Upload
simonida-vukobrat
View
423
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Prezentacija predstavlja obradu rezultata ankete sprovedene na učenicima 15. beogradske gimnazije o načinu korišćenja interneta i društvenih mreža.Prezentaciju pripremila Marija Pršendić, a u sprovođenju i obradi ankete učestvovali i Jovana Jeremić kao i mentori Ljiljana Petrović i Simonida Vukobrat
Citation preview
ANKETA UČENIKA ,,XV BEOGRADSKE
GIMNAZIJE”
NAŠA PITANJA SU GLASILA:
Da li si ikada startovao/la
devojku/dečka putem interneta?
Da li misliš da može da postoji
ljubav u virtuelnom svetu?
Kojim delatnostima posvećuješ najviše vremena na internetu?
Na kojim mrežama imaš nalog?Da li misliš da su društvene mreže pomogle ili odmogle u odnosima između ljudi?Da li kucaš poruke dok radiš nepšto drugo? (voziš, jedeš, učiš)
Da li smatraš da društvene mreže ograničavaju tvoju slobodu? Da li si stekao/la prave
prijatelje koristeći društvene
mreže?
Sa koliko ljudi u proseku
komuniciraš na društvenim
mrežama
Da li društvene mreže utiču na
odnose u tvojoj porodici?
Koliko vremena dnevno provodiš na internetu (socijalnim mrežama)?
Da li ponekad izbegavaš svoje
dnevne obaveze zbog
zaokupljenosti internetom?
Da li si ikada doživeo/la
neprijatnosti na društvenim
mrežama?
SLEDE VAŠI ODGOVORI
85% ispitanika smatra da nema ljubavi preko interneta.
Oba pola negiraju mogućnost postojanja
ljubavi preko interneta, mada znatno veći
broj žena prihvata tu mogućnost.
Nije nađena statistički značajna veza između školskog uspeha i verovanja da je ljubav moguća preko društvenih mreža. Ipak, primećuje se da, dok oni sa nedovoljim uspehom to apsolutno negiraju, izvestan procenat onih sa boljim školskim uspehom tu vrstu odnosa ipak prihvata.
41% ispitanika svoje
vreme koje provodi na
internetu najviše
posvećuje saznajući
informacije iz oblasti
kojom se bavi.
Tračevi preko interneta su
privlačni za samo 10% ispitanika.
90% ispitanika, dok su na internetu, ne provodi vreme posećujući tuđe profile, a samo 10% onih koji to čine, većinom žene.
Gotovo polovina ispitanog uzorka
gimnazijalaca (42%) igra igrice preko interneta. Muškarci u znatno većem broju.
Sa poznatim osobama ima sinhronu
komunikaciju (četovanje) oko
70% ispitanika. Devojke u većem
broju.
Naši gimnazijalci su veoma oprezni u pogledu četovanja sa nepoznatim osobama. To čini samo 9% ispitanika.
Samo 9% ispitanika koristi mejlove.
88% ispitanika ima nalog na Fejsbuku.
Samo 21% ima nalog na Tviteru. Veći procenat devojaka. Zanimljiviji je učenicima sa boljim školskim uspehom.
Jutjub je takođe omiljen-nalog ima 63% ispitanika.
Tumblr je interesantan za 8% ispitanog uzorka. Dok je za momke potpuno neinteresantan.
Ask.fm je krajnje neinteresantan za naše ispitanike. Samo 9% ispitanika ima nalog na ovoj mreži.
Četrulet je mreža na kojoj nalog ima oko 11% ispitanika. Manje od 10% ispitanika odličnog i vrlo dobrog uspeha ima nalog na ovoj mreži, dok je među onima sa nedovoljnim i dovoljnim školskim uspehom skoro 20%.
Na Instagramu nalog ima 11% ispitanika. Mnogo je popularniji kod devojaka.
Skajp je interesantan za gotovo 65% ispitanika. Mnogi ga navode kao najkorisniju mrežu.
30% ispitanika smatra da mreže
nisu pomogle u komunikaciji
među ljudima.
53% tvrdi da su mreže mogle umereno do mnogo da se
komunikacija među ljudima poboljša.
Učenici sa slabijim školskim uspehom društvene mreže sagledavaju kao faktor poboljšanja međuljudskih odnosa.
Među učenicima boljeg šklskog uspeha izdvajaju se dve grupacije: Jedna koja taj boljitak apsolutno negira i druga, koja tvrdi da su socijalne mreže unapredile odnose među ljudima.
70% ispitanika kuca poruke dok radi nešto drugo.
To je tipičan primer multitaskinga koji bitno snižava kvalitet radnji koje se uporedo rade i povećava mogućnost za činjenje grešaka.
U malo većem broju to čine žene.
Nešto oprezniji su odlični učenici u poređenju sa onim sa slabijim uspehom.
Skoro 70% ispitanika smatra da društvene mreže ne ograničavaju slobodu ljudi.
Oko 10% dobrih učenika prepoznaje postojenje gubitka slobode.
U kategoriji odličnih učenika je 20% onih koji tvrde da se upotrebom društvenih mreža gubi sloboda ličnosti.
Samo 21% ispitanika je steklo prave prijatelje putem
društvenih mreža, dok preko 70%, iako koristi mreže za komunikaciju, ne smatra ih za mesto gde se može započeti prijateljstvo.
Izgleda da su pripadnici muškog pola ipak ti koji su uspeli da ostvare nešto veći broj pravih prijateljstava putem mreža u odnosu na žene.
Učenici sa dovoljnim školskim prosekom ovu opciju nalaženja
prijatelja prihvataju u čak 50% slučajeva.
Najveći broj ispitanika, njih 44% održava kontakte sa do 10 prijatelja.
Izdvaja se grupa od oko 16% koja kontakte održava sa preko 25 prijatelja.
Devojke komuniciraju sa manje ljudi od muškaraca. Njihova komunikacija se svodi na 10-ak ljudi u proseku.
Samo u kategoriji uspešnih učenika postoje oni koji ne održavaju onlajn kontakte ni sa kim.
Oko 16% ispitanika je doživelo neke neprijatnosti na društvenim mrežama.
Najveći broj je te neprijatnosti doživeo ne Fejsbuku, ali ima i određen broj onih koji su istu doživeli na mreži Četrulet. Navode se neprijatnosti seksualne prirode.
Neprijatnosti je doživelo veći deo ženske populacije.
Najveći broj onih koji doživljavaju neprijatnosti na mrežama je iz kategorije nedovoljnih učenika
(50%), a najmanje takvih neprijatnosti na mreži imaju odlični
učenici (10%).
8% ispitanika samtra da društvene mreže utiču negativno na odnose u njihovim porodicama.
84% ispitanika smatra da društvene mreže nemaju uticaja na život u porodici.
5% tvrdi da je uticaj pozitivan.Među odličnim i vrlo dobrim učenicima, najveći procenat ispitanika smatra da društvene mreže nemaju uticaja na kvalitet života u porodici.
U kategorijama nedovoljnih i dovoljnih učenika, nema onih koji smatraju da društvene mreže deluju pozitivno na porodični život.
40% na mrežama provodi od 1 do 3 sata.
23% je na mrežama do 1 sat.
10% na mrežama provodi 4 do 5 sati
8% je na mrežama od 6 do 10 sati
5,5% ne mrežama provodi preko 10 sati.
1% ispitanika na mrežama uopšte ne provodi vreme.
Nedovoljni, dovoljni i dobri učenici skloni
su da na mreži provedu po 10 i više sati.
Odlični i vrlo dobri učenici daleko racionalnije upravljaju svojim vremenom,
pa na mrežama u najvećem broju, provode sat, dva do tri dnevno