List

uče

nik

a Ško

le z

a um

jetn

ost

, diz

ajn,

gra

fiku

i o

dje

ću Z

abok

© S

iječ

anj 2014.

godin

e ®

№ 0

00000000000004 @

Cijen

a 20 k

una

NATJECANJE-IZLOŽBA LIK PORUKE

PORUKE/MESS@GES MIJENJAJUĆI

MIJENJAJUĆI SEBE MIJENJAM DRUGE PROJEKT

PROJEKT KLIKNI&UČI VOLIM

VOLIM BOŽIĆ RADIONICA

RADIONICA UMJETNIČKE GRAFIKE V&W

V&W - ZNAKOVI VREMENA U SRCU

U SRCU EUROPE EMISIJA

EMISIJA NAŠ GLAS NATJECANJE

Tema broja: kuća

slavnih

QR code

Brlog.biz loves QR technology

http://qrcode.com.hr

Editorijal: Vinkovački orion 00024Putopis: U srcu Europe 00028

Venecijanski bijenale 00030Grafičari u Radinu i Uvezu 00032

Intervju: Tarana - fantastični duo iz New Yorka 00038Svjetlo i pokret Rebeke Gašpar Curman 00042

ČIK (pogodi) 00046

Studio Typonine 00033 Emisija Naš glas 00034Život je izazov prepun iznenađenja 00036

impressumIzdavač Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok Za izdavača Božica Šarić, prof. Glavni i odgovorni urednik Marta Čaržavec, 4.d Grafički urednik Marta Čaržavec, 4.d Redakcija Ana Medvedec, 4.mt, Sara Vrgoč, 4.d, Barbara Micek, 4.d, Helena Brundić, 3.d, Vanja Hozmec, 4.d, Florijan Lacko, 4.d, Petra Uvodić, 2.d, Dora Komljen, 2.d Fotografija Ivan Gršić, 3.d, Rebeka Gašpar Curman, 4.mt Fotografija na naslovnici Božica Breber, 4.d - prvonagrađeni rad LIK 2013. Profesori mentori Nikola Sinković, Darko Milošić, Ruža Leskovar Godina izdanja 2014. Oblikovanje Nikola Sinković Naklada 100 kom. Tisak Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, Prilaz prof. Ivana Vrančića 5, Zabok

www.ss-sudigo-zabok-skole.hr

Poštovani čitatelji,čast mi je i zadovoljstvo uvesti vas u novi broj školskog lista Tabula nova. Prilikom odabira članaka nastojali smo pokriti koliko je god moguće više zanimlji-vih i različitih područja te vam tako donosimo teme iz dizajna, fotogra-fije, putovanja i izložaba.Osim toga, u ovom ćete broju pronaći pregled društvenih događanja u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok kao i pregled sudjelovanja naših učenika i profesora na događanjima, natjeca-njima i smotrama izvan škole. Tu se možemo pohvaliti izuzetno uspješnom godinom i

00002

Volim Božić / Međunarodni dan mira / Zlatna jesen zabočka 00020Radionica umjetničke grafike / Sajam poslova 00021

Verdi&Wagner - Znakovi vremena 00022

Tema broja - Kuća slavnih 00004

Projekt Klikni&Uči 00019

Natjecanje-izložba LIK: Božica B. pomela konkurenciju 00014Poruke/Mess@ges /// Natječaj Hrvatska 28. članica EU 00016

SFerakon / Moja Europa / Mi smo mladi Europljani 00017Mijenjajući sebe mijenjam druge 00018

Sadržaj (okreni)

U temi broja ovoga vas puta častimo posebnom poslasticom. Naime, predstavljamo vam petero naših bivših učenika koji su nasta-vili studije umjetničkih nota, započeli uspješne karijere u sferi vizualnih komunikacija, indu-strijskog dizajna i kao nastavnici te s njima napravili intervjue. Ono što nas, međutim, pomalo žalosti je to što

nam nisu svi stali u ovaj broj poput profesorice Jelene Klasić te kreativ-nog para Josipe Grego-rina i Luke Šimunjaka. Obećavamo kako ćemo to nadoknaditi u idućim brojevima. Zadovoljstvo mi je objaviti kako se nastav-lja projekt Klikni&Uči kroz aktivnosti koje daju smisao održivosti ovoga projekta, a radi se o snimanju dokumentarca Kratki rezovi realizma, što smatramo važnim korakom u nastojanji-ma da kvalitetu učenja i rada u našoj školi

podignemo na što veću razinu.Na kraju vas, dragi učenici i nastavnici, pozivam na aktivno sudjelovanje u kreira-nju našeg zajedničkog časopisa. Radujemo se svim sugestijama, ali i kritikama koje će pomo-ći u poboljšanju njegova sadržaja./////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////Marta Čaržavec, 4.d

...uvodnikUspješna godina ŠUDIGO-areći da smo bili ne samo među najboljima u Hrvatskoj nego i najbo-lji. Dokaz tome je, prije svega, prva nagrada Božice Breber na Držav-nom natjecanju-izložbi iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna LIK čiji pobjednički rad krasi našu naslovnicu, potom drugonagrađeni strip na natječaju EU dele-gacije koji su izradile Klara Vitković, Jelena Benger i Vesna Mundjer i kojeg u cijelosti do-nosimo na stranicama Tabule.

00003

Ku

ća slavnih

Pod svjetlima reflektora i našega zanimanja ovoga su se puta našli nekadašnji učenici Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok koji postupno grade snimateljske, dizajnerske, umjetničke, nastavničke i ine karijere.

Neki od njih još uvijek studiraju, ali svejedno privlače pažnju šire javnosti svojim izuzetno uspješnim kreativnim radom. Međutim, forma časopisa kakav je Tabula nova ne dopušta nam (nažalost) da se pozabavimo svima, pa smo izdvojili samo neke - Martina Mrzljaka i njegovu sestru Luciju, Vedrana Ercega, Kristinu Crnek Vidović i Nikolinu Ptičar. Postavili smo im jednaka pitanja da bismo vidjeli kako razmišljaju te što misle o svojem dosadašnjem i budućem profesionalnom i životnom razvoju. Naravno, kako to i dolikuje ovim zanimljivim mladim ljudima, dobili smo vrlo osebujne odgovore. Za sve one koji nisu stali na ove stranice sačuvali smo mjesto na našem webu kao i za one koji će tek postati dio naše kuće slavnih.

Uredila: Marta Čaržavec, 4.d

Foto: web ŠUDIGO Zabok, osobne web stranice i foto arhive

00004

Kristina

Lucija

Nikolina

Vedran

Martin

00005

Kakav dizajn voliš?Kod odabira dizajna

važan mi je odnos funkcije i forme. Možda sam staromo-dan, ali volim kada proizvod koji je formom vrlo jedno-stavan u sebi sadržava više funkcija. Dobrim dizajnom obično se smatra onaj koji je prepoznat kao ekskluzivan, odnosno onaj koji se veže uz visoku cijenu. To, naravno, nije tako. Na primjer, global-no popularna tvrtka IKEA u svojem temeljnom konceptu nosi vrijednost da želi dobar i funkcionalan dizajn omogu-ćiti svima. Dizajner u IKEA-i oblikuje stolac tako da kreće od kraja, od cijene. On dobije zadatak “stol za 10 € na polici u trgovini”. Nakon toga traži materijale koje može koristiti u tom cjenovnom rangu. Uz to mora imati na umu cijenu obrade i distribucije. Međutim, to vrlo često znači štednju i iskorištavanje jeftine radne snage. Tako da se svaka naša komocija oslikava u životu nekog drugog s druge strane planete i čini im život manje “dizajnerskim”. Imaš li neke uzore?

Moji teta i tetak - oboje su

mi pokazali vlastitim karijera-ma da možeš sve što poželiš, bez obzira odakle dolaziš. Jedino što moraš je raditi na tome svaki dan.Koliko je sreća bitna za uspjeh?

Sreća je to što živimo u Europi i imamo mogućnost obrazovati se i kontinuirano usavršavati svoja znanja.

U profesionalnom smislu ne vjerujem u sreću, sve ovisi o tome koliko radiš i koliko (stečenim iskustvom) možeš predvidjeti kako doći do cilja. Samo je bitno biti iskren pre-ma sebi, što zbilja želiš raditi u životu.

Ustvari, mislim da to nitko ne zna, pogotovo kad upisuje srednju školu. No, sve se može, samo treba sanjati i raditi na tome iako se snovi mijenjaju tijekom života, to je normalno.

Jesi li pomišljao na odlazak u inozemstvo ili si se možda već susreo s time?

Često sam razmišljao o tome, bio neko vrijeme na studentskim razmjenama. Hrvatski mentalitet me muči već neko vrijeme, pogotovo u vrijeme suludih referenduma, pa možda susret s nečim dru-gim može biti samo bolji. Ako mi se pruži neka super prilika, naravno, zašto ne?Kako vidiš svoju karijeru u budućnosti?

Ja se nadam da će biti uspješna, tek sam na počeku. Trenutno radim u jednoj mar-ketinškoj kreativnoj agenciji.

Do sada mi je put bio ša-rolik, moram priznati. Nakon što sam maturirao, planirao sam upisati dizajn pri arhitek-turi ili animaciju i nove medi-je na ALU. Kako su se prijemni na oba fakulteta preklapali na kraju sam odabrao ALU. Danas mi je jako drago zbog toga jer sam dobio niz novih znanja iz suvremenih teorija za koje smatram da bi trebali

učiti još u osnovnoj školi. Prije svega mislim na razdoblje nakon 1950-ih u književnosti, ekonomiji, feminističkim i queer pokretima koji su neminovno oblikovali mjesto gdje danas živimo. Što si realnije upoznat sa svijetom u kojem živiš možeš samo efektnije raditi, razmišljati i oblikovati.

Volio bih izlagati svoju umjetnost u galeriji MoMA u New Yorku što je gotovo kao nemoguće, ali dok to ne postignem, zadovoljit ću se s time da vodim kreativan tim koji će izrađivati korisne inte-raktivne aplikacije za mobilne uređaje i internet.Što te potaknulo da se baviš dizajnom?

Dok sam išao u osnovnu školu taman se liberaliziralo tržište mobilnih uređaja. Napokon su svi mogli birati između mnoštva raznih modela, a ne samo bogati. Bio sam fasciniran tehnologi-jom pa umjesto da se igram crtao sam vlastite koncepte mobitela.

Martin Mrzljak

Kreativac sa stavomMartin je rođen 1987. u Zagrebu. Godine 2009. završio je MA na Odsjeku za animirani film i nove medije na ALU Zagreb. Još od vremena studija sudjeluje u mnogim lokalnim i međunarodnim projektima poput UNESCO Digital Arts Awards 2007 u Parizu, te izlaže u zemlji i inozemstvu. Na zagrebačkom Animafestu 2008. godine bio je član studentskog filmskog žirija ALU. Dobitnik je nekoliko vrijednih nagrada, između ostalih nagrade Essl 2011. godine za Hrvatsku, te prve nagrade INdoor kreativac 2012. za ideju (odnosno agencija Bruketa&Žinić OM za koju je Martin taj posao realizirao).

00006

Sjećam se još jednog trenutka “prosvjetljenja”. Do tada sam u svojem životu vidio sam samo bezlične kompjutere bež boje i zbilja nisam ni razmišljao da takav uređaj može drugačije izgle-dati. Ponekad bih subotom išao na posao s tatom, a u njegovoj su tvrtki dobili nove iMacove G3. U tom trenuku mi je postalo jasno da su u Appleu uspjeli u nečem što sam ja pokušavao škrabajući svoj mobitele, a koju godinu kasnije saznao sam kako se to zove dizajniranje.Je li spektakl neizostavan dio današnjeg dizajna?

Prije bih se pitao je li spektakl neizostavan dio bilo čega danas? Ne znam. Dokle god nešto ima svoju publiku, spektakl ili ne, sve ovisi o tome što se želi postići i za koga. Aaaaaaali na kraju vjerujem da se može izosta-viti. Ima jedna super knjiga koja se bavi time, a zove se Društvo spektakla od Guy Deborda, možda će nekome biti dosadna, li meni je bila odlična. Je li se išta promijenilo od kad se intenzivno baviš dizajnom?

Bole me leđa i malo spavam, ali puno učim jer i nakon jedne godine intenziv-nog profesionalnog bavljenja znaš možda 10 posto. To je jednostavno proces koji traje i zanimljivo je jer uvijek naučim nešto novo. Kako izgleda rukovođenje dizajnerskog projekta?

U kreativnoj agenciji postoje razne vrste poslova. To su npr. kreativni direktor, “accounti”, “copywriteri”, strateški planer, art direktor, dizajneri, DTP-ovci… Na po-četku procesa postoji “brief”. To je sažeto napisan zadatak što klijent treba i što želi po-stići reklamom ili reklamnom kampanjom. Najprije ga dobivaju “accounti” - oni su ekonomisti koji komuniciraju između klijenta i kreativaca u agenciji. Na vrhu je kreativni direktor koji s art direktorom usmjerava “copywritere” i dizajnere kako trebaju pristupati projektu. Kreativni

direktor je na početku svoje karijere bio “copywriter”, a art direktor dizajner. Koji je to vrag copywriter, pitate se? Copywriter piše koncept, svu komunikaciju i tekstove koje vidiš i čuješ u reklami. Onda dizajner smišlja vizuale kako bi sve izgledalo najbolje mo-guće tj. odabere dizajnerski smjer (“art direction”) u skla-du s tonom komunikacije. Na-ravno, reklama za Coca-Colu, ne može imati jednak pristup kao reklama za Hotel Kaj jer imaju različitu ciljanu skupinu ljudi koji koriste različite oblike komunikacije i neće je jednako razumjeti. Upravo

taj govor moraš prilagoditi onome kome se obraćaš. Jako je bitno saznati koja je ciljana skupina korisnika, a kad saznaš, moraš saznati kako im se obratiti. Baš kao u produkt dizajnu. Moraš znati za koga radiš stolac, a onda kad na-đeš, moraš poručiti kako taj netko želi koristi stolac. Ovo možda zvuči komplicirano, ali sve se “ulovi” praksom i praksom i praksom…

Što je za tebe stvaralački rad?

Stvaralački rad je u isto vrijeme najteži i najlakši posao. U početku te puni euforijom. Kad shvatiš da nisi napravio baš toliko dobro koliko ti se na početku činilo, malo se izdeprimiraš, ali ako ne odustaneš uvijek dođeš do nečeg na što se možeš pono-siti i to te onda tjera naprijed.Kakvom ocjenjuješ osviještenost kupaca u svezi s dizajnom u općenitom smislu?

Većina nije osviještena, ali to je više možda problem dizajnera, a ne toga da kupci nemaju stila i ukusa. Dizajn je preskup ako npr. cjedilica za limun stoji 500 kuna. Proizvođač i dizajner nemaju nikakvog opravdanja za tako visoku cijenu bez obzira na sve. S druge strane imamo brdo jeftinih neudobnih stolaca koji opet nemaju opravdanje za svoju neudobnost u 21. stoljeću gdje možeš izliti iz kvalitetnih i ujedno jeftinih polimernih materijala gotovo sve što poželiš uz vrlo niske troškove proizvodnje. 

00007

Kakav dizajn voliš? Volim dizajn sa stilom, s određenom do-

zom originalnosti i hrabrosti. Volim dizajn koji krši pravila i izaziva iznenađenje. Volim dizajn koji se ne boji biti jednostavan. Za mene zbilja vrijedi pravilo “manje je više”. Imaš li neke uzore?

Nisam sigurna mogu li navesti neka imena mojih uzora. Uzore i inspiraciju nalazim posvuda i gdje god idem, nailazim na neke nove iz različitih područja života i umjetničkih žanrova. Recimo, u dizajnu postera izdvojila bih Miltona Glazera. U dizajnu knjige i ilustra-cije – Shaun Tan i Joanna Concejo. Produkt dizajn – Tapio Wirkkala. Iz područja filma – Charlie Chaplin, Jean Luc Goddard, Andrei

Tarkovski, Koji Jamamura, Jan Svankmajer. Iz svijeta literature tu su Gabriel Marquez, Mihail Bulgakov, Daniil Harms, Mali Princ. Iz stvarnosti – moja mama, Priit Parn i Ivan Ladislav Galeta. Koliko je sreća bitna za uspjeh?

Sreća… je čudan pojam. Nisam sigurna da li sreća upravlja nama ili mi upravljamo njom. Naravno, često ono što nam treba za uspjeh je pravi spoj okolnosti, biti na pravom mjestu u pravo vrijeme, imati genijalnu ideju i biti primjećen – to nazivamo srećom. Ali sreća za uspjeh je zapravo u našem stavu i ponašanju. To znači: sve je u velikom trudu za ostvarenjem neke vizije, prihvaćanju neuspje-ha, u upornosti i u pozitivnosti.

Jesi li pomišljala na odlazak u inozemstvo, ili si se možda već susrela s time?

Sjećam se kad sam još bila učenica naše srednje škole (Šudigo, Zabok), maštala sam o putovanjima i htjela na svojoj koži iskušati život u inozemstvu. Kasnije, kao studentica na Odsjeku za animirani film na zagrebačkoj likovnoj akademiji imala sam sreću iskoristiti nekoliko stipendija za međunarodnu student-sku razmjenu. Prvo sam studirala u Poljskoj – u Poznanu i Krakowu, te u kraćim periodima posjetila akademije u Parizu, Stuttgartu, Budimpešti i Danskoj. Ta iskustva bila su ne-procjenjiva. Tijekom studija, nekoliko je mojih amaterskih animiranoh filmova sudjelovalo filmskim festivalima u Rusiji, Poljskoj, Bugar-skoj, Sloveniji i Hong Kongu, pa sam zahvalju-jući tim svojim studentskim filmovima imala priliku putovati i upoznati mnoge interesan-tne kreativce. U jesen 2013. godine, nakon završetka diplomskog studija na akadmiji u Zagrebu, primljena sam na diplomski Studij animiranog filma u Tallinnu i zato trenutno živim u Estoniji. Da bih uspjela održati studij i plaćati stanarinu, radim kao ilustrator za časo-pis Le Monde Diplomatique i kreiram kratke animirane sekvence i reklame za filmske fe-stivale i dječje emisije. I, moram priznati, nije lako žonglirati s poslom i studijem, no, sretna sam jer poslovi kojima se bavim izazivaju me

Svjetska klasa (ilustracije)

Još jedan dragulj hrvatske primijenjene umjetnosti započeo je svoj kreativni put u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, a nastavila ga je (i 2013. završila) na Odsjeku za animirani film i nove medije na ALU Zagreb. Riječ je o Luciji Mrzljak, multimedijalnoj umjetnici koja sigurnim koracima utvrđuje svoje mjesto, kako se čini, najviše u području ilustracije. Naravno, one su samo jedan segment širokog spektra njenog interesa, ali sasvim sigurno se već sada može ubrojiti u sam vrh suvremenih ilustratora (i animatora, fotografa…).

Lucija Mrzljak

00008

na svakodnevnu kreativnost. Svakako bi bilo idealno kad bi svi studenti imali priliku barem nakratko iskoračiti iz svakodnevne sredine i putovati, upoznati druge kulture, vidjeti nove horizonte.Kako vidiš svoju karijeru u budućnosti?

Tko zna gdje će me život odnijeti. Voljela bih da se uvijek mogu baviti dizajnom, animi-ranim filmom, ilustracijom.Možeš li u kratkim crticama opisati neke projekte?

Najdraže od svega bilo mi je dizajni-rati knjige. U Krakowu sam imala priliku u potpunosti osmisliti dizajn knjige kao objekt i kreirati njen vizualni karakter prema sadržaju poezije poljske pjesnikinje Wyslawe Szym-borske. Naučila sam kako ručno raditi i vesti knjige tako da je svaki primjerak takve knjige jedinstven, ne kao kopija u nizu masovne proizvodnje. U Tallinnu sam dizajnirala i sama izradila bilježnicu koju sam nazvala “List” jer kad se otvori, podsjeća na jedan divovski je-senski list. Dizajnirala sam također marionete za kazalište i lutke za animirani film. Volim kao dizajner podsuknuti rukave i vlastitim rukama izraditi nešto, osjetiti materijal pod prstima. Jedno je zamišljati i nacrtati plan, skicu, a drugo ideju pretočiti u materiju. Osjećaj na kraju je predobar. Što te potaknulo da se baviš dizajnom?

Znatiželja, želja za kreacijom, zaigranost. Zaljubljenost u svijet oko mene.Je li spektakl neizostavan dio današnjeg dizajna?

Čini se da je spektakl gotovo neizostav-ni dio današnjeg dizajna. Na žalost. I tako mnoge divne, jednostavne, nespektakularne stvari ne mogu isplivati do površine i biti primjećene.Je li se išta promijenilo od kad se intenzivno baviš dizajnom?

Od kad pamtim, uvijek sam nešto osmiš-ljavala i “dizajnirala”, kao dijete i tijekom ško-lovanja. To je bio neki nezaustavljivi impuls mašte i u principu neka vrsta zadovoljstva stvaranja za sebe i vlastitog izražaja. Drugo je kad to postane posao, tad je nužno imati hla-dan i oprezan pristup te kreativnost okrenuti u smjeru tuđih potreba.

Što je za tebe stvaralački rad? Stvaralački rad ne vidim samo kao čin

nego kao način života. To je neprestana budnost i svakodnevno primjećivanje malih detalja oko nas. Crpljenje inspiracije iz svega što nam nalijeva gorivo na našu maštu, bira-nje dobrih knjiga, filmova, glazbe, fotografija, snova, zanimljivih ljudi i nasumičnih gluposti. Bilježenje u “sketchbook”. Skiciranje ideja. Stalno postavljanje pitanja i želja za reakcijom na svijet. To je pobuna protiv stanja stvari, želja da se nešto napravi na totalno originalan način. Eksperimentiranje i slobodan prostor za pogreške, za interesantne fantastične pogreške, jer super je sam sebe iznenaditi. I samodisciplina. Sve to 24 sata dnevno. Možeš li opisati proces stvaranja i odabir konačnog rješenja unutar određenog projekta?

Pri svakom projektu pokušavam izazvati samu sebe, izvući iz glave sve moguće ideje i pomješati ih u raznim kombinacijama. Crteži i bilješke su neizostavni. I cilj je u tom procesu izdestilirati jedno rješenje koje mi intuitivno najviše odgovara. I volim pitati druge za mi-šljenje. Recimo, cimerica pozvoni na vrata da posudi šalicu šećera i ja sva sretna, ispričam ideju i pitam ju za mišljenje. Nema boljeg nego kad ti neka kritika da svjež pogled iz nove perspektive.Kakvom ocijenjuješ osvještenost kupaca u svezi s dizajnom u općenitom smislu?

Postoje kupci koji ne znaju što žele nego kao da bezglavo kupuju ono što prvo nalaze ili misle da nešto moraju imati jer je to krik zadnje mode i novi trend ili marketinški trik. Istina je da na tržištu postoji hrpa smeća jer ipak svi ti proizvođači, oni bolji i oni lošiji, moraju od nečega živjeti tako da su dobre stvari rijetke i dragocjene. No, mnogi kupci su samoosvješteni i razmišljaju o proizvodima, o njihovom porijeklu, okolnostima i imaju razvijen instinkt za dobar dizajn.

00009

Kakav dizajn voliš? Pa... dobar! Nemam

konkretno neki stil koji pre-feriram. Više obraćam pa-žnju na samu domišljatost pri projektiranju, “pamet-nom” dizajnu uvijek dajem prednost pred impresivnom estetikom. Imaš li neke uzore?

Pa, imam vrlo puno uzora, no nitko mi nije pravi,

životni uzor. To su sve ljudi kod kojih cijenim određene stvari za koje su se zalagali, tako da bih prije rekao da se ugledam u tuđe ideje nego u konkretnu osobu. No, pretpostavljam da očekuje-te da navedem bar nekog iz sfere dizajna, pa evo – Arne Jacobsen – jednostavno, ugodno, dovoljno.

Koliko je sreća bitna za uspjeh?

Sreća je donekle bitna kada radimo prve korake, važna je pri probijanju s prvim radovima, no kasnije više nije nikakav faktor. Ako se oslanjamo samo na nju brzo ćemo propasti. Važnija je kvaliteta nekog proizvo-da, a ona se ne postiže srećom nego radom.

Jesi li pomišljao na odlazak u inozemstvo, ili si se možda već susreo s time?

Nakon završenog školo-vanja u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok razmišljao sam o studiranju na nekom inoze-mnom fakultetu. No, kako sam poprilično neorgani-ziran, vrijeme je proletjelo. Sada sam zadnja godina na Studiju dizajna u Zagrebu tako da ništa od toga. Što se tiče poslova to je druga stvar, inozemno je tržište dizajnerskoj struci cilj pa je odlazak iz Hrvatske neizbje-žan. Ipak, ne razmišljam o trajnom preseljenju. Plani-ram otići prvenstveno zbog iskustva, a i oduvijek sam želio proputovati i “vidjeti svijeta”, tako da ću probati to odraditi čim prije, nadam se prije nego se zatrpam obavezama ovdje.Kako vidiš svoju karijeru u budućnosti?

Hm, pa i aktualna izgleda u redu :D. Trenutno imam vrlo konkretne poslo-ve u planu, ali vidjet ćemo kak će to ispasti. Ako se nešto izjalovi, nema “beda”, stignem krenuti ispočetka. Možeš li u kratkim crticama opisati neke projekte?

Joj! Kud baš to? Budem samo jedan rad, jer je prin-cip sličan kod svih. Znači, stol Aree – i pokušat ću reducirati koliko je moguće.

Radio sam ga za Armari-on, tako da sam prvo trebao uočiti njihove prednosti i nedostatke. Dakle, bilo je potrebno sve istražiti i u prvi plan staviti najveće kvalite-te. Nakon što sam analizirao

Vedran Erceg

Onna, Aree i ostala braćo...

00010

Vedran Erceg rođen je u Ptuju, Slovenija, 1989. godine. Završio je Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, smjer industrijski dizajner. Osvojio je 2012. godine prvu nagradu na natječaju Na mladima dizajn ostaje s lampom Onna. Student je završne godine na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Što te potaknulo da se baviš dizajnom?

Kao klinac sam imao bujnu maštu, u glavi sam “dizajnirao” igračke po svom ukusu, nešto je čini se ostalo i do danas. I da, mama mi je arhitektica, tako da... Je li spektakl neizostavan dio današnjeg dizajna?

Ovisi što se smatra spektaklom, ako je u pitanju netko kao Karim Rashid, spektakl je obavezan, jer su mu radovi loši i površni i spektal je ono od čega živi. Inače se može bez spektakla ako je rad dobar. Prije ili poslije će isplivati, pogoto-vo u današnje vrijeme kad se možemo besplatno, brzo i jednostavno promovirati.Je li se išta promijenilo od kad se intenzivno baviš dizajnom?

Da, mislim da ćelavim.Što je za tebe stvaralački rad?

Napredak! Sorry, žurim, pa je kratko.Kakvom ocijenjuješ osvještenost kupaca u svezi s dizajnom u općenitom smislu?

U ovom pitanju je riječ

postojeće stanje došao sam do zaključka da je u ovom trenutku najbolje raditi stol. Ovaj proizvod privlači više pažnje nego npr. ormar, koji je sam po sebi dosadan, nema velikih troškova u ma-terijalu i proizvodnji a time i velikog izazova prilikom projektiranja. Osim toga stolovi često postižu više cijene, tako da je, ustvari, to bio logičan izbor.

Druga je faza projektira-nje u kojem sam kroz formu pokušao ostvariti ciljeve koji su definirani u prethodnoj fazi. Nemam tu što puno objašnjavati, jednostav-no sam sjeo za računalo i kreirao ga.

Nakon što je stol dizajni-ran, krenuli smo u s izradom planova proizvodnje, pri čemu je moj stolar odradio većinu posla.

Nakon izrade tehničkih nacrta ide se u proizvodnju prototipa gdje se utvrditi stvarna cijena stola nakon što se uračuna vrijeme potrebno za proizvodnju i materijal. Znači, prototip je gotov, postigli smo što

smo htijeli – financijski je isplativ i više nego što smo očekivali.

I ok, sad ide tek plasman na tržište, izrada marketinš-ke strategije, promocija, dis-tributeri i tako dalje – ovo je faza u kojoj se trenutno nalazimo. Prosjek za plasi-ranje proizvoda na tržište je oko dvije godine, mi smi sad na pola....

dizajn u krivom kontekstu. Kupci ne kupuju dizajn nego predmete i svi do za-dnjeg su dizajnirani, dobro ili loše.

Kupci su osviješteni, ali proizvođači nisu, tu je pro-blem. E, žurim, ne stignem više. Pozz.

00011

Kakav dizajn voliš?Volim dizajn koji je dobro

promišljen, odnosno onaj koji je nastao uzimajući u obzir sve bit-ne aspekte za njegovu realizaciju. To zapravo i jest dobar dizajn, iza njega mora stajati priča.Imaš li neke uzore?

Pa, zapravo, nemam konkret-ne uzore u koje bi se ugledala pri-likom stvaranja. Nastojim kreirati vlastiti stil koji će možda jednog dana postati prepoznatljiv.Koliko je sreća bitna za uspjeh?

Smatram da su najbitniji faktori upornost i rad, no svakako i sreća tu ima neku ulogu. Jer kao i u drugim stvarima, malo sreće je uvijek potrebno za uspjeh.Jesi li pomišljala na odlazak u inozemstvo ili si se već susrela s time?

Dosad se nisam susrela s time. Htjela bih otići barem na kratki period kako bih skupila dodatna iskustva kao i nova po-znanstva koja uvijek dobro dođu. Mogu se vidjeti novi načini rada te drugačija razmišljanja kolega iz inozemstva. Bilo bi to jedno zanimljivo životno iskustvo.Kako vidiš svoju karijeru u budućnosti?

Danas je teško naći posao

u ovoj struci pa nemam neke konkretne vizije. Želja mi je raditi na području namještaja. Kad steknem dovoljno iskustva mogla bih pokrenuti vlastiti posao. Možeš li u kratkim crticama opisati neke projekte?

Jedan od najdražih projekata mi je onaj s treće godine studija pod nazivom 6 pogleda na sobu. Tu smo se prvi put upoznali s timskim radom i realnim okru-ženjem. Fakultet je dogovorio suradnju s hrvatskim klasterom interijera, a na nama je bilo da projektiramo 6 različitih soba

za hotele. Zajedno s još dvije kolegice radila sam sobu za ho-stel. Trebalo je sve razraditi sve detalje kako bi na kraju projekt mogao biti realiziran, odnosno ići u proizvodnju. Divan je osjećaj kad vidiš pred sobom nešto što si oblikovao, tada osjetiš pravo zadovoljstvo. Sobe su na kraju bile izložene na sajmu Ambienta te bile intenzivno popraćene u medijima.Što te potaknulo da se baviš dizajnom?

Mislim da ispočetka to nije

bilo ništa specifično. Još od osnovne škole voljela sam crtanje i osmišljavanje novih stvari. Znala sam naletjeti na neke predmete koje sam odmah u glavi počela redizajnirati. Tako sam s vreme-nom shvatila da je industrijski dizajn zanimanje kroz koje bih se mogla izraziti i ono s čime se želim baviti.Je li spektakl neizostavan dio današnjeg dizajna?

Spektakl nije nužan, ali sva-kako bolje prodaje proizvod.Je li se išta promijenilo od kada se intenzivno baviš dizajnom?

Naravno. Svakim projektom skupim nova znanja i iskustva. Svaki projekt sa sobom nosi svoju problematiku koju treba razri-ješiti. Uglavnom, imam manje vremena nego prije...Kako izgleda rukovođenje dizajnerskog projekta?

Pošto još studiram, nisam se imala prilike susresti s kon-kretnim rukovođenjem nekog projekta. Smatram da je najbit-nije dobro raspodijeliti vrijeme, razmotriti sve ideje, pristati na kompromise te u konačnici do-bro razraditi finalno rješenje. Tako barem ja otprilike "rukovodim svoje projekte".Što je za tebe stvaralački rad?

Za svaki stvaralački rad mora postojati određeni proces. Sam moraš odrediti način na koji je najlakše raditi i put kojim ćeš najbolje doći do određenog rješenja. Možeš li opisati proces stvaranja i odabir konačnog rješenja unutar određenog projekta?

Proces stvaranja se sastoji od istraživačkog i praktičnog dijela. Potrebno je dobro istražiti temu, napraviti indeks dizajna kako bi se vidjelo što postoji na tržištu u tom segmentu i tada se prelazi na skice i ideje. U većini slučajeva dobro je napraviti i neke eksperimente. Što se tiče odabira konačnog rješenja to ovisi o funkciji proizvoda te kome je namjenjem.Kakvom ocjenjuješ osvještenost kupaca u svezi s dizajnom u općenitom smislu?

Neki kupci zapravo ni ne znaju što je to dobar dizajn i za kojeg je vrijedno platiti, a za kojeg nije. Postoje i proizvodi koji su precijenjeni. Čini mi se da potrošači još uvijek ne vide tu razliku. Ima onih koji cijene lijepo oblikovane predmete kao i onih koji u tome ne vide previše smisla.

Iako još uvijek studentica (završne godine) diplomskog Studija dizajna u Zagrebu, Kristina se već profilirala kao perspektivna dizajnerica namještaja. O tome nam govore njeni projekti koji su realizirani ili su u završnoj fazi realizacije u suradnji s hrvatskim obrtnicima i tvrtkama.

Kristina Crnek Vidović

Jedan od 6 pogleda na sobu

00012

Kakav dizajn volite?Volim jednostavan, ali ne

i dosadan dizajn. Dobro je kada me predmet iznenadi neobičnim oblikom, materi-jalom, kombinacijom boja ili uzorkom.Imate li neke uzore?

Još od srednjoškolskih dana, kada sam se prvi put susrela sa njihovim radovi-ma, cijenim impresioniste i postimpresioniste. Pogotovo Moneta i Cezanna. Ostali veliki umjetnici su klasika, ali ovi dugo vremena zanemari-vani su ti koji su otvorili vrata nekoj novoj slobodi izraza.Koliko je sreća bitna za uspjeh?

Sreća je pola uspjeha. Klišej, ali po meni istinit. Uza-lud ti svaki trud ako nemaš barem malo sreće.Je li spektakl neizbježan dio današnjeg dizajna?

Živimo u svijetu spekta-kla. Današnji tempo života prosječnom čovjeku ne ostavlja vremena da primi-jeti ljepotu. Preostaje jedino šokirati ga nečime.Što je za vas stvaralački rad?

Ako stvaralački rad poistovjetimo s umjetničkim djelovanjem, ono je za mene cjeloživotni proces. Da bi stvarao moraš biti sto posto u nečemu, živjeti to, živjeti umjetnost.Kakvom ocijenjujete osvještenost kupaca u svezi s današnjim dizajnom u općenitom smislu?

Ljudi u većini slučajeva

Rođena 1980. godine u Zaboku, cijeli svoj mladenački život provela je u Zlataru, gdje je pohađala i osnovnu školu, nakon koje je upisala Tekstilnu školu u Zaboku (danas ŠUDIGO), smjer odjevni dizajn.Nakon završene srednje, 1999. godine upisala je nastavnički smjer na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojem je diplomirala 2005. godine.U Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću radi od 2003. gdje predaje stručne predmete povijest likovne umjetnosti, crtanje i slikanje te ilustraciju. Njezina je glavna preokupacija - kreirati kreativce, u što ćete se, uostalom, uvjeriti sami na stranicama koje slijede.

Nikolina Ptičar

Kreirati kreativce

znaju što je danas in, to prepoznaju, takve stvari kupuju. Možda i iz razloga jer im se u velikoj mjeri nameću agresivnim marketinškim kampanjama. Na višoj razini odgovor na ovo pitanje bio bi negativan. Samo ona manjina koja je upućena, bilo iz osobne zainteresiranosti ili su u toj branši, prepoznaje pravu kvalitetu dizajna.

00013

Božica Breber svojim radovima pomela konkurenciju

Učenici i mentori Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok na ovogodišnjem Državnom natjecanju-izložbi iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna LIK postigli najbolje rezultate u Hrvatskoj!

Božica Breber s mentoricom Nikolinom Ptičar (lijevo) na izložbi ispred svojeg prvonagrađenog rada

Natjecanja

00014

Svojim ovogodišnjim rezultatima dizajneri ŠUDIGO Zabok u konkuren-ciji svih umjetničkih škola u Hrvatskoj nadmašili su sva očekivanja i s pravom se svrstali u red najboljih škola ovog tipa u zemlji.

Ovogodišnji LIK održan je 29. i 30. travnja 2013. u Zagrebu, u Školi primije-njene umjetnosti i dizajna. Natjecanje–izložba učenika gimnazija, osnovnih i srednjih škola iz područja vizualnih um-jetnosti i dizajna najvažnije je natjecanje škola iz područja likovne umjetnosti i dizajna koje organiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agenci-ja za odgoj i obrazovanje.

Učenici naše škole natjecali su se u dvije srednjoškolske kategorije i od moguće 21 nagrade osvojili čak sedam. Od toga tri prve, tri druge i jednu treću, a na državnu razinu bilo je pozvano još dvoje učenika. Na izložbu je pristiglo ukupno 550 radova iz svih kategorija, a odabrano je i izloženo njih 49, od toga 7 radova naših učenika, te 2 rada nastalih na natjecateljskim radionicama.

Posebno se istaknula učenica Božica Breber, 4.d – smjer industrijski dizajner, koja je s mentoricom Nikolinom Ptičar osvojila prvu nagradu za istraživalački rad, a drugu za pisanje eseja dok je s mentoricom dr. art. Mirjanom Smolić u kategoriji likovnih uradaka na temu – poticaj osvojila treće mjesto.

Za njom po broju nagrada slijedi Samanta Petruša, učenica 3.d – smjer grafički dizajner, s mentoricom Anuškom Alfirević, koja je osvojila prvo mjesto u kategoriji likovnih uradaka na postav-ljenu temu i likovni problem te drugo mjesto u kategoriji likovnih uradaka na temu – poticaj.

Jelena Benger, učenica 3.d – smjer grafički dizajner s mentoricom Carmen Bačura-Potočić u kategoriji likovnih uradaka na postavljenu temu i likov-ni problem osvojila je drugo mjesto. Izvrsna je bila i Petra Hac, učenica 2.d – smjer grafički dizajner koja je sa sjajnom mentoricom Nikolinom Ptičar osvojila prvo mjesto u kategoriji likovnih uradaka na temu – poticaj.

Vrlo kvalitetni bili su i učenici pozva-ni na državnu razinu natjecanja Josipa Malečić, 2.d – smjer grafički dizajner (mentorica Carmen Bačura-Potočić), te Nikola Mišel Puklin, također 2.d – smjer grafički dizajner (mentorica dr. art. Mirja-na Smolić).

Božica Breber - likovni uradak na temu, 3. nagrada

Nikolina Ptičar, Božica Šarić, Anuška Alfirević, Nikola Mišel Puklin, Mirjana Smolić, Božica Breber i Carmen Bačura Potočić (stoje) te Petra Hac, Samanta Petruša, Josipa Malečić i Jelena Benger (čuče).

Samanta Petruša - likovni uradak na temu, 2. nagrada

Petra Hac- likovni uradak na temu, 1. nagrada

Josipa Malečić- likovni uradak na temu, državna razina

Jelena Benger- likovni uradak na temu, državna razina

00015

Delegacija EU  zaključila je svoj mandat u Hrvatskoj dodjelom nagrada za natječaj "Hrvatska - 28. zemlja članica EU". Natječaj je obuhvaćao tri kategorije, a  pristiglo je 300-tinjak prijava iz cijele ze-mlje. Najbolji radovi odabrani su na temelju kreativnosti i originalnosti, jasnoće i kvali-tete prezentacije.

Cilj je bio na određe-ni način, slikom, stripom ili dizajnerskom idejom obilježiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a u natječaju su sudjelovali đaci osnovnih i srednjih škola te profesional-ni i amaterski dizajneri.

Srednjoškolci su trebali osmisliti strip o Europskoj uniji, zemljama članicama ili Hrvatskoj u EU. Sjajno drugo mjesto osvojile su naše uče-nice  trećeg razreda grafičkog

HRV-InSEA-e i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb (Školica) pod pokroviteljstvom MZOS od 12. do 22. rujna 2013. godine ugostila je četvrtu međunarodnu izložba fotografije u organizaciji HRV-InSEA-e. To je ujedno i prva izložba projekta Pošalji vizualnu poruku u mediju digitalne fotografije namijenjena učenicima od 12 do 19 godina.

Za izložbu su odabrane 102 fotografije od 281 pristiglih. Među njima su i fotografije učenica četvrtog razreda industrijskog i grafičkog dizajna Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok Marte Čaržavec, Samante Petruša i Sare Vrgoč pod mentorstvom profesorice Anuške Alfirević.

Poruke/Mess@ges

Natječaj Hrvatska 28. zemlja članica EU

dizajna Klara Vitković, Jelena Benger i Vesna Mundjer pod vodstvom mentorice Anuške Alfirević. Sve tri za nagradu su dobile tablet računalo.

Nagrade im je na proslavi 27. lipnja 2013. godine u Informacijskom centru EU u Zagrebu osobno predao šef delegacije EU, veleposla-nik Paul Vandoren.

Nagrade je na proslavi u Informacijskom centru EU u Zagrebu osobno predao šef delegacije EU Paul Vandoren.

JelenaVesna

Klara

Natječaji

00016

Mi smo mladi Europljani

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok već godinama bilježi značajne rezultate na tradicionalnoj godišnjoj manifestaciji SFeraKon - najstarijoj i najvećoj konvenciji znanstvene fantastike u Hrvatskoj koja se održala 10. svibna 2013. godine u Zagrebu. Naši učenici dobitnici su brojnih nagrada SFerinog likovnog natječaja za djecu i mlade. Ove je godine na natječaj pristiglo 920 likovnih radova iz cijele Hrvatske. Konkurencija je bila vrlo oštra i žiri za dodjelu nagrada bio je pred velikim izazovom kako odabrati najbolje. Druge nagrade u dvije kategorije (dvije zadane teme) za likovni rad dobili su: Klara Vitković, učenica 3.d u kategoriji Budućnost evolucije, s mentoricom Anuškom Alfirević, dok je u kategoriji Dolazak ledenog doba nagradu dobio Nikola Mišel Puklin, učenik 2.d s mentoricom Nikolinom Ptičar.

Akvarel Pridruženje na-šeg učenika Kristofora Piljeka iz 3.d razreda pod mentorstvom Aleksandre Mašić Tumpa osvojio je 1. mjesto na likovnom natje-čaju Moja Europa. Natječaj je raspisala Krapinsko-za-gorska županija prigodom obilježavanja Dana Europe 9. svibnja. Tom prigodom organizirano je svečano proglašenje i prijem u uredu županice Sonje Borovčak.

Prema obrazloženju povjerenstva, Kristoforov rad daje poruku nade za budućnost, ali i poveznicu sa sv. Brigitom, zaštitnicom Europe. Nagrada za autora najboljeg rada i njegovog mentora je jednodnevni izlet u Beč koji se realizirao u lipnju 2013. godine.

Učenica 3.d razreda Jelena Benger pod mentorstvom prof. Carmen Bačura Potočić sudjelovala je 9. svibnja 2013. godine na natjecanju Europa u školi u likovnom izričaju koji organizira Europski dom Zagreb u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH. Njen rad na temu Mi smo mladi Europljani odabran je kao najbolji na u dobnoj skupini 1.-4. razreda SŠ.

Moja Europa

Ponovno uspješni na SFerakonu

00017

Na Državnoj smotri proje-kata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja i ove je godine naša škola sudjelovala sa svojim novim projektom Mijenjajujući sebe mijenjam druge. Prezentacija projekata odvijala se 20. svibnja 2013. godine (ponedjeljak) u Staro-gradskoj vijećnici u Zagrebu. Projekt su predstavile učenice Nikolina Mezdjić (1. MT), Iva-na Grbec (3. D), Lucia Vrago-vić (3. MT) i Ivana Hendija (3. MT) pod mentorstvom prof. Karmele Kristić Šimek.

Nakon uvodnog pozdrava gospodina Vinka Filipovića, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, učenicima se obratio i Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda u ime Udruge hrvatskih sudaca naglašavaju-ći važnost uključivanja djece/mladih još od vrtićke dobi u aktivnosti svoje zajednice i upozoravajući na probleme i traženje rješenja u raznim ljudskim, građanskim i kul-turnim područjima. Učenici Nadbiskupske gimnazije u Zagrebu izveli su kratki glazbeno - scenski nastup, a

nakon toga su učenici prema rasporedu predstavljali svoje projekte pred sucima. U sva-koj prostoriji bila su tri suca, a projekte su predstavljali učenici osnovnih i srednjih škola. I ravnateljica naše škole Božica Šarić isto je bila jedna od sutkinja, ali nije sudila u skupini gdje su predstavljale naše učenice.

Učenice naše škole pred-stavile su sve aktivnosti koje su provedene kroz školsku godinu kroz projekt "Mijenja-jući sebe mijenjam druge" (ankete, igrokaz, izradu stri-pova i slogana...), a koji govori o aktivnostima vezanim za kulturno ponašanje mladih ljudi u školi i u javnosti. Učenice su imale pravo na 20 minuta prezentacije, a nakon toga je slijedio komentar sudaca i njihova pitanja. Suci su jako pohvalili izbor teme, izradu prezentacijske mape i hamere. Postavljali su dosta pitanja, ali učenice naše škole odlično su se snašle u svemu i dobro argumentirale sve aktivnosti i angažaman njih samih, ali i ostalih učenika/ica

Mijenjajujući sebemijenjam druge

Učenice naše škole predstavile su aktivnosti koje su provedene tijekom školske godine: ankete, igrokaz, izradu stripova i slogana...

koji su sudjelovali u projektu. Po završetku svih

prezentacija, svi su učenici pohvaljeni i dodijeljena su im priznanja u ime Agencije za odgoj i obrazovanje, ali i dobila su poticaj da i dalje budu aktivna i promatraju

svoje zajednice i uključuju se svojim znanjem, idejama, entuzijazmom.

Smotre

00018

Škola za umjetnost dizajn grafiku i odjeću Zabok od rujna 2012. godine provodi projekt Klikni&Uči s ciljem uvođenja multimedijalnih tehnologija u nastavni proces. Novi pristup obrazovanju i upotreba vizualne komunika-cije i medija sastavni je dio projekta. Kako bi se prezentirale aktivnosti koje su provodili unatrag 12 mjeseci te s javnošću i krajnjim korisnicima podijelili postignute rezultate i službeno otvorili novoopremljen Multime-dijalni centar, dana 20. rujna 2013. godine održana je završna konferencija projekta Klikni&Uči u prisustvu 70-tak profesora, učenika i ostalih uzvanika. Na kraju programa učenici su pozvali uvažene goste u novoopre-mljen Multimedijalni centar te demonstrirali snimanje intervjua.

Tema konferencije bila je završetak provedbe i predstavljanje ciljeva, aktivnosti i ostvarenih rezultata projekta. Prisutnima se najprije obratila ravnateljica škole, ujedno i voditeljica projekta Božica Šarić zaželjevši svima toplu dobrodošlicu te prezentirala rezultate projekta koji je naišao na veliku podršku Krapinsko-zagorske županije i Grada Zaboka.

Na završnoj konferenciji prisustvovala je zamjenica župana Krapinsko-zagorske Župa-nije gospođa Jasna Petek koja je čestitala svim djelatnicima i učenicima škole na ostvarenim rezultatima. Na ovom velikom uspjehu, školi i projektnim partnerima čestitao je i grado-načelnik Grada Zaboka Ivan Hanžek rekavši kako je ponosan na ostvarenja ove škole. Viša savjetnica za sektor Grafičkih tehnologija i audiovizualnog oblikovanja iz Agencije za odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih Tamara Hudolin, naglasila je da je ovo jedan, od ukupno dva projekta koja su odobrena u okviru EU fondova u području multimedije, što znači da je to veliki uspjeh za školu, a i za sam sektor. Prisutnima se obratila i Jasna Majsec predstavnica MZOIS koja je nešto više rekla o potrebi apliciranja s projektima na različite europske fondove.

Projektom Klikni&Uči/Klick&Learn promo-viraju se inovativna obilježja u strukovnom obrazovanju u sektoru grafičke tehnologije i audiovizualnog oblikovanja te se nastoji senzibilizirati školsku zajednicu za razmjenu on-line učenja, uz omogućavanje didaktič-ki oblikovanog edukativnog materijala za nastavnike i učenike.

Članovi projektnog tima su: Marijan Hra-stinski, Ruža Leskovar, Helena Matuša, Valenti-na Đurek, Martina Jenik i Božica Šarić. Opći cilj projekta je povećanja ljudskih, materijalnih i

prostornih kapaciteta te poboljšanje stručnih kompetencija učenika kroz novi izvannastavni program Multimedija. Specifični ciljevi pro-jekta odnose se na razvoj novog nastavnog plana i programa multimedije, sustav učenja i poučavanja putem integracije novih tehno-logija i medija (vizualne komunikacije – web,

dizajn, grafika, video) i uspostavu učeničkog multimedijskog centra i školske on-line inte-raktivne platforme. U realizaciji projekta veliku su pomoć školi pružali vanjski stručnjaci koji su obavljali edukaciju nastavnog kadra iz područja nove strategije učenja i poučavanja i pozitivne psihologije, suvremene obrazovne tehnologije i prezentacijskih vještina, e – uče-nje, PHP MySQL te je zajedno s profesorima struke izrađen novi nastavni plan i program i programirana interaktivna on-line platforma.

Vrlo zanimljiva projektna aktivnosti odnosila se na Studijsko putovanje za 6 na-stavnika iz Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok i Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split u vremenu od 10 radnih dana u fondu od 60 sati u Školskom centru Celje u Multimedijalnom centru Srednje šole za strojništvo, mehatroniko in medije. Tamo su profesori iz sektora grafičke tehnologije i audiovizualnog oblikovanja stjecali vještine snimanja, režije i montaže.

Cijeli projekt predstavlja veliki dobitak za Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok te Školu za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split, Grad Zabok i Krapinsko-za-gorsku županiju jer će se unutar postojećeg sustava strukovnog obrazovanja ojačati materijalni i ljudski kapaciteti vezani za nove tehnologije u području medijske kulture, grafike, videa i dizajna. Učenicima će biti pružena veća mogućnost stjecanja stručnih kompetencija s novim tehnologijama te bolja zapošljivost na tržištu rada. /////////////////////////////////////////////////////Božica Šarić, ravnateljica

Projekt Klikni&Uči – završna konferencija

Cijeli projekt predstavlja veliki dobitak za Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok te Školu za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split, Grad Zabok i Krapinsko-zagorsku županiju jer će se unutar postojećeg sustava strukovnog obrazovanja ojačati materijalni i ljudski kapaciteti vezani za nove tehnologije u području vizualnih komunikacija.

Otvorenje studija u opuštenoj atmosferi - gradonačelik Zaboka Ivan Hanžek s našom urednicom Martom Čaržavec

Dožupanica Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek u razgovoru sa Sarom Vrgoč

Događanja

00019

U subotu, 28. rujna 2013. godine, učenička zadruga Plavi trnac sudjelovala je na tradicionalnoj manifestaciji Zlatna jesen zabočka.

Zabočanima smo ponudili naše maštovite modne dodatke (ogrlice, naušnice, narukvice, prstenje, torbe), blokiće”sove”, a grupa učenika demonstrirala je izradu poklon torbica ukrašenih šarolikim lišćem i jesenjim plodovima. Na manifestaciji su sudjelovale učenice Ana-Marija Petriček, Lara Gredičak, Marija Sviben, Petra Uvodić te Dora Komljen i njihove profesorice Mirjana Smolić, Ivanka Jagečić, Andreja Hozmec i Aleksandra Mašić Tumpa.

Kod samog ulaska na sajam osjetila sam Božićni duh. Od melodija koje su pridonosile ugođaju, sve do desetaka izlagača zabočkih škola,vrtića i DND-a. Svaki je kutak imao posebnu čar, a izbor je bio prevelik (kao i svake godine) pa sam se na iste štandove vraćala par puta. Iz širokog asortimana, izdvojila bih štand našeg ŠUDI-GO-a, koji je imao posebnu notu Božića. Ovdje ste mogli kupiti nakit, torbe, marame, magne-te, svijećnjake, blokove svih veličina i dizajna… Mislim da se velika pažnja posvetila i samom aranžiranju štanda.Svježi bor, na kojem su bile obješene dekora-cije, odisao je i svojom ljepotom i mirisom.

Veliki broj ljudi bio je odu-ševljen i božićnim kolačićima

Zlatna jesen zabočkaMeđunarodni dan mira U petak, 21. rujna

2013. godine volonteri naše škole (grafički, industrijski i web diza-jneri) sudjelovali su u akciji Hrvatska volontira te obilježili još jedan Međunarodni dan mira u zabočkom Parku Milana Prpića.

Na taj isti dan obilježio se i Dan igara, a organizatori akcije, Društvo naša djeca Zabok, okupili su, osim naših volontera, i volontere ostalih srednjih škola. Osim igara za djecu, naši su volonteri pripremili niz likovno-kreativnih radionica, kao što su bojanje privjesaka, a posebno iznenađenje za djecu bio je face painting.

Volim Božić i božićne ukrase

Toplina, razigranost i dobre vibracije ispunjavale su prostor Zivta, a osmijeh, ljubav i zadovoljstvo uljepšale su mnoga lica na ovogodišnjem Božićnom sajmu.

koji su im, uvjerena sam, bili odlična poslastica. Napomenula bih, kako su velik dio posjetitelja bila djeca, za koje smo pripremi-li božićne radionice. Radozna-lost i sreća na njihovim licima ispunjavala su naša srca. Ne smijem izostaviti ni djeda Božić-

njaka, kod kojeg je bilo najviše gužve. Fotografiranje i podjela bombona uvelike su doprinijela ovogodišnjem sajmu.

Ovakvom se sajmu osobnom nadam i iduće godine!///////////////Marta Čaržavec, 4.d

00020

Događanja

Ove godine, sedmi puta za redom, u sklopu Dana K. Š. Gjalskog u našoj školi održana je likovna radionica umjetničke grafike namijenjena svim učenicima koji žele u praksi upoznati umjetničke grafičke tehnike.

Sudionici radionice pod vodstvom prof. Carmen Bačure Potočić izrađuju grafičke listove i upoznaju principe pojedinih tehnika te od skice dolaze

U srijedu, 24. listopada 2013. godine sudjelovali smo na Sajmu poslova u Krapini. Učenici naše škole prezentirali su školu i svoja zanimanja.

Učenici 3. razreda medijskih tehničara snimali su događa-nja na Sajmu i zabilježili najzanimljivije trenutke. Učenici 2.d razreda (smjer grafički dizajner) održali su prezentaciju kali-grafskog pisanja, učenici odjevnog dizajna izrađivali su modne crteže, a učenici industrijskog dizanja radili skulpture od gline na štandu g. Varge.

Na štandu ŠUDIGO Zabok bili su izloženi radovi naših učenika i promidžbeni materijal škole. Modna grupa pod mentorstvom prof. Štefice Zajec Stanić izvela je modnu reviju na kojoj je predstavljena najnovija kolekcija. Na Sajmu smo stekli nova iskustva u promociji škole i naših zanimanja i, nadamo se,  približili rad škole nekim budućim učenici-ma…/////////////////////////////Veronika Koprivnjak, 2.d

Dani Ksavera Šandora Gjalskog

Zabok, 21.-26.10. 2013.

Radionica umjetničkegrafike Riječ i slika

do grafičkog artefakta. U proteklih šest godina sudionici su izrađivali bakropis, ksilografski list, suhu iglu, serigrafiju i linorez, a ove godine radili su u kombini-ranoj tehnici suhe igle i akvatinte. Tema ovogodišnje radionice je Riječ i slika te je svatko od njih likovno, na svoj način, interpretirao riječi Ksavera Šandora Gjalskog.

Radovi nastali na radionici prezen-tirani su na izložbi koja je održana u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku.

Na ovogodišnjoj radionici sudjelovalo je 14 učenika: Veronika Koprivnjak, Lucija Rasonja, Veronika Lacković, Klaudija Petrinić, Dino Tuđa, Nikola Mišel Puklin, Lucija Mak, Valerija Djanješić, Ivana Grbec, Sara Vrgoč, Vanja Hozmec, Florijan Lacko, Marta Čaržavec i Birgit Brlečić.

Sajam poslova

00021

Program je održan po-vodom obilježavanja 200. godišnjice rođenja Gi-useppea Verdija i Richarda Wagnera. Kao uvod u program otvorena je izložba učeničkih fotogra-fija na temu Kontrasti o čijem je nastanku govorio prof. Željko Nemec.

Ideja vodilja cijelog koncepta kojeg je auto-rica prof. Anita Vidović Medved bila je bogat repertoar koji uključuje raznovrsne umjetničke izričaje - glazbu, zvuk,

Verdi&WagnerZnakovi vremena

ples, modni dizajn, foto-grafiju - povezujući ih u smislenu cjelovitu priču o dvjema različitim opernim tradicijama iz kojih dolaze Verdi i Wagner. Učenici su zajedno s profesorima odjela za likovnu umjet-nost te glazbenog odjela i multimedije osmislili cjelovečernji program u kojem se predstavlja Wa-gnerov ideal o jedinstvu svih umjetnosti u kojem je vlastita škola poslužila kao tip hrama umjetnosti.

Stoga se koncepcija kao i svi elementi unutar projekta tretiraju vagne-rijanski, no kroz prizmu umjetnosti današnjeg vremena. S druge pak stra-ne glazbeno su korišteni svi najsjajniji i najpoznatiji brojevi ili ulomci iz Verdi-jeva i Wagnerova stvara-laštva. Sve ovo postignuto je na specifičan način budući da škola razvija-njem nastavnih planova i programa za izvannastav-ne aktivnosti u području multimedije putem inte-gracije novih tehnologija i medija (vizualne komuni-kacije - web, dizajn, grafika i video) te povezivanjem istih s umjetničkim odjeli-

U organizaciji Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok u Multimedijalnom centru u Zaboku 7. lipnja 2013. godine održan je scensko-glazbeni program V&W - Znakovi vremena.

Događanja

00022

ma (likovnom, glazbenom, književnosti te dramskom umjetnosti) konstruira jedan sasvim novi model scenskog prikaza.Multimedijalni performans

Program su činili upečatljivi kratki prizori kao što su performance maski, modni punkt, likovni performans, ekspe-rimentalni filmovi, plesna točka, filozofsko-estetsko promišljanje o Wagneru, moderatorice programa u ulogama Verdija i Wagne-ra, tri instrumentalna broja koja sviraju instrumenti karakteristični za područje naše županije - truba, bisernica i harmonike koje su u ulozi zvučne reminis-cencije na V&W vremena, te izložbu učeničkih

fotografija Kontrasti koja je inspirirana tim istim vremenima.

Izvedbom programa ukazano je na mogućnost da sredine koje nemaju operne ili kazališne kuće mogu na osebujan način postati dio svjetske scene i obilježiti ovako značajne glazbene autoritete čime je, prije svega mladima, poslana poruka da nijedna zajednica nije isključena iz svjetskih kulturnih tokova.

Timski način rada, inovacije, multimedijalni pristup, kreativnost um-jetničkog izraza potaknuo je kod mladih niz lančanih promjena mikrosvijeta svakog pojedinca koji na kraju rezultira pozitivnim pomacima na njihov život i na društvo u cjelini.

Realizaciji projekta V&W - Znakovi vremena pomogli su Grad Zabok i Krapinsko-zagorska županija. Ovim istupom Škola je obogatila kulturnu ponudu Zaboka i cijele županije te stvorila višestruku korist za nositelje i korisnike programa.

Fotografije: Željko Nemec

00023

VinkovačkiOrion

00024

U ožujku 2013. godine učenice 4.d razreda ŠUDIGO Zabok sudjelovale su na šesnaestom natjecanju Dani odjeće u dvije od ukupno pet disciplina. U disciplini modna kolekcija na temu Vinkovački orion - izazov danas Natalija Pisk je osvojila drugu nagradu, a u disciplini dizajn odjeće na temu Tunika kroz vrijeme i prostor Marina Gašpar je osvojila treću nagradu stručnog žirija. Mentorica objema djevojkama je Štefica Zajec Stanić.

00025

00026

00027

U srcu EuropeBeč, Prag, BudimpeštaTekst i fotografije: Marta Čaržavec, 4.di

Kažu da ako stavite ruku na lik sveca Janeza Nepomuka i zaželite želju, ta će vam se želja ispuniti i opet ćete se vratiti u Prag.

Putopis

00028

Polazak za nas počinje ranom zorom u četvrtak, 26. lipnja 2013. godine, na autobusnom kolodvoru u Zaboku, gdje svi nestrpljivo očekuju jedni druge. Uobi-čajena pitanja poput:  - Je-ste spavali? - Sve spakirali? - Koga čekamo? - Jesmo svi? iskaču sa svih strana, a time i naše uzbuđenje laga-no raste. Finally, krećemo.

Vožnjom kroz Slove-niju i Austriju dolazimo do Beča, te po dolasku razgledavamo grad - Ope-ru, parlament, kazalište, novu gradsku vijećnicu, sveučilište, zavjetnu crkvu, burzu, crkvu sv. Ruprechta, gradski park. Slijedila je šetnja kroz Hofburg, carsku rezidenciju i simbol moći habsburške monarhije. U razgledavanju najbolje očuvanog renesansnog grada sjeverno od Alpa, Telča, gdje su pročelja kuća u renesansnom i baro-knom stilu koje okružuju središnji trg ''Zachariase z

Hradce''je maleni grad na rijeci Jihlava u južnoj Mo-ravskoj, u Češkoj, u pokraji-ni Vysočina. Nalazi se blizu grada Jihlava na Češko-Mo-ravskoj visoravni, okružen jezerima, na izvoru Telčský potoka koji se odmah istočno od grada ulijeva u rijeku Moravska Thaya. Na-kon napornog putovanja, hodanja i razgledavanja dolazimo u Prag, smješta-mo se u hotel, te se nakon večere družimo uz odlično češko pivo i Toffife. Praške legende

Drugi dan počinje proučavanjem grada, kroz koji nas oduševljava Karlov most, glavno obilježje Pra-ga. Karlov most upečatljiv je po svoja dva gotička tornja na svakom njego-vom kraju (koja predstav-ljaju ulaz,odnosno izlaz) i po brojnim statuama duž njega. Prema legendi, s Karlovog mosta su u rijeku Vltavu bacili svećenika Janeza Nepomuka pa mu je u spomen podignut spo-menik. Kažu da ako stavite ruku na lik ovog sveca i zaželite želju, ta će vam se želja ispuniti i opet ćete se vratiti u Prag. Vidjet ćemo hoćemo li se i mi.

Kutna hora, nekadaš-nji kraljevski grad srebra, politički i ekonomski centar istočne Bohemie koji je svoj vrhunac doživio u 15. i 16. stoljeću, slijedi treći dan, te po dolasku u programu imamo razgled rudnika srebra u koji je uključujući

i gotičku crkvu Svete Bar-bare, zaštitnice rudara, na popisu UNESCO-ve Svjet-ske baštine. Pomalo neza-misliva kosturnica, ostavila je dubok dojam u svima nama - crkva ukrašena tisućama ljudskih kostura - u obližnjem Sedlecu. Slobodno vrijeme iskoriš-tavamo za šetnju gradom i susrećemo nove, drugačije i simpatične ljude, te super ulične svirače i zabavljače.

Meni najdojmljivije slijedi treći dan. Odlazak u Karlove vary, gdje posjeću-jemo tvornicu stakla Moser. Pri samom ulasku zamje-ćujem predivan okoliš sa skulpturama od stakla i kasnim u razgledavanje. Žurno ulazim u tvornicu, a tada me preplavi svijet pozitive, ležernog rada i topline. Nakon toga slo-bodno vrijeme provodimo u McDonald'su uz vruće hamburgere i šetnju. Dola-skom u hotel, svakodnevno imamo dogovore, a četvrti dan imali smo mogućnost odlaska u disko.Budimpešta za kraj

Nakon naporne noći ranim jutrom se budimo i odjavljujemo iz hotela teška srca, no veseli nas

noćenje u Budimpešti.Grad povijesti i tradicije

također nas je oduševio te u Pešti obilazimo ulicu Rakoczi, crkvu sv. Stjepa-na, trg Vorosmatry, Korzo, gradski park, a u Budimu crkvu sv. Matijaša, kra-ljevsku palaču i galeriju. Slobodno vrijeme neki opet provode u šetnji gradom ili šopingu u poznatim ulicama Vacy i Rakoczi. Nastavak putova-nja slijedi prema Zaboku uz usputno zadržavanje na Balatonu,najveće jezero u središnjoj Europi gdje je rijeka Zala najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka Sió je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera.

Putovanjem do Zaboka, stvara se nostalgija, te su dolaskom ispunjena naša tijela i duše.

00029

Čak je i ne trebate posjetiti da biste je zavoljeli!

Ovim smo se putova-njem u jednu od najljepših kulturno povijesnih cjelina na jadranskoj obali i cije-lom Mediteranu vratili u 18. stoljeće. Duh prošlosti obavija skup uglova, mo-stova, volti, trgova, maski, gondola, zatvora…

Tu čaroliju posjetili smo kako bismo prošvrljali kroz Biennale, svjetsku izložbu suvremene um-jetnosti, koja se održava svake dvije godine. Ova se izložba tradicionalno održava u venecijanskom parku Giardini di Castello i tu se nalazi 30 stalnih naci-onalnih paviljona, a drugi veliki dio Biennala održava se u prostorima Arsenale di Venezia te smo i ovdje proučavali mnogobrojne izloške.

Osobno sam ih se trudila obići što više, te bih istaknula koji mi je najbo-lji. To je paviljon Srbije i umjetnika Miloša Tomića, koji se predstavio sa tri video uratka: Muzikalni dnevnici, Muzikalne čestit-ke i Mali profesor muzike. Ovaj umjetnik pomiče kut promatranja, shvaćanja, uživanja i na taj način donosi nam novo očitanje zvuka, odnosno slike. Uvo-di niz performansa koji su

kasnije dokumentirani. Ovi su muzički dnevnici nastali igrom umjetnika i njegova sina, stoga mislim da ovaj rad ima i neku toplinu, dobrotu i razigranost.

Moram spomenu-ti izložbu Ai Weiweija, kineskog umjetnika, gdje prostor ispunjava pregršt stolica koje se međusobno isprepliću i daju nam notu dinamičnosti, konfuzije, ali i savršenog spajanja.

Istaknula bih još nizozemskog umjetnika Marka Mandersa koji svojim radom ukazuje na neuravnoteženost svijeta,

00030

Izložbe

U petak, 25. listopada 2013. godine, pohodili smo Veneciju koja nas je dočekala skrivena maglom i bilo je neobično doživjeti je takvom iako je u ovo doba godine to normalna pojava u ovom dijelu Jadrana. Ipak, kasno poslijepodne magla se razišla te smo uživali u predivnim snolikim vedutama ovoga lijepoga grada.Razlog boravka bio je već po tradiciji umjetnički bijenale.

zatočenost duša, robiju uma i primanje bačenih argumenata ”viših od nas” koje uporno upijamo. Ma-terijal koji koristi je glina i drvo, te me prirodnošću navedenog pridobio! Toliko je dobro ukomponi-rano, da sam morala obići svaku pojedinu skulpturu. Neki od njegovih radova koji su bili izloženi su Working table, Closet, Per-spective Study, Window with Fake Newspapers.

Svima preporuča-mo posjet i uživanciju u Veneciji i venecijanskom Biennalu!//////////////////////Marta Čaržavec, 4.d

Fotografije: Barbara Micek, Vanja Hozmec, Nikola Sinković

00031

Dana 19. ožujka 2013. za učenike 2.g i 3.g razreda Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odje-ću Zabok organizirana je stručna ekskurzija u Radinu u Svetoj Nedelji i Uvezu u Zaprešiću. Naše voditeljice bile su profesorice iz grafičke tehnologije i praktične nastave s tehnologijom zani-manja, prof. Rajka Strugar i prof. Tamara Očić-Balija. Osim njih s nama su išli i Roberto Smuk, koji je sve zabilježio fotoaparatom te prof. Davorka Frgec-Vrančić,

razrednica 3.g razreda te ravnate-ljica Božica Šarić.

Prvo smo posjetili tiskaru Radin gdje nas je dočekala direktorica prodaje Andreja Gotlin Skupnjak koja nam je predstavila tvrtku i prepustila nas svom kolegi Alenu, koji nas je vodio kroz pogone. Prvo vidjeli odjel pripreme gdje radnici na računalima dobivaju gotove PDF dokumente za koje izrađuju probne otiske, a zatim na CTP stroju i ploče. Vidjeli smo kojeg su

Grafičari u Radinu i Uvezu

Ponos tiskare Uvez digitalni je stroj formata B2, na kojem su nam otisnuli nekoliko plakata po našem izboru.

Tiskara Radin u svom pogonu ima tri rotacije na kojima tiskaju razne časopise i revijalna izdanja.

formata ploče te koliko je bitno da se u pripremi dobro provjeri narudžba. U proizvodnom odjelu vidjeli smo ogromne offsetne strojeve, koji otiskuju iz arka i iz role. U svom pogonu imaju tri rotacije na kojima tiskaju razne časopise, kao što su Story, Elle, National Geographic, Cosmopo-litan, BUG, Moj stan, Playboy i mnoge druge časopise i revijalna izdanja. Doradne operacije na tim časopisima, savijanje i uvezivanje se obavljaju na izlasku iz stroja tako da na ulazu u stroj imamo rolu papira, a na izlasku gotove časopise. Osim što smo bili odu-ševljeni veličinom proizvodnog pogona i ogromnim strojevima, velik dojam na nas je ostavilo i skladište papira, a prvenstveno gostoljubivost i otvorenost naših domaćina.

S obzirom na to da je u bli-zini grad Samobor, otišli smo na upoznavanje grada i sređivanje dojmova te na zasluženu pauzu za doručak.

Slijedeće odredište bila tiskara je Uvez u Zaprešiću. U usporedbi s Radinom ta tiskara je puno manja i slična tiskarama i radionicama gdje su neki od

nas na praktičnoj nastavi. U proizvodnom pogonu prepoznali smo većinu offsetnih strojeva, a u doradi smo čak i ponudili svoju pomoć kod sabiranja. Najskuplja knjiga koju izrađuje tiskara Uvez je Matica (Matica vjenčanih, Matica rođenih i Matica umrlih). Naša voditeljica i domaćica Snježana Krivak odala nam je podatak da je potrebno izvršiti 69 operacija da bi ta knjiga poprimila svoj konačan izgled. Naravno, u Uvezu se mogu napraviti knjige, časopisi i razni drugi grafički proizvodi svih vrsta uveza. Promatrali smo njihove radnice kako su ručno radile korice za tvrdi uvez knjiga. Ponos tiskare Uvez je svakako digitalni stroj formata B2, na kojem su nam otisnuli nekoliko plakata po našem izboru. Osim plakata, počastili su nas i rokovnicima tako da nam je ova stručna ekskurzija svakako jedna od najdražih. Bilo je zanimljivo proći cijeli proces tiska, otići u velike tiskare, vidjeti napredne tehnologije u primjeni te se bolje upoznati sa svojom strukom. /////////////////////Mateja Pavlinić, 2.g, Tamara Očić-Balija, prof.

Terenska nastava

00032

Dana 12. travnja 2013. godine, učenici 3. razreda smjera web dizaj-ner, u sklopu predmeta multimedijske tehnologije išli su na terensku nastavu. Posjetili smo studio svjetski poznatog hrvatskog tipografa, doc. dr. sc. Nikole Đureka, te nakon njegove prezentacije o fontovima, tipografiji i pismima, postavili smo mu nekoliko pitanja vezanih uz njegove početke, karijeru i planove za budućnost.

Saznali smo da je Typonine prva hrvatska slovolivnica. Slovolivnica je prostor gdje su ljudi u prošlosti izrađi-vali drvena i metalna slova, ali danas se umjesto njih koriste digitalni uređaji za izradu slova. Za izradu vlastitog fonta potrebna je inspiracija koju Nikola nalazi u starim plakatima, knjigama i sl. Izra-dom fontova počeo se baviti još u sred-njoj školi, a danas njegova slova dnevno čita više milijuna ljudi npr. u dnevnim

novinama u Moskvi, Washingtonu te u raznim časopisima.Amalia - pvi Đurekov font

Nikola je završio srednju građevinsku školu u Bedekovčini, zatim Građevinski fakultet u Zagrebu (VI/1), Umjetničku akademiju u Firenci. Magistrirao je na Kraljevskoj akademiji u Haagu u Nizozemskoj, a doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Nikola fontove izrađuje u programima Fontlab i Robofont. Prvi font koji je izradio nazvao je Amalia po svojoj baki zbog inspiracije koju je dobio iz njezinih vezova. Do sada je osmislio 20-30 različitih fontova, ali neke sa slo-vima koja imaju varijacije, te sadrže oko nekoliko tisuća znakova. Nema najdražih fontova. Svi su mu jednako važni i dragi.

Trenutno radi na projektu Audree, a kazao nam je da u svaki projekt ulazi s istom energijom i voljom, te da u svaki

Posjetili smo studio Typonine

ulaže isti trud. Surađuje je sa tvrtkama Typotheque, Our Type itd. Radni dan mu traje od 8.00 do 19.00 sati, radi u studiju i predaje na dva fakulteta: Umjetničkoj akademiji u Splitu te Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nada se da njegov posao pozitivno utje-če na njegov obiteljski život. Za kraj nam je kazao da nema specijalnih planova za budućnost osim rada na najnovijem projektu.Brojna međunarodna priznanja

Nikola je dobitnik nagrade Izvrsnosti Type directors cluba, Icograda Excellence Award Hrvatskog dizajnerskog društva, Letter.2 najbolje tipografije za prvo desetljeće 21. stoljeća, nagrada International Association of Art Critics Award, nagrada na bio.23, te još mnoge. //////////////////Zvonimir Štefanović, 4.w

Za izradu vlastitog fonta potrebna je inspiracija koju Nikola Đurek nalazi u starim plakatima, knjigama i sl. Izradom fontova počeo se baviti još u srednjoj školi, a danas njegova slova dnevno čita više milijuna ljudi.

Digitalna slovolivnica

00033

Emisija Naš glas je emisija za mlade koja se emitira na Radio Zaboku. Iako je temat-ski bazirana na tineđerskom pogledu na svijet prilagođena je svim naraštajima slušate-lja, od onih najmanjih pa do najstarijih. Raspon tema je stoga raznolik - povezane su sa svakidašnjim životom gdje se svakom emisijom pokuša-va informirati slušatelje, reći im nešto što do tada možda nisu, a sve to uz veliku dozu humora.

Možete ju slušati svake subote u terminu od 11.00 do 13.00 sati. Na njoj rade učeni-ci Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok kao tehničari, voditelji te novinari uz pomoć i podršku mentora.

Iako je cijela priča sa suradnjom Škole i Radio Zaboka počela u ožujku prije 3 godine kada je sudjelovanje u emisiji bilo dobrovoljno u sklopu volontiranja, danas je to pretvoreno u školsku aktivnost. Svaki učenik naše škole može sudjelovati u izradi teksta, odabiru pjesama ili pak vođenju emisije.

U početku su sudjelovali učenici 2.mt razreda, a danas je sastav sudionika proširen. Sadašnji sudionici emisije su Martin Kovačić i Valentino Tkalčević koji su tehnička podrška emisije, potom Va-lentina Burić, Marta Čaržavec, Florijan Lacko, Ana Medvedec i Mateja Pavlinić koji su vo-ditelji, dok su novinari Patrik Krušlin, Filip Pavalić i Dario Zgorelec.

Sve to ne bi bilo ostvarivo bez mentora prof. Darka Mi-lošića i prof. Jelene Klasić koji sve to nadgledavaju budnim okom te brinu oko organiza-cije i odabira tema.

Emisija Naš glas podijelje-na je na glavnu temu i rubrike pa se tako prof. Jelena Klasić brine za tehnička pitanja i rubrike dok je prof. Darko Mi-lošić zadužen za gramatičku ispravnost tekstova, pravilan govor i glavnu temu.

Glavnom temom počinje

emisija. Ona traje sat vremena zajedno s glazbenim stanka-ma. U njoj su teme informa-tivnog karaktera gdje se priča o svakidašnjim problemima iz perspektive srednjoškolaca s dozom humora.

Nakon glavne teme slijede rubrike. Prva rubrika je Info kutak. To je petominutna rubrika s informacijama o o aktualnim događajima tog tjedna. Najavljuju se filmovi u kinima, koncerti, izložbe, otvorenja…

Nakon toga slijedi glazbena stanka te rubrika Proganja nas glazba/knjiga/film. U toj rubrici slušateljima se preporučuje neki zanimljiv film ili knjiga. Također se kao gosti emisije dovode članovi poznatih ili ne toliko poznatih bendova.

Ponovno je glazbena stanka, a nakon nje je vrijeme posljednju, ali nikako manje važnu rubriku. Sportska rubrika je mjesto na kojem se mogu saznati sva sportska događanja i postignuća kroz protekli tjedan. Navaljuju se buduće utakmice, a isto tako govori se o nekim novim i neotkrivenim sportovima iz kojih se ugošćuju gosti.

Gosti su emisije mnogo-brojni i iz različitih područja. To znaju biti poznate ličnosti, profesori, sportaši, glazbenici pa sve do učenika srednjih škola…

Cilj emisije je povećati postotak emisija za mlade te prilagoditi sadržaje emisije za sve generacije s jednakom dozom zanimljivosti i zabave. Zainteresirati srednjoškolce da i oni budu dio tog radij-skog svijeta te tko zna? Mož-da u ovoj školskoj aktivnosti pronađu dozu užitka i veselja te to odaberu kao svoj životni put. /////////////////////////Ana Medvedec, 4.mt

Emisija Naš glasRadio Zabok ovom emisijom daje mogućnost učenicima Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok da steknu kompetencije potrebne za tržište rada, poboljšaju svoje komunikacijske vještine, pobjede tremu i nauče odnose s javnošću.

00034

Suradnja s radiom

Razlozi za provedbu projekta sadržani su u činjenici da su mladi najugroženija populacijska skupina za usvajanje i razvoj ovisničkog ponašanja. Među sredstvima ovisnosti, kod mladih je osobito nepovoljna situacija vezana uz konzumaciju alkohola. Na to ukazuju re-zultati ESPAD istraživanja, prema kojima je alkohol, u najvećem broju europskih zemalja, barem jednom u životu pio gotovo svaki učenik ili učenica (90% ili više). U Hrvatskoj su pokazatelji pijenja još viši, što potvrđuju rezultati istraži-vanja na nacionalnoj razini. Također, neophodno je naglasiti vrlo važnu ulogu škole u preventivnom djelovanju u ovom području.

Svrha projekta Zdravo! je razvijanje učinkovitog modela prevencije alkohola

kod mladih koji će podržavati stavove i izbor ponašanja usmjerenih zdravlju, a ne ovisnosti.

Cilj je projekta, primjenom pre-ventivnog modela rada temeljenog na vršnjačkoj edukaciji, uspješno djelovati u pravcu smanjenja pijenja alkohola od-nosno promocije bezalkoholnih navika i zdravih životnih stilova među mladima srednjoškolske dobi. Projekt je osmišljen kao višegodišnji model rada, pri čemu se u sljedećim godinama predviđa nastavak i nadogradnja projektnih aktivnosti. Karakteriziraju ga preventivne strategije na više razina, interdisciplinarni pristup i suradnja s dionicima u lokalnoj zajednici koji djeluju u pravcu prevencije ovisnosti kod mladih. Projektne aktivnosti namije-njene su mladima i njihovim roditeljima.

Cilj je potaknuti roditelje na promišljanje i jačanje njihove uloge u učinkovitoj prevenciji alkohola kod mladih.

Škole sudjeluju u projektu kroz pro-vođenje edukativnih i kreativnih aktivno-sti s učenicima prvih i drugih razreda i njihovim roditeljima, tijekom nastavne godine, a ciljano tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti. Model rada s učenicima zamišljen je na principima vršnjačke edukacije, pri čemu učenici četvrtog razreda provode aktivnosti s mlađim učenicima u svojoj školi. Škola izabire vršnjačke edukatore koji će, prema pripremljenim materijalima i uz podršku koordinatora-pedagoga, primijeniti radionice u razrednim odjelima. Uz za-daće promocije zdravlja, ovim modelom rada također se potiče volonterski rad među učenicima viših, završnih razreda. Po završetku provedenih projektnih aktivnosti – radionica za učenike, u planu je prezentacija učeničkih radova nastalih u kreativnim radionicama, lokalnoj i široj zajednici. ////Martina Jenik, pedagoginja

Bezalkoholne navike među mladima

Županijsko stručno vijeće pedagoga srednjih škola Krapinsko-zagorske županije, u suradnji s udrugom CEDAR, već drugu godinu provodi Projekt promocije bezalkoholnih navika među mladima - Zdravo!

Ilust

raci

ja: K

laud

ia P

etri

nić,

2d

00035

Aktualno

Život je izazov prepun iznenađenja

Bioetika je posebna disciplina etike koja se bavi pitanjem života. Ne samo čovjekovog, već biljnog i životinjskog. Ona propituje što je život, kada počinje, a kada završava. Pokušava od svakoga osobno izvući onu čarobnu definiciju života. Ali niti jedna definicija do danas nije toliko univerzalna, da bi mogla vrijediti za svakoga i u svakome trenutku. Što je život za tebe?

Život je rođenje, život je put, padanje i dizanje. Dar koji treba cijeniti, blagoslov, trenutak, ljubav, mir i izazov. Život je kretanje, a svako kretanje pokreće događaje koji stvaraju naš život. On je najveća vrijednost, ali da bi-smo je osjetili, trebamo biti opušteni i ponekad hrabri i odvažni.

Često se ljudi nađu u situacijama koje mogu pro-mijeniti njihov život, koje im nude izazov i napredak, no velik dio ga ipak ne prihvati. Pitanje je zašto? Radi jedno-stavnog razloga, a to je strah od vlastitog neuspjeha. Često u takvim situacija-ma čovjek razmišlja i traži razloge uspjeha i neuspjeha, no na kraju on odustaje i zadovoljava se onime što ima. Tako i situacije u vašem životu, koje bude izazov u vama i pritom podižu adre-nalin, situacije su koje vam daju snagu i volju. Od njih

ne treba bježati jer upravo one pokreću stvari u životu i donose neočekivane promjene u životu, koje kao nuspojavu imaju ugodno iznenađenje.

Bioetika smatra da život počinje od samog trenutka začeća i često život opisuje kao kretanje. Kretanje kao putovanje kroz opet onaj isti život. Navodi da ne razmišljamo negativno, već pozitivno, čak i onim situ-acijama u kojima mislimo da je to sasvim nemoguće. Često se može čuti rečenica poput: Oslobodi dijete u sebi! Pusti ga da živi! Djeca

gledaju očima ljubavi, a imaju izrazitu hrabrost. Znamo da djeca dok su mala istražuju sve, nemaju straha i ono što mnogima diže kosu na glavi od same pomisli, djeca gledaju kao sasvim normalnu i uobi-čajenu stvar te uopće ne osjećaju strah. Kod njih je isključivo izražena intuicija i vode se osjećajima. Zato pustite dijete u sebi da vas vodi jer tek kad djeca poči-nju slušati odrasle, polako počinju razmišljati i puštati strah u sebe.

Mnogi će pokazivati hra-brost, svoju jačinu, no nije bitno koliko smo fizički jaki. Bitna je snaga uma i duha. Puno ljudi voli sebe prikazati kao neustrašivu osobu, ali kada se nađu u situacijama životnih odluka i trenutaka, velik dio tih hrabrih ljudi se povuče zbog nesigurnosti, straha od neuspjeha. Misle, ako ne uspiju, da više neće biti hrabri i jaki, no taj stav nije dobar i pokušajte ga izbjegavati.

Ne dopustite sebi da zbog straha i nesigurnosti svoj život ne živite potpu-no. Ne dopustite da prilike kraj vas prolaze bez da ih primijetite. Ne dopustite si da stojite na mjestu i ne za-boravite da je život izazov u kojem nikada ne znate koje iznenađenje tek slijedi.

Ne zaboravite da ste hrabri onoliko koliko ste spremni pružiti sebi, ali i dru-gima. Ako je život kretanje koje čini promjene, onda samo oni koji su spremni na njih, mogu postići uspjeh u vlastitom životu. Budite hrabri i živite život koji vodi uspjehu u vašem životu. ////////////////////////////Olivera Peroli, prof. etike

Mnogi će pokazivati hrabrost, svoju jačinu,

no nije bitno koliko smo fizički jaki. Bitna je

snaga uma i duha.

00036

Etika

Događa se to kada dani postaju sve kraći, kada u toplini doma pijemo toplu kavu i grijemo se, kada lagano padaju prve pahulje snijega. Tada se javlja misao o Božiću, o blagdanu ljubavi koji sa sobom donosi razne uspomene iz prošlosti. Iza naizgled jednostavne riječi, zrači nešto čemu srce teško odo-lijeva pa čak i srce onih kojima priča o Djetetu rođenom u gradu Betlehemu ništa ne znači. Svi se na neki način pripremaju za Božić. Ali za nas, radosno iščekivanje Božića nije samo u lampica-ma šarenih boja, kolačima, kićenju bora i darovima. Božić je nešto puno više. Ili bi barem za nas kršćane trebao biti nešto više.

Vrijeme adventa u kojem prevlada-va iščekivanje, nada, budnost i čežnja, vrijeme je u kojem možemo otkriti pravi smisao Božićne noći. To je smisao koji u društvu materijalizma postaje na-žalost sporedan i nevažan. Sve što nam je potrebno je budnost i otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i nutarnja sabranost kako bismo prepoznali Boga

koji dolazi. Navedeno ne trebamo tra-žiti u knjigama ili po trgovinama, već u bogatstvu liturgije koja u vremenu adventa pred nas stavlja mise zornice kao žrtvu ranojutarnjeg ustajanja, ali i duhovne pripreme za Kristov dolazak. U još dubokom mraku zimskog doba, po hladnoći, u vrijeme adventa, crkve se ispune vjernicima koji žele svoj dan započeti u zajedništvu s drugima, u euharistijskom slavlju, pjevajući adventske pjesme bogate sadržajem. Potrebna je samo želja srca da i mi uz jutarnji Rorate započnemo dan. Osim bogatstva liturgije, u adventsko vrijeme i sami možemo iščekivanje blagdana ljubavi upotpuniti dobrim djelima, jer svaki dan imamo priliku učiniti nešto dobro.

Uvijek smo iznova pozvani isko-ristiti vrijeme adventa na kvalitetnu

pripremu i iščekivanje Isusova rođenja, jer Božić je uistinu nešto puno više. Kao što se u nama javlja misao o Božiću u danima koji postaju sve kraći, u pahu-ljama snijega, tako nam se i na Badnjak, kada uvečer zapalimo lampice na boru, podijelimo darove, u nama treba javiti jedan ugodan osjećaj, jedno svjetlo koje će nas zvati s ulice. To je zvuk zvona ponoćne mise, kada će se na oltarima diljem svijeta obnoviti čudno svete noći: ‘’I Riječ je tijelom postala!’’. Tek tada možemo reći da je iščekivana nada, budnost i čežnja adventa u nama osvijetlila pravi smisao Božićne noći.//////////////////////////////////////Berislav Vrljić, vjeroučitelj

RadosnoIščekivanje

Osim bogatstva liturgije, u adventsko vrijeme i sami možemo iščekivanje blagdana ljubavi upotpuniti dobrim djelima.

00037

Duhovni obzori

Učenici drugog i trećeg razreda medijskih tehničara bili su gosti na koncertu ove grupe koji je održan 21. studenoga 2013. u Regeneratoru. Uz stručno vodstvo organi-zatora imali su mogućnost sudjelovati u postavljanju i pripremi tonske opreme pa je to bila prilika primijeniti znanja u realnoj situaciji s profesionalnom opremom. Prije koncerta snimili su intervju s članovima gru-pe koji su vodili Mislav Cvek i Filip Božidar Horvat.Što vas dovodi u Hrvatsku?

Ravish: Ovdje smo zbog tri koncerta, sviramo u Zagrebu i poslije idemo u Italiju na dva tjedna, izdali smo novi album pa ga promoviramo ovom turnejom.Jeste li čuli za Hrvatsku prije dolaska ovamo?

Ravish: Zezate se? Mnogo mojih prijatelja je sviralo ovdje, kao i po cijelom Balkanu.Koliko dugo namjeravate ostati ovdje?

Ravish: Sretni smo što smo u Hrvatskoj tri dana, prvi put smo ovdje i zadovoljni smo.Pa kako vam se sviđa Hrvatska?

Rick: Tu smo tek dvanaest sati, tako da nisam puno vidio, ali za sada je lijepo.Što znači ime Tarana?

Rick: Ha ha, Ravish je to odabrao, to je indijski pojam za improvizaciju između glaz-benika i plesača.Gdje ste upoznali svog kolegu?

Ravish: Mog prijatelja Ricka? On je sjajan glazbenik i svira u mnogo različitih bendova u New Yorku, a upoznao sam ga preko Myspa-cea ili Facebooka, ili tako nešto. Imamo puno

zajedničkih prijatelja i tako smo počeli svirati zajedno, zajedno sviramo već godinu i pol.Kako ste saznali da Rick svira trombon?

Ravish: Znao sam da svira trom-bon. New York je velik grad i ima mnogo glazbenika,važno ja da znate što želite jer ima mnogo glazbenika koji sviraju trombon, ja sam htio nekog tko može raditi zanimljive stvari poput Ricka, zato smo počeli svirati skupa.Rick, kada ste se i zašto priključili sastavu?

Rick: Ravish me nazvao prije godinu i pol, i naša prva izvedba je bila u Mexico Cityju sa saksofonistom. To je bila poput desetodnev-ne turneje, dobro je prošlo pa smo nastavili surađivati i raditi na našoj glazbi.Planirate li dovesti još ljudi u bend?

Ravish: Da, ako naiđemo na dobre glazbenike, ili neki dobar bend s kojim bismo mogli surađivati. Uvijek sam otvoren za svi-ranje s novim ljudima, iz svake države, volim surađivati s glazbenicima iz drugih država, koji sviraju na drugim instrumenatima. Ne znam, sljedeće godine možda dođemo s pet članova, možda dođem samo ja, tko zna?Kako se zove vaša prva pjesma? I kada ste je komponirali?

Ravish: Ja sam komponirao sve stare pjesme; ovaj bend postoji od 2003. godine i mnogo je glazbenika bilo u njemu. Komponi-rao sam te pjesme prije, ali ih sada sviramo na novi način.Gdje je popularnija vaša glazba, u Europi ili SAD-u?

Ravish: Ne znam točan odgovor, kompli-

cirano je to pitanje jer mislim da puno ovisi o tome kako se reklamira, ali mislim da je to glazba za ljude otvorena uma, publike imamo po cijelom svijetu, svirao sam u Libanonu, Kini, po cijeloj Europi, Kanadi, Meksiku i SAD-u i uvijek je dobar odaziv, jer ima nešto u našoj glazbi u čemu mogu ljudi iz različitih kultura uživati.

Rick: To je teško pitanje. Gdje nas god žele vidjeti, ali uživamo putujući po Europi, prošle smo godine imali turneju koja je uklju-čivala Norvešku, Češku, Madžarsku, Latviju i Litvu. Volimo putovati.Mislite li da je ova vrsta muzike posebna?

Rick: Vrlo je različita, spaja mnogo utje-caja iz cijelog svijeta, spaja indijsku glazbu sa slobodnim jazzom i elektroničkom glazbom. Mislim da ne postoji ništa sličnog na svijetu.Postoji li ime za ovu vrstu glazbe?

Ravish: Ha ha. Ne, nema imena za ovu glazbu, sve je novo za nas i publiku. Može se čuti jazz, svjetska glazba i elektronička glazba. Novo je i nema imena, ali ja je volim zvati “narodna glazba naroda koji ne postoji”.Mislite li se još dugo baviti glazbom?

Ravish: Da, naravno, dok god budem bio zdrav, možda to ne bude Tarana, možda će to biti neki drugi bend s nekim novim idejama i novom glazbom… volim glazbu, putovanja i turneje i nadam se da ću se još dugo baviti ovim poslom.

Rick: Do kraja života. Glazba je životna težnja i pokušavaš rasti i smisliti nešto novo.

Tarana - fantastični duo iz New YorkaRavish Momin i Rick Parker donijeli su glazbu niotkuda u Zabok. Sviraju kombinaciju jazza i elektroničke glazbe. Od klasičnih instrumenata koriste bubnjeve i tromblon, a ostale zvukove stvaraju elektronski.

00038

Intervju

strip

///Klara Vitković, Jelena Benger i Vesna Mundjer, 4.dg...................

00039

00040

00041

Svjetlo i pokretRebeke Gašpar CurmanKao što je već postalo uvriježeno, na ovim stranicama upoznajemo vas s darovitim učenicima naše škole koji su se odvažili okušati u svijetu fotografije. Ovoga puta možete uživati u ekperimentima Rebeke Gašpar Curman, učenice 4.mt razreda. Ona se pozabavila medijem fotografije koja u prvom redu prenosi statičnu sliku, ali u ponešto drugčijoj formi. Naime, kako se svijet koji nas okružuje uvijek kreće, moguće je to kretanje prenijeti i na fotografiju. Rebeka je to učinila odvažnim snimanjem dugih ekspozicija - bilo režiranim ambijentom ili onim kojeg je zatekla na mjestu događaja - ulici ili s krova stambene zgrade. Ovisno o vrlo dugoj ili nešto kraćim ekspozicijama dobila je ove lijepe i zanimljive fotografske crteže dobro promišljenih i harmoničnih kompozicija.

00042

Predstavljamo

00043

Povijest plakata/GRAFIČKOG DIZAJNATekst napisao: Nikola Sinković

Premda bi se o plakatu kao formi prijenosa obavi-jesti moglo govoriti još od vremena antike kada se iste ispisuju na zidove ili drvene pločice te kasnije u renesansi s pojavom tiska, a u krajnjem slučaju i još dalje u povijest od prve pojave špiljskih slika i razvojem slikovnog pisma, ipak se čini kako je povijesni razvoj plakata puno bliži poja-vi i razvoju grafičkog dizajna. Ta dva pojma neprestano se isprepliću od vremena industrijske revolucije kada se s industrijskom ekspanzijom pojavila potreba za oglašava-njem, naravno s paralelnim usavršavanjem tiskarskih tehnika, prije svega litografije u boji - Jules Chéret.

Tako je kraj 19. stoljeća vrijeme procvata grafič-kog dizajna/plakata. Među najznačajnijim autorima toga doba su Henri de Toulouse-Lautrec i Alphonse Mucha - oba su radila u secesijskom stilu. U početku su umjetnici iz drugih područja (slikari, grafičari, arhitekti) bili ti koji su izrađivali plakate kao svoje komercijalne projekte, dok je pojava pokreta Arts&Crafts značila pojavu nove profesije - grafičkih dizajnera koji su se specijalizirali za njihovo grafičko oblikovanje. Među-tim, iako su plakati izrađivani mehaničkim postupkom umnožavanja, izgledom su podsjećali na crteže/slike/grafike, dakle, kao da su ručno napravljeni. Ovaj se princip promijenio početkom 20. stoljeća kada se javlja potreba za korporativnim identitetom - Peter Behrens (AEG).

Tijekom trajanja I. svjetskog rata grafički dizajn postaje prepoznat kao snažan alat za propagandu. Tome je najbolji primjer plakat “I Want You for US Army” kojeg je oblikovao James Montgo-mery Flagg 1917. godine.

Nakon rata usporedo s daljim razvojem novih industrijskih tehnologija koje su dovele do masovne

prozvodnje javljaju se umjet-nički pokreti poput futurizma, konstruktivizma i De Stijla koji su imali dubok utjecaj na evoluciju grafičkog dizajna. Ideje ovih pokreta objedinje-ne su u visokoj školi za dizajn Bauhaus u kojoj se razvio novi racionalni pristup grafičkom dizajnu a time neposredno i plakatu. Odvažne geometrij-ske forme, pojednostavljeni izgled, fotomontaže (prednost fotografije u odnosu na ilustraciju), bez serifna tipo-grafija, asimetrične kompo-zicije, vizualna dinamičnost bazirana na fluidnoj pravokut-noj rešetki, jasna komunika-tivna poruka te promocija standardiziranih formata papira odlike su Bauhausovih plakata. Najznačajniji su auto-ri Lásló Moholy-Nagy, Herbert Bayer i Joost Schmidt. Pod njihovim je utjecajem moder-nistički švicarski dizajner Jan Tschichold. Upravo “švicarska škola“ u narednom razdoblju do i tijekom II. svjetskog rata dovodi do nastanka interna-cionalnog stila koji je imao strogu reduktivističku estetiku s puno bijelog prostora i “objektivnom” fotografijom - “forma slijedi funkciju”.

Tijekom trajanja II. svjetskog rata grafički su dizajneri producirali velik broj propagandnih plakata koji su (kao i modernistički) čistih

formi i ekonomične estetike – spajanjem izražajne slike i kratkih ali snažnih slogana poput “Talk Kills“, “We`re in it together“ i “America`s Answer! Production“ kako bi se proi-zvele ne-narativne vizualno stenografske poruke koje korisnicima prenose koliko je god to moguće što neposred-nije informacije. U komerci-

jalnom oglašavanju ovaj se princip u manjoj ili većoj mjeri koristi sve do današnjih dana. Istaknuti su autori Abraham Games, Frederick Henri Kay Henrion i Jean Carlu.

Nakon rata dizajneri Herbert Matter i Paul Rand koriste europski avangardni dinamični pristup kombini-rajući tipografiju i slike kako bi stvorili privlačne, izražajne i duhovite radove za visoko profitne klijente poput IBM-a i Knoll Internationala. Ovdje vrijedi spomenuti i Saula Bassa koji svoj vizualni jezik zasnovan na kolažu osim u formi plakata primijenjuje i u filmskim špicama. U to vrije-me grafički dizajn postaje ne-raskidivo vezan sa stvaranjem konzumerističkih potreba u korporativnom oglašavanju.

Krajem 1960-ih godina nova generacija dizajnera poput Wolfganga Weingarta eksperimentira s izražajnijim

H.

de

Toulo

use

-Lau

trec

, 1892.

J. M

. Fl

agg,

1917.

Mev

is &

van

Deu

rsen

, 2007.

00044

O dizajnu

kompozicijama istovremeno slijedeći modernistički pristup Švicarske škole. Drugi diza-jneri poput Miltona Glasera pod snažnim su utjecajem poparta. Richard Hamilton i Peter Blake inspiraciju traže u vizualnom jeziku popularne kulture brišući jasnu granicu između lijepe i komercijalne umjetnosti. Nova tiskarska tehnologija fotoprinta tada je dizajnerima omogućila veći stupanj kreativne kontrole te jeftiniji i kvalitetniji kolor tisak.

Sedamdesetih godina javlja se reakcija na nadmoć trivijalne uniformnosti korpo-racijskog vizualnog jezika – tzv. doba vodenjaka iznjedrilo je psihodelične plakate kao antitezu internacionalnom sti-lu. Kao posljedica rastućeg ne-zadovoljstva modernizmom i njegovom povezanošću s velikim biznisom, mnogi su dizajneri počeli tražiti alterna-tivne pristupe. Tako se krajem 1970-ih godina punk pokret se svojim sirovim kolažnim stilom prije svega rugao ozbiljnoj estetici uglađenog modernizma.

U isto vrijeme iskristalizi-rao se novi postmodernistički val u Americi i Nizozemskoj koji, iako je zadržao neke ele-mente intenacionalnog stila,

ruši načela stroge rešetke i zaigrano spaja eklektične kul-turalne reference umjetnosti, fotografije, filma, oglašavanja i kultnog dizajna iz prošlih vremena. Tako Jan van Toorn i April Greiman zamjenjuju modernističku objektivnost s post-modernističkom subjektivnošću kako bi pobu-dili promatračevu reakciju na novu vrstu vizualnog jezika. Inspirirani pojavom novih elektronskih medija radovi iz miljea post-modernizma spoj su mnoštva grafičkih stilova koje karakterizira vizualna privlačnost i višeslojne kom-pozicije najčešće skrivenog značenja.

Tijekom 1980-ih tvrtke poput Nikea i Levisa brzo su

idejama. Većina vizualnih umjetnika današnjice je snažno inspirirana razvojem umjetnosti i filma i ugrađuje različite aspekte tih disciplina u svoje radove što je dovelo do šireg tumačenja onoga što zapravo jest grafički dizajn. Dizajneri poput M/M, para Mevis & van Deursen i Jo-nathana Barnbrooka razvili su čvrste asocijacije sa svijetom umjetnosti, pa ipak, njihove radove u najvećem broju slučajeva ograničavaju želje klijenata i stoga ne mogu dosegnuti maksimalnu umjet-ničku slobodu osim ako nisu izvedeni za vlastite potrebe. Na tragu ovih tendencija u Hrvatskoj unatrag oko dva de-setljeća djeluje Boris Ljubičić, a u novije vrijeme pridru-žuje se cijela plejada nove dizajnerske generacije od koje izdvajam Vanju Cuculića.

shvatile da najsuvremeniji trendovi u grafičkom dizajnu mogu dati njihovim proizvo-dima značajnu prednost u odnosu na konkurenciju. U to vrijeme kada je društvo čvrsto oslonjeno na tradicionalne institucije, brandovi nude potrošaču neobvezni osjećaj pripadnosti dok mu pomažu definirati sliku vlastitoga sebe. Brendiranje je u osnovi projekcija budućih težnja po-trošaća za nekim proizvodom te stvaranje njihovih potreba prema tim proizvodima. Može se ustrvrditi da je profesija grafičkog dizajnera tih godina potpomogla i podržala ubr-zani rast brandova i pravila se potpuno slijepa na opasnosti rastućeg konzumerizma.

Od ranih 1990-ih post-modernizam je izašao iz okvi-ra dizajnerskih institucija te glazbene i umjetničke scene i postao široko prigrljen od strane trgovačkih korporacija koje su očajnički tražile eliksir kako biti “cool” - ovo je žila kucavica brandinga. Čini se da je jaz između napredne obrazovne teorije i popularne profesionalne prakse napo-kon premošćen. U rastućoj produkciji nove generacije dizajnera kasne moderne učvrstila se ideja da stil i sadržaj imaju jednaku važnost za kreiranje rješenja Dobrog dizajna.

Današnji pluralizam u grafičkom dizajnu može se u jednu ruku vidjeti kao odgovor na povećanu mul-tikulturalnost suvremenog globalnog društva, a u drugu je potaknut snažnom željom dizajnera da razviju svoj vlastiti stil koji im omogućuje da se istaknu u gomili. Mnogi se dizajneri suprotstavljaju tradicionalnom pojmu ljepote stvarajući provokativne ra-dove s izraženim radikalnim

B.

Ljubič

ić,

1992.

B.

Buća

n,

1975.

A.

Gre

iman

, 1986.

J. T

schic

hold

, 1938.

00045

Čitateljski klubUčenici, profesori i svi ostali...Pročitali ste dobru knjigu i želite je podijeliti s ostalima? Imate potrebu preporučiti, pohvaliti, komentirati?Na pravom ste mjestu!Dobro došli u ČITATELJSKI KLUB!

AktivnostiČitanje (učenički prvi pokušaji), razgovor o knjigama, preporuke za čitanje, top lista knjiga, prikazi kazališnih ili filmskih predstava.

Pravila klubaČlanovi kluba mogu biti učenici i profesori.Članovi odabiru knjigu za sljedeći susret.O svakoj pročitanoj knjizi piše se prikaz, prepričava se dio koji se čitatelju posebno svidio, dizajnira se ovitak knjige...

Rad klubaČlanovi kluba druže se svaku srijedu u školskoj knjižnici po jedan školski sat.Rad kluba može se pratiti na školskim web stranicama.

Preporuka za čitanje

Film

Lauren Weisberger, Svatko tko je netko, Algoritam

Bette Robinson živi dosadnim živo-tom i mrzi svoj posao u banci. Nakon što da otkaz, na nagovor svog ujaka prihva-ća posao u PR agenciji gdje je organizi-rala najvažnije zabave u gradu i koja ju je podigla u samu njujoršku elitu. Kada upoznaje britanskog odvjetnika Philipa Westona, najpoželjnijeg muškarca u gradu, novine počinju objavljivati trače-ve što se Bette nikako neće svidjeti. Taj pogrešni dojam okoline je bio zaslužan za uspon njezine karijere.

Ovo je druga knjige autorice bestsellera Vrag nosi Pradu i iako nikad nisam čitala tu knjigu, gledala sam film i nikako se ne mogu oteti dojmu sličnosti tih priča. Djevojka dobiva posao, mrzi taj posao, pokušava izvući najbolje iz situacije, daje otkaz. Ovaj roman je tipični takozvani chick-lit-književnost za žene. Iako nema neku umjetničku vrijednost svakako ju preporuču-jem za lijene ljetne ili zimske dane jer je knjiga sama po sebi zanimljiva. //////////////Jelena Benger, 4.d

Brazil

Jednu zimsku večer moji roditelji i ja imali smo filmsku večer pa smo odlučili pogledati film Brazil iz 1985. kojeg je režirao Terry Gilliam. Nedavno mi je tata rekao za njega jer zna da sam ljubitelj njegovih imaginarnih filmova. U filmu mi se sviđa to što je radnja smještena u 20. stoljeće što me podsje-ća na stare kultne filmove. Kroz cijeli film prisutna je britka satirična kritika birokratiziranog društva. Također mi se sviđa kako se koristi položaj kadra te se iz stvarnog života prelazi u imaginarni svijet odnosno gdje glavni junak Sam pada u crnu rupu koja ga dovodi u čudan svijet s kojim se mora suočiti. Spomenuti Sam Lowry je poseban i neambiciozan činovnik koji želi mirno obavljati svoj posao, ali neugodna ga okolina čini vrlo zbunjujućom osobom i jako ga iritira to što se događa u njegovim snovima u kojima se pojavljuje prekrasna nepozna-ta djevojka Jill Layton, a koju uskoro susreće u stvarnom životu kao vozačicu kamiona.

Da bi prikupio potrebne podatke zapošljava se u Uredu za dobivanje informacija, putem svoga posla oni se na kraju sprij-stelje ali ubrzo biva uhićen zbog nereda kojeg je izazvao.

Da se vratimo na početak, krivnjom kukaca koji su upali u pisaći stroj dolazi do štamparske greške zbog koje krivica

00046

Čitateljski klub

Kazalište

Ljubav je gluma

Dana 1. listopada 2013. posjetili smo kazalište Exit i oduševili se igranom predstavom Kauboji. Natprosječna glumačka spremnost, maštovitost pokreta i preciznost detalja u izvedbi posebno su me impresionirale.

Početak predstave počinje nalaženjem osmero ljudi kojima je cilj napraviti kaubojsku predstavu. Tih osam likova i karaktera pratimo od početka, odnosno od audicije pa sve do premijere predstave. Svi akteri kroz rad na predstavi razvijaju svoje životne priče i utječu jedni na druge jer predstavu počinju gledati kao priliku života. Na nju gledaju kao svoju životnu metaforu, žele prijeći granicu svakodnevnosti i možda po prvi puta doći do kraja i to kao pobjednici, a po-bjeda je zapravo cijela ta predstava.

Redatelj predstave Kauboji Saša Anočić ističe:On je jahač ledenog pogleda u kojem se zrcali kap samoće, a šešir mu miriše na znoj, krv i nešto viskija. Okorjelo srce ovog, samorazumljivo, ubojice bez razloga može zagrijati jedino zanosni glas pun meda i obećanja jedre barske pjevačice.

Ovo je početak jedne od tisuće sličnih vestern-priča. Ti ljudi koji, poput bova, plutaju u vremenu i prostoru, nailaze na pozicije iz kojih kreće skok u snove. Scenski prostor upotpunjuje spoj suza, baruta, usne harmonike, poljubaca na mjesečini i emocija op-ćenito. Mogućnost grubosti i nemogućnost nježnosti, okvir su melodrame.

Ne mogu sakriti ispunjenje i dobre vibracije nakon cjelokupne predstave. Zadivljena sam ovim mjuziklom, a timom posebno. Bilo bi zaista lijepo raditi s takvim ljudima. Posebno me nadahnuo lik Marice. Pjevanje, stepanje, sviranje više instrumenata savršeno se uklapa u predstavu.

Riječi pohvale jednostavno je teško pronaći kada je u pitanju nešto ovako dobro. Ova su predstava i glumci postavili visoki broj na ljestvici, te pokazali da granice postoje samo kako bi se rušile.

Preporučamo svima! ////////////////Marta Čaržavec, 4.d

Usamljeni osvetnik

Nedavno sam gledao film Usamljeni osvetnik. Film me odu-ševio svojom produkcijom, pričom i glumačkom postavom. Pod direktorskom palicom Gore Verbinskoga našli su se slavni glumci Johnny Depp, Armie Hammer, William Fitchtner, Helena Bonham Carter ali i mnogi drugi. Johnny Depp utjelovljuje lika Tonto koji amrički domorodac. U borbi protiv Butcha Cavendis-ha (William Fitchtner) koji je izvršio genocid na njegov narod, on upoznaje John Reida ( Armie Hammer) koji je odvjetnik iz New Yorka. Nakon neuspjele misije John je na rubu smrti te ga Tonto spašava. John i Tonto sad su na misiji da ubiju Butch Cavendisha.

Priča je dosta zanimljiva, ali je i dosta zapetljana. Kroz razne spletke i pljačke koje izvršavaju John i Tonto, ona se polako raspetljava. Tijekom cijelog filma nisam naletio niti na jednu dosadnu scenu, kao što je slučaj u nekim drugim filmovima. Scene razgovora začinjene su humorom, što daje potpuno novu dimenziju cijelom filmu.

Zapravo radnja počinje u lunaparku, gdje dječak zaluta u Wild West odjeljak, gdje je jedan od eksponata stari Tonto, koji mu počinje pričati o sebi i svojim pustolovinama.

Jedna manja zamjerka je dužina filma od gotovo tri sata, pa sam došao u napast da premotati na kraj kako bih vidio završetak.

Na kraju filma sljedi veliki rasplet svih događaja, uviđamo kako su neki likovi koje smo pratili kroz priču misleći da su pozitivni zapravo negativni.

Isto je zanimljivo kako dobivamo uvid u cijelu situaciju na divljem zapadu. Rangeri i kriminalci, ali i život Indijanaca, domorodaca na sjevernoameričkom kontinentu.

Sve u svemu Usamljeni osvetnik je dosta zanimljiv film, s humorom, akcijom i nepodopštinama pa ga preporučam za gledanje cijeloj obitelji, ne samo odraslima.//////Florijan Lacko, 4.d

pada na Sama. Njegova majka Ida Lowry je bogatašica koja je aktivna u društvenom životu s vrlo dobrim vezama. Nju zaokupljaju plastične operacije kojima se želi pomladiti i svoje vrijeme najviše provodi sa svojim prijateljicama koje imaju iste interese kao i ona.

Tu je i Harry, buntovni majstor za grijanje, koji vodi svoj privatni rat protiv birokracije.

Zanimljiv je kraj filma gdje Harry oslobađa Sama iz zatvora ali ubrzo shvaćamo da je to Samova halucinacija i da je on i dalje u stolcu za mučenje, sav izmrcvaren iako i dalje ima života u njemu za vlastite snove. Tu su ostale uloge gospodina Kurtzmanna i Jacka. Kurtzmann je bio Samov zloban šef, a Jack Samov prijatelj iz djetinjastva.

Film koji govori o kompliciranoj birokraciji i sveprisutnoj neučinkovitoj tehnologiji me jako zaintrigirao. Mišljenja sam da bismo trebali više gledati takve filmove koji nas inspiriraju imaginarnom umjetnošću, maštom te raznim scenama zami-šljenog života. /////////Barbara Micek, 4.d

00047

strip

///Željka Malbaša, 4.dg...................