Upload
anita-kliment
View
786
Download
21
Embed Size (px)
Citation preview
*Spavanje i snovi su izmenjena stanja svesti.*Tokom spavanja nismo ni svesni događaja u spoljnoj realnosti.-Dok spavamo, doživljavamo san. (priča u slikama čiji sadržaj jeste često nerealan i čiji smisao nije jasan) Spavanje i budno stanje rezultat su različitog ritma u radu mozga.-Uloga spavanja i snevanja veoma važna i zato naučnici mnogo istražuju o tome, mada nisu potpuno objašnjeni snovi.
Glavna svrha spavanja jeste da se organizanm odmori i psihički i fizički.Psihički se organizan odmara od napetosti usled svakodnevnih problema i stresova, dok se tokom fizičkog odmora oslobađa od toksina koji se gomilaju za vreme pojačanih metaboličkih procesa u budnom stanju.* Spavanje je važno za aktiviranje novih sinapsi u mozgu za proces rasta . Naučnici smatraju da upravo zbog toga bebe dugo spavaju budući da im se za to vreme razvija mozak i luči hormon rasta.
Usled neispavanosti slabe svi psihički procesi, a naročito kognitivni.
Neispavana osoba gubi sposobnost koncentarcije, mišljenja, pamćenja, učenja, postaje razdražljiva,rasejana i td.Uz to, hronična neispavanost može dovesti i do poremećaja kao što su hormonski poremećaji ili pad imuniteta.
Postoje generalno dve vrste spavanja, razlikovano na osnovu
toga da li se može videti pomeranje očiju iza zatvorenih
kapaka. To su:REM (poznato i kao paradoksalno) iNREM, ili neREM spavanje (sporotalasno).
Osoba koja se probudi za vreme NREM spavanja retko se
seća da je sanjala, ali je dokazano da se i tokom NREM
spavanja sanja. No, dok su snovi u REM spavanju nadrealni
i apstraktni, snovi koji se javljaju u NREM spavanju su jasni
i svrsishodni.
Hipnoza je ekstreman vid sugestije. Sugestija je postupak navođenja osobe da nekritički a dobrovoljno prihvati određenu ideju ili ponašanje. Pod sugestijom hipnotizera osoba upada u stanje slično snu. Smatra se da hipnotičko stanje odlikuje ekstremno sužena pažnja, tako da u svesti postoji samo nalog, tj. sugestija hipnotizera.
Za vreme hipnotičkog stanja može doći do bioloških promena ( u disanju, radu srca i td.), do pojave halucinacija, gubljenja kontrole nad voljenim pokretima.
Hipnoza može ući u praktično svaki vid našegživota.-Možemo promeniti sve one sitnice koje namsmetaju, a one koje su dobre možemo pojačati.
*U svakodnevnom radu hipnoterapeut nailazina ljude koji žele poboljšati kvalitet svogživota ili rešiti se nekih problema (Npr.: fobije).
Početkom prošlog veka hipnoza se koristila u psihoterapiji, ali se se pokazalo da nije dovoljno efikasna, tako da danas
ima više istorijski značaj u psihologiji.
Stanje laganog transa:-Osoba je fizički opuštena.-Kapci osobe obično drhte i mrdaju se.-Zvukovi mogu biti bolni.
Stanje laganog do srednjeg transa:-Delovi tela osobe se čine teškim.-Dah osobe postaje sporiji i dublji.-Intenzivan osećaj duboke opuštenosti (osobi se ne kreće, ne pričaili razmišlja).-Osoba se oseća odstranjeno od svoje okoline.
Stanje srednjeg transa:Osoba je svestna transa, ali ne može da ga opiše.Sugestivno stanje (Na primer, operator kaže osobi da ima mravana ruci).Katalepsija: Nedostatak osetljivosti na spoljašnja stimulisanja iukočenost mišića, tako da delovi tela ostaju u kom god ih položajupostavite.
Stanje dubokog transa:-Osoba može otvoriti oči bez da utiče na trans.-Nepokretan pogled i širenje zenica kada su oči otvorene.-Potpuna amnezija.-Sistematizovana post-hipnotička amnezija.-Nekontrolisani pokreti očinih jabučica.-Osećaj lakoće, lebdenja, ljuljanja ili padanja.-Osoba doživljava izobličenje zvuka.-Osoba može kontrolisati svoje nenamerne telesne funkcije (Brzina srca, krvni pritisak).-Oživljavanje izgubljenih sećanja.-Regresija godina.-Vizualne halucinacije.-Zvučne halucinacije.-Potpuna anestezija.
Kakvi su snovi u REM a kakvi u NREM fazi?