Reljef Hrvatske

Prirodna obilježja Hrvatske.

Raznolikost reljefnih oblika na malom prostoru

Visina nad morem (u metrima)

Udio (%)

0-200 53

201-500 26

501-1000 17

1001-1831 4

0-1831 100

• Oko 53 % reljefa Hrvatske proteže se između 0 i 200 m nadmorske visine i pripada nizinskim oblicima reljefa.

• Brežuljkasti reljef obuhvaća oko 26 % teritorija Hrvatske,a to su reljefni oblici od 201 do 500 m NV.

• Sredogorja obuhvaćaju 17 % površine Hrvatske,a to su reljefni oblici od 501 do 1000 m NV.

• Od 1001 do 1831 m NV prostiru se planinska područja,koja čine oko 4 % teritorija.

Gorja i planine-osnovna obilježja reljefa Gorske i Primorske Hrvatske• Primorska i Gorska

Hrvatska zauzimaju 46 % površine Republike Hrvatske.

• Karakteristike proizlaze iz građe i strukture reljefa,koji je uglavnom građen od mladih,vapnenačkih i dolomitnih stijena s krškim obilježjima.

• “Gore” narod naziva uzvisine prekrivene šumom,a “planinama” visoke masive ogoljelih vrhova.

Gorja i planine.• Zbog mladog postanka,reljef

Primorske i Gorske Hrvatske, karakteriziraju strmi nagibi i krški krajolici nastali površinskim otapanjem kalcijeva karbonata i poniranjem površinskih voda kroz propusne slojeve u podzemlju.

• U kršu se izdvajaju različiti reljefni oblici:škrape, ponikve, spilje, jame, spiljski ukrasi (stalaktiti i stalagmiti).

Gorja i planine-spilje Uglavnom na području

Velebita i Biokova se nalaze veliki speleološki objekti dubljih od 250 m.

Spilje Gdje se nalaze

Lokvarka Gorski kotar

Cerovačke spilje Lika

Lukina jama (najdulja -Trojama-1392 m)

Sjeverni Velebit

Spiljski sustav Medvednice

Medvednica

Đulin ponor Ogulin (16545 m)

Gorja i planine-masivi Od jugozapada obalne strane

se pruža Risnjak-Velika Kapela- Velebit (165 km dužine).

Sjeveroistočno s kontinentske strane se pružaju istočni obronci Velike Kapele i osamljeni vrh Klek.

Prema istoku se pruža Mala Kapela,a iza nje Lička Plješevica.

Izdvojene su Učka i Ćićarija.

RisnjakVelika Kapela

Velebit

Učka i Ćićarija

Gorja i planine-Gorska i Primorska Planinska gorja u Gorskoj

Hrvatskoj su povezana. Gorja u Dalmaciji su

prostorno manja i ne povezana-planinski niz čine Dinara i Kamešnica (prirodne granice prema BiH. Najveći vrh Republike Hrvatske se nalazi na Dinari sa 1831 m NV.

Nešto niža je Kamešnica sa 1809 m NV.

Gorja i planine-Primorska Paralelno sa Dinarom i

Kamešnicom prema obali se pružaju Svilaja i Promina.

Uz obalu su Kozjak, Mosor i Biokovo.

Na krajnjem jugu je izdvojena Snježnica.

Gorja i planine-Nizinska Šumovita gorja Nizinske

Hrvatske sadrže starije stijene,koje nazivamo gromadno gorje.

Često izgledaju kao otoci,jer su ostaci starog Panonskog mora.

Gorja i planine-Nizinska Najviša je Žumberačka

gora sa Svetom Gerom i 1178 m NV.

Iznad 1000 m NV se izdižu Ivanščica, Medvednica,a prema istoku nastavljaju se Kalnik, Bilogora. Sasvim odvojene su Moslavačka gora i Vukomeričke gorice.

Sveta Gera

Medvednica

Ivanščica

Kalničko gorje

Bilogora

Vukomeričke gorice

Moslavačka gora

Gorja i planine-Nizinska Između Drave i Save

smjestilo se slavonsko sredogorje.

Pruža se kroz dva niza: -sjeverni obuhvat (Papuk i

Krndija) -južni obuhvat (Psunj,Dilj i

Požeška gora). Prijelaz prema Gorskoj

Hrvatskoj čine Zrinska i Petrova gora.

Petrova goraZrinska gora

Reljef Hrvatske Raznolikost reljefa na malom prostoru Gorja i planine-osnovna obilježja Gorske i Primorske

Hrvatske Gromadna gorja Nizinske Hrvatske Slavonsko srdogorje