Click here to load reader

Udruga mozaik mozaik postojanja

  • View
    838

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

We see reality the way we are

Text of Udruga mozaik mozaik postojanja

  • 1. Mozaik Postojanja"if you want to go somewhere youve never been before, you haveto take a path youve never taken before"

2. to i kako vidimo i percipiramo? 3. to smo vidjeli i percipirali nekad? Prvi sustavan opis nonog neba dao je u I. stoljeu Ptolemej u svom Almagestu,u kojem je izloio geocentrian sustav svijeta. Prema toj slici, Zemlja miruje u sreditu svijeta, a svi planeti, Sunce, Mjesec i zvjezdani svod okreu se oko nje. Ova se slika odrala iduih etrnaest stoljea. 4. to smo vidjeli nekad? Nikola Kopernik - (Nicholas Copernicus), 19. veljae 1473. - 24. svibnja 1543.), poljski astronom iz Kraljevske Prusije De revolutionibus orbium coelestium ( O Revoluciji Nebeskih Sfera, 1343). Kopernikov ili heliocentrini sustav svijeta zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okree oko svoje osi i da krui oko Sunca. Analizirajui neobina prividna gibanja planeta, pokazao je da se ona mogu jednostavnije objasniti time da se Zemlja i ostali planeti gibaju oko Sunca. Kao i astronomi prije njega, Kopernik je vjerovao da planeti krue oko Sunca po savrenim krunicama. 5. to smo vidjeli nekad? Johaness Kepler - 27. prosinca 1571. -15. studenog 1630.), njemaki astronom Nakon to je diplomirao na Sveuilitu u Tbingenu 1591. zainteresirao se za astronomiju, osobito za teorije Nikole Kopernika (14731543), koji je tvrdio da se Zemlja kruno okree oko Sunca. Pripremajui Kozmiki misterij, Kepler se po preporuci Tycha Brahea odluio prvo prihvatiti opisa gibanja Marsa. Nakon trogodinjeg rada na osnovi Braheovih podataka, zakljuio je da se staza po kojoj se giba Mars razlikuje od krunice za vrijednosti koje premauju one koje bi mogle nastati zbog pogreaka u promatranju. Otkrio je da je njegova izduena staza ustvari elipsa. 6. to smo vidjeli nekad? Galileo Galilei - (15. veljae 1564. 8.sijenja 1642.) U svom poznatom djelu Dialogo sopra i duemassimi sistemi del mondo tolemaico eCopernicano iznio je uenje Kopernikovogheliocentrinog sustava kao jedino ispravnozbog ega je zavrio u okovima od straneRima, koji ga je osudio na zatvor, a kasnijena kuni pritvor, gdje je bio do svoje smrti. Otkrio je da Jupiter ima etiri vlastite malenezvijezde koje se kreu oko njega (promatraoje etiri Jupiterova najvea mjeseca). Otkrioje da je blijedi sjaj Mlijene Staze zapravosvjetlo tisua zvijezda. Promatrao je sunevepjege. I vidio je da planet Venera pokazujemijene, pojavljujui se u obliku rastueg ipadajueg srpa, ba kao i Mjesec. 7. MISAO Pitanja na koje treba odgovoriti su: to je misao?Kako ona nastaje? Kada nastaje? Gdje? Zato?... misao nije proizvod nastao razmiljanjem misao je odgovor pamenja iz neke ranije faze ivota razmiljanjem prebiremo po osjeajnim i tjelesnim mapama pamenja to je proces odgovora pamenja na svaku pojedinu situaciju odgovor koji nadalje dovodi do daljnjih doprinosa pamenju, uvjetuje i pokree sljedeu misao misao, po svojem redu/nastanku djelovanja je u osnovi mehanika. 8. Mehanika osnova misli Nsiam vrevjoao da zpavrao mgou rzmjaueti ono totaim. Zaavljhuuji nobnieoj moi ljdksuog mgzoa,pemra irtasiavnjima zansntevknia sa Cmbargeida, njievano kjoim su roedsljdoem npiasnaa slvoa u rijei,jdieno je btino da se pvro i zdanje sovlo nlaaze na sovmmsjteu. Tkao solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bezozibra na ovu oloknost, tkest meote tiati bezpobrelma. Ovo je zobg tgoa to ljduksi mzoak ne tiasavko slvoo zasbneo, ve rijei prmraota kao clejniu.Oavj preomeaj je ljiavo nzavan tipoglikemija. 9. Kako nastaje misao? Proces odrastanja Okruenje Iskustvo kroz nauenu percepciju 10. Kako razmiljamo? to su to obrascirazmiljanja iponaanja? Prije djelovanja slijedi misao. Misao kreira emociju Emocija definira reakciju/djelovanje 11. Nitko nije pametniji od ivota Kakvi su nai obrasci danas? Roenje, kolovanje (smijer drutveno prihvatljiv ifinancijski koristan), brak, djecu (koju onda opetformiramo kroz iste obrasce), posao, smrt Kompletna stvarnost okrenuta je prema van iprema zadovoljenju potreba na vanjskoj razini Kontroliramo ivot izvana i smatramo ljudsku rasunadmonom u odnosu na sve druge oblike ivota Zemlja nam nije dana na iskoritavanje ve nabrigu 12. Kako razmiljamo? Dva pristupa stvarnosti Pozitivan Negativan 13. Kako razmiljamo? Negativan pristup stvarnosti 14. Kako razmiljamo? Pozitivan pristup stvarnosti 15. Zato razmiljamo kako razmiljamo? Primjeri pozitivnih obrazaca: Sve je u redu, napravio si najbolje to siznao/la Ja volim sebe i opratam si... Imam povjerenja u ivot Sve to mi se dogaa je iskustvo koje megradi u boljeg ovjeka 16. Kako razmiljamo? Cilj: vlastitim odabirom promijenitiobrasce razmiljanja iz destruktivnih upozitivne Zato: Zato to evolucija ne podrava nita to nepodrava ivot, a destrukcija i negativnostsu protivni ivotu i postojanju. Selekcijskimprocesom takvi pojedinci odumiru bre. 17. Biramo li sami nain razmiljanja? Carollyn Myss Anatomija duha prvi energetskicentar/akra - utjecaj kulture, obitelji i potreba zaprihvaanjem Zato odabiremo destruktivne obrasce? Nae misli formiraju drutveno prihvatljivi obrascirazmiljanja kojima nas ue od roenje. Iskustvo nam potvruje ispravnost NE! Iskustvo nam reflektira misli kroz fiziku razinukako bi osvjestili destruktivnost doivljaja svijeta 18. Emocije Emocije su stanja uzbuenosti organizma koja se izraavajukroz: Specifina ponaanja Fizioloke promjene Subjektivni doivljaj Ugoda, uzbuenje, euforija, ekstaza, tuga,depresija, strah,tjeskoba, ljutnja, neprijateljstvo, smirenost... Zato se ponaamo na odreeni nain ovisi o naimsubjektivnim osjeajima, dogaajima i ljudima naimemocijama Emocije se izraavaju i u formi motornih odgovora, posebnopokretima miia lica 19. emu slue emocije? Emocije postoje da ukau nanegativne/pozitivne obrasce razmiljanja Osjeaj neugode pokazuje na podrujerazmiljanja koje treba osvijestiti ipreoblikovati u pozitivan obrazac Ukoliko se negativan obrazac razmiljanjane transformira dolazi do oboljevanja nafizikoj razini negativnost se akumulira utijelu 20. Veza izmeu razmiljanja i emocija Svaka misaopobuuje osjeaj Osjeaj stvaraemociju Emocije su pokazivaipozitivnog ilinegativnogpredznaka misli 21. Djelovanje Djelujemo putem rijei ili putem fizike reakcije Kada nismo svjesni misli koja je potakla naedjelovanje djelujemo na nain da umanjimo svojnegativan unutarnji osjeaj ili pojaamo pozitivanunutarnji osjeaj Analizom vlastitih misli dolazimo u dodir saonima koje izazivaju negativne osjeaje te ihradom na sebi moemo transformirati 22. Percepcija i emocije Smislena interpretacija neobraenihosjetnih doivljaja u skladu s naimznanjem, iskustvom.. Zato promijeniti percepciju? Ne ponavljanje loih iskustava Kako promijeniti percepciju? Introspekcijom i prepoznavanjem obrazaca 23. Percepcija i emocije Moemo li promijenitipercepciju? Da, treningom! Edukacijom Konstantan rad namodanim vijugama 24. Ego? Ego je onaj dio svijesti koji se poistovjeuje sa tijelom. Ego je u stvariprva i poetna misao: Ja sam ovo tijelo Laikim rjenikom ego se moe definirati kao ponos na samog sebe.Misli kao to su: moje tijelo i um, moj intelekt, moj ivot, mojebogatstvo, moja ena i djeca, ja sam zasluio da budem sretan, itd.dolaze samo iz ega. EGO je doivljaj i percepcija vlastitog JA, svijesto sebi (predmetima i realitetu), svojoj aktivnosti, jedinstvenosti ikontinuitetu u vremenu. Ego, to je nae miljenje, pamenje, inteligencija, uenje, govor,percepcija doivljaja, motorika, emocije, samoodranje, osjeaj zarealitet, testiranje realiteta (razlikovanje unutarnjeg od vanjskog),sposobnost predvianja posljedica akcije, objektni odnosi Ego je okrenutost prema zadovoljenju vlastitih fizikih potreba -egocentrinost 25. Ego i fiziki svijet Ego vodi na ivot na osnovu miljenja da jenae postojanje ogranieno s naih 5 ula,umom i intelektom i identificirajui se s njimado odreene mjere Programirani smo da budemo ambiciozni Ego se ui od drutva, religije, kulture Ego je um, um stvara ego 26. Ego i ljubav Ljubav nije neto to moete dobiti izvana Ljubav moe nastati u Vama, ali ne moe doi u Vasizvana Ako ste voljeni s ljubavlju koja dolazi iz ega nakonnekog vremena osjeat ete se kao da ste drani ulancima umjesto u rukama ljubavi Ego eli postati gospodar drugih, eli ih posjedovati Ljubav na koju je spojen ego je oblik ljubomore Dopustite egu da postoji, to je dovoljno, ali prihvatitesebe i sve e se poeti mijenjati. 27. Tko sam ja? Znamo li promatrati sebe? Zato je vano raditi na sebi? to sve ukljuuje rad na sebi? 28. Emocije i osobni razvoj Kako koristiti emocije za osobni razvoj? Srea ili patnja? 29. Moemo li promijeniti misli? Misao vodilja u transformaciji negativnih misli misao mora podravati svaki oblik ivota 30. to je bol? Bol je kemijska reakcija na unutranju ilivanjsku traumu koja nas upozorava da radimoprotiv sebe. Upozorava nas da obratimo panjuna krivu procjenu koja nas je dovela do boli Bol je vodi prema boljem ivotu, usmjeravanas na misli i djelovanja koja moramopromijeniti Upozorava nas na naueni destruktivni obrazackoji trebamo transformirati 31. Privlaenje i ogledala? Zajedniki nazivnik svega to nam se dogaasmo mi sami Drutvo nas odgaja da krivce za ono to namse dogaa traimo izvan sebe Svi smo mi vlasnici svog ivota i svojih ivotnihokolnosti, a samim time u nama je mo dapromijenimo svoju stvarnost Mi kontroliramo svoju stvarnost Sve je samo stvar izbora 32. Privlaenje i ogledala? Ne vidimo stvari onakve kakve one stvarno jesu; vidimo ihonakve kakvi smo mi sami. Protumaimo si vlastita iskustva.Sva iskustva su neutralna. Ona nemaju smisao. Mi im dajemosmisao izabranim nainom interpretacije. Ako smo sveenici,svugdje nalazimo dokaze o Bojoj prisutnosti. Ako smo ateisti,u svemu vidimo odsutnost Boga. Mi stvaramo svoju vlastitu realnost izborom naina kakotumaimo svoja iskustva. IBM je opazio da nitko u svijetu nema osobno raunalo i to je protumaio kao da nema trita za njih. Dvojica koja su ispala s fakulteta, Bill Gates i Steve Jobs, su gledala na istu stvar i vidjela ogromnu priliku. Jednom je Thomasu Edison priao pomonik dok je ovaj radio na niti za arulju.

Search related