj. povetati KP do norme. Ako patite od ozbiljnijih oboljenja, da ne biste sebi naBkodili, usvajanje metode VEDD moguCe je samo pod kontrolom iskusnog lekara ili metoditara.

Takode treba imati u vidu da samo lekar moie odre- diti rokove za izletenje zapubtenih llronitnih oboljenja, za koja je ponekad potrebno 6-8-12 meseci, tak i viSe. Bolesti kao :to su ishemija i hipertonija potpuno nestaju kod stabilne KP koja nije manja od 60 sekundi. Radi dosti- zanja KP u trajanju od 90 sekundi moida Ce biti potrebno izvrbiti 3-4 ,,EiSCenja."

Page 5: Disanje butejko

Pre veibi VEDD, prvo, izmerite puls i kontrolnu pau- zu. ZapiSite te rezultate, Drugo, pre nego potnete da di- iete prema ovom metodu, uradite shodno svojoj snazi i mogutnostima nekoliko pripremnih fizitkih veibi. Ali za- pamtite: ne smete se prvih dana suviie naprezati, jer kada je KP ispod 20 sekundi opasno je fizitki se opteretivati. Birajuti veibe iz kompleksa koji preporutujemo, uskladi- te ih sa vrstom vabeg svakodnevnog zanimanja, osobina- ma karaktera, litnim osetanjem, uzrastom, entuzijazmom itd. Poieljno je da svi veibaju ,,sunEanu pozu" i ,,savijanjaV u jutarnjim satima, a ,,zmijuV i ,,savijanje kitme"-uveEe. Ostale veibe radite prema litnom nahobenju, Pre nego Sto potnete da veibate prema metodu VEDD, potrebno je makar 3-5 minuta uraditi pripremne veibe, tj. veibe za zagrevanje.

Kada zavrSite veibe, zauzmite udobnu pozu, tj. sedite na kraj stolice, ispravite kitmu, opustite trbuSne mi.iite (sli- ka 1) ili,,stavite stomak na kolena," kako se testo u takvim slutajevima izraiavaju metoditari. Pri opuitanju treba se truditi da se izbegnu bilo kakva unutrainja fizitka i umna naprezanja. Preti na udubljavanje u metod najbolje je po- sle toga, kada usled opuStanja na vrhovima prstiju ruku, koje leie na kolenima dlanovima okrenutim nagore pre- ma kosmosu, osetite ,,peckanje."Upravo ono kod iskusnih butejkovaca sluii kao polazna tatka za realizaciju ,,pravila desne ruke" kojem nas ute metoditari.

O d umeSnosti da se opusrite zavisi veoma mnogo to- ga ako ne i sve. Osim toga, nauEiti veitinu pravilnog opu- Stanja-u suitini znati ,,dobijati na vremenu." Iskusni bu- tejkovci ponekad uspevaju da se potpuno opuste za samo jedan minut.

Potetnicima metodi- tari preporutuju sledeti redosled radnji prilikom opuitanju:

*sedeti na stolici tako, da kic'ma bude maksimalno is- pravljena, potrudite se da zbacite sa sebe svaku vrstu naprezanja;

u mislima predite od te- mena do peta, dajuti volj- na uputstva mii i t ima gla- ve, vrata, okovratne zone, ramena, ruku, leda, disaj- ne muskulature, mii i t ima

SIika 1 .-Zauzimanje stava (poze) dijafvagme, krstaJ butina, za opuitanje kolena itd. (svakoj grupi

mi i i ta posebno). Opujtajte se ponavljajuti pri tom u sebi: opukajte se, opuitajte se, opujtajte se, potpuno se opuitajte, budite prijatno topli.

Opubtanje je za potetnika dosadan, a ponekad i prete- iak posao jer mnogi miSiti nikad nisu bili pod kontrolom i ne privikavaju se uvek da rado sluiaju.

Kada osetite da su se sve grupe miiiCa pottinile vaioj volji, najbolje je zamisliti svoju kitmu u vidu visoke stoje- Ce veSalice, na kojoj sva ,,ode&" slobodno visi, bez napre- zanja. Jer kod dobrog opuitanja upravo treba da sa vaSe kitme vise svi mibiti.

Podiiuti oti uvis, stvaramo uslove, kao i pri opuSta- nju, da na pravi natin usvojimo metodologiju normaliza-

Page 6: Disanje butejko

cije disanja. Ako se opuStanje izvodi pravilno, bilo kakva misao koja se javi odmah nestaje sama po sebi, jer nam ona nije potrebna pri veibama VEDD.

PreIaziti ,,u metod" moie se u bilo koje doba dana, u bilo kojoj situaciji, kad god postoji mogudnost da se isklju- Cite od svega Sto Eini vaiu svakodnevicu. Vremenom dete potpuno modi disati prema datom metodu Eak i pri hoda- nju ili leianju, odnosno za vreme odmaranja. Ono Sto je glavno, u tim slutajevima, jeste da oseCate opuStenost u celom telu. Naravno, pri tom krajnji efekat nede biti toliko jak, kao u poIoiaju sedeCi na stolici ili u pozi lotosa, ali se ipak moie i korisno je obavljati disajni ciklus, izazivajudi oseCaj blagog nedostatka vazduha. ZaBto je sedeti poloiaj u takvim sluiajevima efikasniji? Pre svega zato Sto poze lo- tos ili polulotos daju mogudnost da se stvore najbolji uslovi za nenasilni i najpravilniji prelazak iz obitnog disanja u disanje,,po metodu," tj. povriinsko disanje.

Treba zapamtiti jednom i zauvek opZteva2ete pra- vilo: nikorne i nilzada nije dozvoIjcno da se rneja u disajni prnces, moie se samo utiti kuko stvarati po- trebne uslove, da bi se disanje normalizovalo samo po sebi.

Ono Sto je stvarno potrebno,jeste umeSnost dase kon- tro1iSe disanje. A to, naravno, ni izdaleka nije, Sto i ,,mesa- nje" u disajni proces.

KOMPLEKS PRlPREMNlH ~ € 2 0 1 ZA OSOBE KOJE SE UCE DA DISU PREMA

METODU VOLJNE ELIMINACIJE DUBOKOG DISANJA

To su veibe za ispravljanje stava tela, koje je poieljno veibati u jutarnjim satima neposredno pre ulaska u me- tod.

Prva veibu. ,,Suntans poza" ili ,,istezanje kao struna."

RaSiriti noge u Sirini ramena, polako podidi ruke uvis (po ielji prsti se mogu sastaviti), poditi se na vrhove prsti- ju, istegnuti telo,,u strunu," zadriati se u tom poloiaju mi- nut i viSe. Pri istezanju mogu se malo njihati ruke i gornji deo trupa. Svi miiiti moraju biti maksimalno zategnuti. Spustiti ruke, zauzeti poterni poloiaj i opustiti se. Veiba se izvodi najmanje tri puta.

Drcrgu veiba. U yoloiaju sa rukama nazad, opuitenim iza leda (,,zabravljenim") raditi - naklone unazad:

podizati ruke i za lcda gore-dole;

njihati se ulevo-udesno;

okretati ramena nazad-naprcd;

savijati telo ulevo, udesno (obavczno koncentrisati pa- injtc na kic'mu);

poviti glavu unapred, sue jac'e i jac'e dnk se vratni mijiti ne umore (zat im unazad, ulevo, udesno). Ova veiba je obavezna za osobe kojepate od vratne osteobondroze.

Svalto moie slobodno da bira kako veibe, tako i duii- nu trajanja svake od tih veibi.

Page 7: Disanje butejko

Posle obavljanja,,pravila desne i leve ruke," tj, posle iz- laska iz metoda, obavezno treba raditi odredene veibe.

TEHNIKA STVARANJA USLOVA ZA PRISTUP METODU VEDD

UPOZORENJE! Ve2bati sumo pod kontrolom metodi- c'ara.

Zauzeti udobnu pozu, sedec'i na stolici. Najbolje u pozi lotosa. Idealno je ispraviti kic'mu i dr ia t i je vertikalno. Snagom volje opustiti se i to je mogute viie, postavivii dijafvagmu na njeno mesto. Ramena ispraviti.

Proveriti pravilnost drianja tela.

Pogled usmeriti uvis, a joj bolje-malo ispod c'ela.

Usne blago naputiti iformirati u vidu trube.

Noge malo saviti u kolenima.

Sva navedena pravila tine pravilo desne ruke kako to nazivaju utenici doktora.

Njihovo sprovodenje stvara uslove za pristup metodu, omogutava se prelazak sa dubokog na povriinsko disanje i postepeno se navikavate na njega. Razume se, u potetku nije sve idealno, ali vremenom te se stvoriti potreban ri- tam i preti te u naviku.

Sada nekoliko reti o pravilu leve ruke, Ono se prime- njuje odmah poslepravila desne ruke (posle tatke 5). Suiti- na pravila leve ruke je u tome da se znatno smanji kolitina

vazduha koji se udiie, to jest primarni zadatak je smanjiti dubinu udisaja, a to znati da Ce se i izdisaj smanjiti u odgo- varajutem stepenu.

Pravilo leve ruke sastoji se u sledetem: smanjuje se du- bina disanja, opubta se disajna muskulatura grudnog koia i miSita dijafragme do osetaja nedostatka vazduha.

Pri savladavanju ovog pravila prema svemu navede- nom o tom pravilu treba se odnositi sa osetajem, razume- vanjem i umerenoit.~. Guienje ili osetaj blagog nedostat- ka vazduha kod vetine pacijen ata, koji primenjuju ovaj metod, obiEno se jako ispoljava na kraju petog minuta. U tom momentu oseta se priliv prijatne toplote i blaienstva u organizmu. Pravilo leve ruke, u suStini, metod je VEDD. Pri uveibavanju pravila leve ruke svaki bolesnik ga razliti- to doiivljava. I sve te nijanse treba umeino objainjavati da bi pacijent izbegao greike i pravilno se usmerio pri uveiba- vanju povrbinskog disanja za vreme veibanja prema ovom metodu, kao i da to umeSno sprovodi u svakodnevnom iivotu. Zato svaki bolesnik treba da uradi barem 3-5 ve- ibi sa metoditarem, da bi utvrdio navike pravilnog disanja i razjasnio glavnu ideju letenja. I tek posle toga moie se uspeino samostalno usavriavati.

Ako neko pokuba, uprkos naiim upozorenjima, da sa- mostalno ovlada pravilom leve ruke, neizbeino te pogredi- ti. Posle sticanja i utvrdivanja odredenih navika pristupa- nja metodu, neki bolesnici vole da primenjuju metod ne po pet minuta, vet. u nekom individualno prihvatljivom neprekidnom vremenu, recimo 15 ili 25 minuta, pa i viie. To ne moie da Skodi jer boravak u metodu, ako to ne za- mara, nikome i nikada nije kontraindikativan. Cak obrat-

Page 8: Disanje butejko

no, nalazeti se u takvom stanju, bolesnik poEinje bolje da shvata h a treba da izbegava veibajuti disajne cikluse.

Radi bolje otiglednosti prikaiimo grafitki ciklus naSeg disanja u potetnom periodu, pre veibi VEDD, i posma- trajmo kako se on postepeno menja sve dok organizam ne postane veoma izdriljiv (slika 2).

Slika 2. - Grajikon VEDD

Izutite grafikon prikazan na slici 2. Obitno pri udisa- nju i izdisanju, kod vetine ljudi, parametri disanja odgova- raju poziciji broj 1 (NQ 1) na grafikonu.

U takvom poloiaju puls je oko 80 udara u minutu, a frekvencija disanja-20 udisaja i izdisaja u minutu. To zna- t i da nam je za svaki nag udisaj-izdisaj potrebno:

60 : 20 = 3 sekunde.

Posle pripreme za veibanje i zavrfetka veibanja pra- vila desne ruke stvoreni su svi uslovi za prelazak na udisaj koji je znatno manje dubok, tj. kao da smo isekli deo dubo- kog udisaja, a to znati i izdisaja. Smanjeni udisaj odgovara

na grafikonu poziciji broj 2 (NG 2), i na taj naEin ubudude za vreme pristupa metodu disanja smenjivate se shodno poziciji broj 3 (NO 3).

Naravno da te, pri prelasku na manje duboko disanje, prvih dana pa tak i nedelja, za vreme nalaienja u metodu disanja disanje biti ubrzano, tj. za minut Ce Eovek u vetini slutajeva napraviti praktiEno do 40 udisaja i izdisaja. To znati da t e u takvom reiimu duiina trajanja udisaja-izdi- saja iznositi:

60 : 40 = 1,5 sekunda.

Prirodno je napraviti 40 udisaja i izdisaja u minutu, ali taj prelazni period mora se obavezno proti da bi se stvorila makar minimalna, ali stabilna rezerva ugljen-dioksida, da biste nautili da se bolje opuftate, da uspostavite potreban ritam i da postepeno stvarate, primenjujuti metod, pauzu posle izdisaja makar u trajanju od jedne sekunde, Vreme- nom de se, kao Sto se vidi sa grafikona, reiim disanja zao- Stravati, usled tega Ce se dubina udisaja-izdisaja smanjiti, a kontrolna (KP) i automatska pauza (AP) povetati. Kada se normalizuije disanje Ce odgovarati poziciji broj 4 (NQ 4). To znati da t e frekvencija disanja iznositi 8 udisaja-izdisa- ja u minutu, a jedan disajni ciklus iznosite:

60 : 8 = 7,5 sekundi,

to jest udisaj-izdisaj te trajati:

7,5 sekundi-4 sekunde (AP) = 3,5 sekunde.

Sve to govori o mnogo ?emu.

Vet prvih minuta veibanja, udubivSi se u metod, mi otigledno vidimo (slika 2) koliko razumno postupamo, preSavSi na Stedljivi reiim upotrebe vazduha, a to znati i na optimalnu varijantu njegove prerade i asimilacije u or-

Page 9: Disanje butejko

ganizmu. Posle nekoliko minuta krv viSe nede biti osiro- maSena, vet obogadena lekovitom ugljenitnom kiselinom. Usled toga javide se osetaj toplote i nagomilavanja snage, mogutnost odstranjivanja vedine najneprijatnijih napada itd., a da i ne govorimo o tome da de se razmena energije u organizmu umnogome poboljSati. Normalizovade se kise- lo-alkalna ravnoteia, koja ima veliku ulogu jer se njenim naruiavanjem javljaju mnoge bolesti.

Poznato je da se zdravlje kosmonauta nautno i veoma briiljivo proui-ava i ispituje a dobijeni rezultati zasluiuju svako poverenje. Evo kako je utesnik XIX Svetskog filo- zofskog kongresa, bioenergetski terapeut, specijalista za kosmitku medicinu E. D. Astafurov na Medunarodnom forumu za informisanje (MFI), koji se odriavao pod po- kroviteljstvom akademika Medunarodne akademije za in- formisanje (MAI) K. P. Butejka, to komentarisao:

,,Dovoljno je uspostaviti glavnu evolucionu osovinu Eoveka i pravilno disanje, tj. uspostaviti energetsku razme- nu dvostrukog kosmitkog sistema, i sve bolesti civilizacije, ukljutujudi i rak, zauvek te nestati."

Kao Sto vidimo, tokom primene metoda, mi se u pr- vom redu pridriavamo tog smera, ispravljajudi evolucionu osovinu (tj. kitmu) i normalizujuti disanje.

Veibanje asana ,,zmija," ,,usukivanje kitme" i drugih, jai-ajuti kitmu, omogutava nam da se uspeSnije suprotsta- vljamo bolestima.

Postoje efikasne praktitne mere zaitite od svakodnev- nih stresnih situacija, koje Stite i obnavljaju nervni sistem. Iskusniljudi uspeSnoprimenjuju meditacijui sve vrste opu- Stanja. Veoma su efikasne elementarno jednostavne veibe

za poboljSanje povrSinskog disanja, koje kao da se, usled snainih nervno-psihizkih svakodnevnih opteretenja,,,pri- tupljuju," Sto uzrokuje prekomerno zamaranje, gubitak ot- pornosti organizma, razdrailjivost itd. PovrSinsko disanje se moie poboljSati, tak i na poslu, bukvalno za nekoliko minuta, odveibavii sledetu praktiinu ve5bu.

Stanite uspravno i na trenutak zaboravite na svoje svakodnevne brige. Noge raSirite u Sirini ramena. Uradite kratak udisaj, podiiudi maksimalno ramena kao da u njih uvlai-ite vrat, i odmah izdahnite, isto tako prirodno i spon- tan0 sa opuitanjem ramena.

Na poi-etku veibanja te pokrete ponavljajte do prvog simptoma zamora, radedi neprekidno udisaj-izdisaj.

Z a potetnike se obii-no prvog danaveibanja preporutu- je da urade dva ciklusa povriinskog disanja: jedan ujutro, a drugi na kraju radnog dana. LJ svakom ciklusu za potetnike je sasvim dovoljno da urade po deset udisaja-izdisaja. Pri veibanju vazduhom se popunjava samo vrh pluta.

Ovu veibu testo nazivaju,,masaia duSe." Ona odlitno deluje na koru mozga, kao i na vid, sluh, tulo mirisa i jata imunoloiki sistem organizma. Veiba poboljSava funkciju polnih organa, pri letenju oboljenja koja su nastala usled ranije pretrpljenih nervnih stresova, zbog poremetaja psi- he ili pod uticajem negativnih emocionalnil~ preiivljava- nja. Veiba, takode, brzo otklanja umor i apatiju i poveta- va radnu sposobnost. Ova veiba je, u suitini, jedinstveno otkrite za ljude koji iele da se odreknu puienja, jer se ielja za puSenjem moie prebaciti na novi refleks-ielju za povr- ginskim disanjem. Veiba pomaie razvoj intuicije i intelek- ta i smanjuje opteredenje mozga, koje nastaje u procesu stvaralatkog rada. Doktor K. P. Butejko stalno ponavlja:

Page 10: Disanje butejko

,,Covek, koji je ovladao povrSinskim disanjem, odriava iz- vanrednu prisebnost i u najsloienijim situacijama:'

Disajni ciklus se, po pravilu, veiba 30-60 puta, pri temu se udisaji-izdisaji ponekad mogu smenjivati nakon kratih pauza, da se ne dozvole tak ni simptomi zamora.

Veiba se izvodi samo na gladan ieludac, tj. najmanje dva sata posle uzimanja hrane. Nema svrhe dnevno veiba- ti viSe od tetiri ciklusa.

Ovoj veibi odaju sve viSe priznanja ljudi koji veiba- ju prema utenju doktora K. P. Butejka. Veiba je detaljno opisana u nedeljnom tasopisu,,AiF" u broju 47 (120) od novembra 1996. godine, gde se istite da se svakodnevnim veibanjem zdravlje moie satuvati godinanla. Ali treba za- pamtiti da je osnova za izletenje i shvatanje mehanizma dejsta normalizacije disanja, tj. prodiranje u metod pri iz- vrSavanjupravila desne i leve ruke. Samo pod tim uslovima moiete stvarno istraiivati sebe i svesno shvatiti potrebne etape samousavrSavanja.

Primenom metoda VEDD, treba da se postepeno pri- vikavate (Eak i u normalnom stanju) da stalno oseCate bla- gi nedostatak vazduha.

Istaknimo joS jednom, upravo volja igra glavnu ulogu i nju treba svakodnevno vaspitavati i pojatavati, Jer, jedino snagom volje moie se smanjiti dubina disanja. Ne govori bez razloga doktor Butejko da njegov metod nije za slabi- Ce, vet za ljude snainog duha.

Kao Sto smo isticali, posle svakih pet minuta, kao i pre veibanja, treba meriti frekvenciju pulsa (FP) i KP. Mebu- tim, ako se FP moie izmeriti ved posle pet minuta, tada se merenje KP preporutuje makar 2 minuta kasnije, to jest

posle raspodele ugljenitne kiseline u organizmu. Na taj na- tin kod vas se nehotitno stvara neka dvominutna nepopu- njena pauza, i da vam u tom vremenu ne bi bilo dosadno celishodno je da odveibate neku od vaSih omiljenih veibi, prema preporuci tibetske medicine, koje se obitno izvode za vreme svojevoljne zadrSke disanja.

VeCina ljudi tim oseti nemot, odlazi lekaru ili vidaru (vratu) i pije lekove ili ekstrakte (tajeve) od trava. I uopite ne razmiiljaju o tome kakva se ogromna snaga samoizlete- nja krije u njima samima! Ali ta s n a p je blokirana.

Postoji mnogo natina da se pomogne organizmu i po- veta njegova otpornost (imunitet). Jedan od tih natina predlaiu tibetski vrati. Kompleks veibi koji navodimo praktitno je dostupan svakom toveku.

Ceo kompleks veibi najbolje je raditi zatvorenih oti- ju. On potinje od trljanja dlanova dok se u njima ne pojavi osetaj toplote.

Ujutro, leEeti u postelji, dlanovima jako izmasirajte uji odozgo nadole 30 puta. VeIikim prstima praviti pokrete iza ujiju, a ka2iprstima PO uinim jkoljkama. Pri takvom redovnom masiranju lice se ititi od bora, poboljjava se funkcija nerva lica (facijalnognerva, Eiv- ca) i cirkulacija krvi na slepootnicama, a jac'aju zubi.

Page 11: Disanje butejko

Desni dlanprislonite na c'elo, a levim odozgo (po teme- nu glave) izvoditi pokrete udesno-ulevo 3 0 puta. Mali prsti su za to vreme iznad obrva. Posle te vekbe treba mirno odleiati 1-2 minuta, obavezno zatvorenih oc'i- ju, koncentriiutipainju na c'elo. Rezultat je da nestaju glavobolja i vrtoglavica.

Zadnjom (gornjom) stranom velikih prstiju masirajte oc'ne jabuc'ice 15 puta. Ta vetba blagotvorno utic'e na nervni sistem i ititi oc'i od oboljenja.

Snakno uvucite stomak prema kic'mi, a zatim ga istu- rite. To uradite 20-30 puta. Osobe koje su slabe neka poc'nu od 5 do 1 0 puta. Ova masaka otklanja zastoj kuti i krvi, pojac'ava cirkulaciju Zimfe, pomake da se oslobodite suviine tekine, a posebno blagotvorno deluje na jetru i ieludac'no-crevni trakt.

Sedite na kraj kreveta i prebacite desnu nogu preko le- ve. Dlanom desne ruke 30puta izmasirajte udubljenje na stopalu desne noge. Zat im levu nogu prebacite pre- ko desne i uradite to isto na stopalu Ieve noge. Preko bi- oloiki aktivnih tac'aka na stopalu prenosi se blagotvor- no dejstvo na mnoge unutrainje organe, reguliie se rad srca i otklanjaju oboljenja krvnih sudova.

Ruke sa ,,zabravljenim" prstima (staviti prste jedne ruke izmedu prstiju druge rukel3 staviti na potiljak. Uradite rukama po 15 horizontalnib i vertikalnih po- kreta da biste pojac'ali cirkulaciju krvi u velikim krv- n im sudovima mozga i podstakli cirkulacija kitmene moidine. Masaia je korisna za vrat.

Primedba prevodioca.

Cvrsto pritisnite dlanovima ruku uii i vrhovima prsti- ju naizmenic'no dobujtepo zatiljku. Vekba otklanjagla- vobolju na zatiljku i pomake da se oslobodite iuma u uiivna.

Posle odveibanog celog kompleksa veibi korisno je popiti Zaiu vode, podnoSljivo tople ili sobne temperature, i nekoliko minuta odleiati, opustivii se potpuno. Kom- pleks veibi moie se raditi ne samo ujutro, vet u bilo koje vreme kada ieludac nije optereLen hranom.

Vremenom Ce vam biti potrebno joS viSe strpljenja jer se posle dovodenja KP do 20-25 sekundi ona poveCava veoma sporo, pribliino jednu sekundu za nedelju dana. Ali Sta da se radi, uvaiavaCemo uputstvo koje nam je dato u Jevandelju:

,,Vaiim strpljenjem spasitete vale d uie."

(JevandeQe po Luki 21:19)

Sve Sto radimo za normalizaciju disanja omoguiava nam da se preporodimo. A sve Sto je dragoceno rada se u mukama i njegovo usavrSavanje zahteva rnnogo strpljenja i volje. Verovatno su zbog toga bolesnici metod VEDD krstili kao drakonski. On nikome ne daje podtedu. Pri udi- saju-izdisaju sa podignutim pogledom uvis obitno vam pada na pamet ruvena poslovica: ,,Idem kuda oti gledaju." Samo Sto morate iCi, naravno, ne nogama, podto je poza statitna, vet svojim disanjem. Pri tom treba disati tiho, ,,kao midil," apsolutno beiumno, mirno, ravnomerno, na fonu oseEaja opuitanja. Neki tak prvobitno praktikuju ,,izazivanje9' guSenja. Pri normalizaciji disanja u metodu zubi nisu stisnuti, jezik mora biti opuiten i imati ob1ik"lo- pate," metoditari bar tako tvrde u svojim izraiavanjima.

Page 12: Disanje butejko

TEHNIKA IZVODENJA NEKlH V E ~ B I ZA DOVODENJE SADR~AJA UCLJEN-DIOKSIDA

U ORCANIZMU NA NORMALU

Asana ,,Zmijam

Doktor Butejko smatra daje asana,,ZmijaV (slika 3 i 4) najefikasnija veiba za osobe koje savladuju sistem lerenja po metodu VEDD. Medutim tu veibu treba uveibavati ne kao obitnu joga veibu, nego uzimajuii u obzir mnoge bit- ne zahteve koje vam preporuzuju metodizari Centra.

Slika 3

Slika 4

Poza: Savijte ruke sa dlanovima na podu ispod rame- na. Noge ispruiite u Sirini ramena, Stopala (vrhove nogu) malo zateqnite orema sebi.

Page 13: Disanje butejko

Tehnika veibanja: Potpuno se opustite, izmedu osta- log, i snagom volje. Podiiite glavu uvis, zatim grudi, savija- juti se nagore i istovremeno kao da iz sve duSe udiiete, ali sa minimalnom kolitinom vazduha.

Isteiite leda bez suviinog naprezanja, ali glavni napor i svu snagu pri tom uloiite u privlatenje vrhova nogu pre- ma sebi (slika 4).

Za vreme fiksiranja tela (zadriavanja u odredenom poloiaju; zauzimanja potetnog stava) ramena malo podig- nite uvis, a glavu obrnuto kao da je skrivate izmedu rame- na. Ne pridriavajte se rukama.

PosIe fiksiranja sledi zadrSka disanja, prvih dana u trajanju od 7 do 8 sekundi, zatim postepeno povetavajte zadrsku disanja do 20 sekundi, a posle godinu dana, u za- visnosti od litnog osetanja i vise.

Efekat. Veiba daje unutraSnju bodrost i uverenost. Snaga se vrata u telo. Otklanjaju se probadanja i reuma- tizam miSita. Odstranjuje se vratno-grudna osteohondro- za. Smanjuju se predasi. Veibaje odlitno sredstvo za profi- laksu od razlititih ,,pre." Smanjuje se pogrbljenost, a posle dva meseca veibanja ona potpuno nestaje, Nestaju zatvori i povetava se apetit. PoboljSava se san. Veiba pozitivno uti- Ee na povetanje tovekovih umnih sposobnosti.

Veiba se, po pravilu, izvodi u veternjim satima i uvek, kao i druge veibe, pola sata pre uzimanja hrane, Vreme- nom se moie postiii da se veiba izvodi 25 puta, ali je u potetku treba veibati jedan do dva puta, ne vise.

Asana ,,Uvlac'enje stomaka"

To je disajna veiba, u :emu je i njena vrednost. Ovu veibu nazivaju joS i ,,suiavanje stomaka."

Tehnika veibanja. Blago se nagnite i stavite ruke na kolena. Snaino uvucite stomak i zatim sa njim napravite pokret uvis. Zadriite se u tom poloiaju 10-15 sekundi. Posle nekoliko dana zadrika se moie vremenski povetati, dodajuti svakoga dana po jednu sekundu. Vremenom se ta veiba moie izvoditi osam puta dnevno.

Efekat. Veiba pomaie jai-anju volje. KO izvodi ovu ve- i b u uvek se oseta mladim, zdravim, jakim i dug0 iivi. Ta- ko tvrde ljudi koji su izutavali ovu asanu.

Prilikom izvodenja te veibe kod mnogih ljudi mogu se javiti blaii bolovi u predelu srca. Ali to ubrzo nestaje, samo se ne treba preopteretivati.

Prilikom samostalnog veibanja veoma je efikasna meditacija.

Tehnika veibanja. Zauzmite pozu polulotos ili lotos. U toj pozi proporutuje se da u sebi izgovorite retenicu: ,,Nepokolebljiv Sam kao stena. Moj poloiaj niko ne moie naruSiti."

Ponovite ovu retenicu 12 puta.

Page 14: Disanje butejko

U navedenoj pozi moiete se nalaziti i duie vremena, . koncentriSuCi painju na srce.

Efekat. Ova veiba je tudo-veiba. Proverite. Nju treba izvoditi medu prvim veibama, poieljno je u jutarnjim i veEernjim satima. Ona podstite rasteretenje nervnog siste- ma.

Koncentvacija painje

Ova veiba efikasno utiEe na poboljbanje ne samo mi- saone nego i psihiEke aktivnosti i predstavlja otigledan primer postepene normalizacije disanja tokom koncentra- cije. Veiba jaEa snagu volje, disciplinuje i namenski usme- rava misli i razvija maStu.

Veiba je otkriie za ljude slabe volje, pasivne i potibte- ne iz raznih razloga. Upravo ta veiba omoguCava Eoveku da uvek bude priseban i odlutan u svojim aktivnostima u bilo kojoj situaciji.

Da bi se postigla potpuna koncentra.cija treba izabrati odgovarajuie mesto i osamiti se u potpunoj tiSini. Sa vama ne sme biti mnogo ljudi jer veliki broj ljudi rasplinjava misli. Ne sme biti ni drugih faktora koji odvlate painju. Isto tako prethodno treba pripremiti dobru prostirku, potruditi se da budete dobro raspoloieni i sesti zauzimajuli udobnu i dobro savladanu pozu, poieljno pozu lotosa. Z a vreme izvo- denja veibe ne sme biti nikakvih bolnih oseCaja.

U zauzetoj pozi ispravite telo, ali bez ikakvog napreza- nja. Tokom koncentracije treba da osetite opuStanje. To je veoma vaino.

Najpovoljniji sati za koncentraciju su jutro i veEe.

Da biste se bolje koncentrisali, pored ranije navedenih uslova, telo treba da vam bude Eisto i morate stalno odria- vati njegov tonus vodenim terapijama, pravilnom dijetom i redovnim fizitkim naprezanjima.

Objekt koncentracije moie biti bilo koji predmet, ali je za poEetak najbolje usmeriti painju ka tamnom krugu preEnika 10 milimetara, nalepljenom na iut i papir. Krug treba da se nalazi u visini oEiju ili obrva na rastojanju is- pruiene ruke, Na predmet koncentracije treba fiksirati ne samo pogled nego i misli. Vreme koncentracije obitno iz- nosi 12 do 15 minuta, ali treba poteti sa tri minuta.

Mnogi ljudi uspebno usmeravaju painju ka plamenu upaljene sveCe.

Za vreme koncentracije ne smete treptati ni imirkati jer sve treba da bude zasnovano na osedaju strpljivosti i upornosti. Zato se moie i potrebno je jedan do dva puta zaimurivbi, zamisliti u svojoj maSti predmet koncentraci- je.

Koncentracija je veoma vaina veiba, posebno za ljude koji se bave umnim radom.

Ako se koncentracija izvodi pre fizitkih veibi ona veo- ma efikasno deluje na organizam.

Page 15: Disanje butejko

KOMPLEKS V E ~ B I POSLE IZLASKA IZ METODA

Same po sebi ove veibe su veoma jednostavne a uz to za njihovo izvodenje potrebno je samo 2-3 minuta, ali je njihov efekat veoma znatajan, posebno za ljude, koji bolu- ju od bolesti otiju ili imaju slab nervni sistem.

Veibe se izvode na sledeii natin:

snaino zaimurite i za t im otvorite oc'i (postupke pono- vite 5 -1 0 puta);

i t o je mogute jac'e i brie stisnitepesnice i za t im ibpola- ko opuitajte (postupak ponovite 5 - 1 0 puta);

masirajte uine ikoljke ( to posebno revnosno treba d a rade ljudi koji imaju problema sa slubom);

isteiite se.

Veibe koje se preporuc'uju z a vec'ernje sate:

meditacija;

poza ,,zmijam i

,,uvlac'enje stomaka."

Ljudi koji se bave umnim radom a posebno ljudi koji rade u sedetem poloiaju, poieljno je da za vreme dnevnog odmora koriste kratke pauze za izvodenje veibi, koje spre- Eavaju da se nervni sistem suviSe zamara i snabdevaju orga- nizam ugljenirnom kiselinom. Te veibe su veoma proste i tokom radnog dana treba se truditi da se odveiba makar jedna od njih.

Prva veiba. Sesti na stolicu tako da vam leda budu Sto bliie naslonu stolice. Polako zategnuti unazad ramena,

vrat i glavu i istezanje zavrSiti sa primetnim naporom. U takvom poloiaju zadriati disanje na 10-15 sekundi. Pre istezanja snagom volje opustite telo u trajanju od 1 do 2 sekunde, usled tega se vaSe telo automatslu samo isteie. Veibu ponovite 3 do 10 puta.

Ubrzo Cete osetiti efikasnost te veibe. Ovom veibom se praktitno postiiu isti rezultati kao u pozi ,,zmija."

Druga veiba. Sesti do pola, savivSi levu nogu u kolenu ali ne odvajajuii petu od poda. Desnu nogu ispruiiti i ot- kloniti Sto je moguCe dalje u stranu. Ruke staviti iza leda, a prste ,,zabraviti." Premeitati teiinu tela s jedne noge na drugu, ne podiiuti pri tom karlicu.

Efikasnost preporuka doktora I<. P. Butejka umnogo- me zavisi od vaSe sposobnosti da se opustite. Reklo bi se da je to jednostavna veiba, a u stvari za njeno potpuno ovladavanje potrebne su godine. Poznavaoci istotnih me- toda letenja smatraju umeSnost opuStanja glavnom i naj- korisnijom veibom, koja poboljdava rad srtano-vaskular- nog sistema, smanjuje hipertoniju, poveCava iivotni tonus itd., a najvainije je :to smiruje nervni sistem i spretava stres. Uz to umeinost opuStanja u velikom stepenu nor- malizuje disanje,

Z a opuStanje, posebno u potetku, treba mnogo vre- mena. Kasnije je dovoljno 5-10 minuta. Odvaini i ljudi

Page 16: Disanje butejko

jake volje mogu po nekoliko puta dnevno da se opuStaju snagom volje na 1-2 minuta, Sto je veoma korisno u eks- tremnim situacijama.

Doktor K. P. Butejko razmatra opuStanje s tatke gle- diSta umeSnosti popunjavanja organizma ugljen-dioksi- dom.

Opuitanje se moie izvoditi u bilo kojoj udobnoj pozi. Ta asana je, u suitini, kombinacija fizitke veibe i usmera- vanja painje ka tim delovima tela (miSiCi) koji su vam bili najnapregnutiji. Komanda za opudtanje mibita daje se pri izdisaju i umno je veoma prijatno propratena. Najbolje je poteti opubtanje od udova, otnih jabutica, miSiCa glave i vrata,

Poieljno je da se nautite da pri opuStanju udova u nji- ma izazivate prijatnu toplotu, teiinu i nepokretnost. U pr- vo vreme mogu se javiti mnogobrojne tedkote, ali se one takode mogu savladati. Pomodu disanja pretvarajte sve oko vas u istinsko uiivanje. Pri tom Cete oseCati da se vaS organizam ne oslobada ugljenitne kiseline.

Zapamtite da se pri uiivanju uglavnom vrSi osnovna popuna organizma ugljenitnom kiselinom. Vremenom Ce- te to obavezno poteti da oselate,

Pre nego .?to zaspite, opustite se makar 3-5 minuta. Ako se vaie disanje u procesu opuStanja usporava i omo- guCava vam da se pomoCu njega oslobodite raznih napre- zanja-to je otigledan znak da se pravilno opudtate. Pre spavanja veoma je korisno da svesno poleSkarite sa svojom uobraziljom ,,bebe.'' To je bolje od bilo kakvog sna.

Osobama koje su hronitno nesvesno napete, iskusni poznavaoci ove asane preporutuju da za vreme veibanja

izgovaraju sledeCe reti: ,,VaSe ruke leie raiirene u sveioj travi, vaSi prsti kao da miluju roze cvetove, a vaSe ot i osme- hom izraiavaju svet tiSine."

Posle godinu-dve dana sami Cete uspeSno izvoditi ovu improvizacQu.

Meni je teSko da zamislim tak i potpuno zdravog tove- ka kome ne bi koristilo opuStanje. Ono je, u suitini, otkri- Ce za ljude koji iele da poboljdaju svoje disanje.

Izlazak iz poze opuitanja mora biti propraCen aktivno- stima punim optimizma.

ODGOVORI NA PITANJA KOJA SE NAJCESCE POSTAVLJAJU K. P. BUTEJKU I NJECOVlM METODI~ARIMA u JAVNIM NASTUPIMA

I TOKOM PRAKTICNIH VEZBI

U javnim nastupima K. P. Butejko teii da izloii osno- ve svog utenja o normalizaciji disanja, za Sta je potrebno mnogo vremena. Zbog toga on nema mnogo mogutnosti da odgovori na veliki broj pitanja. O n je prinuden da na njih odgovara kratko.

Jo6 je komplikovanije metoditarima jer je njihov glav- ni zadatak da praktitno obutavaju bolesnike u primeni metoda. I za to odredeno vreme oni ulaiu napore da svaki bolesnik potpuno usvoji mehanizam prelaska na povriin- sko disanje, da postigne dvostruku kontrolnu pauzu (u od- nosu na prvobitnu), da za vreme petodnevnog obutavanja