268
PRAVILNIK O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OBDARENE UČENIKE U FILOLOŠKOJ GIMNAZIJI ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 24/97, 1/2000, 8/2004, 17/2006 i 8/2008) Član 1 Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni plan i program za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji. Nastavni plan i program iz stava 1. ovog člana odštampan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo. Član 2 Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o oglednom planu i programu obrazovanja u kulturološko-jezičkoj struci za obrazovni profil inokorespondent - saradnik četvrtog stepena stručne spreme ("Službeni glasnik Socijalističke Republike Srbije - Prosvetni glasnik", broj 2/88 i "Prosvetni glasnik", br. 1/92 i 2/94). Član 3 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku". Samostalni član Pravilnika o dopunama Pravilnika o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 1/2000) Član 4 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku", a primenjivaće se od školske 2000/2001. godine.

Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

  • Upload
    -

  • View
    1.295

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Citation preview

Page 1: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

PRAVILNIK

O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OBDARENE UČENIKE U FILOLOŠKOJ

GIMNAZIJI

("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 24/97, 1/2000, 8/2004, 17/2006 i 8/2008)

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuje se nastavni plan i program za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji.

Nastavni plan i program iz stava 1. ovog člana odštampan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Član 2

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o oglednom planu i programu obrazovanja u kulturološko-jezičkoj struci za obrazovni profil inokorespondent - saradnik četvrtog stepena stručne spreme ("Službeni glasnik Socijalističke Republike Srbije - Prosvetni glasnik", broj 2/88 i "Prosvetni glasnik", br. 1/92 i 2/94).

Član 3

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".

Samostalni član Pravilnika o dopunama Pravilnika o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj

gimnaziji

("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 1/2000)

Član 4

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku", a primenjivaće se od školske 2000/2001. godine.

Page 2: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Samostalni član Pravilnika o izmenama i dopunama Pravilnika o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj

gimnaziji

("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 8/2004)

Član 7

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku".

Samostalni član Pravilnika o dopuni Pravilnika o nastavnom planu i programu za obdarene učenie u filološkoj

gimnaziji

("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 8/2008)

Član 2

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Prosvetnom glasniku", a primenjivaće se od školske 2008/2009. godine.

NASTAVNI PLAN FILOLOŠKE GIMNAZIJE

I. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

Zajednički predmeti

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED

TREĆI RAZRED

ČETVRTI RAZRED UKUPNO

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

Red. broj

NASTAVNI PREDMETI

ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas.ubloku

1. Srpski jezik 2 74 * 2 70 2 72 2 64 8 280 2. Književnost 3 111 3 105 3 108 3 96 12 420

3. Uvod u opštu lingvistiku

0 0 0 0 0 0 2 64 2 64

4. Ustavnost i prava 0 0 0 0 1 36 0 0 1 36

Page 3: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

građana

5. Muzička kultura 1 37 1 35 1 36 1 32 4 140

6. Likovna kultura 1 37 1 35 1 36 1 32 4 140

7. Fizičko vaspitanje 2 74 2 70 2 72 2 64 8 280

8. Istorija 2 74 2 70 2 72 2 64 8 280 9. Matematika 3 111 2 70 0 0 0 0 5 181

10. Osnovi prevođenja 0 0 0 0 2 72 0 0 2 72

11. Retorika i besedništvo 0 0 0 0 0 0 2 64 2 64

12. Računarstvo i informatika 2 74 0 0 60 1 36 30 1 32 30 4 142 120

13. Fizika 2 74 2 70 0 0 0 0 4 144 14. Hemija 2 74 1 35 0 0 0 0 3 109 15. Geografija 2 74 2 70 0 0 0 0 4 144 16. Biologija 0 0 2 70 0 0 2 72 4 142 17. Psihologija 0 0 0 0 2 72 0 0 2 72 18. Logika 0 0 0 0 2 72 0 0 2 72 19. Filozofija 0 0 0 0 0 0 3 96 3 96 20. Sociologija 0 0 0 0 0 0 2 64 2 64 Svega: 22 814 20 700 60 21 756 30 21 692 30 84 2942 120

Smer: Živi jezici

PRVI RAZRED DRUGI

RAZRED TREĆI

RAZRED ČETVRTI RAZRED UKUPNO

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

Red. broj

NASTAVNI PREDMETI

ned. god.

nas. u

bloku

ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku

1. Prvi strani jezik* 5 185 5 175 5 180 5 160 20 695

2. Drugi strani jezik** 3 111 3 105 3 108 3 96 12 420

3.

Latinski jezik sa kulturnom istorijom

2 74 2 70 2 72 2 64 8 280

Svega: 10 370 10 350 10 360 10 320 40 1395

Page 4: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

* Prvi strani jezici: engleski, francuski, nemački, ruski, španski, italijanski, japanski i kineski jezik.

** Drugi strani jezici: engleski, francuski, nemački, ruski, italijanski i španski.

Smer: Klasični jezici

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED

TREĆI RAZRED

ČETVRTI RAZRED UKUPNO

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

Red. broj

NASTAVNI PREDMETI

ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku

1. Starogrčki jezik 3 111 3 105 3 108 3 96 12 420

2. Latinski jezik 3 111 3 105 3 108 3 96 12 420

3. Osnovi klasičnih nauka

1 37 1 35 1 36 1 32 4 140

4. Živi strani jezik 3 111 3 105 3 108 3 96 12 420

Svega: 10 370 10 385 10 720 10 352 42 1467

II. FAKULTATIVNI NASTAVNI PREDMETI

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED

TREĆI RAZRED

ČETVRTI RAZRED UKUPNO

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

raz. čas. nast.

Red. broj

NASTAVNI PREDMETI

ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku ned. god.

nas. u

bloku 1. Italijanski jezik 0 0 2 70 2 72 2 64 6 206 2. Španski jezik 0 0 2 70 2 72 2 64 6 206 3. Japanski jezik 0 0 2 70 2 72 0 2 64 64 6 206

4. Novogrčki jezik 0 0 2 70 2 72 2 64 6 206

5. Staroslovenski jezik 0 0 0 0 2 72 2 64 4 136

6. Stilistika 0 0 0 0 2 72 0 0 2 72 Svega: 0 0 8 280 12 432 10 320 42 1032

III. OBAVEZNE VANNASTAVNE AKTIVNOSTI

I razred II razred III

RAZRED IV

RAZRED

Page 5: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Red. br. godišnje godišnje godišnje godišnje UKUPNO

1. Dodatni rad do 60 časova

do 60 časova

do 60 časova

do 60 časova

do 240 časova

2. Pripremni i dopunski rad*

do 60 časova

do 60 časova

do 60 časova

do 60 časova

do 240 časova

3. Društveno-korisni rad

2 radna dana

2 radna dana

2 radna dana

2 radna dana

8 radna dana

* Ako se ukaže potreba

IV. FAKULTATIVNE VANNASTAVNE AKTIVNOSTI

I razred II razred III RAZRED

IV RAZRED

Red. br. godišnje godišnje godišnje godišnje UKUPNO

1. Slobodne stvaralačke aktivnosti

30-60 časova

30-60 časova

30-60 časova

30-60 časova

120-240 časova

2. Zajednice učenika 15-30 časova

15-30 časova

15-30 časova

15-30 časova

60-120 časova

3. Ekskurzije do 3 dana do 3 dana do 3 dana do 5 dana do 14 dana

4. Kulturna i javna delatnost škole 2 radna dana

OSTVARIVANJE NASTAVNOG PLANA

1. Radne nedelje Razred Nastava u bloku

Razredno časovna nastava

Informatika i računarstvo

Fakultativne aktivnosti

Ukupno Ostali radni dani

I razred 37 nedelja - 2 nedelje 39 nedelja -

II razred 35 nedelja 2 nedelje 2 nedelje 39 nedelja -

III razred 36 nedelja 2 nedelje 1 nedelja 39

nedelja -

IV razred 32 nedelje 2 nedelje 1 nedelja 39

nedelja 4 nedelje matura

2. Nastava iz srpskog jezika, živih i klasičnih jezika ostvaruje se u grupama od 8 do 12 učenika.

Page 6: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

3. Obrazovno-vaspitni rad u školi može da se ostvaruje u mentorskoj grupi od pet učenika iz srpskog jezika, živih i klasičnih jezika i retorike. Broj učenika obuhvaćenih mentorskim radom ne može biti veći od 25% ukupnog broja učenika koji stiču obrazovanje po osnovu ovog nastavnog plana i programa.

NASTAVNI PROGRAM I. Zajednički nastavni predmeti

U PRVOM RAZREDU za predmete: MUZIČKA KULTURA, LIKOVNA KULTURA, RAČUNARSTVO I INFORMATIKA i FIZIČKO VASPITANJE, u DRUGOM RAZREDU za predmete: MUZIČKA KULTURA, LIKOVNA KULTURA, RAČUNARSTVO I INFORMATIKA i FIZIČKO VASPITANJE, u TREĆEM RAZREDU za predmete: USTAV I PRAVA GRAĐANA, MUZIČKA KULTURA, LIKOVNA KULTURA, RAČUNARSTVO I INFORMATIKA, FIZIČKO VASPITANJE I LOGIKA, u ČETVRTOM RAZREDU za predmete: MUZIČKA KULTURA, LIKOVNA KULTURA, RAČUNARSTVO I INFORMATIKA, FIZIČKO VASPITANJE, FILOZOFIJA I SOCIOLOGIJA primenjuje se plan i program iz Pravilnika o planu i programu obrazovanja i vaspitanja za gimnaziju ("Službeni glasnik Socijalističke Republike Srbije - Prosvetni glasnik" broj 5/90 i "Prosvetni glasnik", br. 3/91, 3/92, 17/93, 2/94, 2/95 i 8/95) za društveno jezički smer.

U okviru smera ŽIVI JEZICI kao drugi strani jezik izučavaju se: engleski, francuski, nemački, ruski, italijanski i španski po nastavnom programu za prvi strani jezik iz koga se izostavljaju programski sadržaji književnosti i lektire.

SRPSKI JEZIK

CILJ I ZADACI

Cilj nastave srpskog jezika jeste obrazovanje i vaspitanje učenika kao slobodne kreativne ličnosti, kritičkog uma i oplemenjenog jezika i ukusa.

Zadaci nastave srpskog jezika su da:

- uvodi učenike u proučavanje jezika kao sistema (sa skupom podsistema);

- tumači jezičke pojave na jezičkom nasleđu i novonastalim iskazima;

- razvija jezički senzibilitet i izražava sposobnosti učenika;

- oslobađa nastavu svakog vida gramatiziranja;

- vodi računa o obdarenim učenicima, usmerava njihov talenat i omogućava im da brže napreduju;

- vaspitava u duhu jezičke tolerancije prema drugim jezicima i varijantnim posebnostima srpskog jezika;

Page 7: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- osposobljava učenike da se uspešno služe stručnom literaturom i drugim izvorima saznanja;

- razvija trajna interesovanja, nova saznanja i ljubav za jezik.

Prvi razred

(2 časa nedeljno, 74 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Jezik (50 časova)

I. Opšti pojmovi o jeziku

Mesto jezika u ljudskom životu. Bitna svojstva jezika. Jezik i komunikacija.

II. Književni jezik

Raslojavanje jezika. Jezik, dijalekt, sociolekt. Jezička norma i standardizacija. Književni jezik. Književnojezičke varijante. Funkcionalni stilovi. Nestandardni jezički varijeteti.

Štokavsko narečje. Dijalekti štokavskog narečja. Dijalektska osnovica srpskog književnog jezika.

Književni jezici na srpskom jezičkom području do XIX veka (povezati sa nastavom književnosti). Standardizacija (postanak i razvoj) književnog jezika i pravopisa (XIX i XX vek).

Funkcionalni stilovi

Osnovni principi jezičke kulture. Priručnici za negovanje jezičke kulture (i način njihovog korišćenja).

Jezička situacija u Jugoslaviji. Principi jezičke ravnopravnosti. Jezička tolerancija.

III. Jezički sistem i nauke koje se njime bave

Jezik kao sistem znakova.

Fonetika i fonologija. Glasovi i foneme. Slog. Prozodija.

Morfologija. Reči i morfeme. Vrste morfema. Morfologija u užem smislu (primena reči). Građenje reči.

Sintaksa. Rečenica kao jezička i komunikativna jedinica.

Leksikologija. Lekseme. Leksički fond (rečnik, leksika).

Page 8: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Gramatike i rečnici srpskog jezika i način njihove upotrebe.

IV. Fonetika (sa fonologijom i morfofonologijom)

Glasovni sistem srpskog književnog jezika (ponavljanje i utvrđivanje, sistematizacija glasova i njihovih karakteristika).

Fonološki sistem srpskog književnog jezika. Distinktivna funkcija fonema u srpskom jeziku, najvažnije varijante fonema. Distinktivne opozicije i distinktivne crte (pokazati na odabranim primerima).

Morfofonologija. Morfofonološke alternacije i njihova uloga u promeni i tvorbi reči. Alternacije u srpskom književnom jeziku (proširivanje i utvrđivanje ranije stečenog znanja). Pravopisna rešenja.

Akcenatski sistem srpskog književnog jezika (i njegovo obeležavanje). Klitike (proklitike i enklitike) i akcenat. Kontrastiranje akcenatskog sistema književnog jezika i regionalnog dijalekta (gde je to potrebno). Služenje rečnikom za utvrđivanje pravilnog akcenta.

V. Pravopis

Osnovni principi pravopisa srpskog književnog jezika. Pravopisi i pravopisni priručnici (i služenje njima).

Pisanje velikog slova.

VI. Kultura izražavanja (20 časova)

Usmeno izražavanje: - Akcenatske vežbe: mesto, kvantitet i kvalitet književnog akcenta; postakcenatske dužine. - Semantička funkcija akcenta. - Akcenat stranih reči. - Akcenatski dubleti.

Leksikostilistička vežba: Izbor i komentar komične leksike i frazeologije iz govornog jezika (ili književnog dela).

Semantička vežba: Pripovedanje u sociolektu (ili dijalektu) uz uočavanje diferencijalnih razlika između književne norme i sociolekta (ili dijalekta).

Dikcijske vežbe: Pripremanje teksta za govorenje (i recitovanje). - Govorna interpretacija lirskih i epskih pesama po izboru učenika. - Interpunkcija i dikcija. - Visina i jačina tona, boja glasa, tempo izgovora. - Vežbe disanja. - Pomeranje rečeničkog akcenta i komentarisanje značenjskih posledica.

Pismeno izražavanje: Leksikologija. Učenici individualno rade na rečnicima. Izbor: žargon, sinonimi, antonimi, arhaizmi, dijalektizmi, provincijalizmi, vulgarizmi, varvarizmi. Beležiti osnovna i prenesena značenja leksema.

Pravopisne vežbe: Upotreba velikog i malog slova. - Pravopisna rešenja u vezi sa glasovnim alternacijama. - Korektorska vežba.

Page 9: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Uvođenje u naučni rad: Traganje za dokumentacijom: pronalaženje dokumenata, sastavljanje radne bibliografije, funkcionisanje biblioteka.

Dva školska pismena zadatka.

Drugi razred

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Jezik (50 časova)

I. Morfologija (u užem smislu)

Vrste reči. Promenljive i nepromenljive reči.

Imenice. Imeničke kategorije (padež, broj i rod). Vrste imenica. Osnovno o deklinaciji imenica.

Pridevi. Pridevske kategorije (rod, broj, padež, vid, stepen poređenja). Vrste prideva. Osnovne karakteristike deklinacije i komparacije prideva.

Zamenice. Imeničke zamenice: lične zamenice; nelične imeničke zamenice (ko, to itd.). Pridevske zamenice. Osnovno o promeni zamenica.

Brojevi: glavni i redni brojevi. Vrste glavnih brojeva: osnovni brojevi, zbirni brojevi, brojne imenice na - ica (dvojica, trojica itd.).

Glagoli. Neprelazni, prelazni i povratni glagoli. Podela glagola po vidu. Morfološke glagolske kategorije: vreme i način; lice i broj (i rod - kod oblika koji razlikuju m., ž. i s. rod); stanje (aktiv i pasiv); potvrdnost/odričnost. Osnovno o konjugaciji (glagolske osnove, glagolske vrste; lični i nelični oblici, oblici pasiva).

Prilozi. Vrste priloga.

Pomoćne reči: predlozi, veznici i rečce. Uzvici.

II. Građenje reči

Osnovni pojmovi o izvođenju (derivaciji reči). Važniji modeli za izvođenje imenica, prideva i glagola.

Osnovni pojmovi o građenju složenica. Polusloženice. Pravopisna rešenja.

III. Pravopis

Page 10: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Sastavljeno i rastavljeno pisanje reči. Pravopisni znaci. Skraćenice. Rastavljanje reči na kraju retka.

IV. Kultura izražavanja (oko 20 časova)

Usmeno izražavanje: - Opisivanje, objašnjavanje, raspravljanje, tumačenje (kompozicijska, leksička, gramatička, stilska obeležja).

Dikcijske vežbe: Gest, pokret, mimika. - Dikcijske figure (komparacija, kontrast, gradacija, melodika, pauza). - Besedna tehnika (pripovedanje). - Govorna interpretacija deskriptivnog i narativnog proznog teksta.

Pisano izražavanje: Gramatičko-stilske vežbe: Markiranost/nemarkiranost glagolskih oblika (vremenska transpozicija-indikativna, relativna, modelna upotreba glagolskih oblika). - Pasiv-aktiv u pripovedanju. - Ispisivanje prideva iz pogodnog književnog teksta (ili iz učeničkih sastava) sa usmerenim zadacima (vizuelna svojstva predmeta, nijanse boja, emocionalna stanja, prenesena značenja, pridevi sa ekspresivno upotrebljenim prefiksom ili sufiksom i sl.). - Samostalno pronalaženje i komentarisanje poetskih tekstova u kojima su dominantni pridevi za izražavanje boja i zvuka. - Pridevi u funkcionalnim stilovima (razgovornom, poslovnom, naučnom, novinskom).

Leksičko-gramatičke vežbe: Prefiksacija i sufiksacija (imenice, glagoli, pridevi). - Složenice.

Pisanje konspekta za raspravu (o događaju, filmu, romanu i sl.).

Pravopisne vežbe: Sastavljeno i rastavljeno pisanje reči (principi i pravopisna rešenja). - Skraćenice. - Rastavljanje reči na kraju retka. - Korektorska vežba.

Uvođenje u naučni rad: Prikupljanje građe (čitanje izvora, pisanja beležaka). - Organizacija i raspored prikupljene građe.

Dva školska pismena zadatka.

Treći razred

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Jezik (50 časova)

I. Leksikologija (sa elementima terminologije i frazeologije)

Značenjski (semantički) i formalni odnosi među leksemima (sinonomija; antonomija; polisemija i homonimija; metaforična i metonimijska značenja).

Page 11: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Stilska vrednost leksema: leksika i funkcionalni stilovi; poetska leksika, varijantska leksika, dijalektizmi i regionalizmi; arhaizmi i istorizmi; neologizmi; žargonizmi; vulgarizmi (povezati sa upotrebom rečnika).

Reči iz stranih jezika i kalkovi (doslovne prevedenice), odnos prema njima. Rečnici stranih reči. Razumevanje najvažnijih prefIksa (i prefiksoida) i sufiksa (i sufiksoida) poreklom iz klasičnih jezika.

Osnovni pojmovi o terminologiji i terminima. Terminološki rečnici.

Osnovni pojmovi o frazeologiji i frazeološkim jedinicama. Stilska vrednost frazeoloških jedinica. Klišei i pomodni izrazi.

II. Sintaksa

Sintaksičke jedinice; rečenice u širem smislu (komunikativne rečenice) i rečenice u užem smislu (predikatske rečenice); reči (lekseme i morfosintaksičke reči); sintagme (imeničke, pridevske, priloške i glagolske).

Osnovne konstrukcije (i njihovi modeli) predikatske rečenice. Subjekatsko-predikatska konstrukcija, rekcijske konstrukcije (s pravim i nepravim objektom), kopulativne, semikopulativne konstrukcije (s imenskim dopunskim predikativom). Priloške odredbe. Bezlične rečenice.

Imeničke sintagme. Tipovi atributa. Apozitiv i apozicija.

Padežni sistem. - Pojam padežnog sistema i predloško-padežnih konstrukcija. Osnovne imeničke, pridevske i priloške vrednosti padežnih odnosno predloško-padežnih konstrukcija. Padežna sinonimija. Polivalentnost padeža. Predloški izrazi.

III. Pravopis (2 časa)

Transkripcija reči iz stranih jezika (osnovni principi i primeri).

IV. Kultura izražavanja (20 časova)

Usmeno izražavanje:

Izbor pogodnih reči za formiranje iskaza. Pričanje o događajima i doživljajima (u prvom i trećem licu, sa upotrebom indikativnog i relativnog značenja glagolskih oblika). - Dijaloški oblici kulture govora (poslovni razgovor, intervju, rasprava).

Dikcijske vežbe: Besedne tehnike (retorika). - Govorna interpretacija dramskih odlomaka i besedništva.

Pismeno izražavanje:

Page 12: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Novinska frazeologija. - Pisanje prikaza i analiza učeničkih članaka iz školskog lista. - Red reči u rečenici (na odlomcima iz književnog teksta - uporediti narativni i poetski tekst) - gramatički nivo (raspored elemenata): stilistički nivo.

Pravopisne vežbe: - Pisanje reči iz stranih jezika. - Korektorska vežba.

Uvođenje u naučni rad: Rad na rukopisu (pisanje teksta - koncept, konačni tekst; citati, podnožne napomene, konačna bibliografija). - Stilske odlike i gramatička korektnost (reč, rečenica, paragraf, gramatička i pravopisna korektnost, stil i jezik).

Dva školska pismena zadatka.

Četvrti razred

(2 časa nedeljno, 64 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Jezik (50 časova)

I. Sintaksa

Kongruencija: definicija i osnovni pojmovi; gramatička i semantička kongurencija.

Sistem zavisnih rečenica. Obeležja zavisnih rečenica. Tri osnovna tipa vrednosti zavisnih rečenica (imeničke, pridevske i priloške zavisne rečenice). Glavne vrste zavisnih rečenica: izrične (sa upravnim i neupravnim govorom), odnosno, mesne, vremenske, uzročne, uslovne, dopusne, namerne, poredbene i posledične. Veznički izrazi.

Sistem nezavisnih rečenica. Opšti pojmovi o vrstama nezavisnih rečenica, njihovim obeležjima i funkcijama. Obaveštajne, upitne, zapovedne, željne i uzvične rečenice.

Glagolska vremena i glagolski način - osnovni pojmovi. Vremenska i modalna značenja ličnih glagolskih oblika: prezenta, perfekta, krnjeg perfekta, aorista, imperfekta, pluskvamperfekta, futura, futura drugog, kondicionala (potencijala) i imperativa.

Naporedne konstrukcije (koordinacija). Pojam naporednog odnosa. Obeležavanje naporednog odnosa. Glavni tipovi naporednih konstrukcija: sastavne, rastavne, suprotne, isključne, zaključne i gradacione.

Raspoređivanje sintaksičkih jedinica (osnovni pojmovi).

Informativna aktualizacija rečenice i načini njenog obeležavanja (osnovni pojmovi).

Komunikativna kohezija. Načini uspostavljanja veza među delovima teksta.

Specijalni tipovi nezavisnih rečenica. (Evo autobusa! Požar! Strašnog li vremena! i dr.).

Page 13: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

II. Pravopis (4 časa)

Interpunkcija

III. Kultura izražavanja (10 časova)

Usmeno izražavanje:

Rasprava (traktat) - postavljanje teze, dokazivanje teze, potvrđivanje ili odbacivanje teze; analitički i sintetički model.

Dikcijske vežbe: Besedna tehnika (homilitika-pro-povedanje). - Govorna interpretacija dramskih odlomaka i besedništva.

Pismeno izražavanje:

Pisanje reportaža. - Uspostavljanje veza među delovima teksta (u različitim oblicima pismenog izražavanja).

Sintaksostilistička vežba: Složena rečenica u učeničkom pisanom izražavanju.

Popunjavanje različitih obrazaca.

Pravopisne vežbe: Korektorska vežba.

Uvođenje u naučni rad: Izrada i analiza manjih učeničkih istraživačkih radova iz oblasti filologije i lingvistike.

Dva školska pismena zadatka.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

B. JEZIK

Program nastave jezika u filološkoj gimnaziji koncipiran je tako da omogući učenicima sticanje znanja o jeziku kao društvenoj pojavi i jeziku kao sistemu znakova. Cilj je da učenici, pored znanja o svom maternjem jeziku, steknu i opšta lingvistička, odnosno sociolingvistička znanja neophodna obrazovanom čoveku. Ova opšta znanja iz lingvistike su funkcionalno povezana sa nastavom maternjeg jezika. Glavni deo tih sadržaja obrađuje se u segmentu Opšti pojmovi o jeziku (na početku programa za prvi i na kraju programa za četvrti razred), kao i u uvodnom delu segmenta Književni jezik (u prvom razredu) i segmentu Jeziči sistem i nauke koje se njime bave. Opšti pojmovi se obrađuju u okviru čitavog programa - u vezi sa odgovarajućim jedinicama o srpskom kao maternjem jeziku. Insistiranje na jednom teorijski i metodološki višem nivou izučavanja jezičkih pojava daje novi kvalitet nastavi koja obuhvata i znanja s kojima su se učenici sretali u osnovnoj školi. Ova opšta znanja, pored svoje opšteobrazovne vrednosti i značaja za poboljšanje nastave srpskog jezika, treba da posluže i lakšem savladavanju gradiva iz stranih jezika.

Page 14: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Deo programa Književni jezik (prvi i drugi razred) višestruko je značajan. Njegovom relacijom učenici treba da dobiju znanja i izgrade odgovarajuće stavove o srpskom književnom jeziku, jezičkoj politici i toleranciji u Jugoslaviji i o značaju književno-jezičke norme i jezičke kulture; isto tako, ovaj deo programa uključuje i sadržaje o razvoju književnih jezika na srpskom jezičkom području i posebno o postanku i razvoju modernog srpskog književnog jezika, što je značajno i za nastavu književnosti.

U segmentu programa o organizaciji i funkcionisanju jezičkog sistema ne obrađuju se samo čisto gramatički aspekti jezičkog sistema već se obuhvataju i funkcionalni aspekti. Zato su, između ostalog, u sintaksu uneti i elementi lingvistike teksta i pragmatike. Poseban je značaj dat leksikologiji (koja se nadovezuje na deo o građenju reči), i to ne samo da bi učenici stekli više znanja o rečničkom blagu svoga jezika nego i da bi razvili pravilan odnos prema raznim pojavama u leksici.

Pri obradi svih sadržaja programa treba se nadovezivati na znanja koja su učenici stekli tokom prethodnog školovanja. Međutim, to ne treba da bude prosto obnavljanje i utvrđivanje ranije stečenih znanja, nego sticanje celovite slike o maternjem jeziku i jedan kvalitativno viši pristup proučavanju jezičke organizacije i zakonitosti jezika.

Veoma je važno da se nastava jezika ne shvati kao cilj sama sebi, nego da se poveže sa ostalim delovima ovog nastavnog predmeta.

Naime, ova nastava pruža lingvistička znanja koja će biti podloga za tumačenje jezika i stila u okviru proučavanja književnih dela, s tim što ova dela pružaju i odgovarajući materijal za uočavanje estetske funkcije jezika. S druge strane, nastava jezika se mora povezati i sa nastavom kulture izražavanja. Time će lingvistička znanja (o akcentskom sistemu, građenju reči, leksikologiji, sintaksi itd.), kao i proučavanje pravopisa, doprineti da učenici bolje i potpunije usvoje književno-jezičku normu i da poboljšaju svoje izražajne sposobnosti.

KNJIŽEVNOST

CILJ I ZADACI

Cilj nastave književnosti jeste obrazovanje i vaspitanje učenika kao slobodne, kreativne i kulturne ličnosti, kritičkog uma i oplemenjenog jezika i ukusa.

Zadaci nastave književnosti su da:

- upoznaje učenike sa književnom umetnošću;

- razvija humanističko i književno obrazovanje na najboljim delima srpske i svetske kulturne baštine;

- usavršava literaturnu recepciju, razvija književni ukus i stvara trajne čitalačke navike;

- upućuje učenike na istraživački i kritički odnos prema književnosti; i osposobljava ih za samostalno čitanje, doživljavanje, razumevanje, tumačenje i ocenjivanje književno-umetničkih dela;

Page 15: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- obezbeđuje funkcionalna znanja iz teorije i istorije književnosti radi boljeg razumevanja i uspešnijeg proučavanja umetničkih tekstova;

- osposobljava učenike da se pouzdano služe stručnom literaturom i drugim izvorima saznanja;

- širi saznajne vidike učenika i podstiče ih na kritičko mišljenje i originalna gledišta;

- vaspitava u duhu opšteg humanističkog progresa i na načelu poštovanja, čuvanja i bogaćenja kulturne i umetničke baštine, civilizacijskih tekovina i materijalnih dobara u okvirima srpske i svetske zajednice;

- razvija umenja u pismenom i usmenom izražavanju;

- podstiče učenike na usavršavanje govorenja, pisanja i čitanja, kao i na negovanje kulture dijaloga;

- osposobljava učenike da se uspešno služe raznim oblicima kazivanja i odgovarajućim funkcionalnim stilovima u različitim govornim situacijama;

- podstiče i razvija trajno interesovanje za nova saznanja, obrazovanje i osposobljavanje za stalno samoobrazovanje.

Prvi razred

(3 časa nedeljno, 111 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

A. Književnost (50 časova)

I. Uvod u proučavanje književnog dela (30 časova)

Priroda i smisao književnosti

Pojam i naziv književnosti; književnost kao umetnost; književnost i druge umetnosti; usmena i pisana književnost; uloga književne umetnosti u društvu; književnost i proučavanje književnosti, nauke o književnosti: teorija, istorija književnosti i književna kritika.

Umetnički doživljaj, utisci, razumevanje, saznavanje i doživljavanje umetničkih vrednosti u književnom delu.

Tema, motivi, fabula i siže u književnom delu

Tema (naslov - odnos prema temi); motiv (manja tematska jedinica); fabula i siže. Pojam varijanata (usmena tvorevina jednakih fabula, različitih sižea).

Page 16: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Lik u književnom delu

Lik, karakter, tip (tipski likovi u narodnoj poeziji), pričalac (narator), pisac; umetnički postupci u procesu stvaranja lika; funkcija i značenje lika.

Misli i ideje u književnom delu

Ideje, misli, poruke; smisao književnoumetničkog dela. Misli i ideje - pobuđene i razvijene u čitaocu.

Kompozicija

Kompozicione celine (na primerima lirskog, epskog i dramskog dela); jedinstvo motiva (statički, dinamički, vezivni, slobodni); kompoziciono-motivacioni sklad.

Jezik književnoumetničkog dela

Jezik u književnoj umetnosti (umetnosti reči) i jezičko opštenje izvan književnog dela. Jezičke jedinice u književnoumetničkom delu (piščev izbor i raspoređivanje reči, služba reči).

Tehnika istraživanja književno-umetničkog dela

Književno delo i literatura o delu - primarni izvori (književno delo), sekundarni izvori (literatura o delu); tehnika čitanja književnog dela; vođenje beležaka, rad u biblioteci, izbor i raspored prikupljenih podataka, naučna aparatura (bibliografija, fusnota). Samostalni pismeni rad učenika.

Dela za obradu

Sunce se devojkom ženi - lirska narodna pesma

Banović Strahinja - epska narodna pesma

Hasanaginica - narodna balada

Devojka brža od konja

Zlatna jabuka i devet paunova

Laza Lazarević: Prvi put s ocem na jutrenje - umetn. pripov.

Anton P. Čehov: Tuga - novela

Danilo Kiš: Rani jadi

Sofokle: Atigona - tragedija

Ivo Andrić: Beseda prilikom primanja Nobelove nagrade - O priči i pričanju

Page 17: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

II. Književnost starog veka

Osnovne informacije o razvoju, vrstama, tematici i osobenostima književnosti starog veka.

Ep o Gilgamešu

Homer - Ilijada (odlomak - VI pevanje)

Biblija - iz Starog zaveta - Legenda o potopu; iz Novog zaveta - Beseda na Gori. Stradanje i vaskrsenje Hristovo (Jevanđelje po Mateju)

III. Srednjovekovna književnost

Počeci slovenske pismenosti; značaj rada Ćirila i Metodija i njihovih učenika. Najstarija slovenska pisma (glagoljica, ćirilica); staroslovenski jezik i recenzije staroslovenskog jezika; najstariji spomenici južnoslovenske kulture (Bašćanska ploča, Samuilov natpis, Brižinski spomenik, Miroslavljevo jevanđelje). Glavne vrste srednjovekovne književnosti (crkvena poezija, apokrifi, žitija i pohvale). Međusobne veze i uticaji pisane i usmene književnosti.

Sv. Sava. Žitije sv. Simeona (odlomak) - Bolest i smrt sv. Simeona

Teodosije: Žitije sv. Save (odlomak)

Jefimija: Pohvala knezu Lazaru

Despot Stefan Lazarević: Slovo ljubve

Konstantin Filozof: iz Žitija despota Stefana Lazarevića (o smrti Kraljevića Marka, o kosovskoj bici); usmeno predanje o Sv. Savi (narodne pesme, priče, legende).

Srpska srednjovekovna poezija (izbor pesnika i pesama).

IV. Narodna (usmena) književnost (12 časova)

Poetika narodne (usmene) književnosti. Sinkretizam, animizam, animatizam, magijski način mišljenja, magična moć reči; stvaranje kao podražavanje prirode; intenzivnost kolektivnih osećanja, niveliranost mišljenja. Proces oblikovanja usmenih tvorevina. Usmeni stvaralac kao predstavnik svoje sredine. Odnos: stvaralac - delo - slušaoci; identifikovanje slušaoca sa kazivačem; recenzija usmene sredine; opštenje i vaspitanje usmenim putem; opstajanje dela koja predstavljaju javno mnjenje; individualnost usmenog stvaraoca i nasleđivanje obrazaca; pevač kao čuvar društvenog, moralnog i nacionalnog kodeksa. Istorijsko predanje.

Tipologija jednostavnijih usmenih oblika. Trajnost vrsta usmene književnosti. Njihova osnovna obeležja i razlike u funkciji. Tematski krugovi epske poezije. Junaci kao vaspitni uzori svoje sredine. Narodna poezija kao usmena istorija višeg reda u formiranju i trajanju istorijske svesti - sa širim izborom usmene poezije i proze.

Page 18: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Srpska djevojka - narodna pesma

Kneževa večera - narodna pesma

Marko pije uz ramazan vino - narodna pesma

Dioba Jakšića - narodna pesma

Ropstvo Janković Stojana - narodna pesma

Boj na Mišaru - narodna pesma

V. Humanizam i renesansa (12 časova)

Humanizam i renesansa u Evropi i kod nas - (pojmovi, osobenosti, značaj).

F. Petrarka - Kanconijer (izbor soneta)

V. Šekspir - Romeo i Julija

Servantes - Don Kihot (odlomak)

Š. Menčetić - Prvi pogled

Dž. Držić - Gorčije žalosti jesu li gdi komu

M. Držić - Novela od Stanca, Dundo Maroje (odlomci)

VI. Barok i klasicizam (8 časova)

Barok i klasicizam i njihovi glavni predstavnici u Evropi i kod nas. I. Gundulić - Osman (odlomak iz I i VIII pevanja); Molijer - Tvrdica

VII. Lektira (6 časova)

Dante Aligijeri - Božanstvena komedija (odlomak iz Pakla, pevanje V - Paolo i Frančeska)

Đovani Bokačo - Dekameron (Federigo i dona Đovana, dan peti, priča deveta).

Izbor iz poezije savremenih pesnika prema izboru učenika i nastavnika (D. Radović, M. Antić, Lj. Simović i dr.).

VIII. Književnoteorijski pojmovi

Na navedenim delima ponavljaju se, proširuju, usvajaju i sistematizuju osnovni književnoteorijski pojmovi.

Page 19: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Lirsko, epsko, dramsko pesništvo.

Lirske ("ženske") i epske (junačke) pesme. Vrste narodne lirske poezije, tematski krugovi epske poezije. Lirsko-epska pesma, balada.

Epska poezija (odlomak i podela na stih i prozu).

Epska poezija u stihu: epska pesma, ep (epopeja). Epski junak.

Epska poezija u prozi: pripovetka, novela, roman; jednostavniji oblici epske proze: mit, predanje, bajka, priča. Žitije (životopis, biografija), pohvala, slovo.

Dramska poezija (odlike, podela): tragedija, komedija, drama u užem smislu reči. Renesansa komedije. Farsa. Drama i pozorište. Dramski junak.

Stih i proza. Metrika, heksametar deseterac, cezura.

Sredstva umetničkog izražavanja

Epitet, poređenje, personifikacija, hiperbola, gradacija, antiteza, metafora, lirski paralelizam. Simbol.

Humanizam, renesansa, petrarkizam, barok, klasicizam.

Kultura izražavanja (22 časa)

I. Usmeno izražavanje (12 časova)

Čitanje, vrste čitanja; interpretativno, istraživačko, stvaralačko, diferencirano. Brzina čitanja, unapređivanje čitanja.

Pripovedanje - tehnika pripovedanja, tipovi pripovedanja: prepričavanje, pričanje, izveštavanje.

Raspravljanje - struktura rasprave, tehnika raspravljanja vrste raspravljanja: usmena kritika i diskusija.

II. Pismeno izražavanje (10 časova)

Metodologija izrade pismenih sastava

Informativno-poslovno komuniciranje

Domaći zadaci - analiza

Četiri pismena zadatka godišnje

Drugi razred

Page 20: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

(3 časa nedeljno, 105 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

A. Književnost (70 časova)

I. Prosvetiteljstvo (15 časova)

Prosvetiteljstvo - reformatorski pokret u Evropi: kult razuma progresa, prirodnog prava, osećajnosti; verska tolerancija. Geopolitički i duhovni okviri srpskog naroda (Velika seoba Srba). Između srednjovekovnih i modernih pojava u književnosti.

Književnost epohe prosvetiteljstva (sentimentalizam, klasicizam).

Barokne tendencije u srpskoj književnosti.

G. St. Venclović: Crni bivo u srcu, Z. Orfelin: Pesme

Dositej Obradović: Pismo Haralampiju, Život i priključenija (I deo)

Jovan Sterija Popović: Tvrdica

II. Romantizam (40 časova)

Romantizam u Evropi i kod nas (pojam, osobenosti, značaj, glavni predstavnici). Poetika romantizma: odnos prema tradiciji i prosvetiteljstvu, odlike stila, žanrova i motivsko-tematskih tendencija, razvoj lirike, drame - tragedije i mešovitih oblika.

Poetika romantizma (V. Igo - Predgovor Kromvelu - odlomak).

Džord Gordon Bajron: Čajld Harold (odlomak)

Aleksandar Sergejevič Puškin: Cigani, Evgenije Onjegin (odlomci).

Šandor Petefi: Sloboda sveta

Hajnrih Hajne: Lorelaj

Vuk Stefanović Karadžić: reformator jezika i pravopisa (iz Predgovora Srpskom rječniku); leksikograf (Srpski rječnik), sakupljač narodnih umotvorina (O podjeli i postanju narodnih pjesama); književni kritičar i polemičar (Kritika na roman "Ljubomir u Jelisiumu"); pisac - istoričar, biograf (Žitije Hajduk-Veljka Petrovića).

Petar Petrović Njegoš: Gorski vijenac

Branko Radičević: Kad mlidija' umreti, Đački rastanak

Đura Jakšić: Orao, Veče, Ponoć, Jelisaveta kneginja crnogorska (odlomak)

Page 21: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Laza Kostić: Među javom i međ snom, Santa Maria della Salute

Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića

France Prešern: Sonetni venac

III. Realizam (35 časova)

Realizam u Evropi i kod nas (pojam, osobenosti, značaj, glavni predstavnici). Poetika realizma: odnos prema stvarnosti, oslonac na pozitivističku sliku sveta, dominacija proze, obeležje književnog lika (motivisanost, tipičnost, individualnost) i realističkog stila, Realizam u Evropi - poetika realizma (Balzak: Predgovor Ljudskoj komediji - odlomak). Poetika realizma u srpskoj književnosti (Svetozar Marković: Pevanje i mišljenje - odlomak).

Onore de Balzak: Čiča Gorio

Nikolaj Vasiljevič Gogolj: Revizor

Gi de Mopasan: Dva prijatelja (novela)

Jakov Ignjatović: Večiti mladoženja

Milovan Glišić: Glava šećera

Laza Lazarević: Vetar

Radoje Domanović: Danga, Vođa

Stevan Sremac: Zona Zamfirova

Branislav Nušić: Narodni poslanik

Simo Matavulj: Povareta, Bakonja fra-Brne (odlomak Izbor)

Vojislav Ilić: Sivo, sumorno nebo, Jutro na Hisaru, Zapušteni istočnik

Silvije Strahimir Kranjčević: Mojsije

IV. Lektira (5 časova)

Lav N. Tolstoj: Ana Karenjina

E. Hemingvej: Starac i more

Ivo Andrić: Most na Žepi i druge pripovetke

Dragoslav Mihajlović: Kad su cvetale tikve

Page 22: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Milutin Milanković: Kroz vasionu i vekove

V. Književnoteorijski pojmovi

Na navedenim delima ponavljaju se, proširuju, usvajaju i sistematizuju osnovni književno-teorijski pojmovi.

Lirska poezija (osobenosti književnog roda); lirska pesma; kompoziciona struktura lirske pesme; pesnička slika; književnoumetnički (pesnički) jezik: slikovnost (konkretnost), emocionalnost, simboličnost, preobražaj značenja, ritmičnost i harmoničnost; versifikacija; sistemi versifikacije; trohej, jamb, daktil; stih; strofa; rima.

Realistička pripovetka i roman.

Romantično, realističko, humoristično, satirično, groteskno.

Sredstva umetničkog izražavanja (stilske figure): metafora, personifikacija, alegorija, ironija, sarkazam, asident, polisident, anafora, epifora, simploha, onomatopeja, aliteracija, asonanca, igra rečima.

Pismo, autobiografija, sonet, sonetni venac.

Lirsko-epska poezija (balada, romansa, poema).

Kultura izražavanja (10 časova)

I. Usmeno izražavanje (5 časova)

Čitanje, unapređivanje čitanja, slojevitost i brzina čitanja.

Govorna interpretacija pesničkih i proznih tekstova

Vežbe tumačenja - predavanje i govor

Pripovedanje - forme pripovedanja

II. Pismeno izražavanje (5 časova)

Metodologija izrade pismenih sastava

Opisivanje - opis kao stilski oblik pismenog izražavanja, stilska sredstva u oblikovanju opisa, razvijanje kulture opisivanja.

Bogaćenje rečnika - izrada tematskih rečnika, rečnik sinonima, sinonimi u stilskoj funkciji.

Četiri pismena zadatka godišnje.

Page 23: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Treći razred

(3 časa nedeljno, 108 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

A. Književnost (85 časova)

I. Moderna (40 časova)

Moderna u evropskoj i srpskoj književnosti

Poetika moderne (impresionizam i simbolizam)

Šarl Bodler: Veze, Albatros

Artur Rembo: Ofelija

Stefan Malarme: Labud

Pol Verlen: Mesečina

Anton Pavlovič Čehov: Ujka Vanja

Bogdan Popović: Antologija novije srpske lirike (Predgovor)

Aleksa Šantić: Moja otadžbina, Pretprazničko veče, Veče na školju

Jovan Dučić: Zalazak sunca, Suncokreti, Jablanovi

Milan Rakić: Jasika, Iskrena pesma, Dolap, Nasleđe

Vladislav Petković Dis: Tamnica, Možda spava, Nirvana

Sima Pandurović: Svetkovina, Rodna gruda

Antun Gustav Matoš: Jesenje veče, Nokturno

Borislav Stanković: U noći, Koštana, Nečista krv

Jovan Skerlić: O Koštani

Petar Kočić: Mračajski proto, Jazavac pred sudom

Ivan Cankar: Kralj Betajnove

II. Međuratna i ratna književnost (32 časa)

Page 24: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Evropska književnost u prvim decenijama XX veka (pojam, osobenosti i značaj); manifesti futurizma, ekspresionizma i nadrealizma; književni pokreti i struje u srpskoj književnosti između dva rata (ekspresionizam, nadrealizam, socijalna literatura). Ratna književnost.

Vladimir Majakovski: Oblak u pantalonama

Frederiko Garsija Lorka: Romansa mesečarka

Rabindranat Tagore: Gradinar

Milutin Bojić: Plava grobnica

Dušan Vasiljev: Čovek peva posle rata

Miloš Crnjanski: Sumatra, Stražilovo, Seoba I

Ivo Andrić: Ex Ponto

Momčilo Nastasijević: Tuga u kamenu

Tin Ujević: Svakidašnja jadikovka, Kolajna (izbor)

Kosta Racin: Berači duvana

Isak Samokovlija: Rafina avlija

Veljko Petrović: Salašar

Rastko Petrović: Ljudi govore

Isidora Sekulić: Kronika palanačkog groblja (Gospa Nola)

Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi

Oskar Davičo: Hana (izbor)

Ivan Goran Kovačić: Jama

III. Lektira (13 časova)

Lav N. Tolstoj: Rat i mir

Izbor iz lirike evropske moderne: (Rilke, A. Blok, Apoliner).

Izbor iz međuratne poezije (D. Maksimović, R. Petrović, M. Dedinac, R. Drainac, S. Vinaver).

Page 25: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Franc Kafka: Proces

Ernest Hemingvej: Starac i more

Ivo Andrić: Na Drini ćuprija

Mihail A. Šolohov: Tihi Don (izbor)

IV. Književnoteorijski pojmovi

Na navedenim delima ponavljaju se, proširuju, usvajaju i sistematizuju osnovni književnoteorijski pojmovi.

Lirika. Moderna lirska pesma (struktura). Pesma u prozi.

Stih: jedanaesterac, dvanaesterac, slobodan stih. Sredstva književnoumetničkog izražavanja (stilske figure): metonimija, sinegdoha, paradoks, aluzija, apostrofa, retorsko pitanje, inverzija, elipsa, refren.

Epika. Oblici umetničkog izražavanja: pričanje (naracija), opisivanje (deskripcija), dijalog, monolog, unutrašnji monolog, doživljeni govor, piščev komentar; kazivanje u prvom, drugom i trećem licu.

Drama. Drama u užem smislu (osobine): moderna drama (psihološka, simbolistička, impresionistička); dramska situacija; scenski jezik (vizuelni i akustični scenski znakovi); publika, glumac, gluma, režija, lektor, scenograf.

Kultura izražavanja (23 časa)

I. Usmeno izražavanje (10 časova)

Govorna interpretacija pesničkih i proznih tekstova

Vežbe razgovaranja - poslovni razgovor, situacioni razgovor, kultura svakodnevnog komuniciranja

Usmeno izveštavanje - izveštaj: struktura, vrste izveštavanja, tehnologija izveštavanja.

II. Pismeno izražavanje (13 časova)

Stilske vežbe - varijante iskaza, sažimanje teksta uz pojačavanje informativnosti.

Pisane vežbe: novinska vest, članak, izveštaj, intervju, reportaža.

Domaći zadaci - analiza i vrednovanje

Četiri pismena zadatka godišnje.

Page 26: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Četvrti razred

(3 časa nedeljno, 96 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Književnost (80 časova)

I. Proučavanje književnog dela (40 časova)

Slojevita struktura književnoumetničkog dela

Sloj zvučenja.

Sloj značenja.

Sloj sveta dela (prikazanih predmeta).

Sloj ideja.

Dinamičnost strukture.

Metodologija proučavanja književnosti

Metodi:

Pozitivistički.

Psihološki.

Fenomenološki.

Strukturalistički.

Teorija recepcije.

Pluralizam metoda i njihov suodnos.

Smisao i zadaci proučavanja književnosti.

Stvaranje književnoumetničkog dela proučavanje književnosti (stvaralački, produktivni i teorijski odnosi prema književnosti).

Čitalac, pisac književno delo. Književna kultura.

Dela za obradu

Desanka Maksimović: Tražim pomilovanje (izbor)

Page 27: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Vasko Popa: Kalenić, Manasija, Kora (izbor pesama)

Branko Miljković: Vatra i ništa (izbor)

Branko Ćopić: Bašta sljezove boje (izbor)

Vladan Desnica: Proljeća Ivana Galeba

Vilijam Fokner: Buka i bes

Samjuel Beket: Čekajući Godoa

II. Savremena književnost (40 časova)

Bitna obeležja i najznačajniji predstavnici evropske i jugoslovenske književnosti.

Alber Kami: Stranac

Luis Borhes: Čekanje (kratka priča)

Stevan Raičković: Septembar, Kamena uspavanka (izbor)

Miodrag Pavlović: Naučite pjesan, Rekvijem

Ivo Andrić: Prokleta avlija

Meša Selimović: Derviš i smrt

Mihailo Lalić: Lelejska gora

Dobrica Ćosić: Koreni, Vreme smrti

Aleksandar Tišma: Upotreba čoveka

Antonije Isaković: Kroz granje nebo

Danilo Kiš: Enciklopedija mrtvih

Ranko Marinković: Ruke (novela)

Dušan Kovačević: Balkanski špijun

III. Lektira (16 časova)

Viljem Šekspir: Hamlet

Volfgang Gete: Faust

Page 28: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Fjodor M. Dostojevski: Zločin i kazna ili Braća Karamazovi

Milorad Pavić: Hazarski rečnik

Izbor iz svetske lirike XX veka (Prever, Pasternak, Ahmatova, Cvetajeva, Brodski).

Izbor iz savremene srpske književnosti (B. Pekić, Ivan V. Lalić, David Albahari).

Izbor književnih kritika i eseja (I. Sekulić, B. Mihajlović, P. Džadžić, M. Pavlović, N. Milošević, S. Lukić).

IV. Književnoteorijski pojmovi

Na navedenim delima ponavljaju se, proširuju, usvajaju i sistematizuju osnovni književnoteorijski pojmovi.

Lirika. Lirsko izražavanje. Stvaralačke mogućnosti posredovanja jezika između svesti i zbilje; asocijativno povezivanje raznorodnih pojmova; sugerisanje; podsticanje i upućivanje; čitaočeva recepcija; jedinstvo zvukova, ritmova, značenja i smisla.

Epika: Strukturni činioci proznog književnoumetničkog dela: objektivno i subjektivno pripovedanje; fiktivni pripovedač; pomeranje pripovedačkog gledišta; sveznajući pripovedač; tok svesti; umetničko vreme; umetnički prostor; načelo integracije.

Tipovi romana: roman lika, prostora, stepenasti, prstenasti, paralelni; roman toka svesti; roman - esej; defabuliziran roman.

Drama: Struktura i kompozicija drame; antidrama; antijunak.

Drama i pozorište, radio, televizija, film.

Putopis. Esej. Književna kritika.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

A. KNJIŽEVNOST

Ovo programsko-tematsko područje obuhvata najznačajnija dela iz srpske i svetske književnosti, koja su raspoređena u književno-teorijskom kontinuitetu od starog veka do danas. Od istorijskog kontinuiteta odstupa se samo u poglavlju uvod u proučavanje književnog dela u I razredu i proučavanje književnog dela u IV razredu, kao i u poglavlju lektira (u sva četiri razreda).

Program I razreda počinje uvodom u proučavanje književnog dela (književnoteorijski pristup) kako bi se izbeglo naglo prelaženje sa tematskog proučavanja, karakterističnog za nastavu ovog predmeta u osnovnoj školi, na proučavanje istorije književnosti, tj. izučavanje književnoumetničkih dela u istorijskom kontekstu, kako je koncipirano u ovom programu za gimnaziju. Pored toga, preimućstvo ovakvog pristupa je i to što će nastavnik steći uvid u književnoteorijska znanja koja su učenici poneli iz osnovne škole.

Page 29: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Ta znanja će se sistematazovati, proširiti i produbiti, čime će se ostvariti bolji put za složeniji i studiozniji pristup književnim delima kakav zahteva program književnosti za filološku gimnaziju.

Nastavnik književnosti u filološkoj gimnaziji treba da pođe od pretpostavke da je učenik u osnovnoj školi stekao osnovna znanja iz:

- teorije književnosti: tema, motiv, fabula, lik, karakter, struktura proznog, književnog dela; književni, rodovi i vrste, osnovna jezičkostilska izražajna sredstva; usmena i pisana književnost; struktura lirske pesme; stih, strofa, rima, ritam; struktura dramskog dela: dijalog, monolog, dramska vrsta, drama i pozorište, film, radio-drama, televizijska drama;

- osnova scenske i filmske kulture: slika, reč, zvuk, filmska muzika, situacija, radnja, junaci filma, elementi filmskog izraza, filmska vrsta, od sinopsisa do scenarija; film, televizija, književnost (sličnosti razlike).

Ova znanja omogućavaju učeniku da program predviđen za filološku gimnaziju proširuju i produbljuju i da aktivno učestvuju u proučavanju književnog dela.

Proučavanju književnog dela dato je, takođe, posebno mesto u IV razredu gimnazije, kada su učenici zreliji i sposobniji za upoznavanje sa slojevitom strukturom književnoumetničkog dela i književnim metodologijama.

Ovakav program književnosti povremeno zahteva i primenu eksplikativnog metodičkog sistema kada se mora čuti nastavnikova reč, i to, najčešće, izlaganje sadržaja o epohama, kao i u svim drugim situacijama u kojima nastavnik ne može računati na učenikova predznanja (na primer: osnovne informacije o počecima pismenosti i književnosti). Nastavnik književnosti ne sme zaboraviti da je njegov govor model pravilnog, čistog i bogatog jezika kakvom treba da teže njegovi učenici.

Književna dela iz lektire imaju ravnopravni tretman s delima iz obaveznog programa književnosti i treba ih obraditi po istom metodičkom sistemu. Iz lektire koja je data po izboru učenika i nastavnika ne moraju se obraditi svi pisci, već književno delo onog pisca za koje se opredeljuju učenici i nastavnik.

B. KULTURA IZRAŽAVANJA

Vežbe u usmenom izražavanju treba da daju određeni stepen pravilne artikulacije, dikcije, intonacije, ritma i tempa u čitanju i kazivanju lirskog, epskog i dramskog teksta. One se, po pravilu, realizuju u toku obrade književnog teksta na taj način što će nastavnik, direktno, svojim čitanjem i govorenjem, ili uz pomoć zvučnog ili filmskog zapisa, analizirati odgovarajuće elemente pravilnog usmenog izražavanja kako bi ih učenici uočili. Stečena saznanja transformišu se u veštine i umenja interpretiranjem književnih tekstova, odnosno učenici nastoje da sami dostignu odgovarajući stepen veštine i umenja ove vrste. Stečene sposobnosti se dalje uvežbavaju različitim oblicima usmenog izražavanja (izveštavanje, raspravljanje, referisanje i dr.). Većina predviđenih oblika ove nastave neposredno se uključuje u nastavu književnosti ili pripreme za izradu pismenih sastava.

Page 30: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

U prvom razredu (delimično i u drugom) veoma je uputno da nastavnik učenicima demonstrira metodologiju izrade pismenog sastava. U tom smislu korisno je kombinovati indukciju i dedukciju. Na odabranom uzorku (rasprava, izveštaj i dr.) treba analizirati njegovu kompoziciju, funkciju odeljka i ostale elemente (primerenost stila i sl.). Zatim se učenicima može dati zadatak da pripreme građu o jednoj temi, ali da prikupljenu građu ne oblikuju već da se to uradi na času. Vežba u metodologiji izrade pismenog sastava na osnovu prikupljene građe trebalo bi da bude demonstracija celokupnog postupka izrade pismenog sastava: od analize teme, određivanja njenog težišta, selekcije prikupljene građe, rasporeda pojedinosti s gledišta dobre kompozicije, do oblikovanja građe i rada na usavršavanju teksta.

UVOD U OPŠTU LINGVISTIKU

CILJ I ZADACI

Cilj nastave opšte lingvistike jeste zainteresovati učenike za jezik kao pojavu i podstaći ispravne stavove i stvaralački odnos prema njemu.

Zadaci:

- upoznati učenike sa strukturom jezika i načinom njegovog funcionisanja;

- uvesti osnovne pojmove i termine nauke o jeziku;

- otkriti postupke uopštavanja u lingvističkoj teoriji;

- vaspitati u duhu jezičke tolerancije prema drugim jezicima i varijantnim osobenostima srpskog jezika.

Četvrti razred

(2 časa nedeljno, 64 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Lingvistika i njen predmet (2 časa)

Mesto jezika u ljudskom životu. Bitna svojstva jezika. Jezik i govor.

Funkcija jezika (4 časa)

Jezik i komunikacija. Jezik, misao i stvarnost. Podela jezičkih funkcija.

Evolucija jezika (4 časa)

Razvoj jezika u ljudskoj vrsti, društvu i kod pojedinca. Nastanak i razvoj pisma.

Jezik, kultura i društvo (4 časa)

Page 31: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Jezik i druge društvene kategorije. Višejezičnost. Stavovi prema jeziku.

Tipovi jezika (4 časa)

Jezici u svetu. Jezička srodnost. Jezički tipovi i jezičke univerzalije.

Raslojavanje jezika (6 časova)

Jezik, dijalekt i sociolekt. Jezička norma i standardizacija. Književni jezik. Funkcionalni stilovi. Nestandardni jezički varijeteti.

Opšta struktura jezika (6 časova)

Jezik kao sistem znakova. Jezičko stvaralaštvo.

Fonetika i fonologija (4 časa)

Govorni organi. Glasovi i foneme. Prozodija. Grafologija.

Gramatika (4 časa)

Gramatički odnosi. Gramatičke kategorije. Gramatičke vrste reči.

Morfologija (4 časa)

Morfeme. Morfološka struktura reči. Tvorba reči.

Sintaksa (6 časova)

Sintaksičke jedinice i konstrukcije. Sintaksičke funkcije. Sintaksičke transformacije.

Leksikologija (4 časa)

Reči i lekseme. Struktura rečnika.

Semantika (4 časa)

Značenje reči. Značenjski odnosi među rečima (4)

Značenje rečenica

Pragmatika (4 časa)

Govorni činovi. Struktura razgovora i teksta. Osnovni principi retorike i stilistike.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Page 32: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Program je izložen sažeto, jer uz ovaj predmet ide udžbenik koji ga prati jedinicu po jedinicu, pa se iz udžbenika može videti šta treba da obuhvate pojedine tačke programa. Udžbenik je nešto obimniji jer je predviđen i za dvogodišnju nastavu, pa se u ovu svrhu može koristiti selektivno. Tu su sadržana sva neophodna objašnjenja. Dodatna obaveštenja mogu se potražiti i u drugim izvorima; na kraju udžbenika dat je spisak odabrane opštelingvističke literature na srpskom jeziku koji je dovoljno pristupačan za ovu namenu.

Programu treba pristupiti u skladu sa ciljem predmeta, vodeći računa o tome da je reč o uvodu u jezik kao pojavu, a ne o prikazu osobenosti pojedinih jezika niti o pregledu naučnih problema, disciplina ili škola na području lingvistike. Ovakav pristup omogućuje maksimalno kreativno učešće samih učenika, pa se izlaganje pojedinih jedinica može zgodno kombinovati sa širim ilustracijama i diskusijom. Učenike valja stalno podsticati da daju primere i analize različitih jezičkih manifestacija iz maternjeg jezika, ali i iz drugih jezika koje izučavaju, i time ih navikavati da jezik doživljavaju kao živu materiju u koju su i sami neprekidno uronjeni. Podsticaji i obrasci za ovakva ispitivanja naći će se u udžbeniku, ali treba koristiti i sopstvena zapažanja učenika o tome kako se oni koriste jezikom u raznim životnim situacijama. Tako se zajednički mogu analizirati morfološki obrasci, leksičke klase, gramatičke konstrukcije, arhaizmi i neologizmi, promene značenja itd., kao i kraći tekstovi koji pripadaju različitim jezičkim varijetetima ili funkcionalnim stilovima, a mogu se razmatrati i na licu mesta ostvareni govorni činovi i dijalozi.

U cilju ostvarivanja koherentnog programa nastave u školi kao celini, kao i uspešnijeg angažovanja različitih učeničkih znanja i interesovanja, te izbegavanja mogućih nesaglasnosti, neophodno je da se rad na ovom predmetu uskladi - koliko je to moguće - sa nastavom maternjeg i drugih jezika. U pojedinim delovima to važi i za nastavu književnosti, istorije, informatike, psihologije, logike i filozofije, gde treba bar ukazati na dodirne tačke opšte lingvistike sa ovim disciplinama.

Ovako izložen i usvojen program opšte lingvistike pružio bi učenicima najbolju osnovu za dalji rad, tokom studija na fakultetu, na podrobnijem izučavanju pojedinih jezika, nauke o jeziku i srodnih naučnih oblasti.

ISTORIJA

CILJ I ZADACI

Cilj nastave istorije je da učenici ovladaju znanjima o razvoju ljudskog društva od najstarijih vremena do savremenog doba, kako bi u sklopu nastave ostalih predmeta doprinela razvoju njihove stvaralačke ličnosti.

Zadaci

- Ovladavanje znanjima o istorijskim pojavama i procesima na sadržajima iz prošlosti ljudskog društva i prošlosti naroda i narodnosti Jugoslavije;

- Razvijanje kritičke istorijske svesti i istorijsko mišljenje kao osnova naučnog shvatanja razvoja ljudskog društva;

Page 33: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Negovanje patriotskog osećanja na slobodarskim tradicijama srpskog i ostalih jugoslovenskih naroda vaspitavajući se u duhu bratstva, jedinstva i međusobnog uvažavanja;

- Upoznavanje istorijskog razvoja narodnosti u duhu jedinstva i zajedništva i odanosti Srbiji i Jugoslaviji;

- Shvatanje značaja odbrane nezavisnosti i integriteta Srbije i Jugoslavije kao zajednice ravnopravnih naroda i narodnosti;

- Negovanje, na istorijskim sadržajima, radnog, moralnog i estetskog vaspitanja.

Prvi razred

(2 časa nedeljno, 74 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Uvod

Istorija kao nauka: odnos prema ostalim društvenim naukama, istorija kao nastavni predmet, istorijski izvori, računanje vremena; periodizacija istorije. (2+1)

Prvobitne ljudske zajednice

Razvitak ljudskog roda u paleolitu i neolitu; metalno doba i raspadanje prvobitnih ljudskih zajednica, verske predstave prvobitnih ljudi; praistorijska nalazišta u Jugoslaviji. (2+1)

STARI VEK

STARA DRUŠTVA I DRŽAVE

Stari istok:

Razvitak društva i opšte karakteristike država na području Starog istoka; Stari Egipat; država, društvo (slobodni slojevi i robovi). Religija (egipatska, vavilionska, bramanizam, budizam, hinduizam, judaizam); kultura (pisma, začeci nauke, umetnosti, književnosti). (3+2)

Stari Grci:

Kritsko-Mikenski period: najstarija istorija Grka (homerovsko doba); polisi i njihova društvena struktura (slobodni slojevi i robovi); kolonizacija; osobenosti uređenja Atine i Sparte; grčko-persijski ratovi; sukob Atine i Sparte (peloponeski rat) i kriza grčkog polisa; privreda, religija, kultura - filozofija i nauka, književnost, umetnost. (7+3)

Helenističko doba:

Page 34: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Makedonska osvajanja i helenističke monarhije: helenizam kao simbioze grčke i istočnjačke kulture. (2+1)

Stari Rim:

Najstarija istorija Rima (period kraljeva); zavođenje republike i političke borbe patricija i plebejaca, rimska osvajanja u Italiji; punski ratovi, stvaranje svetske robovlasničke države i njeno uređenje. Privreda u periodu Republike; klasne i političke borbe - reforme braće Grah i ustanci robova; kriza Republike - prvi i drugi trijumvirat; Rimska imperija (državno uređenje u doba principata i dominata); kriza robovlasničkog društva - kolonat, rimska religija, hrišćanstvo, filozofsko-teološka učenja (Biblija); rana organizacija crkve, hrišćanstvo kao zvanična religija u Rimskom Carstvu, prve jeresi - arijanstvo.

Napadi varvara; podela Carstva, seoba naroda; pad Zapadnog Rimskog Carstva. Balkanske zemlje pod rimskom vlašću - Iliri, Tračani, Kelti i Dačani.

Kultura: grčki uticaji, nauka (filozofija, istorija) književnost, umetnost, rimsko pravo kao najveći doprinos Rima antičkoj kulturi. Ostaci rimskih spomenika u našoj zemlji. (10+4)

SREDNJI VEK

DRUŠTVO I DRŽAVE U RANOM SREDNJEM VEKU

Velika seoba naroda i države ranog srednjeg veka u Zapadnoj Evropi (I-XI vek)

Varvarske države na teritoriji Zapadnog Rimskog Carstva; Franačka država i začeci feudalizma u Zapadnoj Evropi. Uloga papstva i crkve. Kultura ranog srednjeg veka u Zapadnoj Evropi (karolinška renesansa). (3+2)

Istočna Evropa od V do XII veka

Vizantija - pokušaj učvršćenja imperije (Justinijan I); specifičnosti društvenog i državnog uređenja Vizantije; istočno hrišćanstvo i raskol crkve; kultura Vizantije i uticaj na pravoslavne narode; Stari Sloveni i pravci njihovih seoba, postanak države kod Zapadnih i Istočnih Slovena - Poljska, Češka, Kijevska Rusija. (4+2)

Islamski i arapski svet

Islam, nastajanje islamske države u Arabiji, osvajanja i postanak Kalifata; osobenosti društvenog i državnog uređenja, raspad jedinstvenog Kalifata; arapsko-islamska kultura (nauka, književnost i umetnost); uticaj arapsko-islamske kulture na kulturu naroda Evrope (2+1)

Južni Sloveni i njihovi susedi od VI do XII veka

Naseljavanje Balkanskog poluostrva, odnosi prema susedima i starosedeocima; naseljavanje Bugara i Mađara; pokrštavanje Južnih Slovena; društveno raslojavanje i pojava prvih država; Srbija i Zeta; začeci kulture (7+3).

Page 35: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Seminarska vežbanja (radovi) 2 časa.

Godišnja sistematizacija 6 časova.

Drugi razred

(2 časa nedeljno - 70 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

EVROPA OD XI DO XV VEKA

Privreda društva i država u Zapadnoj Evropi od XI do XV veka. Uspon evropske privrede - jačanje proizvodnih snaga, nastajanje gradova i razvoj gradske privrede, položaj i uređenje gradova. Uloga katoličke crkve i krstaški ratovi kao verski vojni i kolonizacioni pohodi. (4+2)

Uspon zapadnoevropskih monarhija. Okupljanje i snaženje Francuske; Francuska kao vodeća evropska sila, stogodišnji rat i ujedinjenje Francuske. Engleska - promene normanskim osvajanjima, "velika povelja sloboda" i nastanak parlamenta. Nemačka "Sveto rimsko carstvo" borba carstva i papstva, borbe Hoenštaufovaca za prevlast u Italiji, jačanje kneževske vlasti u XIV i XV veku. (4+2)

Vizantija od XI do XV veka: Jačanje države u doba Komnina, raspored države posle IV krstaškog rata; Obnova Vizantije i njeno slabljenje u XIV i XV veku. Verski uticaj Vizantije na susedne narode - organizacija crkve; Carigradska patrijaršija i njena uloga u pravoslavnom svetu i odnos sa ostalim autokefalnim pravoslavnim crkvama; kultura - "renesansa Paleologa". (3+2)

Zapadni i istočni Sloveni u poznom srednjem veku. Staleški monarsi u Češkoj - proglašavanje kraljevstva, Češka kao vodeća - slabljenje države (deone kneževine), obnova kraljevske vlasti, ujedinjenje Poljske i Litve i izgradnja staleške države, Rusija - deone kneževine kijevske Rusije, tatarski jaram, Moskovska kneževina, okupljanje ruskih zemalja, osobenosti društvenog i državnog uređenja. (3+2)

Društveni pokreti u Zapadnoj Evropi od XI do XV veka. Jeresi, inkvizicija i prosjački redovi; seljački ustanci u Francuskoj i Engleskoj; Klasne borbe u gradovima, ustanak čompa u Firenci. (2+1)

Zapadnoevropska kultura od XI do XV veka. Riterska i gradska kultura; škole i univerziteti - sholastika, umetnost romanike i gotike, nove pojave u književnosti - Dante. (2+1)

JUŽNOSLOVENSKI NARODI I NJIHOVI SUSEDI OD XII DO XIII VEKA

Osamostaljivanje i uspon srpske države. Izvojevanje nezavisnosti (Nemanja); odbrana Nemanjinog nasleđa (Stevan Prvovenčani), dobijanje crkvene samostalnosti (Sv. Sava), Srbija kao velika sila na Balkanu - Uroš I, Milutinova osvajanja, Stefan Dečanski i bitka kod Velbužda, Dušanova osvajanja, proglašenje patrijaršije i carstva. Unutrašnji razvoj

Page 36: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Srbije - razvoj poljoprivrede, rudarstva i gradske privrede, društvo i državna uprava, Dušanov zakonik. Kultura nemanjićke epohe - književnost, arhitektura, slikarstvo. (9+4)

Ugarska država i Južni Sloveni. Hristijanizacija i feudalizacija Ugarske, širenje države. (2+1)

Izgrađivanje bosanske feudalne države. Nastanak države i borbe za očuvanje nezavisnosti; Crkva bosanska i borbe s Ugarskom; uspon Bosne (Stjepan II i Tvrtko I), osvajanje i proglašenje kraljevstva, osobenosti kulture. (2+1)

Dubrovnik u srednjem veku. Nastanak grada i njegov uspon, privreda i društveni odnosi, državno uređenje, odnosi sa velikim silama i susedima. Značaj Dubrovnika u privredi i kulturi Južnih Slovena. (2+1)

Bugari, Albanci i Rumuni od XI do XV veka.

Drugo carstvo u Bugarskoj; uspon u doba Jovana Asena II, slabljenje Bugarske u doba Šišmanovića; Vlaška i Moldavija - feudalizacija i stvaranje država; odnosi sa Ugarskom; Albanci pod vizantijskom, anžujskom i srpskom vlašću. (3+2)

Južni Sloveni i njihovi susedi u doba osmanlijskog nadiranja (XIV do XV veka).

Turci Osmanlije i njihova osvajanja u XIV i XV veku. Pojava Osmanlija na Balkanu; prva osvajanja - marička i kosovska bitka; pad Bugarske; Srpska despotovina za vreme vladavine Lazarevića i Brankovića; Bosna posle smrti Tvrtka I; Zeta za vreme Balšića i Crnojevića; pad Srbije, Bosne, Hercegovine i Zete pod Osmanlijsku vlast; borba Albanaca protiv Turaka (u XV veku); nadiranje Osmanlija u Ugarsku - mohačka bitka; Vlaška i Moldavija u borbi protiv Osmanlije. (9+4)

Seminari 2 časa.

Godišnja sistematizacija gradiva 4 časa.

Treći razred

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

NOVI VEK

SVET OD KRAJA XV DO KRAJA XVIII VEKA

Velika geografska otkrića i počeci evropskog kolonijalizma. Preduslovi otkrića, prva geografska otkrića, otkrića Amerike i pomorskog puta za Indiju; značaj otkrića za razvoj sveta, počeci kolonijalizma. (2+1)

Page 37: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Počeci moderne kulture u Zapadnoj Evropi. Italija domovina nove kulture, humanizam, renesansa u umetnosti i književnosti, uspon nauke i filozofije, širenje humanizma i renesanse u ostalim evropskim zemljama. (2+1)

Reformacija i katolička reakcija. Društveni i verski preduslovi reformacije, Luterova reforma, nemački seljački rat, širenje reformacije, katolička reakcija. (2+1)

Prve buržoaske revolucije. Katolička i apsolutistička Španija i njena uprava u Nizozemskoj; revolucija u Nizozemskoj i stvaranje Holandije; apsolutizam Tjudora u Engleskoj, revolucija, republika i protektorat, restauracija i "slavna revolucija". (3+2)

Apsolutne monarhije u Evropi od XVI do XVIII veka. Apsolutizam u Francuskoj - Rišelje, Luj XIV; samodržavlje u Rusiji; prosvećeni apsolutizam Petra I i Katarine II; Pruska - prosvećeni apsolutizam Fridriha II. (5+3)

SRPSKI NAROD POD STAROM VLAŠĆU OD XVI VEKA

Srpski narod pod osmanlijskom vlašću. Društveno i državno uređenje Osmanlijske carevine; položaj potčinjenog stanovništva, uloga Pećke patrijaršije u istoriji srpskog naroda; počeci opadanja Osmanlijske države i oblici otpora pokorenog stanovništva - hajduci, uskoci, ustanci; ratovi Turske sa hrišćanskim silama i učešće srpskog naroda. Kulturne prilike pod osmanlijskom vlašću. (8+4)

Južnoslovenski narodi u okviru Habzburške monarhije. Državno uređenje Austrije; seobe Srba i položaj srpskog naroda u Ugarskoj i Hrvatskoj, uloga Karlovačke mitropolije u istoriji srpskog naroda; Vojna krajina i njena uloga, učvršćivanje habzburškog apsolutizma i zavera ugarskih i hrvatskih velikaša. Južnoslovenski narodi pod režimom prosvećenog apsolutizma (Marija Terzija i Josif II). (6+3)

Dubrovnik i Mletačka Dalmacija. Politički položaj i privredni uspon Dubrovnika, veliki zemljotres i počeci slabljenja Dubrovnika; Mletačka uprava u Dalmaciji i Boki. Renesansna kultura u Dubrovniku i Dalmaciji i položaj Srba pod mletačkom vlašću. (2+1)

Svet krajem XVIII i početkom XIX veka

Industrijska revolucija. Preduslovi za industrijsku revoluciju u Engleskoj, privredne i društvene posledice revolucije. Ekonomski liberalizam. (2+1)

Revolucija krajem XVIII veka. Rat za nezavisnost engleskih kolonija u Severnoj Americi i stvaranje SAD. Velika Francuska revolucija - stanje uoči revolucije, sazivi skupštine staleža, vladavina krupne buržoazije, Ustav od 1791.; jakobinska diktatura i njen krah; svetsko-istorijski značaj buržoaskih revolucija krajem XVIII veka. (4+2)

Evropa posle velike francuske revolucije. Direktorij, Konzulstvo i Carstvo u Francuskoj, Napoleonova osvajačka politika i njen slom; Bečki kongres i prilike u svetu posle Napoleonovih ratova; Svetska alijansa i revolucionarni pokreti u Evropi. (4+2)

Page 38: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Začeci radničkog i socijalističkog pokreta u Evropi. Suprotnosti građanskog društva u prvoj polovini XIX veka; prva socijalistička učenja ("utopijski socijalizam") ustanci radnika i čartistički pokret u Engleskoj; učenje Karla Marksa i Fridriha Engelsa. (3+2)

Srbija i Crna Gora i njihovi susedi u prvoj polovini XIX veka

Borba Južnih Slovena i njihovih suseda protiv osmanlijske vlasti. Opšte prilike u Osmanlijskoj carevini krajem XVIII i početkom XIX veka; Prvi srpski ustanak - pokušaj reformi u Beogradskom pašaluku, dahijska uprava; buna na dahije i prerastanje u ustanak protiv turske vlasti, ustanički uspesi 1806. (Mišar i Deligrad), rusko-srpska vojna saradnja 1806-1812.; uređenje ustaničke države, slom ustanka; drugi srpski ustanak i borbe za autonomiju; hatišerifi od 1830. i 1833.; vladavina Miloša Obrenovića - jačanje državnosti, privredni i društveni razvoj, Sretenski ustav; ustvobranitelji i izgradnja srpske nacionalne države; kulturni preporod Srbije u prvoj polovini XIX veka; stvaranje države u Crnoj Gori, Petar I, Petar II Danilo; Bosna i Hercegovina u prvoj polovini XIX veka; narodni preporod Bugara; položaj Vlaške i Moldavije krajem XVIII i u prvoj polovini XIX veka. (12+6)

Nacionalni pokreti južnoslovenskih naroda i njihovih suseda u Habzburškoj monarhiji u prvoj polovini XIX veka. Opšte prilike u Habzburškoj monarhiji i položaj naroda; Srbi u Južnoj Ugarskoj u prvoj polovini XIX veka; nacionalni pokret Mađara; Srbi u Hrvatskoj u prvoj polovini XIX veka; Srbi u Dalmaciji u prvoj polovini XIX veka. (5+3)

Revolucija 1848/49. godine i južnoslovenski narodi. Opšte prilike u Evropi uoči revolucije; revolucije 1848. u Francuskoj, Nemačkoj i Austriji; vojvođanski Srbi, u revoluciji; značaj revolucije 1848/49. (4+2)

Seminari - 3 časa

Godišnja sistematizacija gradiva - 7 časova.

Četvrti razred

(2 časa nedeljno, 64 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Svet u drugoj polovini XIX i početak XX veka

Promene u privredi i društvu u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Industrijski razvoj u evropskim državama i SAD; promene u privredi i društvu krajem XIX veka - druga industrijska revolucija (napredak u nauci i tehnici); razvoj svetskog tržišta, finansijski kapital i monopoli. (2+1)

Evropske zemlje i SAD u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Francuska - drugo carstvo, privredni i društveni razvoj. Rusija - uloga u međunarodnim odnosima, reforme u 1861, industrijski razvoj, revolucija 1905. Građanski rat u SAD; ujedinjenje Nemačke; ujedinjenje Italije. (3+2)

Page 39: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Međunarodni odnosi krajem XIX i početkom XX veka. Promene u politici velikih sila, podela kolonija u Aziji i Africi, formiranje blokova velikih sila; međunarodne krize i imperijalistički ratovi. (1)

Radnički pokret u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Prvo međunarodno udruženje radnika; Pariska komuna, drugo međunarodno udruženje radnika, uspeh radnika mirnim metodama političke borbe. (1+1)

Kultura u XIX i početkom XX veka. Razvitak prirodnih nauka i njihova primena u tehnici; književnost - romantizam, realizam i moderni pravci u likovnim umetnostima; filozofija i društvene nauke. (2+1)

Srbija, Crna Gora i njihovi susedi u drugoj polovini XIX i početkom XX veka

Srbija u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Kraj ustavobraniteljske vladavine i druga vladavina Miloša i Mihajla Obrenovića; oslobodilački ratovi 1876-1878. Berlinski kongres - sticanje nezavisnosti i proglašenje Kraljevine, privredni razvitak krajem XIX veka; osnivanje stranaka i političke borbe sa režimom kralja Milana; Timočka buna i srpsko-bugarski rat; Ustav od 1878, režim Aleksandra Obrenovića i majski prevrat; zavođenje režima građanskog parlamentarizma, carinski rat; aneksiona kriza. (4+2)

Crna Gora u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Ratovi za oslobođenje i priznanje nezavisnosti; privredni razvoj i dalja izgradnja države; donošenje ustava i političke borbe; proglašenje kraljevine. (2+1)

Balkanski ratovi. Suprotnosti između balkanskih država; Balkanski savez, prvi balkanski rat i pobeda srpske i crnogorske vojske; II balkanski rat; istorijski značaj balkanskih ratova. (2+1)

Južnoslovenski narodi i njihovi susedi između balkanskih država; Balkanski savez, prvi balkanski rat i pobeda srpske i crnogorske vojske; II balkanski rat; istorijski značaj balkanskih ratova. (2+1).

Južnoslovenski narodi i njihovi susedi u Austro-Ugarskoj u drugoj polovini XIX i početkom XX veka. Austro-Ugarska posle nagodbe - dražvno-pravne i političke promene; Srbi u južnoj Ugarskoj 1849-1914. - ukidanje srpske Vojvodine; Miletićev pokret, političke stranke i crkveno-narodni sabori; narodnosti Ugarske prema politici mađarske vlade; položaj Srba u Hrvatskoj; hrvatsko-srpska koalicija; Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravom - okupatorski režim: privredni razvoj i društveni odnosi, otpor režimu okupacije, aneksija i Mlada Bosna. (5+2)

Južnoslovenski narodi i njihovi susedi pod osmanlijskom vlašću. Osmanlijski feudalni sistem u Makedoniji, Kosovu i Sandžaku, nacionalno ugnjetavanje i anarhija, politika balkanskih država u Makedoniji; Albanci u XIX i početkom XX veka. (2+1)

Bugari i Rumuni u XIX i početkom XX veka. Narodni preporod, osnivanje egzarhije, oslobođenje Bugarske i njen razvoj; politika prema susedima (pretenzije na Makedoniju); ujedinjenje Vlaške i Moldavije i razvoj rumunske države posle sticanja nezavisnosti. (1)

Page 40: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Radnički pokret jugoslovenskim zemljama krajem XIX i početkom XX veka. Prve radničke organizacije; osnivanje i rad socijal-demokratskih partija i njihova uloga u političkom životu naših naroda. Uloga i značaj Socijaldemokratske stranke Srbije. (2+1)

SAVREMENO DOBA

Prvi svetski rat

Zaoštravanje odnosa između Centralnih sila i Antante; napad Austro-Ugarske na Srbiju i prerastanje rata u svetski sukob; glavni frontovi i najkrupnije operacije 1914-1918. Srbija i Crna Gora u I svetskom ratu (cerska, kolubarska i mojkovačka bitka; solunski front) položaj Srba i drugih naroda u Austro-Ugarskoj za vreme rata; rad na ujedinjenju Južnih Slovena pobeda Antante; stvaranje Kraljevine SHS; Versajski mir. (5+2)

Socijalistička revolucija u Rusiji

Nacionalni, društveni i politički odnosi u Carevini Rusiji pred I svetski rat; narodi Rusije u ratu, revolucionarno raspoloženje i boljševici; februarska revolucija; oktobarska socijalistička revolucija; građanski rat i strana intervencija; uticaj oktobarske revolucije na revolucionarno vrenje u drugim zemljama. (2+1)

Svet između dva svetska rata

Versajski mirovni sistem i ekonomske krize; Kriza građanske demokratije i pojava fašizma; SSSR između dva rata; nacionalni i antikolonijalni pokreti; revolucija u Kini; međunarodni radnički pokret (Kominterna i Socijalistička internacionala); Društvo naroda; agresivna politika fašističkih zemalja, građanski rat u Španiji; fašističke agresije do početka II svetskog rata. Osnovne karakteristike razvoja kulture (83+2)

Jugoslavija od 1918. do 1941.

Konstituisanje Kraljevine SHS i Vidovdanski ustav; ekonomski i kulturni razvoj; nacionalni problemi, političke stranke i stranačke borbe. Šestojanuarska diktatura i Ustav od 1931. Spoljna politika za vlade kralja Aleksandra; ubistvo kralja Aleksandra i namesnički režim kneza Pavla Karađorđevića - vlada Milana Stojadinovića, stvaranje Banovine Hrvatske i vlada Cvetković-Maček; spoljna politika namesništva. (5+2)

DRUGI SVETSKI RAT, NOR I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI

Početak II svetskog rata (1939-1941) i priprema NOR u Jugoslaviji

Napad na Poljsku i početak II svetskog rata, podela Poljske; okupacija zemalja severozapadne Evrope i slom Francuske; proširenje trojnog pakta; 25. i 27. mart u Jugoslaviji, napad na Jugoslaviju, okupacija i podela; teror okupatora i Kvislinga. NDH i politika genocida nad Srbima, Jevrejima, Romima, KPJ u pripremi oružanog ustanka. (2+1)

Drugi svetski rat i NOR u Jugoslaviji 1941.

Page 41: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Napad na SSSR i stvaranje antihitlerovske koalicije; ustanci jugoslovenskih naroda, stvaranje oslobođenih teritorija, borba na istočnom frontu 1941. godine; borbe u severnoj Africi 1941. godine; Užička Republika i stvaranje novih organa vlasti, borbe u zapadnoj Srbiji u jesen 1941. godine; politika emigrantskih vlada prema narodnoosobodilačkom pokretu; pokret Draže Mihailovića; borba protiv okupatora i njeno širenje u ostalim krajevima Jugoslavije. (2+1)

Proširenje antihitlerovske koalicije u Jugoslaviji 1942. godine

Ulazak SAD u rat i dalje jačanje antifašističke koalicije; proleterske brigade i borbe u istočnoj Bosni - igmanski marš; tzv. leva kretanja u NOB. Fočanski period NOR-a; pohod u Bosansku krajinu; bitka na Kozari; borbe na istočnom frontu i u severnoj Africi; prvo zasedanje AVNOJ-a. (2+1)

Uspesi antihitlerovske koalicije u NOR u Jugoslaviji u 1943. godini

Rat na istočnom frontu - bitka za Staljingrad i napredovanje Crvene armije; Pobeda saveznika u Africi; narodnooslobodilački rat - bitka na Neretvi i borbe na Sutjesci; kapitulacija Italije; drugo zasedanje AVNOJ-a; Teheranska konferencija. (2+1)

Porazi Nemačke na savezničkim frontovima i u Jugoslaviji u 1944. godini

Borbe saveznika početkom 1944. godine; NOR početkom 1944.; Desant na Drvar; Sporazum Tito-Šubašić; otvaranje fronta na Zapadu i oslobođenje Francuske; ulazak Crvene armije u Poljsku, Čehoslovačku, Rumuniju i Bugarsku; ofanziva narodnooslobodilačke vojske u Srbiji; susret NOR sa Crvenom armijom; oslobođenje Makedonije, Kosova, Srbije, Vojvodine i Crne Gore. (2+1)

Kraj II svetskog rata i pobeda revolucije u Jugoslaviji

Borbe NOV krajem 1944. i početkom 1945. godine; Sremski front; ofanziva saveznika u proleće 1945. godine; proboj sremskog fronta i oslobođenje Jugoslavije; kapitulacija Nemačke i Japana; karakter II svetskog rata; karakter i osobenosti NOR-a u Jugoslaviji; doprinos Jugoslavije borbi antihitlerovske koalicije. (2+1)

Svet posle drugog svetskog rata

Promene u kapitalističkoj privredi i društvu posle drugog svetskog rata. Države realnog socijalizma i njihova uloga posle rata. Organizacija ujedinjenih nacija u očuvanju mira. Nestajanje kolonijalnog sistema i pojava novih država u Aziji i Africi. Suprotnosti između velikih sila i formiranje blokova, Atlanski pakt i Varšavski ugovor. Nove pojave u blokovskim strukturama. Savremena kriza u socijalističkim zemljama. Uloga nesvrstanih zemalja u međunarodnim odnosima. (3+1)

Jugoslavija posle drugog svetskog rata

Konačno konstituisanje Jugoslavije - Treće zasedanje AVNOJ-a, proglašenje Republike i Ustava od 1946.; agrarna reforma i nacionalizacija, obnova privrede, prvi petogodišnji plan. Spoljna politika Jugoslavije do 1948. Rezolucija Informbiroa i otpor Jugoslavije

Page 42: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

SSSR-u i njegovim saveznicima, represija prema pristalicama Informbiroa i drugim protivnicima poretka. Pokušaj kolektivizacije poljoprivrede i napuštanje represivne politike prema seljaštvu. Zavođenje samoupravljanja i privredni uspon (Ustavni zakon od 1950. i Ustav od 1963.). Pokušaj privredne reforme na tržišnim principima. Politika nesvrstanosti i zapostavljanje evropske komponente u spoljnoj politici SFRJ. Unutrašnja previranja i pojave nacionalizma; dogovorna ekonomija i dezintegracija Jugoslavije (Ustav od 1974. i ZUR). Kult J. B. Tita. Dezintegracija Srbije po Ustavu od 1974. autonomaštvo u Vojvodini i albanski separatizam na Kosovu; savremena opšta kriza jugoslovenskog društva i mere za njeno prevazilaženje; uspostavljanje državnosti Srbije. (5+2)

Seminari - 3 časa.

Godišnja sistematizacija gradiva - 3 časa.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

I. UVODNE NAPOMENE

Ovo uputstvo uz program istorije u gimnaziji važi za sve tri varijante programa istorije za gimnazije opšteg tipa kao i za gimnazije društveno jezičkog i prirodno matematičkog smera. U II poglavlju ovih uputstava "Bitni obrazovni i vaspitni zahtevi programa" dati su prema programu gimnazije opšteg tipa koja sadrži sve karakteristike i ostalih programa. Razlike su samo u sažetosti ovih sadržaja u II i III razredu prirodno-matematičkog smera zbog smanjenog fonda časova istorije u ovom smeru. Sve ostalo važi u svim varijantama gimnazijskog programa.

II. BITNI OBRAZOVNI I VASPITNI ZAHTEVI PROGRAMA

U ovom poglavlju daju se bitne karakteristike sadržaja programa kako bi nastavnici istorije imali stalno u vidu osnovne obrazovno-vaspitne zahteve u realizaciji opštih zadataka propisanih programom.

PRVI RAZRED

U ovom, razredu izučava se praistorijski period, opšta istorija u starom, kao i opšta nacionalna istorija prvog perioda srednjeg veka (V-XII vek).

Nastavnici pri obradi ovog gradiva treba da imaju u vidu sledeće:

U uvodnom delu učenike treba upoznati s predmetom proučavanja istorije i istaći razliku između istorije kao nauke i istorije kao nastavnog predmeta. Ovde se mogu objasniti zadaci nastave istorije navedeni u uvodnom delu programa. Posebnu pažnju treba posvetiti istorijskoj periodizaciji.

Praistorijskom periodu treba pristupiti kao uvodnom delu u istoriju, da bi shvatili osnovne elemente koji karakterišu ljudsko društvo. Ovde se učenicima sistematski objašnjavaju odredbe važnih istorijskih i socioloških pojmova, na primer: društvo, društveni poredak, rad, horda, rod, pleme, patrijarhat, matrijarhat, raslojavanje, klase, eksploatacija, itd. Na

Page 43: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

ovom uzrastu učenicima treba, manje davati definicije ovih pojmova i kategorije a više određenje pomoću konkretnih činjenica koje će se stalno obogaćivati i produbljivati tokom izučavanja istorije. Od pravilnog i što konkretnijeg tumačenja ovih pojmova umnogome zavisi razumevanje složenijih pojmova u razvitku ljudskog društva.

Težište nastave istorije u ovom razredu je na razumevanju antičkog robovlasničkog društva. Učenici treba da shvate da je ropstvo ogroman korak napred u odnosu na prvobitnu ljudsku zajednicu, jer je omogućilo brži napredak proizvodnje na čijoj osnovi su nikle prve države i prve velike civilizacije i kulture.

Iako su sve nastavne teme u programu važne, ipak težište u gradivu iz starog veka treba da bude na grčkoj kulturi i rimskoj državi kao osnovnim tekovinama starog veka.

Grčku kulturu treba prikazati kao najveći domet ljudske misli u starom veku. Treba pokazati bitne odlike te kulture: povezanost sa životom masa, svestranost, slobodoumnost i visoke estetske i etičke vrednosti.

Učenici treba da shvate da se savremena kultura oslanja na čvrste temelje antičke grčke kulture. Kod svake oblasti ove kulture treba ukazati na ono što je ostalo kao trajna tekovina.

Na primeru Rima, učenici treba da shvate suštinu antičkog ropstva kao svetskog sistema, kome je odgovarala rimska svetska imperija. Naročitu pažnju treba posvetiti društvenim borbama koje su bile neminovne u svetskoj osvajačkoj državi, u kojoj su bili pokoreni brojni narodi i plemena. Kao posledica tih društvenih borbi neprekidno se usavršavala rimska država i rimsko pravo, koje je i najveći doprinos rimskoj svetskoj kulturi.

U ovom razredu izučava se period ranog srednjeg veka kada na istorijsku pozornicu stupaju i južnoslovenski narodi formirajući svoje prve države, ulazeći preko hrišćanstva u evropsku civilizaciju.

DRUGI RAZRED

U ovom razredu je bitno da učenici shvate da je evropsko feudalno društvo nastalo na ruševinama antičkog i da je, uprkos razaranjima rimske civilizacije, imalo mogućnosti daljeg društvenog napretka, jer je vodio daljem oslobođenju neposrednog proizvođača. Pored naglaska na opštim karakteristikama feudalnog društva, treba uvek isticati i njegove osobenosti u pojedinim zemljama. Te raznolikosti i osobenosti razvitka feudalnog društva treba da dođu do izražaja prilikom izučavanja istorije jugoslovenskih naroda i naroda kojima pripadaju današnje naše narodnosti (Mađari, Bugari, Albanci, itd.). Valja istaći da težište u obradi treba da bude period razvijenog feudalizma. Kako su u ovom periodu aktivno učestvovali naši narodi i narodi kojima pripadaju naše narodnost, treba strogo izabrati najmarkantnije činjenice i uopštavanje srodnih društvenih, političkih i kulturnih pojava da bi se izbegla nepotrebna ponavljanja. Od opštih značajnih pojava naročito temeljno treba obraditi pojavu i razvitak srednjovekovnog grada, jer se u njoj krije negacija feudalizma začetak robne privrede koja će u narednom periodu prerasti u kapitalističku.

TREĆI RAZRED

Page 44: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

U periodu od XV do XVII veka osnovno je da učenici shvate dalji razvoj privrede koja će usloviti pobedu kapitalizma u velikim revolucijama XVIII veka. Za to vreme su naši narodi najvećim delom bili van evropskog razvitka trošeći snagu u borbi sa stranom vlašću.

Posebnu pažnju treba posvetiti periodu od kraja XVIII veka do sredine XIX veka kao periodu razvoja kapitalističke privrede. Temeljnim savladavanjem ovog istorijskog perioda doprineće razumevanju značaja pobede kapitalizma. U ovom periodu važno je istaći osobenosti razvitka naših naroda u uslovima nacionalne porobljenosti i državne i pokrajinske podeljenosti kao osnovnih uzroka privrednog, političkog i kulturnog zaostajanja u odnosu na evropske narode. U tim uslovima počinje proces oslobađanja od strane vlasti stvaranjem države u Srbiji i Crnoj Gori.

U mnoštvu značajnih događaja, pojava i procesa koji su predviđeni programom nastavnici treba da posvete posebnu pažnju sledećim ključnim istorijskim procesima:

- razvitku kapitalističke privrede i buržoaskih društvenih odnosa, i bitne posledice toga razvitka;

- društvenim borbama u kapitalističkom društvu, koje će postepeno voditi njegovom razvoju i demokratizaciji;

- nacionalno oslobodilačkim pokretima naših naroda uslovljenih društvenim razvitkom u našim zemljama.

Ove procese treba pratiti i uopštavati čuvajući se shematskog prikazivanja i vodeći računa o mogućnostima učenika. Učenici moraju shvatiti suštinu razvitka društva na ovoj etapi, kao i osobenosti razvitka južnoslovenskih naroda.

Ovi sadržaji su osnova za razumevanje novije istorije i savremenih društvenih kretanja u svetu i kod nas. Stoga se moraju temeljno savladati.

ČETVRTI RAZRED

U završnom razredu gimnazije obrađuje se najkraći ali najznačajniji istorijski period.

Ovaj period obuhvata velike događaje, pojave i procese od sredine XIX veka do danas. To je period snažnog razvitka privrede i kulture evropskih naroda u čemu participiraju i naši narodi boreći se za nacionalnu afirmaciju i oslobođenje. Posebnu pažnju zato treba posvetiti nacionalnooslobodilačkim pokretima naših naroda i ulozi srpskog naroda u pokretima za oslobođenje i ujedinjenje Južnih Slovena. Nastavnici treba da posvete posebnu pažnju nastavnoj temi: prvi svetski rat u kome su aktivno učestvovale naše države Srbija i Crna Gora što je omogućilo ujedinjenje naših naroda i stvaranje prve zajedničke države. Od opštih događaja između dva rata naročitu pažnju treba posvetiti pojavi fašizma što je dovelo do drugog svetskog rata.

Drugi svetski rat i NOR i revoluciju u Jugoslaviji treba obrađivati kompleksno i sinhronizovano. Potrebno je da učenici shvate istorijski značaj rata, naše revolucije i drugih revolucionarnih i oslobodilačkih pokreta. Treba istaći doprinos naših naroda opštoj borbi slobodoljubivih naroda protiv fašizma.

Page 45: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Sadržaje o svetu u Jugoslaviji i svetu posle rata treba obraditi informativno, kroz osnovne činjenice, ali bez dosadašnje ideologizacije.

Nastavnik mora imati u vidu uzrasne mogućnosti učenika i mali fond časova koji ograničavaju dubinu i obim razmatranja istorijskih sadržaja.

III. METODE I SREDSTVA U NASTAVI ISTORIJE

Realizacija sadržaja programa mnogo zavisi od pravilnog izbora nastavnih metoda. Nastavnik istorije treba da primenjuje sve metode koje poznaje metodika nastave istorije i stvaralački ih koristiti. Ako se uzme u obzir da je veliki broj nastavnih tema tako formulisan da zahteva istorijsku sintezu, postoji realna opasnost od verbalizma ako nastavnik monološku metodu ne kombinuje s ostalim metodama, a posebno sa sledećim:

- metodom demonstracija, pri čemu treba koristiti dosta bogati izbor autentičnog ilustrativnog materijala - slika, dijafilmova, dijapozitiva itd.;

- metodom korišćenja teksta, posebno u onim temama koje predviđaju izlaganje pojedinih značajnih događaja, jer se na izbornom tekstu najbolje osećaju osobenosti istorijskih problema i njime se istorijski fenomeni mogu najbolje ilustrovati, zatim učenici se upoznaju s elementarnim problemima naučnog istraživanja i istorijske naučne kritike.

U korišćenju teksta treba uzeti u obzir sve rezultate metodike nastave istorije i stvaralački ih primenjivati.

Posebno se napominje da treba stalno koristiti istorijsku kartu, jer njena adekvatna upotreba olakšava temeljno savladavanje gradiva istorije.

Isticanje pomenutih metoda ne znači da ostale treba zapostaviti. Nastavnik treba svakoj nastavnoj jedinici da pristupi kao specifičnom obrazovnom i didaktičkom problemu, tražeći odgovarajuće metode, stvaralački ih primenjujući i savesno se pripremajući za svaki nastavni čas.

Kao i za svaku, tako i za nastavu istorije veoma je značajno da li se nastavna sredstva koja škola poseduje racionalno koriste. Nastavnik istorije treba da bude ravnopravni korisnik tehničkih nastavnih sredstava koja se koriste i u nastavi drugih predmeta (dijaprojektora, kinoprojektora, epijaskopa, episkopa, grafoskopa, magnetofona, gramofona, radio prijemnika, televizijskih prijemnika itd.). Ova tehnička nastavna sredstva treba koristiti u dogovoru sa ostalim nastavnicima i u skladu sa sadržinom određenog nastavnog gradiva i njemu adekvatnih nastavnih metoda. Za efikasno korišćenje tehničkih sredstava u nastavi potreban je kabinet za nastavu istorije ili bar odgovarajući uslovi u prostoriji gde se nastava lzvodi. Potrebno je da nastavnik vlada tehnikom korišćenja ovih nastavnih sredstava, kao i da se učenici osposobe da njima rukuju.

U nastavi istorije treba što češće koristiti sledeća sredstva:

- istorijske karte (zidne, iz atlasa, udžbenika i druge literature);

Page 46: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- ilustracije (slike, dijafilmove, dijapozitive, sheme),

- muzejske eksponat;

- kulturno-istorijske spomenike (posete);

- arhivski materijal.

Nastavnik je dužan da vlada metodikom korišćenja svih nastavnih sredstava, da sa učenicima racionalno koristi ova sredstva, čuva ih, prikuplja i izrađuje nova. Stalnom i planskom upotrebom nastavnih sredstava nastavnik će unapređivati nastavu istorije.

IV. KORELACIJA NASTAVE ISTORIJE SA NASTAVOM SRODNIH STRUKA

Nastava istorije kao sastavni deo nastave gimnazije treba da doprinese formiranju učenika u svestrano razvijenu ličnost, osposobljenu za dalje obrazovanje. Da bi što potpunije ostvarila svoje zadatke, nastava istorije treba da obezbedi maksimalno moguću korelaciju bar sa srodnim predmetima, kao što su: filozofija, sociologija, ustav i građanska prava, geografija i maternji jezik sa književnošću. No, kako svaki od pomenutih predmeta ima svoju osobitu strukturu, korelacija se ne može obezbediti vremenski. Korelacija je u programu postignuta na taj način što je izbegnuto ponavljanje sličnih sadržaja u istoriji i srodnim predmetima. Nastavnici mogu obezbediti korelaciju srodnih predmeta zajedničkim konsultovanjem o srodnoj materiji ili njenom zajedničkom obradom kroz dodatnu nastavu, slobodne aktivnosti, školske ekskurzije i slično.

V. SEMINAR KAO OBLIK RADA U NASTAVI ISTORIJE

Prema nastavnom programu redovne nastave u gimnaziji opšteg tipa i društveno-jezičkog smera predviđeno je 2 do 3 časa za učeničke seminare. Teme za seminare nastavnik utvrđuje na početku školske godine, i to iz gradiva u tom razredu. Cilj seminara je da učenici upoznaju elementarne metode istoriografskog rada i istraživanja. Nastavnik može zadužiti za jedan seminarski rad i više učenika kojima treba da odredi precizne zadatke u okviru zadate teme. Učenici seminare rade van časa, a na času određenom za seminar saopštavaju se rezultati njihovog rada. Nastavnik organizuje razgovor na času i pomaže učenicima da izvedu zaključke.

Teme seminara učenici treba da obrade na osnovu novije literature, objavljene građe ili izvora, iz lokalnih arhiva, muzeja i biblioteka, i to koje odabere nastavnik, pri čemu treba da pazi da broj preporučenih dela bude u skladu sa psihofizičkim mogućnostima učenika. Nastavnik može zahtevati da se bilo koja od seminarskih tema obradi produbljeno i da u pisanju referata angažuje bolje učenike, dok u diskusiji treba da učestvuje što veći broj učenika.

Nastavnik treba da obrati pažnju da se iste teme ne pojavljuju u svim odeljenjima u toku jedne školske godine, i da se naredne godine ne obrađuju teme iz prethodne godine. U pisanju seminara nastavnik treba da, pri izboru tema, pokaže slobodu i inventivnost. Trebalo bi predlagati teme iz istorije oslobodilačkih pokreta naših naroda, posebno srpskog naroda i zavičajne istorije, pogotovu ako je zavičaj učenika imao vidniju ulogu u istorijskom razvitku određenog perioda.

Page 47: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

VI. OBRAZOVNI STANDARDI U NASTAVI ISTORIJE

U programu istorije ispred sadržaja za svaki razred navedeno je u operativnim zadacima kojim bitnim znanjima, umenjima i navikama treba da ovladaju učenici određenog razreda. Usvajanje tih znanja, umenja i navika na nivou razumevanja i reprodukcije može se smatrati osnovnim zahtevima učeniku koji završi određeni razred. Nastavnik, dakle, treba stalno da ima u vidu vaspitno-obrazovne ishode koje propisuju operativni zadaci za svaki razred kako bi realizovao zahteve određenog razreda.

Polazeći od opštih zadataka nastave istorije, svaki učenik na kraju školovanja treba da na nivou razumevanja i reprodukcije savlada iz predmeta istorije sledeće sadržaje.

a) Znanje

Svaki učenik treba da usvoji:

- istorijsku i sociološku podelu (periodizaciju) prihvaćenu u istorijskoj nauci;

- najbitnije karakteristike društvenih poredaka i osnovnih faza u njihovom razvitku;

- osnovne karakteristike tipova i oblika države u svim istorijskim periodima;

- najbitnije činjenice o događajima, pojavama i procesima koje program predviđa iz ekonomike, društvene, političke i kulturne komponente istorijskog razvitka sveta uopšte i naših naroda i narodnosti posebno;

- ključne hronološke podatke o najznačajnijim događajima pojavama i procesima, kako iz opšte tako i istorije naroda i narodnosti SFRJ;

- osnovne istorijske pojmove, i to kako opšte istorijske pojmove (rob, robovlasnik, kmet, feudalac, buržoazija, buržoaska demokratija, najamni rad itd.), tako i posebne istorijske pojmove (patricij, plebejac, sultan, janjičar, sovjet, vojvoda itd.) koje program predviđa, a nalaze se u udžbenicima;

- osnovne sociološke pojmove (npr. društveni poredak, proizvodne snage, proizvodni odnosi, država, kultura, ideologija itd.);

- osnovne osobenosti istorijskog razvitka naših naroda i narodnosti;

- najvažnije činjenice i pojave iz razvitka savremenog sveta;

- najvažnije događaje: pojava i procesa iz NOR-a, i posleratnog razvitka Jugoslavije.

b) Umenje (veštine) i navike

Učenik treba da savlada umenje (veštine) i navike da samostalno:

- koristi udžbenik istorije, atlas i istorijske čitanke;

Page 48: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- koristi tekstove istorijskog sadržaja iz naučno popularne literature i istorijske beletristike;

- koristi istorijske ilustracije;

- koristi istorijske karte, tablice i grafikone;

- pravi izbor sa podacima iz naučno-popularne literature;

- koristi istorijske podatke iz enciklopedije i leksikona;

- posmatra muzejske eksponate i spomenike istorijskog karaktera itd.

Usvajanjem ovog minimuma znanja, umenja i navika iz istorije smatra se da su učenici ispunili zahteve za ovaj predmet. Zato nastavnik istorije u svom vaspitno-obrazovnom radu treba da ima stalno u vidu ove osnovne zahteve.

MATEMATIKA

CILJ I ZADACI

Cilj nastave matematike je sticanje matematičkih znanja i umenja neophodnih za razumevanje zakonitosti u prirodi i društvu, za primenu u svakodnevnom životu i praksi, kao i za uspešno nastavljanje obrazovanja; razvijanje mentalnih sposobnosti učenika, pozitivnih osobina ličnosti i naučnog pogleda na svet.

Zadaci nastave matematike jesu:

- sticanje znanja neophodnih za razumevanje kvantitativnih i prostornih odnosa, kao i problema iz raznih područja;

- sticanje opšte matematičke kulture uz shvatanje mesta i značaja matematike u progresu civilizacije;

- osposobljavanje učenika za uspešno nastavljanje obrazovanja i izučavanje drugih oblasti u kojima se matematika primenjuje;

- doprinos formiranju i razvijanju naučnog pogleda na svet;

- doprinos radnom i politehničkom obrazovanju učenika;

- razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja, apstraktnog - mišljenja i matematičke intuicije;

- doprinos izgrađivanju pozitivnih osobina ličnosti kao što su: upornost, sistematičnost, urednost, tačnost, odgovornost, smisao za samostalan rad, kritičnost;

- dalja osposobljavanje učenika za korišćenje stručne literature i drugih izvora znanja.

Page 49: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Prvi razred

(3 časa nedeljno, 111 časova godišnje)

Logika i skupovi (9)

Osnovne logičke i skupovne operacije. Važniji zakoni zaključivanja. Osnovni matematički pojmovi, definicija, aksioma, teorema, dokaz. Dekartov proizvod. Elementi kombinatorike (prebrojavanje konačnih skupova): pravilo zbira i pravilo proizvoda.

Realni brojevi (5)

Pregled brojeva, operacije, polje realnih brojeva. Približne vrednosti realnih brojeva (greške, granica greške, zaokrugljivanje brojeva).

Proporcionalnost veličina (8)

Razmera i proporcija, proporcijalnost veličina (direktna, obrnuta, uopštenje); primene (srazmerni račun podele i mešanja).

Procentni račun, kamatni račun. Tablično i grafičko prikazivanje stanja, pojava i procesa.

Uvod u geometriju (8)

Tačka, prava i ravan; odnosi pripadanja i rasporeda. Međusobni položaji tačaka, pravih i ravni.

Duž, ugao, diedar.

Normalnost pravih i ravni. Ugao između prave i ravni, ugao između dve ravni.

Izometrijske transformacije (21)

Podudarnost figura, podudarnost trouglova; izometrijska transformacija.

Vektor, jednakost vektora i operacije sa vektorima; primene. Translacija.

Rotacija.

Simetrija (osna, centralna, ravanska).

Primene izometrijskih transformacija u dokaznim i konstruktivnim zadacima o trouglu, četvorouglu, mnogouglu i krugu.

Racionalni algebarski izrazi (20)

Polinomi i operacije sa njima; deljivost, polinoma. Rastavljanje polinoma na činioce. Važnije nejednakosti (dokazivanje).

Page 50: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Operacije sa racionalnim algebarskim izrazima (algebarski razlomci).

Linearne jednačine i nejednačine. Linearna funkcija (18)

Linearne jednačine sa jednom i više nepoznatih.

Ekvivalentnost i rešavanje linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.

Linearna funkcija i njen grafik.

Sistem linearnih jednačina sa dve i tri nepoznate (razne metode rešavanja).

Primena linearnih jednačina i sistema linearnih jednačina na rešavanje različitih problema.

Linearne nejednačine sa jednom nepoznatom i njihovo rešavanje. Nejednačine oblika (ax + b) (cx + d) > 0(<0).

Homotetija i sličnost (10)

Razmera i proporcionalnost duži; Talesova teorema i njene primene.

Homotetija; homotetija i sličnost.

Sličnost trouglova; primena kod pravouglog trougla, Pitagorina teorema. Primena sličnosti u rešavanju konstruktivnih i drugih zadataka.

Napomena: Obavezna su četiri dvočasovna školska pismena zadatka sa jednočasovnim ispravkama (12)

Drugi razred

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

Stepenovanje i korenovanje (12)

Stepen čiji je izložilac ceo broj, operacije; decimalni zapis broja u standardnom obliku.

Funkcija y = x" i njen grafik.

Koren; stepen čiji je izložilac racionalan broj. Osnovne operacije sa korenima.

Kompleksni brojevi i osnovne operacije sa njima.

Kvadratna jednačina i kvadratna funkcija (16)

Kvadratna jednačina sa jednom nepoznatom i njeno rešavanje. Diskriminanta i priroda rešenja kvadratne jednačine.

Page 51: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Vijetove formule i njihove jednostavnije primene; rastavljanje kvadratnog trinoma na linearne činioce.

Kvadratna funkcija i njen grafik; ekstremna vrednost.

Prostije kvadratne nejednačine.

Sistem od jedne kvadratne i jedne linearne jednačine sa dve nepoznate.

Eksponencijalna funkcija, Logaritamska funkcija (12)

Eksponencijalna funkcija i njeno ispitivanje (svojstva, grafik). Jednostavnije eksponencijalne jednačine.

Pojam inverzne funkcije.

Pojam logaritma, osnovna svojstva. Logaritamska funkcija i njen grafik.

Osnovna pravila logaritmovanja, antilogaritmovanje. Dekadni logaritmi. Primene logaritama (geometrija, numerička matematika, praksa).

Poliedri (12)

Poliedar; pravilan poliedar.

Prizma i piramida; ravni preseci prizme i piramide.

Površina poliedra; površina prizme, piramide i zarubljene piramide.

Zapremina poliedra (kvadra, prizme, piramide i zarubljene piramide).

Obrtna tela (10)

Cilindrična i konusna površ, obrtna površ.

Prav valjak, prava kupa i zarubljena prava kupa. Površina i zapremina pravog kružnog valjka, prave kružne kupe i zarubljene kružne kupe.

Sfera i lopta; ravni preseci sfere i lopte. Površina lopte, sferne kalote i pojasa. Zapremina lopte.

Napomena: Obavezna su četiri jednočasovna školska pismena zadatka sa jednočasovnim ispravkama (8)

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Koristi se uputstvo za primenu programa matematike M1-M3 za gimnazije objavljeno u "Prosvetnom glasniku", broj 3/91, sa napomenom da se ovaj program realizuje sa znatno manjim brojem časova pa se obim gradiva mora prilagoditi broju časova.

Page 52: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

OSNOVI PREVOĐENJA

CILJ I ZADACI

Cilj nastave osnovi prevođenja jeste: osposobljavanje učenika za razumevanje procesa komunikacije uopšte i prevodilačke komunikacije posebno.

Zadaci: nastave osnovi prevođenja su:

- shvatanje suštine, osobenosti i značaja prevođenja;

- savladavanje osnovnih zakonitosti i postupaka prilikom pismenog i usmenog prevođenja;

- razvijanje prevodilačke sposobnosti kod učenika na časovima praktičnog vežbanja;

- shvatanje značaja i odgovornosti u prevodilačkom poslu.

Smer: Živi jezici

Treći razred

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

- Priroda prevođenja;

- Istorijski razvoj prevođenja;

- Društvena uloga prevođenja;

- Specifičnost prevođenja;

- Specifičnost prevođenja u odnosu na nacionalnu kulturu i tradiciju;

- Oblici i vrste prevođenja;

- Prevodilački postupci;

- Pomoćna sredstva u prevođenju;

- Prevođenje i kontrastivna analiza;

- Specifični problemi različitih vrsta prevođenja;

- Etikecija u prevođenju.

Page 53: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Napomena:

U okviru teme o specifičnostima prevođenja na nacionalnu kulturu i tradiciju za japanski jezik voditi računa o sledećem: problemi tzv. "jezičkih realija" giseigo i gitaigo, razlika između pisanog i govornog stila, različiti nivoi učtivog govora, posebnost književnih vrsta, poetske forme, honkadori);

Smer: Klasični jezici

Stekavši osnovna leksička morfološka i sintaksička znanja iz grčkog i latinskog jezika, kao i znanja iz domena kulturne istorije u prva dva razreda smera za klasične jezike filološke gimnazije, u trećem razredu učenici pristupaju proučavanju helenske i rimske književnosti, te je u tom smislu cilj predmeta osnovi prevođenja sledeći:

CILJ I ZADACI

Cilj je savladavanje osnovnih zakonitosti prevođenja sa klasičnih jezika;

Zadaci:

- Razvijanje sposobnosti učenika za razumevanje procesa prevođenja;

- Sticanje neophodnih i specifičnih leksičkih, etimoloških znanja iz različitih oblasti nauke i umetnosti čiji se tekstovi prevode;

- Upoznavanje osobenosti prevođenja umetničke helenske i rimske proze;

- Proučavanje mogućnosti maternjeg jezika za adekvatan metrički prevod helenske i rimske poezije;

- Osposobljavanje učenika za razvijanje originalne prevodilačke sposobnosti kroz proučavanje uporednih prevoda helenskih i rimskih pisaca.

1. Osnovne pretpostavke prevođenja

- O prirodi prevođenja;

- Značaj prevoda helenske i rimske književnosti za kulturu naroda;

- Kratak istorijat prevoda klasičnih helenskih i rimskih pisaca kod nas;

- Specifičnosti prevođenja sa klasičnih jezika u odnosu na našu nacionalnu kulturu i tradiciju;

- Oblici i vrste prevoda;

- Prevodilački postupci;

- Sredstva i pomoćna literatura za prevođenje.

Page 54: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

2. Eidiografsko prevođenje (prevođenje prema vrstama teksta)

- Filosofija

- Retorika

- Istoriografija

- Odnos istoriografije prema retorici i poeziji

- Epistolografija

- Ostale naučne discipline

3. Prosopografsko prevođenje (prema jeziku i stilu pisaca)

- Herodot Livije

- Ksenofont Cezar

- Platon Seneka

- Demosten Ciceron

4. Prevođenje umetničke proze

- Govorne (Gorgijanske) figure

- Poetska proza

- Ritmička proza

5. Prevođenje poezije

- Pesnički jezik i dijalekatske osobenosti u grčkom jeziku;

- Slobodno prevođenje;

- Metričko prevođenje.

6. Uporedno prevođenje

- Analiza postojećih srpskih prevoda Homerovih epoha,

- Analiza postojećih metričkih i slobodnih prevoda Horacijevih pesama,

- Analiza postojećih prevoda Herodotove Istorije,

Page 55: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Analiza postojećih prevoda Tacitovih Anala,

- Analiza postojećih prevoda Demostenovih govora,

- Analiza postojećih prevoda Ciceronovih govora.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Nastava osnova prevođenja usko je povezana sa nastavom prvog stranog jezika, budući da sadržaji programa obuhvataju osnovne pojmove iz teorije prevođenja i posebno tehnike prevođenja.

Da bi ostvarila postavljene ciljeve i zadatke nastava osnova prevođenja sastoji se iz teorijskog i praktičnog dela. Imajući to u vidu u nastavi ovog predmeta osim lingvističkih, u punoj meri moraju biti zastupljeni i civilizacijski, kulturni, književni i naučnotehnički sadržaji.

Obrazovni idejno-vaspitni cilj ostvaruje se putem humanističke orijentacije u izboru tematike, kao jednog od elemenata praktičnog dela nastave

Organizacija nastave

Nastava osnova prevođenja odvija se u odeljenju od 24 učenika. Nastavnik organizuje, vodi i koordinira nastavni proces u kojem je od presudnog značaja aktivnost učenika na osposobljavanju za samostalni rad.

Programom predviđen broj časova za ostvarivanje ciljeva i zadataka ovog predmeta treba rasporediti tako da se za usvajanje teorijskog dela upotrebi 40% vremena, a za sticanje praktičnih znanja 60%.

U toku nastavnog procesa učenici se osposobljavaju za različite vrste prevođenja, sa akcentom na pismenom prevođenju.

Stečena teorijska znanja iz tehnike prevođenja učenici primenjuju prevodeći sa stranog na maternji jezik i obrnuto. Nastavnik nastoji da osigura ravnomernu zastupljenost oba smera prevođenja.

Prilikom prevođenja književnih tekstova, nastavnik insistira na korektnosti prevoda proznog i dramskog teksta, a prepev detaljnije obrađuje samo sa posebno za to darovitim učenicima.

U cilju postizanja veće motivacije za rad sastavni deo nastave čine i razni vidovi saradnje sa odgovarajućim institucijama u gradu: prisustvovanje predavanja i tribinama u organizaciji Udruženja prevodilaca, gostovanje učenika u centrima za obuku za konsekutivno i simultano prevođenje, razgovori sa istaknutim prevodiocima, itd.

Sastavni deo nastavnog procesa su i česte usmene i pismene vežbe prevođenja. One predstavljaju ilustraciju određenog prevodilačkog postupka i po pravilu su kratke i

Page 56: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

raznovrsne. Duži pismeni prevodi rade se u vidu domaćeg zadatka, a korektnost prevoda se proverava na času.

Učenici se u radu upućuju na stalno korišćenje različitih vrsta rečnika.

Nastavni materijal

U nastavi se koriste udžbenik za opšti deo i priručnik za praktični deo nastave za svaki strani jezik posebno, predviđeni programom. Ukoliko za određeni jezik ne postoji priručnik za praktični deo nastavnik ga izrađuje sam u saradnji sa profesorima filološkog fakulteta.

U cilju uspešnijeg ostvarivanja postavljenih ciljeva i zadataka u nastavu se uvodi i autentični dokumentacioni materijal (štampa, audio i video materijal). Audio i video materijal koristi se za ilustraciju i usvajanje tehnika konsekutivnog i simultanog prevođenja.

Nastavna sredstva i materijali čuvaju se u medijateci i biblioteci svakog od stranih jezika. Biblioteka mora biti opremljena dovoljnim brojem različitih vrsta rečnika i stručnom literaturom iz opšte i primenjene lingvistike. Od nastavnih sredstava medijateka mora imati kasetofon, televizijski i video aparat, prijemnik za satelitski program, ukoliko je moguće.

Pismeni zadaci

U toku školske godine učenici rade 2 pismena zadatka, po jedan u svakom polugodištu. Pismeni zadatak se po pravilu radi u formi prevoda.

Osim obaveznog pismenog zadatka rade se i kraći kontrolni zadaci. Pismenim zadatkom proverava se osposobljenost učenika za primenu stečenih teorijskih znanja i nivo osposobljenosti za samostalni rad. U toku pismenog zadatka nastavnik može dozvoliti upotrebu rečnika.

Slobodne aktivnosti

Slobodne aktivnosti mogu se organizovati u formi prevodilačke radionice ili bilo kojoj drugoj, u saradnji sa učenicima. Za slobodne aktivnosti učenici se dobrovoljno opredeljuju jer je njihov osnovni cilj povećanje motivacije za rad. Učenički prevodi objavljuju se u školskim časopisima ili kao posebne zbirke ili hrestomatije.

Ocenjivanje rada učenika

Nastavnik ocenjuje rad učenika u skladu sa postavljenim ciljevima i zadacima za predmet osnovi prevođenja. Pri ocenjivanju vrednuje se obim i nivo znanja učenika. Pod obimom se podrazumeva količina usvojenih činjenica i teorijskih pojmova. Pod nivoom, kvalitetom podrazumeva se stepen usvojenosti sadržaja programa i sposobnost samostalne primene u novom kontekstu.

Do konačne ocene dolazi se kontinuiranim praćenjem rada učenika.

Page 57: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Za odličnu ocenu (5) učenik mora da usvoji teorijska znanja, da korektno i bez većih grešaka prevodi pismeno tekstove čija težina odgovara nivou znanja stranog jezika učenika trećeg razreda filološke gimnazije, da je u stanju da konsekutivno prevede kraći iskaz (od 1 do 3 minuta), da poznaje tehniku simultanog prevođenja pri čemu se podrazumeva da je ne može i primenjivati.

- Za ocenu vrlo dobar (4) učenik ne postiže u svemu nivo znanja za odličnu ocenu, ali se vrlo dobro snalazi u pismenom prevodu. Povremeno pravi greške u prevodu sa maternjeg na strani jezik i prilikom konsekutivnog prevođenja.

- Za ocenu dobar (3) učenik je uglavnom usvojio teorijska znanja, stiže da prevede zadati tekst, uz dosta grešaka koje ponekad bitno utiču na razumevanje sadržine teksta, nije u stanju da korektno i u celini prevede tekst sa maternjeg na strani jezik, ne snalazi se u konsekutivnom prevođenju.

- Za ocenu dovoljan (2) učenik pokazuje minimum znanja iz teorijskog dela, pravi ozbiljne greške pri prevođenju sa stranog na maternji jezik, ne stiže u zadatom vremenskom okviru da prevede tekst u celini, nije u stanju da prevodi na strani jezik, ne može da prevodi konsekutivno.

Težište u ocenjivanju rada učenika treba da bude na svim vrstama pismenog prevođenja. Sposobnost učenika za pismeno prevođenje poezije, u oba smera, za konsekutivno ili izuzetno i za simultano prevođenje doprinosi dobijanju veće ocene. Nesnalaženje u ovim vrstama prevođenja ne treba da utiče na bitno smanjenje ocene.

Ocenu nastavnik daje javno uz obrazloženje kriterijuma koje je pri ocenjivanju primenio.

RETORIKA I BESEDNIŠTVO

CILJ I ZADACI

Cilj nastave predmeta - osnovi retorike i besedništva je da učenici prošire opštu kulturu i razviju sposobnost govora, argumentovanja i pravilnog zaključivanja.

Zadaci:

- upoznavanje istorijata retorike i besedništva,

- negovanje pravilnog govora i ukazivanje na značaj preciznosti istraživanja,

- razvijanje smisla za tačno i efikasno formulisanje pojedinih problema i pripremanje za što uspešnije društveno komuniciranje,

- negovanje sposobnosti ubedljivog argumentovanja različitih stavova i kritičkog mišljenja,

- upoznavanje određenih retoričkih pravila i osposobljavanje za praktično primenjivanje,

- razvijanje sposobnosti logičkog zaključivanja,

Page 58: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- proširivanje opšte kulture i dopunjavanje stečenih znanja.

Četvrti razred

(2 časa nedeljno, 64 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Predmet i njegovi opšti pojmovi (4)

Pojam retorike. Odnos retorike i besedništva. Da li se govornik rađa ili se uči (talenat ili nauk)? Značaj i društvena uloga besedništva. Besedništvo i demokratija. Protivurečni stavovi o korisnosti besedništva.

Vrste besedništva. Sudsko (forenzično) besedništvo. Političko (deliberativno) besedništvo. Svečano (epideiktičko) besedništvo. Ostali oblici besedništva.

Istorija besedništva i retorike (12)

Antičko grčko besedništvo. Tragovi kod Homera. Prvi primeri sudskog govora. Rađanje retorike na Siciliji - Koraks i Tisija. Nastanak retorike i sudsko besedništvo. Temistokle i Perikle. Gorgija i nastanak atinskog besedništva. Aleksandrijski kanon desetorice govornika. Procvat sudskog govora u Atini: Antifont, Lisija, Iskokrat, Isej, Demosten. Profesionalni pisci sudskih govora - logografi. Prvi udžbenici govorništva. Platon (Fedar). Aristotel.

Retorika i besedništvo u Rimu. Grčko nasleđe. Aticistički i azijatski stil. Društvene okolnosti koje su pogodovale razvitku retorike i besedništva u Rimu. Školovanje besednika. Katon. Ciceron. Kvintilijan.

Srednjovekovno besedništvo. Uloga hrišćanske crkve. Vrste duhovnih beseda (propovedi, slova, pouke). Jovan Zlatousti. Avgustinova retorika. Preživljavanje sudskog govorništva u Italiji. Renesansna retorika. Političko govorništvo buržoaskih revolucija. Retorika i besedništvo kod nas - Nušićeva "Retorika". Zastupljenost retorike u školama i na fakultetima u svetu i kod nas.

Osobine besede (16)

Osnovne odlike dobre besede, predmet i cilj besede. Strukturiranje besede. Antička petodeoba. Uvod (edžordium) i njegovi neophodni elementi. Izlaganje (eksposicio) - osnovni zadaci i neophodni delovi. Zaključak (konklusio) i njegove glavne karakteristike.

Vodeća misao besede. Ekonomija argumenata. Dužina besede. Pripremanje besede. Pisani govor i govor eks tempore. Značaj dobrih besednika (osnovne teze besede). Misaoni koncept ekstemporarne besede.

Stilske osobine besede. Jasnoća izražavanja. Pravilan i čist govor. Izbor reči. Figure reči i figure misli. Primeri važnijih figura. Opšta mesta.

Page 59: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Osobine govornika (7)

Spoljašnje osobine. Izgled besednika. Glas i njegov značaj. Dikcija i modulacija glasa. Gestikulacija.

Duhovne osobine. Inteligencija i elokvencija. Poznavanje predmeta besede. Moralna svojstva govornika. Ubeđenost govornika, Memorija. Samosavlađivanje. Kontrolisanje treme i straha.

Osobine slušalaca (7)

Vrste auditorijuma. Anonimni i poznati slušaoci. Homogeni i raznorodni auditorijum. Mali i masovni auditorijum. Osobine i ponašanje masovnog auditorijuma. Održavanje pažnje auditorijuma (dosetke, retorska pitanja, ilustracija, statistički podaci, šok-tehnika). Reakcije auditorijuma.

Primeri najboljih beseda (8)

Vežbe (10)

Svaki učenik treba da na vežbama pripremi i izgovori nekoliko beseda na zadatu temu, improvizuje govor u određenom povodu (proslava dana škole, rođendan, matura i sl.), ocenjuje i analizira govor koji su drugi učenici održali, itd.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Sadržaji programa ovog predmeta se oslanjaju na već stečena osnovna znanja i sposobnosti učenika iz prethodnog osnovnog obrazovanja u okviru predmeta srpski jezik. U realizaciji sadržaja programa ovog predmeta u srednjoj školi treba uspostaviti korelaciju sa svim društvenim predmetima, a posebno sa nastavom srpskog jezika i književnosti.

Sadržaji programa predmeta osnovi retorike i besedništva imaju dva segmenta rada sa učenicima, koji zahtevaju i posebne oblike organizacije nastavih časova, teorijskih vežbi izlaganja i vežbi.

U teorijskom delu sadržaja programa nastavnik prezentira učenicima osnovna načela besedništva i logičke i tehničke metode. Na primerima najboljih beseda nastavnik treba da ilustruje i potvrdi svoja teorijska izlaganja, jer za to ima dovoljno časova predviđenih za realizaciju i slobodu da sam bira primere gde će posebno doći do izražaja nastavnikova kreativnost i sposobnost da kod učenika razvije ljubav prema predmetu.

Sadržajima programa srpskog jezika i književnosti u srednjoj školi obuhvaćeni su i neki elementi kulture izražavanja kao najelementarnija opšta saznanja na koja treba dograđivati ona znanja koja su u funkciji struke i osposobiti učenike za vršenje najvitalnijih poslova i zadataka. Na primer:

Page 60: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

U srpskom jeziku - u delu programa kultura izražavanja učenik stiče opšta znanja o stilistici i funkcionalnim stilovima, a u okviru realizacije sadržaja programa ovog predmeta učenik stiče znanja o stilskim osobinama besede.

U programu srpskog jezika stiče se opšte znanje o retorici: govoru, kratkom monologu, razgovoru. Zato se u programu ovog predmeta to ne ponavlja, već se polazi od tih saznanja i proširuje znanje učenika na spoljašnje i duhovne osobine govornika, na izučavanja auditorijuma i dr.

Posebnu pažnju nastavnici treba da obrate vežbama i izboru tema tako da omoguće učenicima da praktično primene stečena teorijska znanja i osnovne principe besedništva na konkretnim primerima. Svaki učenik treba da pripremi jedan govor na zadatu temu i jedan govor po svom izboru.

U pripremi nastave predmetni nastavnici mogu da koriste sledeću literaturu:

1. Branislav Nušić: "Retorika" (Beograd, 1934 - "Geca Kon" ili reprint Beograd, 1988).

2. Dr Sreten Petrović: "Retorika" (Beograd, 1995 - Savremena administracija).

Prilikom ocenjivanja učenika treba voditi računa o kompoziciji govora, načinu i kvalitetu argumentovanja i o formi i lepoti izražavanja učenika. Minimum zahteva je da učenici savladaju ponovna teorijska znanja, a gradiranje ocene se vrši na osnovu učenikove sposobnosti da ta teorijska znanja primeni u pripremi svog govora na zadatu temu i govora po svom izboru.

FIZIKA

CILJ I ZADACI

Cilj nastave fizike u filološkoj gimnaziji, jeste da učenici steknu osnovna znanja iz fizike (pojave, pojmovi, zakoni, teorijski modeli) i osposobe se za njihovu primenu, kao i da steknu osnovu za nastavljanje obrazovanja na višim školama i fakultetima, na kojima je fizika jedna od fundamentalnih disciplina.

Zadaci nastave fizike jesu:

- upoznavanje najbitnijih pojmova i zakona fizike kao i najvažnije teorijske modele;

- upoznavanje metoda fizičkih istraživanja;

- razumevanje fizičke pojave u prirodi i svakodnevnoj praksi;

- razvijanje naučnog načina mišljenja, logičko zaključivanje i kritički prilaz rešavanju problema;

- osposobljavanje učenika da rešavaju fizičke zadatke i probleme;

- shvatanje značaja fizike za ostale prirodne nauke i za tehniku;

Page 61: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- upoznavanje stava čoveka prema prirodi i razvijanju pravilnih odnosa prema zaštiti čovekove sredine;

- sticanje navika za racionalno korišćenje i štednju svih vidova energije, a posebno električne energije;

- sticanje radne navike i praktičnog umenja.

Prvi razred

(2 časa nedeljno, 74 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

1. Fizika i njene metode (4 časa)

2. Kinematika (10 časova)

- Referentni sistemi. Vrste kretanja

- Brzina i ubrzanje kao vektorska fizička veličina

- Jednako promenljivo pravolinijsko kretanje

- Ravnomerno kružno kretanje (linijska i ugaona brzina)

3. Dinamika (12 časova)

- Zakon inercije. Zakon akcije i reakcije

- Osnovni zakon dinamike (II Njutnov zakon)

- Slaganje i razlaganje sila

- Inercijalni i neinercijalni sistemi

- Rotacija tela (moment sile, moment impulsa i moment inercije)

4. Pojam o relativističkoj mehanici (6 časova)

- Galilejev princip relativnosti. Slaganje brzina

- Osnovni elementi specijalne teorije relativnosti (dilatacija vremena, kontrakcija dužine i slaganje brzina)

5. Sile i fizička polja (bezvrtložna) (12 časova)

- Njutnov zakon gravitacije. Gravitaciono polje

Page 62: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Slobodno padanje

- Kretanje veštačkih satelita oko Zemlje

- Kulonov zakon. Elektrostatičko polje

- Elektrostatički potencijal i napon

- Kapacitet provodnika. Energija elektrostatičkog polja

- Fluks elektrostatičkog polja

6. Zakoni održavanja u klasičnoj fizici (10 časova)

- Zakon održavanja impulsa

- Zakon održavanja mehaničke energije

- Zakon održavanja momenta impulsa

- Sudari (elastični i neelastični)

7. Fizika velikog broja molekula (12 časova)

- Međumolekulske sile

- Čvrsta tela. Kristali. Hukov zakon elastičnosti

- Tečnost. Površinski napon

- Gasovi: Jednačina idealnog gasnog stanja

- Gasni zakoni (specijalni slučajevi)

- Prvi i drugi princip termodinamike

Laboratorijske vežbe (8 časova)

1. Provera zakona održavanja energije

2. Provera Hukovog zakona

3. Određivanje koeficijenta površinskog napona metodom otkidanja prstena

4. Provera Šarlovog zakona

Drugi razred

Page 63: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

1. Sile i vrtložna fizička polja (10 časova)

- Magnetno polje (naelektrisanje u kretanju)

- Lorencova sila

- Amperova sila

- Samoindukcija. Energija magnetnog polja

- Elektromagnetna indukcija (Faradejev zakon)

- Kretanje naelektrisanih čestica u električnom i magnetnom polju.

2. Oscilacija i talasi (21 čas)

- Harmonijske oscilacije (telo na elastičnoj opruzi)

- Matematičko klatno

- Pojam o prigušenim i prinudnim oscilacijama

- Mehanički talasi. Vrste talasa

- Zvuk. Izvori zvuka

- Doplerov efekat u akustici

- Zatvoreno i otvoreno oscilatorno kolo

- Elektromagnetni talasi

- Svetlost - talasne osobine

- Interferencija i difrakcija svetlosti

- Polarizacija svetlosti

- Disperzija svetlosti

3. Kvantna svojstva elektromagnetnog zračenja i mikročestica (4 časa)

- Foton. Fotoelektrični efekat

Page 64: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Talasno svojstvo mikročestica

4. Struktura atoma (10 časova)

- Atom vodonika. Stacionarna stanja

- Pobuđivanje i zračenje. Spektar atoma

- Rendgensko zračenje (pojam)

- Spontano i stimulisano zračenje - laser

- Primena lasera, holografija

- Poluprovodnici i njihova primena

5. Struktura atomskog jezgra (13 časova)

- Atomska jedinica mase. Maseni broj jezgra

- Nuklearne sile. Energija veze jezgra

- Prirodna radioaktivnost (raspadi)

- Nuklearne reakcije

- Fisija i fuzija i primena

- Detekcija i zaštita od zračenja

- Elementarne čestice

6. Fizika mega sveta (2 časa)

- Astrofizika. Struktura vasione

- Poreklo i razvoj nebeskih tela

Laboratorijske vežbe (10 časova)

1. Merenje horizontalne komponente Zemljinog magnetnog polja

2. Određivanje talasne dužine svetlosti difrakcionom rešetkom

3. Određivanje ugaone divergencije laserskog snopa

4. Određivanje ubrzanja zemljine teže pomoću matematičkog klatna

Page 65: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

5. Kalibracija spektroskopa i merenje talasnih dužina spektra vodonika.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Prilikom izrade ovog predloga predlagači su se rukovodili sledećim razmišljanjima:

1. Predmetni nastavnik je tokom rada sa učenicima ove škole da vektore može objasniti tek uvođenjem pojma brzine kao vektorske veličine, pa je ova lekcija - operacija sa vektorima pomerena i razdvojena na dva dela. Sabiranje i oduzimanje je kod brzine i ubrzanja, a razlaganje vektora na komponente kod sile i rada.

2. Operacije skalarnog i vektorskog proizvoda su izostavljene, jer zbune učenike I razreda, te onda i veličine koje su iskazane ovim proizvodima ne shvate (rad, moment sile, moment impulsa). Predmetni nastavnik je ove fizičke veličine mogao sasvim lepo da objasni koristeći komponente sile. Vektorski proizvod se može objasniti pravilom desnog zavrtnja i demonstracijama. I u postojećem udžbeniku tako su objašnjene ove veličine.

3. Dinamika kružnog kretanja, prebačena je posle Njutnovih zakona gravitacije, kroz primere: kretanje veštačkih Zemljinih satelita oko Zemlje.

4. U toku rada sa učenicima II godine, predmetni nastavnik je primetio interesovanje za oblast fotoefekta, laseri i poluprovodnici, pa je ova oblast malo proširena.

5. Elektronsku teoriju metala smo izostavili. Računali smo, ako im je iz programa u potpunosti izbačena električna struja, nema svrhe razmatrati ovu teoriju.

6. Vodili smo računa da nivo svih sadržaja odgovara srednjem obrazovanju. Na kraju, mogu se oni opredeliti u daljem školovanju za struku gde će im fizika ipak trebati.

- teorijska nastava se izvodi sa celim odeljenjem i, po potrebi nastavnik praktično demonstrira upotrebu računara. Na časovima nastave učenicima treba objasniti osnovne naredbe i komande i uputiti ih kako da povezuju i primenjuju prethodno usvojena znanja i stalno podsticati učenike da povezuju poznato sa nepoznatim;

- uvežbavanje i praktičan rad izvode se u računarskoj laboratoriji, pod kontrolom profesora ili saradnika u nastavi. Učenici izvode vežbe samostalno, pošto od profesora dobiju potrebna uputstva o načinu rada, postupcima i fazama izrade. Tokom realizacije vežbe profesor ili saradnik u nastavi dužni su da pruže sva neophodna dodatna objašnjenja kao i potrebnu pomoć svakom učeniku posebno. Svaka vežba mora imati tačno utvrđen cilj i zadatak koji se saopštava učenicima;

- učenicima se, osim toga, zadaju praktični domaći radovi koji oni izvode u računarskoj laboratoriji van redovnih časova nastave.

Za izvođenje vežbi odeljenje se deli na dve grupe.

Ocenjivanje učenika treba obavljati sistematski u toku školske godine. Elementi za ocenjivanje treba da budu usmene provere znanja, rezultati rada na računarskim

Page 66: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

vežbama, kao i ukupan učenikov odnos prema radu, izvršavanju planiranih obaveza i poštovanju utvrđenih rokova.

U toku ostvarivanja programa, neophodno je da profesor koristi Opšte didatkičko-metodičko uputstvo za ostvarivanje programa u srednjim školama, koje je sastavni deo planova i programa.

HEMIJA

CILJ I ZADACI

Cilj nastave hemija je proširivanje i produbljivanje znanja iz hemije, neophodnih za naučno tumačenje i razumevanje pojava u prirodi, čime se doprinosi podizanju nivoa opšte obrazovanosti i kulture učenika.

Zadaci nastave hemije su:

- sticanje širih i produbljivanje znanja o strukturi supstance, hemijskim elementima, neorganskim i organskim jedinjenjima;

- izgrađivanje shvatanja o materijalnosti sveta i hemijskom kretanju materije;

- sticanje celovite predstave o povezanosti, međusobnoj zavisnosti i uslovljenosti pojava i procesa u prirodi, u korelaciji sa srodnim disciplinama (fizika, biologija);

- osposobljavanje učenika da razumeju osnovne principe savremene tehnologije i sagledaju značaj proizvoda hemijske industrije u svakodnevnom životu;

- sagledavanje značaja i mesta hemije i hemijske industrije sa aspekta zaštite i unapređivanja radne i životne sredine;

- upoznavanje učenika sa metodama hemijskih istraživanja;

- razvijanje kritičke i stvaralačke mašte i pozitivnih osobina ličnosti.

Prvi razred

(2 časa nedeljno, 74 časa godišnje)

1. Materija (6)

Materija i supstanca. Svojstva supstanci, fizičke i hemijske promene supstanci.

Čiste supstance i smeše, razdvajanje sastojaka smeše.

Čiste supstance - hemijski elementi i hemijska jedinjenja.

Klase neorganskih jedinjenja i njihova povezanost.

Page 67: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Demonstracioni ogledi:

- Postupci za odvajanje sastojaka smeše (može i rad u grupi ili u parovima),

- Sagorevanje magnezijuma i reakcija dobijenog oksida sa vodom i hloridnom kiselinom.

- Sagorevanje crvenog fosfora i reakcija dobijenog oksida sa vodom.

2. Struktura atoma (5)

Veličina, masa i struktura atoma.

Izotopi, relativna atomska masa.

Elektronski omotač - princip neodređenosti, energetski nivoi elektrona i atomske orbitale.

Izgradnja elektronskog omotača i Periodni sistem elemenata.

Periodičnost svojstva hemijskih elemenata.

Energija jonizacije i afinitet prema elektronu.

Demonstracioni ogledi:

- Bojenje plamena (soli natrijuma, litijuma, barijuma, stroncijuma...).

- Promenljivost svojstva elemenata III perioda.

3. Hemijska veza (7)

Tipovi hemijskih veza. Kovalentna veza (teorija valentne veze i teorija molekulskih orbitala). Polarnost molekula. Strukturne formule.

Jonska veza. Jonski parovi.

Metalna hemijska veza.

Demonstracioni ogledi:

- Rastvaranje vodonika i hlorovodonika u vodi i ispitivanje elektroprovodljivosti ovih rastvora.

- Ispitivanje elektroprovodljivosti čvrstog, rastopljenog i rastvorenog kalijum-nitrata.

4. Hemijske reakcije (9)

Kvantitativno značenje simbola i formula.

Page 68: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Relativna molekulska masa, molekularna zapremina.

Stehiometrijska izračunavanja.

Energetske promene u hemijskim reakcijama.

Brzina hemijske reakcije.

Hemijska ravnoteža.

Demonstracioni ogledi:

- Dejstvo hloridne kiseline različitih koncentracija na cink ili magnezijum.

- Razlaganje vodonik-peroksida (bez i u prisustvu katalizatora).

5. Rastvori (10)

Disperzni sistemi, podela.

Procentna i količinska koncentracija.

Rastvori elektrolita. Elektrolitička disocijacija.

Jačina kiselina i baza.

Jonske reakcije; neutralizacija, pH vrednost.

Koloidni rastvori - značaj za živi svet.

Demonstracioni ogledi:

- Određivanje elektroprovodljivosti destilovane vode, vode za piće i rastvora različitih elektrolita.

- Određivanje pH vrednosti različitih rastvora elektrolita.

6. Oksido- redukcione reakcije (6)

Osnovni pojmovi o redoks reakcijama. Oksidacioni broj.

Sastavljanje jednačina oksido-redukcionih reakcija.

Naponski niz metala. Korozija. Elektroliza.

Demonstracioni ogledi:

- Elektroliza vode ili cink-jodida.

Page 69: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

7. Nemetali (18)

Vodonik i jedinjenja.

Elementi VIIa grupe (hlor i jedinjenja).

Elementi VIa grupe (kiseonik, sumpor; jedinjenja).

Elementi Va grupe (azot, fosfor; jedinjenja). Proizvodnja veštačkih đubriva. Industrijski postupak sinteze amonijaka.

Elementi IVa grupe (ugljenik, silicijum; jedinjenja). Keramički proizvodi, građevinski materijali.

Demonstracioni ogledi:

- Reaktivnost elemenata VIIa grupe.

- Sagorevanje ugljenika, sumpora, fosfora u kiseoniku i rastvaranje nagrađenih oksida u vodi

- Reakcija bakra i azotne kiseline.

- Dobijanje i ispitivanje svojstva amonijaka.

8. Metali (7)

Elementi Ia grupe (natrijum, kalijum).

Elementi IIa grupe (kalcijum, magnezijum).

Elementi IIIa grupe (aluminijum i jedinjenja).

Demonstracioni ogledi:

- Uzajamno dejstvo natrijuma, magnezijuma, aluminijuma sa vodom.

- Reakcija aluminijum-hidroksida sa kiselinama i bazama.

9. Prelazni metali (6)

Mesto u Periodnom sistemu elemenata i opšte karakteristike prelaznih metala.

Osnovni principi dobijanja gvožđa, bakra, cinka i žive.

Pregled najvažnijih jedinjenja i njihova primena.

Demonstracioni ogledi:

Page 70: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Dobijanje anhidrovanog kupri sulfata i njegovo rastvaranje u vodi.

- Kalijum-permanganat kao oksidaciono sredstvo u kiseloj, baznoj i neutralnoj sredini.

Drugi razred

(1 čas nedeljno, 35 časova godišnje)

1. Uvod u organsku hemiju (2)

Osobine ugljenikovog atoma; hibridizacija atomskih orbitala; hemijske veze.

Mnogobrojnost, opšte osobine i podela organskih jedinjenja.

2. Ugljovodonici (7)

Podela i opšte karakteristike ugljovodonika.

Zasićeni ugljovodonici - alkani (nomenklatura, izomerija, reakcije, haloalkani).

Nezasićeni ugljovodonici - alkeni, alkini; adicija.

Polimerizacija. Sintetički polimeri.

Aromatačni ugljovodonici.

Nafta - energetska i hemijska sirovina. Petrohemijski proizvodi.

Demonstracioni ogledi:

- Ispitivanje svojstva metana ili n-heksana.

- Ispitivanje svojstva nezasićenih ugljovodonika (eten).

3. Kiseonička organska jedinjenja (15)

Alkoholi; etanol; licerol.

Aldehidi i ketoni.

Karboksilne kiseline; estri.

Masti i ulja. Sapuni i deterdženti.

Optička aktivnost. Hiralnost.

Podela ugljenih hidrata. Monosaharidi - glukoza, fruktoza.

Page 71: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Disaharidi; industrijsko dobijanje saharoze.

Polisaharidi - skrob, celuloza, glikogen. Tehnička primena celuloze.

Demonstracioni ogledi:

- Oksidacija metanola.

- Reakcija srebrnog ogleda.

- Hidroliza saharoze.

4. Azotna organska jedinjenja (8)

Amini. Azotna heterociklična jedinjenja (purin, primidin).

Amino kiseline. Peptidna veza.

Proteini - sastav, struktura, osobine.

Enzimi.

Nukleinske kiseline.

Demonstracioni ogledi:

- Biuretska i ksantoproteinska reakcija.

- Taloženje proteina pomoću elektrolita

5. Vitamini, hormoni, alkaloidi, antibiotici (3)

Značaj u biohemijskim procesima; fiziološka i farmakološka svojstva (informativno).

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Nastavni program hemije nadovezuje se, strukturno i sadržajno, na nastavni program osnovne škole. Polazeći od cilja i zadataka nastave hemije, programskih sadržaja i okvirno datog broja časova za realizaciju pojedinih tema, nastavnik izrađuje globalni i operativni plan za realizaciju i odabira najsvrsishodnije nastavne oblike i metode. Predložene demonstracione oglede može zameniti drugim, odgovarajućim za datu temu, u skladu sa opremljenošću kabineta za hemiju. Potrebno je pri tome voditi računa o korelaciji sa nastavnim sadržajima fizike i biologije.

Program I razreda obuhvata sadržaje opšte i neorganske hemije, a program II razreda sadržaje organske hemije. Osnovna znanja iz opšte hemije stečena u osnovnoj školi, produbljena i proširena, treba da budu solidna osnova za proučavanje neorganskih i organskih jedinjenja, pri čemu se primenjuju i utvrđuju.

Page 72: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Strukturu atoma obraditi primenom Borovog modela atoma, a talasno-mehanički model dati kvalitativno, da bi se shvatio pojam orbitala. Svojstva i hemijsko ponašanje elemenata povezivati sa elektronskom konfiguracijom atoma i energijom jonizacije. Periodni sistem elementa proučavati sa aspekta izgradnje elektronskog omotača. Jonsku i kovalentnu vezu tumačiti kao granične slučajeve hemijske veze. Tip veze procenjivati na osnovu elektronegativnosti atoma. U okviru koalentne veze obraditi sigma i pi-vezu.

Većinu nastavnih sadržaja obraditi na nivou razumevanja. Izrada stihiometrijskih zadataka, određivanje količine supstance i koncentracije na nivou primene. Pri obradi hemijskih reakcija isticati da je njihovo razumevanje uslov za razumevanje osnova hemijske tehnologije i biohemijskih procesa.

Pri obradi metala i nemetala i njihovih najvažnijih jedinjenja težište je na njihovoj primeni u svakodnevnom životu i merama predostrožnosti pri rukovanju toksičnim i zapaljivim supstancama, kao i merama zaštite okoline od zagađenja. Ukazati na biološki značaj metalnih jona. Uvek polaziti od položaja elementa u Periodnom sistemu elemenata.

Pri obradi sadržaja iz organske hemije težište je na zavisnosti svojstva organskih jedinjenja od strukture molekula i prisustva funkcionalne grupe, uz isticanje biološkog značaja određenih klasa organskih jedinjenja.

Tokom realizacije programa ukazuje se na evoluciju pojmova, ističe genetska povezanost između klasa jedinjenja, vrše generalizacije i sistematizacije. Sve teme se obrađuju imajući u vidu aspekte zaštite životne sredine mera predostrožnosti pri radu, principa savremene tehnologije i primene hemijskih proizvoda u svakodnevnom životu. Hemiju prikazati kao nauku koja je u razvoju i istaći njen značaj za opšteljudsko blagostanje i u rešavanju problema savremenog sveta.

GEOGRAFIJA

CILJ I ZADACI

Cilj nastava geografije u gimnaziji je da učenik stekne nova i produbljena znanja, umenja i navike iz fizičke, društvene i nacionalne geografije Srbije (pojmovi, zakonitosti razvoja i teritorijalnog rasporeda geografskih objekata, pojava i procesa) neophodnih za naučno tumačenje savremene svetske stvarnosti i razvoj patriotizma.

Zadaci nastave geografije su da učenik:

- upozna predmet i metode proučavanja prirodno-geografskih i društveno-geografskih objekata, pojava i procesa i njihovo delovanje na svojstva geografske sredine;

- uočava i shvata korelativne odnose između geografije i drugih prirodnih i društvenih nauka;

- stekne globalne predstave o fizičko-geografskim karakteristikama zemlje;

Page 73: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- shvati i razume zakonomerni razvoj geografske sredine kao rezultat delovanja prirodnih pojava, procesa i čoveka;

- upoznaju aktuelnu i kompleksnu geografsku stvarnost savremenog sveta;

- stiče nova znanja o svojoj otadžbini, njenom položaju, mestu i ulozi u savremenom svetu;

- stiče nova znanja o prirodi, stanovništvu, naseljenosti i privredi Srbije;

- vaspitava se na stečenim geografskim znanjima u duhu pripadnosti nedeljivom globalnom svetu;

- razvija osećanja socijalne pripadnosti i privrženosti sopstvenoj naciji i kulturi i aktivno doprinosi očuvanju i negovanju nacionalnog i kulturnog identiteta;

- razvija međusobno uvažavanje, saradnju i solidarnost između pripadnika različitih socijalnih, etničkih i kulturnih grupa i da doprinosi društvenoj koheziji;

- podržava procese međunarodne integracije;

- koristi različite izvore informacija i uočava njihovu važnost u geografskim saznanjima;

- se osposobljava da na terenu osmatra, meri, analizira, intervjuiše, skicira i prikuplja podatke;

- razvija sposobnost iskazivanja geografskog znanja rečima, slikom, kvantitativno, tabelarno, grafički i shematski;

- se obuči tehnikama timskog i grupnog rada i grupnog odlučivanja;

- se osposobi za kontinuirano obrazovanje i samoobrazovanje.

Prvi razred

(2 časa nedeljno, 74 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

ELEMENTI FIZIČKE I OPŠTE DRUŠTVENE GEOGRAFIJE

Uvod (1)

1. Uvod u fizičku geografiju (1)

1. Fizička geografija: predmet, podela i zadatak proučavanja. Veze sa srodnim naukama.

Page 74: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

2. Opšte fizičko- geografske odlike zemlje (2+1)

1. Zemlja u kosmosu: savremene hipoteze o postanku Zemlje i Sunčevom sistemu.

2. Geografske posledice Zemljinog oblika i njenih kretanja: posledice rotacije i revolucije.

3. Unutrašnja građa zemlje i geološki razvoj zemljine kore (3+2)

1. Zemljine sfere: unutrašnje geosfere: jezgro, omotač jezgra, zemljina kora (litosfera) i njen izgled; spoljašnje sfereatmosfera, hidrosfera, biosfera.

2. Zemljina kora i njen sastav - mineralna građa Zemljine kore; vrste stena (magmatske, sedimentne i metamorfne); rude i mineralni resursi.

3. Geološki razvoj Zemljine kore: kratak pregled po erama i periodima.

4. Reljef zemljine površine (7+5)

1. Reljef litosfere: unutrašnje sile (pojam); enirogeni pokreti - postanak kontinenata i okeanskih basena.

2. Orogeni pokreti: vertikalni i horizontalni; rasedanje - stvaranje gromadih planina i kotlina; nabiranje - stvaranje venačnih planina; osnovni oblici reljefa: planine i ravnice.

3. Vulkani i zemljotresi: elementi i tipovi vulkana; vulkanski oblici reljefa; vulkanske zone na Zemlji; podela zemljotresa; jačina zemljotresa; zemljotresi - najstrašnije prirodne katastrofe; trusne zone na Zemlji; trusna područja u Jugoslaviji; mogućnosti predviđanja zemljotresa.

4. Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila: morfostrukture - pojam spoljašnjih sila, raspadanje stena, denudacija, akumulacija.

5. Rečna i kraška erozija (rad tekućih voda): oblici reljefa nastali radom rečne erozije, tipovi dolina; kumulativni rečni oblici; površinski i kraški oblici; podzemni kraški oblici reljefa; dinarski kras.

6. Glacijalna i eolska erozija: erozivni i akumulativni oblici reljefa.

7. Abrazija: abrazioni oblici reljefa;tipovi morskih obala; morski sedimenti - ogromno skladište mineralnih sirovina.

5. Atmosfera (6+4)

1. Atmosfera: struktura atmosfere i sastav vazduha.

2. Klimatski elementi: temperatura, zagrevanje i hlađenje vazduha; merenje temperature vazduha; termički gradijent i temperaturna inverzija (pojmovi); geografski raspored temperature - izotermne karte.

Page 75: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

3. Vazdušni pritisak i vetrovi: merenje vazdušnog pritiska, cikloni i anticikloni; opšta cirkulacija atmosfere; vrste vetrova - planetarni, periodični (monsuni) i lokalni vetrovi.

4. Vodena para u atmosferi i padavine: isparavanje i vlažnost vazduha; magle i oblaci (tipovi oblaka); trajanje Sunčevog sjaja (insolacija); niske i visoke padavine; merenje padavina; geografski raspored padavina na Zemlji; izohijetne karte.

5. Vreme i klima: pojam vremena; vazdušne mase i frontovi; prognoza vremena; nagle promene vremena - atmosferske nepogode; osnovni klimatski pojasevi i tipovi klime na Zemlji.

6. Čovek i klima: uticaj ljudske delatnosti na promene (zagađivanje) vazduha i kolebanje klimata; otopljavanje klimata ("efekat staklene bašte"), kisele kiše, uništavanje ozonskog omotača; uzroci i posledice; mikroklima i klima gradiva.

6. Hidrosfera (8+4)

1. Svetsko more: horizontalna podela (mora, zalivi, moreuzi); reljef dna okeanskih i morskih basena.

2. Fizičke i hemijske osobine morske vode: temperatura, providnost, boja i slanost (salinitet); led u moru.

3. Kretanje morske vode: talasi, plima i oseka, morske struje (sistem struja svetskog mora).

4. Značaj mora: more - kolevka života i neiscrpi izvor slatke vode i energije, ogroman rezervoar hrane i najbogatiji "rudnik" sveta; saobraćajni značaj mora: zaštita svetskog mora.

5. Voda na kopnu: podzemne vode; izdani i izvori: termomineralne vode (klasifikacija i značaj); korišćenje podzemnih voda i neophodnost njihove zaštite.

6. Reke i njihove hidrološke karakteristike: osnovni elementi vodotoka; rečni sistem, rečni sliv i rečna mreža; promene vodostoja i proticaja na rekama; rečni režimi; vodne snage; korišćenje i značaj vodotoka; zaštita od zagađivanja.

7. Jezera: način postanka; klasifikacija (podela) jezera; živi svet jezera; značaj jezera i njihova zaštita; zaštita voda naše zemlje.

8. Led na kopnu: snežna granica i stalni sneg; lavine; postanak lednika i njihovi tipovi; geografsko rasprostranjenje lednika; značaj lednika.

7. Biosfera (3+2)

1. Biljni i životinjski svet: uticaj prirodnih i društvenih činilaca na rasprostranjenje biljnog i životinjskog sveta.

Page 76: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

2. Zemljište: osnovni tipovi tla; zaštita zemljišta od erozije, zagađivanja, zaslanjivanja, uništavanja.

3. Rasprostranjenje biljnog i životinjskog sveta na Zemlji: geografski raspored biljnih zajednica i životinjskog sveta (horizontalno i vertikalno); zaštita šuma i pojedinih retkih biljnih i životinjskih vrsta.

8. Fizičko-geografske zakonitosti u geografskom omotaču (4)

1. Fizičko-geografski (prirodno-teritorijalni) kompleksi: najkrupniji i najsloženiji prirodno-teritorijalni kompleksi na Zemlji; zone hladnog, umerenog i žarkog pojasa.

2. Osnovne fizičko-geografske zakonitosti u geografskom omotaču: zonalnost, integralnost (jedinstvo), ritmičnost (periodičnost), kruženje materije i energije u prirodi; zaštita prirodno-teritorijalnih kompleksa.

3. Prirodna sredina i čovek: uticaj čoveka na prirodu: uloga prirodne sredine u razvoju društva: prirodni resursi Zemlje (rezerve, obnavljanje, korišćenje i zaštita).

9. Uvod u društvenu geografiju (1)

1. Predmet, podela i značaj društvene geografije: njeno mesto u sistemu geografskih nauka; stanovništvo, privreda i naselja; značaj društvene geografije.

10. Karta i kartografski metod u geografiji (2+2)

1. Matematička osnova geografske karte: ram i oslone tačke karte, razmer, koordinatna mreža i kartografske projekcije.

2. Kartografski metod u geografiji i podela karata prema razmeri i sadržini: predstavljanje geografskih sadržaja na kartama (metod rejoniranja ili boja, i metod tačaka); opšti kartografski metod; tonografske i geografske karte.

11. Stanovništvo i naselja (4+2)

1. Odlike i faktori demografskog razvoja: broj stanovnika na Zemlji; prirodni priraštaj; migracije (uzroci, rase i posledice).

2. Raspored i strukture stanovništva na Zemlji: ekumena i anekumena; oblasti velike i male gustine naseljenosti; nizije i primorja kao glavne oblasti ljudskog naseljavanja; gustina naseljenosti; struktura stanovništva; polna, starosna, rasna, nacionalna, jezička, ekonomska i kutlurno-abrazovna.

3. Kulturni i životni standard stanovništva: kratak pregled razvoja pismenosti (po kontinentima), zavisnost kulturnog i životnog standarda stanovništva od stepena društveno-ekonomskog razvitka.

4. Naselja: položaj, tipovi i funkcije seoskih i gradskih naselja; urbanizacija kao svetski i društveno-ekonomski proces; konurbacije i megalopolisi.

Page 77: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

12. Osnovne političko- geografske karakteristike savremenog sveta (2+1)

1. Osnovni političko geografski sadržaji i tipovi država: političko-geografski elementi države - teritorija, geografski položaj, društveno-političko uređenje, glavni grad, državna granica i međunarodni odnosi.

2. Politička karta sveta: političko-geografska transformacija sveta: kolonijalizam i proces dekolonizacije; savremeni neokolonijalizam i tehnološki kolonijalizam; novi svetski poredak kao oblik savremenog neokolonijalizma; nove države i promene strukture Organizacije ujedinjenih nacija.

13. Osnovne ekonomsko- geografske odlike svetske privrede (3+2)

1. Svetska privreda i međunarodna podela rada: pojam svetske privrede; uslovljenost međunarodne podele rada raznolikošću prirodnih uslova i izvora, stepenom privredne razvijenosti, specijalizacija i kooperacija u proizvodnji, proizvodno-teritorijalno i gransko povezivanje privrednih delatnosti.

2. Industrijalizacija kao društveno-ekonomski proces: neravnomeran razvoj osnovna protivrečnost savremenog sveta; međunarodne kompanije kao nosioci savremenih oblika kolonijalizma; privredni razvoj i opasnosti od poremećaja ravnoteže u geografskoj sredini.

3. Nova naučno-tehnološka revolucija i njene posledice: bitna obeležja nove naučno-tehnološke revolucije i transformacije geografskog pejzaža.

Godišnja sistematizacija (3)

II razred

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

1. Političko-geografske, demografske i ekonomsko-geografske odlike pojedinih delova sveta (20)

1. Privredno razvijeni i nerazvijeni regioni i države u savremenom svetu: podela država prema stepenu društveno-ekonomske razvijenosti i njihov razmeštaj u svetu.

2. Političko-geografska podela Azije: klasifikacija država prema veličini teritorije; društveno uređenje; broj stanovnika, gustina naseljenosti, migracije, rase i nacionalni sastav; zone civilizacije (kineska, japanska, indonezijska, indijska, arapska i turska).

3. Ekonomsko-geografske odlike Azije: prirodni izvori i bogatstva; karakteristike razvoja poljoprivrede i industrije; mesto, uloga i značaj Azije u svetskoj privredi; Japan kao nosilac ekonomskog razvoja.

Page 78: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

4. Kina: glavne ekonomsko-geografske odlike i uloga u svetskoj privredi; ekonomski bum Dalekog istoka i njegov značaj.

5. Političko-geografska podela i stanovništvo Afrike: klasifikacija država prema veličini teritorije; društveno uređenje; broj stanovnika, gustina naseljenosti, migracije, rasni i nacionalni sastav; zone civilizacije (stara egipatska, zona arapskog, francuskog, španskog i portugalskog i engleskog jezičnog područja, posledice kolonizacije i aparthejda, crnačka kultura i umetnost).

6. Ekonomsko-geografske odlike Afrike: prirodni izvori i bogatstva; karakteristike razvoja poljoprivrede i industrije; mesto, uloga i značaj Afrike u svetskoj privredi.

7. Političko-geografska podela i stanovništvo Latinske Amerike: klasifikacija država prema veličini teritorije; društveno uređenje; broj stanovnika, gustina naseljenosti, migracije, rasni i nacionalni sastav; zone civilizacije (stare civilizacije, zone špansko-portugalskog, britanskog, francuskog, holandskog i kulturnog uticaja SAD).

8. Ekonomsko-geografske odlike Latinske Amerike: prirodni izvori i bogatstva; karakteristike razvoja poljoprivrede i industrije; mesto, uloga i značaj Latinske Amerike u svetskoj privredi.

9. Političko-geografska podela, stanovništvo Angloamerike: klasifikacija država prema veličini teritorije; društveno uređenje; broj stanovnika; gustina naseljenosti, rasni i nacionalni sastav; zone civilizacije (angloamerička i frankokanadska).

10. Glavne ekonomsko-geografske karakteristike: prirodnih izvora, uslova i proizvodnje SAD i Kanade; mesto, uloga i značaj SAD-a u svetskoj privredi i politici kao vodeće svetske sile.

11. Političko-geografska podela, stanovništvo i ekonomsko-geografske odlike Australije i Okeanije: stvaranje država; društveno uređenje, karakteristike razvoja privrede; mesto, uloga i značaj Australije i Okeanije u svetskoj privredi; broj stanovnika, gustina naseljenosti i migracije; narodi Australije i Okeanije; zone civilizacije (stare civilizacije u Okeaniji (australijska i novozelandska).

12. Političko-geografska podela Evrope, stanovništvo i kultura evropskih naroda: klasifikacija država prema veličini teritorije; društveno uređenje; broj stanovnika, gustina naseljenosti, migracije; poreklo i etnički sastav evropskog stanovništva; zone civilizacije (zapadnoevropska i istočnoevropska).

13. Ekonomsko-geografske odlike Evrope: prirodni izvori i bogatstva, karakteristike razvoja poljoprivrede i industrije; mesto, uloga i značaj Evrope u svetskoj privredi i politici.

14. Regionalne ekonomske grupacije i tržišta: Evropska unija, internacionalni procesi i stvaranje tržišta u Evropi; stvaranje tržišta u vanevropskim prostorima, planetarna era čovečanstva.

15. Evropska zajednica: karakteristike proizvodnje; geografska usmerenost (regionalna orijentacija) izvoza i uvoza robe i usluga.

Page 79: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

16. Političko-geografske promene u istočnoj Evropi; raspad SSSR-a stvaranje novih država, udruživanje u ZND, klasifikacija zemalja istočne Evrope prema veličini teritorije i broju stanovnika; problemi razvoja zemalja u tzv. tranziciji.

17. Stanovništvo i kultura naroda istočne Evrope: broj stanovnika, gustina naseljenosti, prirodni priraštaj i migracije, kulturni uticaji.

18. Rusija i Ukrajina: glavne ekonomsko-geografske karakteristike prirodnih izvora, karakteristike razvoja poljoprivrede i industrije, mesto, uloga i značaj Rusije u svetskoj privredi i politici.

2. Osnovna demografska obeležja i kulturni uticaji na Balkanskom poluostrvu i u Srbiji (4)

1. Stanovništvo, kulturne zone i uticaji na Balkanskom poluostrvu; poreklo stanovništva, gustina naseljenosti, prirodni priraštaj i migracije; zone civilizacije (oblasti patrijaralne kulture, regionalne i vizantijske srpske srednjovekovne, islamska i srednjo-evropske civilizacije). Balkansko poluostrvo kao raskršće svetskih puteva i kulturnih uticaja.

2. Političko-geografske promene na Balkanskom poluostrvu: stvaranje novih država na tlu bivše Jugoslavije; potreba uspostavljanja saradnje i novih odnosa između naroda i zemalja Balkanskog poluostrva; nužnost prilagođavanja evropskim i svetskim putevima razvoja.

3. Položaj, granice i veličina Republike Srbije (3)

1. Savremene društveno-političke promene na Balkanskom poluostrvu. Raspad Jugoslavije i stvaranje novih država.

2. Geografski položaj Srbije i njegov značaj; kopnene i vodene granice; problemi pograničnih teritorija; veličina teritorije.

4. Prirodne odlike Srbije (8)

1. Osnovne morfotektonske karakteristike reljefa: nizija i visija Srbije; postanak reljefa; panonske i planinske oblasti i njihove karakteristike.

2. Klima Srbije: elementi i faktori klime; panonsko-kontinentalna klima, umerenokontinentalna klima, planinska klima, župna klima, izmenjeno sredozemna klima.

3. Vode: reke crnomorskog, jadranskog i egejskog sliva; hidrografija krečnjačkih terena; jezera i termomineralne vode.

4. Tlo, biljni i životinjski svet i zaštita prirode u Srbiji; tipovi tla i erozija; biljni i životinjski svet planinske i panonske oblasti; Zaštita prirode od zagađivanja i uništavanja; posledice preteranog zagađivanja prirode.

Page 80: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

5. Stanovništvo i naselja (4)

1. Odlike i faktori demografskog razvoja Srbije; broj i porast stanovništva; populaciona politika i borba protiv "bele kuge" koja ugrožava Srbiju; prirodno kretanje stanovništva; migracione struje; gustina naseljenosti.

Struktura i kretanje stanovništva; strukture stanovništva: polna, nacionalna, socio-ekonomska, verska, obrazovna, migracije - stare i nove.

2. Naselja: položaj, tipovi i funkcija i klasifikacija seoskih i gradskih naselja; savremena urbanizacija naselja.

6. Privreda Srbije (12)

1. Osnovne karakteristike privrede Srbije: prirodni i društveni uslovi za razvoj privrede; struktura privrede; grane i delatnosti; prioriteti privrednog razvoja.

2. Razvoj i značaj poljoprivrede: zemljoradnja, stočarstvo; prirodni i društveni uslovi za razvoj i unapređivanje poljoprivrede; grane poljoprivrede: ratarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo; razvoj i grane stočarstva.

3. Šumarstvo, lov i ribolov: šumsko bogatstvo i prostiranje šuma; zaštita i unapređivanje šuma; šume kao ekološki, prirodni i zdravstveni faktor; razvoj lova i ribolova.

4. Osnovne karakteristike industrije Srbije: energetika i rudarstvo; prirodni i društveni uslovi razvoja; značaj industrije; podela industrije; značaj energetike; izvori energije; proizvodnja i potrošnja električne struje; nalazišta ruda i minerala i njihova eksploatacija.

5. Teška prerađivačka i laka industrija: metalurgija, metalna industrija, elektroindustrija, hemijska industrija, industrija građevinskog materijala, prehrambena industrija, tekstilna industrija, industrija duvana i industrija kože, gume i obuće.

6. Saobraćaj i trgovina: uticaj prirodnih i društvenih faktora na razvoj saobraćaja u našoj zemlji (železnički saobraćaj, drumski saobraćaj, rečni saobraćaj, vazdušni i PTT saobraćaj; Unutrašnja i spoljna trgovina; trgovinski i platni bilans.

7. Razvoj i značaj turizma: prirodni i društveni uslovi za razvoj turizma; kontinentalni turizam; planinski turizam; banjski turizam; spomenici kulture i istorijska mesta kao elemenat turizma; promet turista i prihodi od turizma.

7. Regionalne celine Srbije (11)

1. Starovlaško-raška visija: položaj, veličina, prostiranje i podela prirodne odlike; kulturno-istorijske znamenitosti; stanovništvo i naselja; privredne odlike; najznačajniji privredni, upravni, turistički i kulturni centri.

2. Kosovo i Metohija: položaj, veličina, prostiranje i podela; prirodne odlike; kulturno-istorijske osobenosti; stanovništvo i naselja; privredne odlike; najznačajniji privredni, upravni, turistički i kulturni centri.

Page 81: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

3. Južno Pomoravlje: položaj, veličina, prostiranje i podela; prirodne odlike; kulturno-istorijske znamenitosti; stanovništvo i naselja; privredne odlike; najznačajniji privredni, upravni, turistički i kulturni centri; banje i mineralni izvori.

4. Istočna Srbija: položaj, veličina, prostiranje i podela prirodne odlike kulturno-istorijske znamenitosti; stanovništvo i naselja; privredne odlike; najznačajniji privredni, upravni, turistički i kulturni centri.

5. Šumadija i Pomoravlje (Zapadno i Veliko): položaj, veličina, prostiranje i podela; prirodne odlike; kulturno-istorijske znamenitosti; stanovništvo i naselja; privredne odlike; najznačajniji privredni, upravni, turistički i kulturni centri.

6. Zapadna Srbija: položaj, veličina, prostiranje i podela; prirodne odlike; kulturno-istorijske znamenitosti; stanovništvo i naselja; privredne odlike; najznačajniji privredni, upravni, turistički i kulturni centri.

7. Vojvodina: položaj, veličina, prostiranje i regionalna podela; prirodne odlike; kulturno-istorijske znamenitosti; stanovništvo i naselja; privredne odlike; najznačajniji privredni, upravni, turistički i kulturni centri.

8. Srbi u bivšim jugoslovenskim republikama i dijaspori (6)

1. Srbi u bivšim jugoslovenskim republikama. Prirodne odlike predela koje naseljavaju Srbi. Stanovništvo i naselja. Kulturno-istorijske osobenosti predela. Privredne odlike predela.

2. Srbi u dijaspori. Broj i teritorijalni razmeštaj. Veze i odnosi sa maticom zemljom.

Godišnja sistematizacija (2 časa)

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Program nastave geografije u gimnaziji koncipiran je tako da pruža učenicima sticanje neophodnih znanja, umenja i navika o prirodnoj sredini i društvenoj stvarnosti Srbije i savremenog sveta. Ovaj program omogućava upoznavanje sistema geografskih naučnih disciplina, mesta, uloge i značaja geografije kao nauke u sistemu nauka.

Prilikom izrade programa pošlo se od koncepcije programa geografije za osnovnu školu i od toga da gimnazija predstavlja produžetak opšteg obrazovanja i vaspitanja.

Program je tematski koncipiran u skladu sa savremenom ulogom geografije u gimnaziji. Nastavnicima se preporučuju nastavne teme i nastavni sadržaji sa orijentacionim brojem časova. Sloboda i kreativnost nastavnika ispoljiće se kroz: samostalno planiranje i određivanje broja i tipova časova po nastavnoj temi i izbor nastavnih metoda, tehnika, aktivnosti, didaktičkih sredstava i pomagala. Napominjemo da je u nastavi geografije neophodno korišćenje geografskih karata na svim tipovima časova i u svim oblicima nastavnog rada. Pored geografskih karata potrebno je koristiti tabele, dijagrame, sheme i ostale didaktičke materijale koji doprinose očiglednosti i trajnosti znanja i umenja.

Page 82: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Da bi se što potpunije ostvarili cilj i zadaci nastave geografije treba obezbediti maksimalnu moguću korelaciju sa srodnim predmetima, a naročito sa nastavnim predmetima koji su, kao i geografija, označeni kao nosioci sadržaja u planiranju porodice i populacionoj politici (biologija, psihologija, filozofija i sociologija).

II razred

Sadržinu programa geografije čine dve nastavne oblasti: Društvena geografija i Geografija Srbije. Nastavnu oblast Društvena geografija čine dve nastavne teme koje sa delom sadržaja programa za prvi razred čine zaokruženu celinu. Ove sadržaje treba maksimalno iskoristiti za vaspitno delovanje na učenike i razvijanje duha solidarnosti i tolerancije prema drugim narodima u svetu i na neophodnost saradnje zemalja u regionu, na kontinentu i na globalnom nivou. Pri tome je najvažnije da se ukaže na političko geografsku podelu, osnovna populacijska obeležja i glavne privredno geografske odlike pojedinih delova sveta: Azija, Afrika, Latinska Amerika, SAD, Kanada, Australija, Evropa, Rusija i Ukrajina.

Nastavna tema "Osnovna demografska obeležja i kulturni uticaj na Balkanskom poluostrvu" predstavlja logičan završetak opšte društveno geografske problematike savremenog sveta i uvod u geografiju Srbije. Programom je predviđena obrada samo onih obeležja Balkanskog poluostrva, kao što su opšte odlike stanovništva, kulturne zone i uticaji, političko-geografske promene na Balkanskom poluostrvu i stvaranje novih država na tlu bivše Jugoslavije. Težište treba da bude na načinima uspostavljanja saradnje i novih odnosa naroda i zemalja Balkanskog poluostrva, kao i nužnost prilagođavanja evropskim i svetskim putevima razvoja.

Drugu nastavnu oblast "Geografija Srbije" čini šest nastavnih tema raspoređenih tako da svaka prethodna predstavlja osnovu za razumevanje naredne nastavne teme, a sve one zajedno čine jedinstvenu celinu. To praktično znači da u procesu nastave svim delovima programa treba posvetiti određenu pažnju uvažavajući sve programske zahteve.

Prva nastavna tema uvodi učenike u programske sadržaje geografije Srbije. Programom je predviđena obrada samo osnovnih političko-geografskih elemenata: veličina, granice, formiranje teritorije i geografski položaj. Ovi sadržaji su veoma aktuelni i imaju ogroman, ne samo obrazovni, nego i vaspitni značaj, jer treba da omoguće razumevanje i tumačenje složenih političko-geografskih promena granica i pograničnih područja naše zemlje.

Tema "Prirodne odlike Srbije" odnosi se na geološku prošlost, oblike reljefa, klimatske, hidrografske, pedološke i biogeografske odlike naše zemlje. Za uspešno savladavanje nastavne materije potrebno je koristiti ranije stečena znanja iz fizičke geografije i drugih srodnih predmeta. Težište treba staviti na obradu onih sadržaja sa kojima se učenici prvi put sreću.

Vidno mesto u nastavnom programu ima problematika demogeografskog razvoja i naseljenost, kao i populacioni problemi Republike Srbije. Ovo nastavno gradivo treba povezivati sa sličnim sadržajima drugih nastavnih predmeta, u cilju sagledavanja populacionih problema, kao i izgrađivanja svesti o neophodnosti zajedničkog života različitih naroda. Kroz sadržaje ove nastavne teme učenike upoznati sa populacionom politikom naše države i značajem njenih odredbi za obnavljanje stanovništva. Učenici

Page 83: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

treba da se upoznaju sa postankom, funkcijama, razvojem i razmeštajem naselja u našoj zemlji, kao i sa procesom urbanizacije, njenim uzrocima i posledicama. U okviru ove teme informisati učenike o srpskoj dijaspori i njenim vezama sa Srbijom.

Pri obradi teme "Privreda Srbije" treba insistirati da učenici steknu znanja o razvoju privrede u celini i pojedinih privrednih delatnosti, kao i o prirodno-geografskoj osnovi razvoja. Ovi sadržaji su veoma složeni, stoga se preporučuje da se istaknu najvažnije karakteristike teritorijalnog razmeštaja, neravnomernost u nivou razvijenosti i perspektive razvoja privrede Srbije. Ne preporučuje se suvoparno nabrajanje i memorisanje obilja statističkih podataka, već njihovo korišćenje za analizu i upoređivanje stepena razvijenosti pojedinih privrednih segmenata.

Nastavna tema "Regionalne celine Srbije", obuhvata pregled geografskih odlika regija Srbije. Kroz ove sadržaje potrebno je kod učenika insistirati na uopštavanju, samostalnom zaključivanju i povezivanju usvojenih činjenica u sistem znanja i na primeni znanja i umenja u praksi. Napominjemo da je potrebno zainteresovati učenike za terenska istraživanja lokalne sredine i uputiti ih na pronalaženje i korišćenje različitih izvora informacija.

Nastavna tema "Srbi u bivšim jugoslovenskim republikama i dijaspori" obuhvata pregled geografskih sadržaja koji se odnose na prostore bivših jugoslovenskih republika i sveta u kojima živi srpsko stanovništvo. Potrebno je upoznati učenike sa uzrocima i posledicama masovnog kretanja srpskog stanovništva tokom dvadesetog veka. Preporučujemo da se naročita pažnja posveti uzajamnim vezama i odnosima između zemalja/dijaspore i naše zemlje.

Podsećamo nastavnike da je u korišćenju udžbenika važan selektivan pristup datim sadržajima. Takođe, preporučuje se nastavnicima da od učenika ne zahtevaju memorisanje faktografskog i statističkog materijala, jer to nije cilj nastave geografije. Stečena znanja treba da budu primenjiva a učenici osposobljeni da sami istražuju i analiziraju određene geografske pojave i procese.

PSIHOLOGIJA

CILJ I ZADACI

Cilj nastave psihologije je usvajanje znanja koja omogućuju učenicima da shvate biološku i društvenu uslovljenost psihičkog života i doprinose formiranju naučnog pogleda na svet, čoveka i njegovo individualno i društveno ponašanje.

Zadaci nastave psihologije su da učenici:

- steknu znanja o osnovnim vrstama psihičkih procesa, osobina i stanja i uvid u opšta pitanja razvoja strukture i dinamike ličnosti;

- steknu što potpuniji uvid u pojedine životne situacije svojstvene adolescentnom uzrastu i zrelom dobu;

Page 84: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- upoznaju psihološki aspekt međuljudskih odnosa u društvenom saobraćanju, u malim grupama i organizacijama;

- upoznaju psihološke mogućnosti podsticanja razvoja ličnosti, karakternih osobina, steknu sposobnost i formiraju stavove, vrednosti, interesovanje;

- razviju kritičko mišljenje, stvaralačke sposobnosti, interesovanje za samoobrazovanje i profesionalni razvoj;

- upoznaju racionalne metode učenja i način racionalnog planiranja radnih i slobodnih aktivnosti i shvate značaj ličnog angažovanja u razvoju sopstvene ličnosti.

Treći razred

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

1. Uvodni deo

Predmet, grane i metode psihologije (4 časa)

Predmet psihologije; teorijski i praktični zadaci.

Razvoj psihologije kao nauke.

Psihološke discipline: opšta psihologija, fiziološka psihologija, razvojna psihologija, pedagoška psihologija, socijalna psihologija, psihologija rada, klinička psihologija, psihologija ličnosti, mentalna higijena. Psihologija i druge nauke.

Metode i tehnike psiholoških istraživanja: laboratorijska i istraživanja u prirodnim uslovima.

Posmatranje i samoposmatranje: Upitnik i testovi. Objektivni i subjektivni podaci.

Organske osnove i društveni činioci psihičkog života (5 časova)

Nervni sistem. Čula i centralni nervni sistem.

Lokalizacija psihičkih funkcija. Uloga desne i leve hemisfere kore velikog mozga.

Značaj žlezda sa unutrašnjim lučenjem za psihički život i ponašanje: hipofiza nadbubrežne žlezde, polne žlezde.

Razvoj psihičkog života čoveka: shvatanje o činiocima psihičkog razvoja (nativizam, empirizam, teorija konvergencije, interakcionizam); značaj roda, govora i kulture. Filogeneza i ontogeneza.

Page 85: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Shvatanja o činiocima psihičkog razvoja jedinke - nativizam, empirizam, teorija konvergencije, društveno-istorijska teorija.

2. Osobine psihičke pojave - psihički procesi osobine i stanje

Osećaji i opažaji (4 časa)

Pojam osećaja i opažaja: Uloga draži, čulnog organa, nervnih puteva, moždanih centara u nastanku osećaja i opažaja. Prag draži.

Organizacija opažaja! Uticaj iskustva, motivacije i kulture na opažanje.

Pažnja: činioci i osobine pažnje.

Učenje i pamćenje (8 časova)

Pojam i vrste učenja: senzitivizacije i habituacije; uslovljavanje i instrumentalno učenje; uviđanje; učenje po modelu.

Vrste učenja prema sadržaju: Učenje motornih radnji i veština. Verbalno učenje.

Transfer učenja: pojam, vrste i značaj.

Pojam pamćenja: Kratkotrajno i dugotrajno pamćenje. Reprodukcija i prepoznavanje. Kvalitativne promene u sadržajima pamćenja.

Pojam zaboravljanja; činioci zaboravljanja; problem prirode pamćenja i zaboravljanja.

Psihološki i fizički uslovi uspešnog učenja: sposobnost i motivacija za učenje; metode uspešnog učenja.

Mišljenje (4 časa)

Pojam mišljenja. Mišljenje kao shvatanje odnosa. Mišljenje i asocijacije. Uloga znanja i iskustva u mišljenju.

Vrste mišljenja: imaginativno i realističko, konvergentno i divergentno.

Vrste misaonih operacija: razvoj mišljenja i govora; svojstva dečjeg mišljenja; svojstva i oblici mišljenja adolescenata.

Intelektualne sposobnosti i stvaralaštvo (3 časa)

Pojam intelektualne sposobnosti: struktura i merenje intelektualnih sposobnosti. Individualne razlike.

Pojam i kriterijumi stvaralačkog mišljenja; tok i faze stvaralačkog mišljenja. Psihološka dimenzija stvaraoca i sredine.

Page 86: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Emocije (5 časova)

Pojam emocija i emocionalnog reagovanja. Vrste emocionalnih doživljaja.

Emocije i organske promene; emocije i svest; shvatanje o prirodi emocije.

Emocionalnost u pubertetu i adolescenciji: moralna i estetska osećanja; međulična naklonost i nenaklonost; romantična ljubav.

Značaj emocija za mentalno zdravlje: osećanje sigurnosti i uspešna emocionalna razmena: stres; psihičke traume; anksioznost; psihosomatska oboljenja.

Motivacija (6 časova)

Pojam i vrste motiva: organski motivi; motivacioni ciklus. Javljanje i razvoj seksualnog motiva; socijalizovanje bioloških potreba.

Lični i socijalni motivi: sigurnost, samopoštovanje, afektivna vezanost, roditeljski motiv; afilijativnost, motiv postignuća, moralna svest. Hijerarhija motiva. Sukob motiva.

Motivi intelektualnog rada: radoznalost, istraživanje, nivo aspiracija, standardi uspešnosti, poznavanje rezultata.

Zadovoljenje i osujećenje motiva: spoljašnje i unutrašnje prepreke (barijere); realističko i nerealističko reagovanje na osujećenje (frustraciju); mehanizmi odbrane.

3. Ličnost

Struktura ličnosti (3 časa)

Pojam ličnosti: doslednost, jedinstvo i osobenost ponašanja jedinke; ličnost kao organizacija osobina - pojam crte (dispozicije), sindroma crta i tipa ličnosti.

Telesne osobine. Temperament. Sposobnosti. Karakter. Svest o sebi.

Dinamika ličnosti (4 časa)

Shvatanje o uzrocima i izvorima ljudskog ponašanja: potrebe, motivi, želje, namere, interesovanje, stavovi, vrednosti i druge dinamičke dispozicije.

Pojam volje i voljne radnje. Odluka, proces odlučivanja.

Razvoj ličnosti (4 časa)

Pojam razvoja i socijalizacije ličnosti. Odnos sazrevanja i učenja.

Činioci socijalizacije: kultura, društveni sistem, porodica, škola, vršnjaci, društvene organizacije, masovni mediji.

Page 87: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Dinamičko-razvojni pojam zrelosti jedinke: pokazatelji zrelosti; uravnoteženost strukture ličnosti (odnos prema stvarnosti, prema drugim ljudima i sebi).

Integracija jedinke u društvenu zajednicu: položaji i uloge. Lični i socijalni identitet; pojam bazične strukture ličnosti i socijalnog karaktera.

Teorije ličnosti (3 časa)

Pregled opštih teorija ličnosti: psihodinamičke teorije ličnosti: Frojdova teorija. Bihejviorističko shvatanje ličnosti.

Teorija crta. Fromovo shvatanje ličnosti. Shvatanje ličnosti u humanističkoj psihologiji.

Promene i poremećaji društvenog života i ponašanja (6 časova)

Izmenjena stanja svesti: san, hipnoza, sugestija; dejstvo narkotika. Parapsihologija.

Delikvencija, alkoholizam, narkomanija: uzroci, simptomi i resocijalizacija.

Neuroze. Psihoze. Psihopatije.

Psihološka preventiva: primarna i sekundarna; psihološko savetovanje; resocijalizacija, psihoterapija.

4. Osoba u socijalnoj interakciji

Opažanje osobe (3 časa)

Pojam. Vrste podataka i draži. Prva impresija. Zakonitosti u formiranju impresije.

Greške u opažanju osoba. Opažanje (atribucija) uzroka sopstvenog i tuđeg ponašanja.

Komunikacija (3 časa)

Znakovi, signali i simboli: neverbalna i verbalna komunikacija; socijalni činioci i jezik.

Uslovi uspešne komunikacije.

Grupa (4 časa)

Pojam i vrste društvenih grupa: male i velike grupe; primarne, referentne, formalne i neformalne, pripadničke i nepripadničke grupe.

Porodica kao grupa. Vršnjačke grupe. Školsko odeljenje.

Dinamika grupe: formiranje grupe. Odnosi u grupi. Rukovođenje grupom. Grupno rešavanje problema. Efikasnost grupe.

Page 88: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Ljudi u masi (3 časa)

Publika. Mnoštvo: manifestacije i demonstracije. Gomila: panika, rulja, linč.

Socijalni pokreti: mirovni pokret. Feministički pokret. Ekološki pokret.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Karakteristike programa

Pri izboru sadržaja programa vođeno je računa o činjenici da učenici prvi put sistematski upoznaju osnovne i opšte psihološke pojmove i saznanja u psihologiji. Većina njih, tokom svog daljeg obrazovanja neće imati priliku da se šire upoznaju sa savremenom psihološkom naukom da je u programu najviše mesta dato sistemskom pregledu psihičkih pojava i formiranju osnovnih pojmova koji omogućuju precizno opažanje i razumevanje tih pojava u svakodnevnom i profesionalnom životu. Ovi sadržaji takođe doprinose osposobljavanju učenika za eventualno samostalno čitanje psihološke literature.

Radi postupnosti ostvarivanja sadržaja program je podeljen u četiri tematska bloka. Najpre su dati sadržaji o relativno jednostavnijim, a zatim o složenim psihičkim pojavama. Aktivnost učenika u nastavi može da se tokom školske godine postepeno povećava, jer su teme iz oblasti ličnosti i socijalne interakcije prepoznatljivije sa stanovišta njihovog svakodnevnog iskustva i bliže su njihovim aktuelnim interesovanjima.

U okviru svakog bloka istaknuto je po nekoliko tematskih celina. Za svaku od njih je naveden približan broj časova za obradu, utvrđivanje, sistematizovanje sadržaja programa i proveru znanja. Unutar svake tematske celine, navedene su uže teme, istaknute glavne pojave koje učenici treba da upoznaju i ključni pojmovi koje treba da usvoje. U većini slučajeva, svaki deo se može shvatiti kao nastavna jedinica ili obim sadržaja koje nastavnik treba da obradi na jednom času, ukoliko ceo čas posvećuje novim sadržajima. Zavisno od ukupne organizacije nastave, nastavnih metoda i mesta koje daje udžbeniku i drugim izvorima, nastavnik može prilikom obrade neke teme podeliti na još manje celine, ili nekoliko tema spojiti u veću celinu.

Objašnjenje sadržaja programa

UVODNI DEO programa sačinjavaju dve tematske celine: u prvoj su sadržaji koji se odnose na psihologiju kao nauku (predmet, zadaci, metode) a u drugoj priroda psihičkih pojava (biološki i socijalni uslovi i funkcije psihičkog života). Realizovanjem ovih sadržaja treba postići da učenici steknu sliku o glavnim područjima istraživanja i primene savremene psihologije i da uoče biološku i društvenu uslovljenost psihičkog života. Treba nastojati da učenici razumeju i usvoje osnovne pojmove, da uoče razliku između nenaučenog tumačenja nekih psihičkih pojava i njihovog naučnog objašnjenja. Neki od pojmova će se koristiti u obradi ostalih tema, te treba nastojati da se njihovo razumevanje i usvajanje postepeno produbljuje (npr. bazična i aplikativna istraživanja, posmatranje i samoposmataranje, objektivni i subjektivni podaci, filogeneza i ontogeneza, nativizam i empirizam, konvergencija i interakcionizam).

Page 89: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

OSNOVNE PSIHIČKE POJAVE su središnji deo programa. U svakoj tematskoj celini su istaknuti ključni pojmovi, te je neophodno da učenici razumeju njihov sadržaj, međusobnu povezanost, teorijski i praktični smisao. Veoma je važno da učenici shvate funkcionalnu povezanost između osnovnih psihičkih pojava, npr. opažanja i učenja; znanja i mišljenja; saznanja i emocija; emocija i motiva; sposobnosti, motiva učenja. Ovi sadržaji usmeravaju učenike na upoznavanje intelektualnog i emocionalnog funkcionisanja iz razvijenog aspekta, na suočavanje sa psihološkim tumačenjima zbivanja koja i sami doživljavaju. Adolescentska sklonost introspekciji može se konstruktivno usmeriti ka potpunijem razumevanju psihičkih procesa i stanja.

LIČNOST je okvirni pojam trećeg dela programa. Strukturu, dinamiku i razvoj ličnosti treba prikazati kao tri ugla gledanja na celinu psihičkih pojava. Obrada tema iz ovog dela omogućava da se upotrebljavaju pojmovi usvojeni u prethodnim tematskim celinama i da se povezuju, proširuju u okviru novih opštih pojmova, kao na primer, struktura, dinamika, razvoj, temperament, karakter, ličnost, bazična struktura ličnosti i sl. Tematska celina posvećena teorijama ličnosti treba da učenike suoči sa otvorenim problemima psihološke nauke, da ih podstakne na samostalno čitanje psihološke literature a radi podizanja opšte kulture. Ne treba insistirati na učenju teorija iz udžbenika ili drugih izvora radi reprodukcije, nego na razumevanju najosnovnijih, za konkretnu teoriju, specifičnih pojmova. Obradom osnovnih vrsta promena i poremećaja duševnog života i ponašanja treba postići da učenici na izdiferenciran i relativno precizan način opažaju te pojave i da steknu izvestan uvid u okolnosti pod kojima se one javljaju (npr. delikvencija, alkoholizam, narkomanija).

Oslanjanje na prethodno obrađene sadržaje i primere koji se mogu naći u literaturi i svakodnevnom životu, omogućuje nastavniku da u ovom delu programa, nastavu postavi kao dominantno problemsku. To znači da učenici radi pripreme za razgovor o nekoj temi, samostalno, analizom određenih poglavlja iz udžbenika, identifikuju pojmove koje smatraju neophodnim za precizan opis pojave i razumevanje njenog psihološkog sadržaja. Ovaj deo programa se može povezati i sa nekim temama iz književnosti. Lako se mogu naći primeri literarne ilustracije tipova ličnosti, promena ličnosti i njenog ponašanja usled, na primer, alkoholizam, narkomanije, života u kriminogenim okolnostima i sl.

Deo sadržaja programa o SOCIJALNOJ INTERAKCIJI ima za cilj da prikaže osobu kao aktera u socijalnom kontekstu. Osnovna tema ovog dela je komunikacija. Iako je relativno nova oblast za uvodne i opšte kurseve psihologije na nivou srednje škole, nju ni u kom slučaju ne treba zanemarivati. Čovekov život se odvija u veoma različitim kontekstima, i ma gde se oni nalazili na dimenziji privatnost-javnost, njihovo suštinsko obeležje je komunikacija. Upravo na uzrastu srednje škole komunikacija se u svim svojim vidovima javlja kao mehanizam na kojem se temelji socijalno ponašanje. Da bi pravilno ocenio značaj ove teme, nastavnik bi morao da se i sam upozna sa literaturom koja obrađuje psihološke, sociološke i kibernetičke aspekte komunikacije. Takođe treba obratiti pažnju i na teme iz oblast opažanja osoba, grupne dinamike i ponašanja u masi.

Pri obradi ovih tema može se kombinovati izlaganja nastavnika, izlaganja pojedinih učenika i analizovanje primera iz aktuelnog društvenog života. Potrebno je da primenu nađu svi glavni pojmovi usvojeni izučavanjem prethodnih sadržaja programa, kako bi učenici uočili povezanost psihičkih pojava, razvoja pojedinca, strukture i dinamike

Page 90: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

ličnosti sa opažanjem i razumevanjem socijalnih situacija i ponašanjem u tim situacijama.

BIOLOGIJA

CILJ I ZADACI

Cilj nastave biologije u gimnaziji je da u sklopu opštih ciljeva nastave doprinese razvoju kompletne ličnosti učenika, kako u obrazovnom tako i u vaspitnom smislu. To podrazumeva usvajanje nastavnih sadržaja biologije sa naučnog aspekta uz istovremeno razvijanje psihofizičkih sposobnosti učenika na saznajnom i psihomotornom planu.

Zadaci nastave biologije su da učenici:

- steknu opšta naučna znanja iz oblasti biološke nauke i prakse;

- shvate i primenjuju zakonitosti i principe koji vladaju u prirodi;

- usvajaju nove pojmove koje će kasnije koristiti prilikom sticanja i usvajanja novih znanja;

- razvijaju svoje misaone i izražajne sposobnosti;

- razvijaju sposobnosti za samostalno istraživanje;

- da je upoznavanje građe i funkcije tela od velikog značaja za očuvanje zdravlja;

- prihvate da je očuvanje, unapređivanje i zaštita životne sredine njihov prioritetan zadatak.

Drugi razred

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

ORGANIZACIJA ĆELIJE (12)

Prokariotska ćelija. Građa i osnovne odlike na primeru bakterijske ćelije. Razmnožavanje bakterija. Bakterije kao izazivači bolesti. Bakterije i njihova primena u biotehnologiji.

Eukariotska ćelija. Građa i struktura ćelije. Hemijski sastav ćelije.

Ćelijska membrana. Građa i funkcija ćelijske membrane, selektivna propustljivost ćelijske membrane (transport kroz membranu).

Page 91: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Jedro. Građa i uloga jedra. Jedrova membrana i jedrova plazma. Hromozomi (DNK, proteini, RNK) hromatin i organizacija hromatina. Jedarce.

Citoplazma i ćelijske organele u citoplazmi. Ribozomi (sinteza proteina), polizomi.

Citoplazmatične membrane (endoplazmatična mreža - retikulum, Goldžijev sistem, lizozomi, mitohondrije i specifične granule, plastidi).

Citoskelet. Mikrotubuli i mikrofilamenti i uloga.

Razlike između biljne i životinjske ćelije.

Ćelijski ciklus. Ćelijske deobe (amitoza, mitoza i mejoza).

Vežba: Metode izučavanja ćelija pomoću svetlosnog mikroskopa i upoznavanje sa mikrografijama, dobijenih pomoću elektronskog mikroskopa.

Virusi. Opšte karakteristike. Razmnožavanje virusa na primeru virusa EIDS-a (2)

OSNOVI HISTOLOGIJE (3)

Građa i karakteristike biljnih tkiva (meristema, pokoričnih, apsorpcionih, za fotosintezu, provodnih tkiva, za magacioniranje, za provetravanje i tkiva za izlučivanje).

Građa i karakteristike životinjskih tkiva (epitelijalna, vezivna, tkiva, mišićno i nervno tkivo).

MORFOLOGIJA BILJAKA (3)

Biljni organi. Vegetativni organi (koren, stablo i list) i generativni (cvet, cvast). Oprašivanje i oplođenje. Plod i seme.

RAZNOVRSNOST BILJNOG SVETA

Opšte karakteristike i klasifikacija biljaka, medicinski i privredni značaj. Filogenija biljaka.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE NIŽIH BILJAKA I GLJIVA (2)

Alge. Lišajevi. Gljive.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE VIŠIH BILJAKA (4)

Mahovine. Prečice. Papratnjače. Semene paprati. Golosemenice. Skrivenosemenice.

FIZIOLOGIJA BILJAKA (3)

Ishrana biljaka (autotrofna ishrana-fotosinteza, heterotrofna ishrana). Biološka oksidacija.

Page 92: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Glikoza, disanje u ćeliji, vrenje i vrste vrenja. Značaj vrenja.

ORGANIZACIJA ŽIVOTINJA (7)

Principi klasifikacije životinja.

PROTOZOA - jednoćelijske životinje. Građa i osnovne odlike. Protozoe kao izazivači bolesti.

METAZOA - višećelijske životinje.

Parazoa. Poreklo višećeličnosti. Organizacija tela (odsustvo organa i organskih sistema).

Eumetazoa. Odlike telesne organizacije (diferencijacija tkiva, začetak organa i organskih sistema). Značaj.

Pljosnati crvi. Osnovne karakteristike građe na primeru metilja i pantljičara. Značajne parazitske vrste.

Mekušci. Osnovne odlike i značaj.

Prstenasti crvi. Osnovne odlike i značaj.

Zglavkari. Osnovne odlike i značaj.

Paukolike životinje. Osnovne odlike i značaj (otrovne vrste, vrste značajne kao paraziti i vektori zaraznih oboljenja).

Rakovi. Osnovne odlike i značaj.

Insekti. Osnovne odlike i značaj. Uloga insekata u ekonomiji prirode.

Bodljokošci. Specifičnosti organizacije.

Hordati. Organizacija hordata i pravci evolucije.

Kičmenjaci. Osnovne odlike građe.

Ribe. Adaptacije na život u vodi.

Vodozemci. Adaptacije na život u vodi.

Vodozemci. Adaptacije na kopneni način života.

Gmizavci. Adaptacije na kopneni način života.

Ptice. Adaptacije na specifičan način života i značaj ptica za ekonomiju prirode.

Page 93: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Sisari. Osnovne odlike građe i funkcije organa i organskih sistema na primeru čoveka.

ČOVEK I ZDRAVLJE (35)

Hemijski sastav tela (2)

Voda kao rastvarač, promet vode u organizmu, ćelijske i vanćelijske tečnosti. Zdravstveni značaj vode za piće i najčešće zarazne crevne bolesti.

Krv i krvne ćelije (3)

Krv. Krvna plazma, krvne ćelije, ABO sastav, rezus faktor, hemolitička bolest novorođenčeta. Poremećaji krvi (anemije, leukemije). Stvaranje krvnih ćelija (hematopoetski organi), koštana srž, timus, slezina, limfni čvorovi. Najčešće bolesti hemapoetskih organa (policitemija, mijelom, aplastična anemija, agranulocitoza),

Srce i krvni sudovi (3)

Građa srca. Rad srca. Poremećaji rada srca (koronarna skleroza, angina pektoris - stenokardija, bolesti srčanih zalistaka, poremećaji srčanog ritma). Krvni pritisak. Poremećaji krvnog pritiska.

Bolesti i ishrana (ateroskleroza, holesterol i lipoproteini, tromboza).

Sistem organa za disanje (2)

Građa organa za disanje. Fiziologija disanja. Bolesti organa za disanje.

Imuni sistem (2)

Imunitet i vrste imuniteta. Imunološka reakcija prema stranim transplantantima. Bolesti imunog sistema (sindrom stečene imunodeficijencije). HIV i imuni sistem. Zaštita od EIDS-a.

Imunološka hipersenzitivnost (alergijske reakcije). Imunološki sastav i pojava tumora.

Organi za varenje (2)

Građa i funkcija organa za varenje. Bolesti organa za varenje. Bolesti zuba. Bolesti usta. Tumori jezik i uta. Bolesti želuca i creva. Bolesti jetre, žučne kese i pankreasa. Paraziti organa za varenje.

Hrana kao izvor energije (2)

Regulacija šećera u krvi. Metabolizam hranljivih materija i oslobađanje energije. Termoregulacija. Bolesti u regulaciji metabolizma.

Kožni sistem (1)

Page 94: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Građa i funkcija kože

Organi za izlučivanje (2)

Građa i funkcija bubrega. Mokraća i mokrenje. Poremećaji sistema organa za izlučivanje.

Sistem organa za kretanje (3)

Kosti i mišići. Građa poprečnoprugastog mišića. Bolesti kostiju i mišića. Povrede kostiju i mišića.

Endokrini sistem (3)

Hormoni. Žlezde (hipofiza, epifiza, štitna žlezda, grudna žlezda, nadbubrežna žlezda, pankreas, polne žlezde). Bolesti endokrinih žlezda.

Reproduktivni sistem (3)

Polni organi (muški i ženski polni organ). Ovarijalni ili menstrualni polni ciklus. Polno sazrevanje. Psihički razvoj u pubertetu. Polni život čoveka. Oplođenje, trudnoća i porođaj. Bolesti organa za reprodukciju.

Nervni sistem i čula (3)

Neuron, građa i primanje informacija. Sinapsa i neurohormoni. Prenos informacija u mozak. Refleksne reakcije.

Čula. Građa i funkcija oka. Građa i funkcija uha. Ravnoteža. Ukus. Miris. Centralni nervni sistem i funkcija mozga (pamćenje, spavanje i buđenje). Bolesti nervnog sistema. Poremećaji vida, sluha. Poremećaji funkcije mozga.

OSTATI ZDRAV

Kako postajemo podložni bolestima? Faktori koji štetno utiču na zdravlje (duvan, alkohol, premalo sna, nedovoljno održavanje telesne kondicije, nepravilna ishrana, posledice stresa, psihoaktivne supstance...). Znaci prepoznavanja psihoaktivnih zavisnika. Lečenje zavisnika. Zavisnici od droge u Srbiji. Zdravlje i okolina. Misli na zdravlje.

Prethodni

Treći razred

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

OSNOVI GENETIKE (35)

Uvod

Page 95: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Sličnosti i razlike potomaka i predaka. Razvoj nauke o nasleđivanju. Nasleđivanje i razmnožavanje. Nasledne osobine.

Pojam gena i razlikovanje genotipa i fenotipa

Gen kao osnovna nasledna jedinica. Genotip i fenotip.

Hromozomi i geni i geni van hromozoma

Građa hromozoma, broj i vrste hromozoma. Polni hromozomi i džinovski hromozomi. Hromozomske garniture. Hromozomi kao nosioci gena. Geni u plastidima i mitohondrijama. Geni u citoplazmi. Plazmidi.

Hemijska struktura gena

Nukelinske kiseline - molekulska građa DNK i RNK i vrste. Udvostručenje - replikacija nukleinskih kiselina. DNK kao hemijska osnova gena. Genetički kod - šifra i sinteza belančevina.

Kako geni upravljaju životnim procesima

Geni i enzimi. Sastav operona i geni regulatori. Aktivnost gena u toku razvića i u toku života. Geni i životna sredina.

Vrste i uzroci variabilnosti

Kvalitativne i kvantitativne nejednakosti. Uzroci varijabilnosti. Značaj mejoze za raznolikost potomaka. Čiste linije, klonovi i populacije.

Osnovni pojmovi o ukrštanju - hibridizaciji

Šta je ukrštanje i šta su hibridi. Mendelovi eksperimenti. Dominantnost i recesivnost. Homologi geni, homozigoti i heterozigoti. Primeri ukrštanja i Mendelovi zakoni. Monohibridno i dihibridno ukrštanje.

Vezani geni, genske mape i nasleđivanje pola

Razvoj citogenetike. Morganova škola. Vezani geni i krosingover. Genske karte. Nasleđivanje pola i osobina koje su vezane za polne hromozome. Letalni geni.

Mutacije kao nasledne promene genotipa

Pojam i vrste mutacija. Učestalost - frekvencija mutacija. Uzroci mutacija. Korisne i štetne mutacije.

Modifikacije - nenasledne promene

Uticaj faktora iz životne sredine na organizam. Dugotrajne modifikacije.

Page 96: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Primena genetike u poljoprivredi i šumarstvu

Gajenje čistih sorti korisnih biljaka. Hibridizacija kod biljaka. Kalemljenje i vegetativni hibridi. Mutacije i mutagena sredstva u primeni.

Primena genetike u industriji i proizvodnji

Genetika u industriji vrenja i opštoj biotehnologiji. Primena induciranih mutacija. Genska tehnologija.

Genetika čoveka

Citogenetičke osobine. Metode izučavanja u genetici čoveka. Hromozomi čoveka. Nasledne osnove varijabilnosti ljudi - monogensko nasleđivanje. Determinacija pola čoveka. Nasleđivanje vezano za iks - hromozom. Nasleđivanje vezano za ipsilon - hromozom. Poligeno nasleđivanje. Posledice ukrštanja u srodstvu. Hromozopatije - nasledne bolesti kao posledica promena u broju i strukturi hromozoma. Genetičko savetovanje - rano otkrivanje naslednih bolesti. Genetička uslovljenost ponašanja ljudi. Genetička uslovljenost mentalnih poremećaja.

Genetičko inženjerstvo i primena

O razvoju molekularne genetike. Tehnologija rekombinanata - hibridizacije DNK. Kloniranje gena. Primeri kloniranja. Značaj mikroorganizama u genskoj tehnologiji.

Primena genetičkog inženjerstva u medicini i veterini

Konstruisanje modernih vakcina protiv virusnih i bakterijskih oboljenja. Farmaceutska sredstva zasnovana na genetičkom inženjerstvu. Genska terapija. Genetičko inženjerstvo i biološka evolucija. Primeri matematičkih metoda u genetici.

Imunogenetika

Kompleksni, genski lokusi i familije gena.

Onkogenetika

Karakteristike maligno transformisane ćelije. Faktori sredine i kancerogeneze. Virusi kao onkogeni činioci. Humani retrovirusi. Protoonkogeni - onkogeni ćelije i zašto proonkogen postaje onkogen. Rak kao multifaktorijalna bolest.

Genetika starenja

Šta je starenje i kontrola starenja. Epimutacije. Sistemi popravki DNK u toku starenja ćelija. Aberacije hromozoma u toku starenja ćelije.

Populaciona genetika

Page 97: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Humane populacije. Genetička struktura populacije. Izračunavanje frekvencije gena. Mutacije i faktori mutacija. Selekcija dominantnih i recesivnih osobina. Migracije. Genetički drift.

Osnovni ekološki pojmovi i principi ekologije čoveka (10)

Definicija, predmet istraživanja i značaj ekologije. Uslovi života i pojam ekoloških faktora. Odnos organizma i životne sredine. Dejstvo i značaj ekoloških faktora. Klasifikacija ekoloških faktora.

Adaptacije na različite uslove života. Životne forme - pojam, primeri i klasifikacija. Ekološka niša - pojam, primeri i savremena shvatanja. Životno stanište i pojam biotopa.

Osnovne odlike populacije. Gustina populacije. Prostorni odnosi. Rađanje i smrtnost. Uzrasna i polna struktura populacije. Rastenje i promena brojnosti populacije.

Životna zajednica (biocenoza) kao sistem populacija. Struktura i klasifikacija životnih zajednica. Vodene i suvozemne zajednice. Ekološke piramide.

Ekosistem kao jedinstvo biotopa i biocenoze. Kruženje materije i proticanje energije kroz ekosistem. Organski produktivitet ekosistema. Preobražaji ekosistema. Grupisanje i klasifikacija ekosistema.

Biosfera - jedinstveni ekološki sistem Zemlje. Biogeohemijski ciklusi.

Specifičnosti humanih populacija: istorijski i savremeni aspekti. Osnovna obeležja demografije.

Zaštita i unapređivanje životne sredine (10)

Čovek i njegov odnos prema prirodi. Ekološke promene u prirodi pod dejstvom čoveka. Promene fizičkih uslova sredine. Promene u sastavu živog sveta. Unošenje vrsta u krajeve u kojima ih nije bilo i posledice takve introdukcije. Proces domestifikacije. Podizanje naselja i uslovi života u gradovima. Genetičke posledice narušavanja ekosistema i izgrađivanja životne sredine.

Zagađivanje i zaštita životne sredine (ekotoksikologija). Zagađivanje i zaštita vazduha. Zagađivanje i zaštita voda. Zagađivanje i zaštita zemljišta. Zagađivanje i zaštita hrane. Zagađivanje radijacijom i zaštita. Buka i zaštita od buke. Sistem praćenja zagađivanja životne sredine (monitoring). Uređivanje životne sredine i uređenje prostora.

Zaštita prirode (3)

Problem ugroženosti i zaštita prirode. Savremeni pristupi i mogućnosti zaštite ugrožene flore, faune i pojedinih životnih zajednica. Mogućnosti rekultivacije i revitalizacije ekosistema i predela.

Zaštita i valorizacija prirodnih resursa.

Page 98: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Nacionalni parkovi i prirodni rezervati.

Osnovni principi evolucione biologije (12)

Abiogena evolucija i postanak organskih sistema. Postanak prvobitnih organizama.

Najvažniji stupnjevi u procesu evolucije života na Zemlji.

Filogenetski razvoj živih bića (biljaka i životinja).

Evolucione teorije. Darvinizam i savremena objašnjenja evolucionih procesa.

Mehanizmi evolucionih procesa; mutacije, genetički drift, protok gena. Prirodna selekcija.

Koevolucija u ekološkim sistemima.

Postanak vrsta i teorije specijalizacije.

Postanak evolucionih novina.

Poreklo čoveka.

Biologija i kultura u evoluciji čoveka. Sociobiologija.

Uticaj čoveka na pravac i brzinu evolucionih procesa.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Program je tako koncipiran da predstavlja nastavak programa biologije za osnovnu školu i sa njim čini jedinstvenu celinu. Sadržaji programa imaju opšteobrazovni karakter i treba da doprinesu formiranju opšte kulture učenika.

Program za gimnaziju je struktuiran tako da su pojedine oblasti podeljene na nastavne teme, koje predstavljaju logičke celine. Nastavne teme su raščlanjene na nastavne jedinice u okviru kojih se bliže određuju konkretni nastavni sadržaji. Broj u zgradi pored nastavne oblasti ili teme predstavlja okvirni broj časova za oblast ili temu.

Program iz biologije je koncipiran tako da obuhvata sve značajne biološke discipline. Za realizaciju programa je važno dobro planiranje i programiranje gradiva uz korišćenje metoda aktivne nastave i korišćenje odgovarajućih nastavnih sredstava. U nastavi treba koristiti što više očiglednih sredstava (video film, kompjuter), ali kad god se ukaže prilika koristiti i prirodan materijal (naročito iz botanike).

Za uspešnu realizaciju programa iz biologije u gimnaziji, potrebno je stalno usavršavanje nastavnika i dobra priprema za čas.

Škola je dužna da obezbedi nastavniku stalna stručna usavršavanja kao i savremenu stručnu literaturu.

Page 99: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

SMER ŽIVI JEZICI

Prvi strani jezik Zajednički deo programa

CILJ I ZADACI

Cilj

Osnovne ciljeve nastave stranog jezika u filološkoj gimnaziji predstavljaju:

- produbljivanje jezičkih znanja i veština u svim jezičkim aktivnostima;

- savladavanje osnovnih znanja iz civilizacije, kulture i književnosti zemalja čiji se jezik uči;

- osposobljavanje za nastavak obrazovanja;

- negovanje duha tolerancije i otvorenosti prema drugim civilizacijskim modelima.

Zadaci

Razvijanje jezičkih sposobnosti radi boljeg razumevanja usmenih i pismenih iskaza, usmenog i pismenog izražavanja, prevođenja sa ciljnog na srpski (maternji) jezik i sa srpskog (maternjeg) na ciljni jezik.

Sticanje eksplicitnih znanja o jezičkom sistemu ciljnog jezika i razvijanje sposobnosti uočavanje jezičkih zakonitosti.

Sticanje humanističkog obrazovanja i upoznavanje sa najznačajnijim pravcima i književnim ostvarenjima datog govornog područja.

Sticanje navike samostalnog čitanja na ciljnom jeziku.

Razvijanje intelektualnih sposobnosti, opšteg obrazovnog i kulturnog nivoa i podsticanje kritičkog mišljenja.

Ovladavanje metodama za samostalni rad, proširivanje i usavršavanje stečenog znanja.

Prvi razred

OPERATIVNI ZADACI

Razumevanje govora: razumevanje sagovornika pri komunikaciji u razredu, u razgovoru o temama iz svakodnevnog života i interesovanja učenika; razumevanje kraćih usmenih izlaganja i uputstava.

Page 100: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Usmeno izražavanje: razvijanje sposobnosti usmenog predstavljanja i opisivanja lica, predmeta i događaja; izražavanje ukusa, potrebe, namere, pripadanja, mišljenja.

Razumevanje pisanog teksta i ovladavanje tehnikama čitanja: traženje informacija čitanjem u sebi jednostavnijih i kraćih proznih tekstova; čitanje jednostavnijih poetskih tekstova radi razumevanja osnovne poruke.

Pismeno izražavanje: sastavljanje nezvaničnih pisama (pozivanje, prihvatanje, odbijanje, čestitanje, zahvaljivanje i dr.); opis slike, sastavljanje kraćih jednostavnih dijaloga i pisanje vođenih sastava sa poznatom tematikom.

KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

Predstavljanje (lični podaci, zanimanje, sklonosti, hobiji); izražavanje opšteg stanja, raspoloženja, osećanja, gladi, žeđi, umora, sopstvenih želja.

Pozdravljanje, zahvaljivanje, izvinjavanje, davanje komplimenata, davanje afirmativnog i negativnog odgovora, iskazivanje svog mišljenja, traženje objašnjenja, pomoći.

Identifikovanje i predstavljanje trećeg lica; označavanje i opisivanje osobe, živih bića, predmeta, situacija.

TEMATIKA

Škola (nastavni predmeti, raspored časova, kalendar). Porodica: odnosi između članova porodice i njihove osobine; stanovanje, susreti i odnosi između mladih, slobodno vreme, sport; svakodnevni život, vremenski uslovi i meteorološka prognoza, praznici; opis ljudi (fizičke i karakterne osobine), opis mesta, biljni i životinjski svet.

Školski pismeni zadaci: po dva pismena zadatka u svakom polugodištu. Po jedna pismena provera iz književnosti u svakom polugodištu.

Književnost i lektira: obradi književnosti i lektire posvetiti do 50 časova godišnje prema programu za svaki jezik.

Drugi razred

OPERATIVNI ZADACI

Razumevanje govora: razumevanje sagovornika u razgovoru o aktuelnim temama i savremenim zbivanjima; razumevanje kraćih zvučnih i video zapisa sa poznatom tematikom.

Usmeno izražavanje: sposobnost traženja i davanja saveta i informacija (o sebi, drugima, mestu ili događaju); izražavanje mišljenja, ravnodušnosti i straha, trajanja radnje, mogućnosti i nemogućnosti; pričanje doživljaja ili događaja.

Page 101: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Razumevanje pisanog teksta i ovladavanje tehnikama čitanja: dalje razvijanje sposobnosti uočavanja i razumevanja informacija sadržanih u informativnim tekstovima; uočavanje osnovnih vrednosti jednostavnijih književnih tekstova.

Pismeno izražavanje: sastavljanje zvaničnih pisama (traženje i davanje potrebnih informacija); opis osobe, predmeta ili pejzaža; sastavljanje plana teksta; sastavljanje kratkih i jednostavnih narativnih i deskriptivnih tekstova, pisanje pripremljenog i slobodnog sastava na datu temu sa prethodno obrađenom tematikom.

KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

Izražavanje sklonosti, želja, potreba, namera, planova, zabrane, dozvole ili naredbe, navika; traženje, davanje i prihvatanje saveta.

Izražavanje lepih želja.

Iskazivanje osobina i karakteristika lica i drugih živih bića, predmeta i pojava; brojno i količinsko određivanje.

Snalaženje u prostoru: upotreba prostornih odrednica.

Orijentacija u vremenu u odnosu na trenutak govora ili na neki trenutak u prošlosti.

TEMATIKA

Škola: svakodnevni život i problemi učenika, uspesi i neuspesi, sistem obrazovanja u nas i u zemlji čiji se jezik uči. Porodica: mesto članova porodice u društvenom životu i njihova zanimanja, porodični budžet. Značajni kulturni i istorijski događaji i spomenici (naši i zemalja čiji se jezik uči); tradicija, znamenite ličnosti iz sveta kulture i nauke, putovanja, snalaženje u stranoj zemlji.

Školski pismeni zadaci: po dva pismena zadatka u svakom polugodištu. Po jedna pismena provera iz književnosti u svakom polugodištu.

Književnost i lektira: obradi književnosti i lektire posvetiti do 50 časova godišnje prema programu za svaki jezik.

Treći razred

OPERATIVNI ZADACI

Razumevanje govora: razvijanje sposobnosti razumevanja sagovornika u razgovoru o različitim temama i u prirodnom ritmu; globalno razumevanje kraćih autentičnih zvučnih i video zapisa sa nepoznatom tematikom; globalno razumevanje različitih jezičkih registara.

Usmeno izražavanje: davanje usmenih rezimea o informacijama sa zvučnih i video snimaka o aktuelnim zbivanjima i temama iz svakodnevnog života; usavršavanje samostalnih izlaganja vezanih za poznatu tematiku; opisivanje istorijskog događaja.

Page 102: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Razumevanje pisanog teksta i ovladavanje tehnikama čitanja: Uočavanje i razumevanje informacija (uključujući novinske i stručne), tekstova, kao i vrednosti književnih tekstova i njihovo samostalno interpretiranje; razumevanje književno-naučne terminologije.

Pismeno izražavanje: sastavljanje biografije (razvojni put) i izražavanje određenog zahteva u zvaničnom pismu, pružanje saveta ili garancija, traženje i davanje dozvole; sastavljanje rezimea teksta; opisivanje situacije ili niza radnji u nekom događaju; pisanje slobodnog sastava, prevođenje kraćih tekstova u skladu sa zahtevima programa.

KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

Izražavanje divljenja, žaljenja, straha, pritužbe, zahteva, pretpostavke, sigurnosti i sumnje, neophodnosti i obaveze, dopadanja i nedopadanja, zadovoljstva i nezadovoljstva, intenziteta.

Davanje objašnjenja; prikazivanje odvijanja i ponavljanja radnje.

Orijentacija u vremenu i prostoru, prenošenje tuđih reči.

TEMATIKA

Kultura i civilizacija zemalja čiji se jezik uči: značajni istorijski događaji vezani za društvene promene, društveno-politički sistem, odnosi u savremenom društvu, specifičnosti svakodnevnog života; umetničko stvaralaštvo.

Školski pismeni zadaci: po dva pismena zadatka u svakom polugodištu. Po jedna pismena provera iz književnosti u svakom polugodištu.

Književnost i lektira: obradi književnosti i lektire posvetiti do 50 časova godišnje prema programu za svaki jezik.

Četvrti razred

OPERATIVNI ZADACI

Razumevanje govora: razumevanje sagovornika u razgovoru o raznim temama u prirodnom tempu; razumevanje autentičnih zvučnih i video zapisa sa nepoznatom tematikom.

Usmeno izražavanje: usavršavanje samostalnog usmenog izražavanja; davanje uputstava, usmenih rezimea, argumentovano iznošenje sopstvenih i tuđih stavova i komentara, kao i pretpostavki o budućim događajima.

Razumevanje pisanog teksta i ovladavanje tehnikama čitanja: usavršavanje tehnike informativnog čitanja i neposrednog razumevanja dužih i složenijih tekstova.

Pismeno izražavanje: pisanje curriculum vitae, argumentovano iznošenje mišljenja (uvod, razvijanje ideje, primeri, zaključak); sačinjavanje prikaza i komentara nekog

Page 103: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

događaja uz iznošenje različitih gledišta; pisanje slobodnih sastava (proznih i poetskih u skladu sa sklonostima učenika).

KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

Izražavanje znanja i neznanja, slaganja i neslaganja; davanje i traženje saveta, predloga, obrazlaganje, ubeđivanje.

Traženje ili davanje reči u diskusiji, reagovanje na nečije izlaganje, odobravanje i neodobravanje nečijih postupaka; prigovaranje.

Poređenje i isticanje sličnosti, razlika i suprotnosti.

Izražavanje povezanosti ideja i događaja, njihova uzročno-posledična veza.

TEMATIKA

Kultura i civlizacija zemalja čiji se jezik uči: kulturne ustanove, spomenici, muzička ostvarenja, zaštita prirodnog i kulturnog blaga, naučno-tehnička dostignuća, sredstva javnog informisanja. Predrasude i stereotipi. Zaštita životne sredine.

Školski pismeni zadaci: po dva pismena zadatka u svakom polugodištu. Po jedna pismena provera iz književnosti u svakom polugodištu.

Književnost i lektira: obradi književnosti i lektire posvetiti do 50 časova godišnje prema programu za svaki jezik.

ENGLESKI JEZIK

Prvi razred

(5 časova nedeljno - 185 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Program se nastavlja na gradivo usvojeno u osnovnoj školi, s tim što se koriste modeli obuhvaćeni programom za osnovnu školu i proširuju navedenim oblicima i odnosima.

I. Rečenica

1. Red reči u rečenici

He never returns home from his office before seven o clock.

2. Pogodbene rečenice

a) realne

Page 104: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

If it rains, you will take a taxi. If it rains, take a taxi.

b) potencijalne

If it rained, you would take a taxi.

v) irealne

If it had rained, you would have taken a taxi.

3. Indirektni govor - obnoviti gradivo iz osnovne škole; uvesti indirektan govor sa promenom glagolskog vremena (glagol glavne rečenice u jednom od prošlih vremena).

1) izjave - potvrdne i odrečne rečenice

"I will come tomorrow". He promised (that) he would come the next day. "We do not like ice-cream". They said (that) they did not like ice-cream.

b) molbe, zahtevi, naredbe

"Pass me the salt". He told me to pass him the salt.

"Shut the window, please". She asked me to shut the window.

"Will you lend me the book?" I asked him to lend me the book.

"Don t talk during the class" The teacher told us not to talk during the class.

v) pitanja

- Yes/no pitanja

"Can I help you?" He asked if he could help me.

"Have you seen the film?" They asked me if I had seen the film.

- "Wh" pitanja

"Who went with you?" She asked Mary who had gone with her.

4. Obnavljanje različitih pitanja kroz obradu glagolskih vremena i indirektan govor.

Posebno obraditi:

a) učtiva pitanja

Will you pass me the salt, please? Would you open the window? Can I help you?

Page 105: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

b) učtiva pitanja - idiomatska

Do you feel like (having) a cup of tea? Do you mind if I smoke? Would you mind my Ieaving?

v) pitanja sa predlozima na kraju

Who are you laughing at? What are you talking about? Where is the man from?

g) Question tags - osnovni primeri

II. Imenička grupa

1. Član

a) Određeni član sa gradivnim imenicama, godišnjim dobima, obrocima, geografskim pojmovima.

Pass me the bread, please. The winter of 1923 was severely cold. The lunch we were invited to yesterday was delicious.

the Netherland, the Federal Republic of Yugoslavia, the Sudan

b) neodređeni član sa izrazima za meru, vreme, količinu i u uzvičnim rečenicama

50 miles an hour, a hundred, three times a week, such a pretty dress. What a day! You are a little late.

2. Imenice

a) ponoviti građenje pravilne i nepravilne množine

b) brojive i nebrojive imenice

v) imenice sa glagolom u množini - people, public, cattle, audience

g) imenice sa glagolom u jednini - news, information, furniture

d) imenice koje imaju isti oblik u jednini i u množini - fish, deer, swine, sheep.

3. Zamenice

uzajamno povratne - each other, one another

They seem to like each other very much. They said good bye to one another and went home.

4. Pridevi

Page 106: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pravi pridevi, participski pridevi, kvantitativni pridevi: little, few, plenty of, a great deal of

There s little buttter left. He shows a great deal of interest in what we are doing. I have got few coins only.

5. Brojevi

multiplikativi; decimalni brojevi; razlomci; označavanje nule u različitim kontekstima; četiri računske radnje.

III. Glagolska grupa

1. Obnavljanje i sistematizacija glagolskih vremena:

Proširiti upotrebe glagolskih vremena:

a) The Present Simple Tense

- za planiranu buduću radnju (vezanu za red vožnje ili događaje u kalendaru)

We leave London at 10 a.m. next Tuesday and arrive in Paris at 10 o clock p.m.

b) The Present Continuous Tense

- za konačne dogovore u bliskoj budućnosti

I am meeting my boyfriend tonight.

- sa prilogom always za učestalu radnju

Tom is always going away for weekends.

v) Be going to - za izražavanje namere i verovatnoće

She is going to study the English language and literature.

g) Future Simple Tense - za predviđanje i odluke

I like this dress. I will buy it right now.

d) The Present Perfect Tense sa lately, recently, often, seldom

I have recently received a call.

Obraditi sledeća vremena:

a) The Present Perfect Continuous Tense

Page 107: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

I have been waiting for you for half an hour.

b) The Past Perfect Tense (sa before, after, when, but)

They had already left when he came.

2. Konstrukcija "used to" i "would" + infinitiv za iskazivanje uobičajene radnje u prošlosti

He used to sit in front of his house and watch the people passing by. He would often tell us about his life.

3. Pasivne konstrukcije: navođenje utvrđenjih činjenica, slučajevi kada je vršilac radnje nepoznat (nije značjan za značenje rečenice) i sa direktnim i indirektnim objektom.

The door was locked. Oxygen is found in the air. I was given a book. A book was given to me. The business has been taken over by a new company.

4. Slaganje vremena - radnja istovremena sa radnjom u glavnoj rečenici, radnja koja joj prethodi i radnja koja sledi.

He knew he was late. He knew he had been late. He knew he would be late.

5. Gerund - obnoviti upotrebu gerunda i obraditi sledeće upotrebe:

a) posle predloga

He left without saying good bye.

b) posle sledećih glagola: mind, enjoy, prefer, start

6. Predlozi za vreme i mesto: in, at, on, for, during, while,

7. Prilozi - vrste, građenje i mesto priloga i priloških odredaba u rečenici.

He usually gets up very late. We have already done it. He arrived yesterday.

Poređenje priloga

He went farther than other explorers. He ran fastest of all.

IV. Ortografija

Interpunkcija. Podela na slogove. Pisanje velikog slova.

V. Leksikologija

Građenje reči. Prefiksacija. Sufikacija.

Page 108: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- građenje imenica od glagola sa sufiksima: -ment, -ion, -tio, -ance

- građenje negativnih prideva sa osnovnim prefiksima: un-, in-, dis- itd.

VI. Leksikografija

Struktura i korišćenje dvojezičnih rečnika

Lektira - izabrani odlomci iz dela

1. Jack London: White Fang

2. George Eliot: The Mill on the Floss

3. Ernest Hemingway: The Old Man and the Sea

4. American poetry: E. Dickinson, R. Frost, C. Sandburg (pesme po izboru)

5. Somerset Maugham: Short Stories - Mabel (u celini)

Drugi razred

(5 časova nedeljno - 175 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Utvrđivanje poznatih jezičkih struktura i proširivanje novim modelima i oblicima.

I. Rečenica

1. Red reči u rečenici. Glavna i zavisna rečenica (obnoviti pravilo o slaganju vremena). Mesto indirektnog i direktnog objekta u rečenici.

2. Negacija sa negativnim veznicima

He is neither intelligent nor talented. Neither am I.

3. Question tags - složeniji primeri

I am older than you, aren’t I? Let’s read aloud, shall we?

II. Imenička grupa

1. Član

a) određeni - generički

Te horse was replaced by machines.

Page 109: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

b) neodređeni - generički

A lion is an animal.

b) izostavljanje člana ispred gradivnih i apstraktnih imenica

g) određeni - ispred imena institucija, hotela, prodavnica, u priloškim frazama, ispred konkretno upotrebljenih gradivnih i apstraktnih imenica

I went to the grocer’s. They stayed at the Moskva. He is in the living room.

d) izostavljanje člana ispred nekih institucija, geografskih imena, titula itd.

Lake Ohrid, General Lee i dr.

2. Imenice

a) množina imenica stranog porekla

datum/data, phenomenon/phenomena

b) rod imenica

v) imenice upotrebljene kao pridevi

the morning train, the five shilling coin

g) složene imenice

3. Genitiv

a) za rastojanje - a mile’s walk

b) za vreme - an hour’s programme

4. Zamenice

a) pokazne - the former, the latter, the last

b) neodređeno ONE

v) povratne (i za naglašavanje)

He cut himself. He did it himself.

g) odnosne

My brother, who is an engineer, lives abroad.

Page 110: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

d) prisvojne

I think this will be yours.

đ) određeno IT

When did you see the film? I saw it yesterday.

5. Kolokacije sa glagolima DO i MAKE (to make a decision, itd.)

6. Brojevi - upotrebljeni sa članom da pokažu vremenski period: in the forties...

III. Glagolska grupa

1. Obraditi sledeća vremena:

The Future Perfect Tense

She will have finished her essay by tomorrow evening.

The Future Continuous Tense

This time next year I shall be studying law.

The Past Perfect Continuous Tense

I had been collecting the material for three years before I started.

2. Obnoviti indirektni govor i proširiti sledećim uvodnim glagolima; complain, suggest, advise, recommend, apologise itd.

3. Pasiv

a) sa frazalnim glagolima

The child was not well brought up.

b) sa promenom konstrukcije

He is thought to be (to have been) the best singer in our country.

4. Causative HAVE/GET

I will have the table reserved.

5. Gerund - obnoviti već obrađene upotrebe i obraditi upotrebe posle idioma i sledećih glagola: prevent, avoid, risk, deny, excuse, suggest, keep

Page 111: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

She couldn’t help crying when she saw the accident.

Try to avoid travelling in the rush hour.

6. Infinitivi

a) Infinitiv prezenta posle sledećih glagola: agree, offer, decide, promise, hope, manage itd.

As it was late, we decided to take a taxi. We decided not to go.

b) Akuzativ sa infinitivom posle glagola: want, ask, expect, help, would like, would prefer itd.

Do you want me to read the text? He would like me to come.

v) Glagoli koje prati infinitiv sa "to“ ili bez "to“

g) Razlika u upotrebi gerunda i infinitiva posle određenih glagola: remember, stop itd.

7. Sadašnji particip

a) u relativnim rečenicama

The man standing in front of the shop window is my brother.

b) u vremenskim rečenicama

While reading the book you should pay attention to the author’s style.

8. Konjunktiv prošli

I wish I knew his name. If only he had not drunk so much last night.

9. Modalni glagoli can, may, might, must sa infinitivom prezenta i infinitivom perfekta za izražavanje mogućnosti, verovatnoće, izvesnosti i zaključaka u vezi sa sadašnjim i prošlim događajima.

He can speak several foreign languages. He may come tomorrow. He must be tired. He might not have known about it. We could have gone to the cinema. He must have finished his homework.

10. Predlozi uz prideve i glagole: in, at, on, about, with itd.

He is upset about it. He insists on going there.

11. Prilozi

Page 112: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

a) prilozi koji imaju obllik prideva

He works hard. He came home late.

b) prilozu na -ly kod kojih je promenjeno značenje

I can hardly understand what you want. I haven’t seen him lately.

IV. Leksikologija

Građenje složenica i deminutiva. Osnovno i prenosno značenje reči. Proširiti listu sufiksa i prefiska.

V. Leksikografija

Struktura i korišćenje jednojezičnih rečnika.

Književnost - izabrani odlomci iz dela

1. Geoffrey Chaucer: The Canterbury Tales (General Prologue)

2. An old ballad: Robin Hood and Alan-A-Dale

3. William Shakespeare: The Merchant of Venice (The Quality of Mercy), As You Like It (The Seven Ages of Man), Romeo and Julliet, Hamlet, Sonnet 18.

4. S.T. Coleridge: The Ancient Mariner of Kubla Khan

5. William Wordsworth: Poems

6. Romanticism: Byron, Shelley, Keats

Lektira - J. Austen: Pride and Prejudice

Treći razred

(5 časova nedeljno - 180 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

I. Rečenica

A) Prosta rečenica

1. Oblici koji imaju funkciju izjave

I have been studying for two hours.

Page 113: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

2. Oblici koji imaju funkciju pitanja

You promise?

3. Obllici koji imaju funkciju naredbe

Go away.

4. Oblici koji imaju funkciju usklika

What a day!

B) Složena rečenica

1. Imenske rečenice

I told him what I thought about it.

2. Relativne rečenice

a) restriktivne

The girl that I was telling you about is just coming.

b) nerestriktivne

London, which is the capital of the country, is a huge city.

3. Priloške (adverbijalne) rečenice:

a) za način i poređenje

She looked at me as if she did not know me.

b) za mesto

He went where he planned.

v) za vreme

I will come as soon as I have finished.

g) namerne

He shouted so that I might hear him.

d) uzročne

Page 114: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

He did not come to school since he was ill.

đ) pogodbene

Should you play the piano, things would be different.

I will help you provided you bring the material.

4. Indirektni govor - proširiti listu uvodnih glagola i obraditi primere kod kojih nema promene vremena u sporednoj rečenici:

"I would tell you if I could". She said she would tell us if she could.

II. Imenička grupa

1. Imenice

a) dvostruki genitiv

I read all the works of Wordsworth's.

b) imenice koje imaju dve množine - index - indexes/indices

v) pluralia tantum

The police are coming to the place of accident.

g) slaganje zbirnih imenica sa glagolom

Our national team represents the country at the Olympic Games.

Our national team are playing well.

d) konverzija imenice u glagol i obratno: record

2. Zamenice

a) upotrebljene bezllično - one, you, we, they

One should always be punctual.

b) the same - anaforična upotreba

He went out and I did the same.

v) IT za naglašavanje - It was my brother who helped me.

III. Glagolska grupa

Page 115: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

1. Glagoli - onoviti glagolska vremena i obraditi sledeća:

a) The Future Perfect Continuous Tense

By the time you leave I shall have been waiting for him a whole hour and that's really much too long.

b) specijalne upotrebe glagola be i have

He is to stay here till we return. She is to be married next month.

He had his fruit stolen before he had a chance to pick it. I'll have you driving in three days.

v) specijalne upotrebe shall, should i will, would

They shall not pass. She advised that we should keep the gate locked. An Englishman will usually show you the way in the street.

g) Konjunktiv sadašnji - Long live the queen. God bless you.

They suggested that each competitor be given a prize.

d) obnoviti i proširiti upotrebe aktivnih i pasivnih oblika gerunda, participa i infinitiva.

2. Prilozi

Proširiti listu priloga intenzifikatorima utterly, absolutely, extremely itd.

IV. Leksikologija

Građenje reči

a) građenje imenica pomoću prefiksa: co-, in-, dis-, un-, re-, over-, under-

b) građenje imenica pomoću sufiksa: -ation, -ness, -ship, -dom, -ment

v) građenje prideva pomoću sufiksa: -less, -ful, -ive, -able, -ish, -y

g) dvočlani glagoli

I could not make out what they were saying.

d) kompozicija kao proces građenja složenica - motorcycle

V. Fonologija

1. Akcenat - pomeranje akcenta pri promeni vrste reči: RE-Cord - reCORD

Page 116: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

2. Intonacija - intonacija izjavnih i upitnih rečenica

VI. Leksikografija

Rečnici izgovora, sinonima, sintagmatski, ortografski, frazeološki - struktura i korišćenje.

Književnost - izabrani odlomci iz dela

1. Edgar Alan Poe: The Raven, Tell Tale Heart

2. Alfred Tennyson: The Lady of Shalott

3. Robert Browning: Meeting at Night

4. Charles Dickens: Great Expectations

5. W.M. Thackeray: The Vanify Fair

6. D.H. Lawrence: Sons and Lovers

7. O.Wilde: The Importance of Being Earnest or The Picture of Dorian Gray

Lektira: - Ettiily Bronte: Wuthering Heights

Četvrti razred

(5 časova nedeljno - 160 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

I. Rečenica

A) Prosta rečenica

1. Delovi rečenice

a) subjekat - vrste reči koje mogu biti u funkciji subjekta: imenica, zamenica, infinitiv, gerund, fraza, rečenica

Mary is my friend. He is tall. Talking is tiring. What you think does not interest me.

b) objekat - vrste reči koje mogu imati funkciju objekta rečenice - imenica, glagolska imenica, infinitiv, zamenica, gerund, rečenica

Tell me what you have been doing. He was tired of talking.

B) Složena rečenica

Page 117: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

1. Obnoviti određene vrste rečenica.

2. Rečenice sa rather, rather than, sooner than

I'd rather walk than go by tram.

3. Uporedne rečenice sa as, than, so as, as...as

He won again, as he often does.

4. Dopunske rečenice sa although, no matter

No matter what you say, I will do it my way.

5. Hipotetične rečenice

If I were you I would do it differently.

Red reči u rečenici

Inverzija posle not, none, never, often, not only, little

Not only was he surprised, he was shocked. Never would I do such a thing.

II. Imenička grupa

1. Imenice

Imenice sa dva oblika množine koje različito znače - genuses/genii.

III. Glagolska grupa

1. Glagoli - obnoviti glagolska vremena.

2. Prilozi

a) absolutely, fortunately, certainly

I was certainly happy to hear that. Unfortunately he did not manage to jump over.

b) Distribucija priloga also, just, even, only

Only two people were sitting on the bench. He knew that only. They were here, only I did not know.

IV. Fonologija

1. Akcenat kod emfatičke upotrebe pomoćnih glagola:

Page 118: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

DO tell me the truth.

2. Jednostruki i dvostruki naglasak

the BLACK bird - the BLACK BIRD

3. Osnovni elementi intonacije rečenice. Ritam.

V. Leksikologija

Idiomi i frazeologizmi

Poslovice

VI. Leksikografija

Enciklopedijski rečnici (rečnik kulturoloških, lingvističkih i drugih termina); leksikoni.

Književnost - izabrani odlomci iz dela

1. William Butler Yeats: Poems

2. George Bernard Shaw: Pygmalion

3. John Galsworthy: The Forsyte Saga

4. James Joyce: The Portrait of the Artist as a Young Man,

The Dead, Ulysses (izbor)

5. Virginia Woolf: Mrs Dalloway

6. T.S. Eliot: Poems

7. William Faulkner: Light in August or The Sound and the Fury

8. Modern American Drama

E. O'Neil: Long Day's Journey into Night

T. Williams: The Glass Managerie or A Cat on a Hot Tin Roof

A.Miller: Death of a Salesman

E. Albee: Who's Afraid of Virginia Woolf

Obraditi dve od predloženih drama

Page 119: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Lektira - G. Orwell: Animal Farm.

NEMAČKI JEZIK (I Strani jezik)

Prvi razred

(5 časova nedeljno - 185 časova godišnje)

Jezički sistem i civilizacija - 135 časova godišnje

SADRŽAJI PROGRAMA

Imenice - rod imenica. Određivanje roda imenica:

a) po nastavcima,

b) po značenju.

Iste imenice različitog roda i razlilčitog značenja (der Erbe, das Erbe; der See, die See). Deklinacija imenica. Determinativi - oblici i upotreba. Neodređeni član (ein, eine, ein), određeni član (der, die, das, die), nulti član, pokazni determinativ (der, die, das, die, dieser, jener, solcher, solch ein, derselbe, dieselbe dasselbe; derjenige, diejenige, dasjenige; diejenigen); neodređeni deteminativi (ein, eine, ein, kein, keine, kein; keine; jeder, jede, jedes; alle); prisvojni determinativi (mein, meine, mein; meine; dein, sein, ihr, unser, euer, ihr); Upitni determinativ (was für, walcher, welche, welches; welche).

Zamenice - sistematizacija ličnih zamenica. Sistematizacija relativnih, pokaznih, prisvojnih, upitnih i neodređenih zamenica.

Pridevi - atributivna i predikativna upotreba prideva (die schöne Frau; Diese Frau ist schön.).

Deklinacija prideva: a) posle određenog člana; b) posle neodređenog člana, v) bez člana.

Komparacija prideva. Pozitiv: Eva und Anna sind gleich jung. Eva ist so (ebenso/genauso) jung wie Anna. Komparativ: Anna und Karia sind nicht geich alt. Eva ist jünger als Maria. Superlativ: Maria ist das älteste Mädchen in der Klasse. Maria ist am älteste.

Opisna komparacija uz pomoć partikula, sehr, besonders, höchst, äubßerst i sl. (eine sehr schwere frare, besonders la rweiliger Film).

Prilozi - posebno obratiti pažnju učenika na upotrebu hier i her (Komm mal schnell her! Neulich fiel meine Schwester die Treppe hinunter).

Page 120: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Predlozi - sa genitivom, dativom, akuzativom; posebno sa dativom i akuzativom. Kada upotrebiti dativ, a kada akuzativ?

Glagoli - pomoćni glagoli, modalni glagoli, refleksivni slabi, jaki, nepravilni. Vremena: prezent, preterit, perfekt, pluskvamperfekt, futur I; tvorba i upotreba. Imperativ.

Konjunktiv II pomoćnih i modalnih glagola i njegova upotreba (Könnten Sie mir helfen?, Ich hätte gern eine Tasse Tee., Wenn ich Geld hätte, würde ich nach Mexiko reisen).

Pasiv: Vorgangspassiv - tvorba i upotreba. Zustandspassiv. Razlika u upotrebi (Der Baum wird gefällt. Der Baum ist gefällt.)

Sintaktičke strukture

Vremenske rečenice - radnja vremenske rečenice odigrava se istovremeno sa radnjom glavne rečenice (während, solange, seitdem): Während er bei uns wohnte, hatte er kein Auto. Solange ich ihn kenne, sammelt er Briefmarken. Seitdem er in einem Reisebüro arbeitet, lernt er fleibig Deutsch.

- Radnja zavisne rečenice dešava se pre radnje glavne rečenice (nachdem, als; slaganje vremena): Sie kam zu uns, als Helga schon weggegangen war. Nachdem sie geheiratet hatte, zog sie zu ihreh Schwiegereltern um.

- Radnja zavisne rečenice dešava se posle radnje glavne rečenice (bis, bevor, ehe): Du mußt hier bleiben, bis Hubert aus der Schule kommt. Bevor du antwortest, sollst du noch überlegen.

Dopusne rečenice (obwohl, obschon): Obwohl man ihn gewarnt hatte, ging er doch hin. Mogućnost zamene zavisne rečenice participskom frazom: Obwohl schwer verletzt, wollte er nicht ins Krankenhaus gehen.

Upitne rečenice i odgovori na njih. Kannst du den Koffer allein tragen oder brauchst du meine Hilfe? - Ich schaffe es schon allein. Haben Sie den Film noch nicht gesehen? - Doch, ich habe ihn vorgestern gesehen.

Indirektna pitanja. Ich weiß nicht, wann er kommt. Ich möchte wissen, ob er kommt.

Negacija. Upotreba negacije nicht i kein. Proširivanje liste odričnih reči, pre svega priloga i partikula: nirgends, nirgendwo, nirgendwohin, gar nichth i sl. Ich kann das gar nicht erlauben. Es ist nirgendwo schöner als zu Hause. Er kann den Schlüssel nirgends finden. Ich werde das niemals sagen.

Infinitiv sa zu uz neke glagole i izraze: sie braucht nicht zu schreiben. Das ist leicht zu erklären. Ich habe etwas zu sagen. Ish habe keine Lust /keine Zeit/ keinen Wunsch ins Konzuert zu gehen.

Leksikologija

Page 121: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Tvorba reči, pre svaga složenica (imenica i prideva) prefiksacija glagola, izvođenje imenica i prideva pomoću sufiksa: Schulzimmer, Klassenlehrer, umfangreich, nachgeben, erhalten, Freiheit, Bildung, Mannschaft, mathematisch, täglich.

- Sinonimi, homonimi i antonimi.

- Fraze i leksikalizovani spojevi reči:

Abschied nehmen, in Bewegung setzen, zu Ende bringen, mit Ach und Krach.

Sistematizacija fonetsko-ortografskih pravila

- Izgovor: odnos glasova i slova: podela glasova; dužina i kvalitet vokala: diftonzi, akcenat reči; melodija osnovnih tipova rečenica.

- Ortografija: interpunkcija, podela na slogove; pisanje velikog početnog slova (Pravopis od 31. avgusta 1998.).

Rečnici: dvojezični i jednojezični i njihovo korišćenje.

Civilizacija. Geografski položaj Nemačke. Nemačka pre i posle ujedinjenja. Podela na pokrajine. Kratak osvrt na istorijske, lingvističke, folklorne i gastronomske razlike među pokrajinama. Život mladih u Nemačkoj.

Književnost i lektira - 50 časova

Erich Kästner: Der kleine Grenzverkehr

Michael Ende: Die unendliche Geschichte (odlomak)

Peter Härtling: Benn liebt Anna

Peter Bichsel: Kindergeschichten

Franz Hohler: Erzählungen

Cristine Nöstlinger: Die Ilse ist weg

ili neki drugi savremeni pisac po izboru učenika ili nastavnika.

Drugi razred

(5 časova nedeljno - 175 časova godišnje)

Jezički sistem i civilizacija - 125 časova

Sintaktičke strukture

Page 122: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Kazivanje radnji i stanja u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti

- Perfekt modalnih glagola:

Er hat unbendingt kommen wollen/müssen. Du hast ihm schreiben sollen. Ali i kao glagol samostalnog značenja: ich habe das gewollt.

- Stanje realizovano u prošlosti (perfekt pasiva radnje):

Das Museum ist vor Jahren gebaut worden. Er ist darüber niemals gefragt worden.

- Pasiv stanja u prezentu i preteritu:

Das Auto ist schon efkauft. Sie ist in Nisch geboren.

Valentnost glagola i rečenični modeli

- Pojam valentnosti i vrste zavisnih elemenata. Dopune i dodaci.

- Formiranje osnovnih modela prostih rečenica sa ukazivanjem na broj i oblik neophodnih dopuna glagola u prediktu (subjekt: subjekt i objekt, subjekt i dopuna za mesto i pravac; objekt u dativu i akuzativu: predloški objekt):

Das Kind weint. Sie verkaufen Bücher. Wir reisen aufs Land. Wir rechnen mit dir. Sie freuen sich auf die Ferien.

Neupravni govor

- Za istovremenost (konjunktiv prezenta i preterita):

Sie behauptet, sie fühle sich besser. Sie behauptet, daß sie sich besser fühle.

- Za radnju koja se desila pre trenutka govora (konjuktiv perfekta ili pluskvamperfetka):

Er sagt, er habe/hätte das Telefon nicht gehört. Er sagt, daß er... gehört habe/hätte.

- Za radnju koja se odigrava posle trenutka govora (konjuktiv futura ili würde + infinitiv).

Sie versprechen, sie werden/würden/ uns bald besuchen. Sie versprechen, daß... besuchen werden/würden.

Kondicionalne rečenice

- Potencijalne (preterit konjuktiva ili würde +infinitiv; sa ili bez wenn):

Ich würde dir gerne schreiben, wenn ich deine Adresse wüßte. Wüßte ich deine Adresse, würde ich dir gerne schreiben. Ich wäre glücklich, wenn ich das Geld hätte.

Page 123: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Irealne (pluskvamperfekt konjuktiva).

Wenn sie das gewußt hätte sie sofort gekommen. Hätte sie das gewußt, wäre sie sofort gekommen.

Namerne rečenice (datim, daß, um+zu = infinitiv).

Er blieb bei ihr, damit sie nicht allein warten muß. Gib acht, daß du dich nicht in den Finger schneidest. Sie stand auf, um den Gast zu begrüßen.

Načinske rečenice (indem, ohne daß, ohne + zu + infinitiv, statt + zu + infinitiv, statt daß).

Er half ihr, indem er das Geschirr spülte. Sie verließ uns, ohne, daß sie etwas sagte/ohne etwas zu sagen. Statt zu weinen, lachte sie.

Komparativne rečenice (so wie, als, je... desto/um ... so):

Sie sieht so aus, wie du sie beschrieben hast. Sie sieht älter aus, als du sie beschrieben hast. Ja länger sie warteten, desto mehr froren sie.

Komunikativne funkcije rečenica

Izražavanje kvaliteta i kvantiteta

- Komparacija prideva uz pomoć partikula i drugih prideva: sehr hübsch, furchtbar langweilig; äußerst spannend; bei weitem das beste; das allerschönste.

- Apsolutni komparativ i superlativ:

eine längere Reise; ein älterer Herr; eine jüngere Dame; mit bessten Empfehlungen; herzlichste Glückwünsche; liebste Mutti.

Formulacije na početku i na kraju privatnog pisma.

- Brojne imenice; osnovne mere i oblik imenica uz oznake mera i količina. das Tausend, die Million, das Drittel, die Hälfte: zehn Kilo Zucker, ein Liter frische Milch, zwei Mater fünfzig lang (2,50 Meter), 600 Gramm Fleisch, eine Tasse Tee, ein Glas helles Bier.DM 16,90 (sechzehn Mark neunzig).

Negacija (keinesfalls, keinswegs, weder...noch).

Das ist keinsefalls/auf keinen Fall die richtige Antwort. Sie kann weder lesen noch schreiben.

Sistematizacija kategorija kojih nema u srpskohrvatskom jeziku ili se bitno razlikuju

- Infinitivske rečenice sa zu, um + zu, ohne + zu, statt + zu i ekvivalenti u sprskohrvatskom jeziku;

Page 124: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Er flüsterte mir etwas zu, um mich zu ermutigen. Statt zu schweigen, sagte sie ihm alles.

- Jednostruka negacija u nemačkom prema višestrukoj u srpskohrvatskom jeziku.

Sie wird weder schreiben noch anrufen. Ona neće ni pisati ni telefonirati.

Leksikologija

Građenje složenica tipa: imenica + imenica, pridev + imenica; prefiksacija glagola i prideva; imenice izvedene sufiksima -er, ung, in; deminutivi:

Handschuh, Tischlampe, Schnellzug, Wildente; anerkennen, vergolden, erleben, entstehen, avertrauen; unmöglich, antifaschistisch, uralt; Sänger, Lehrer, Käufer, Lehrerin, Arztin, Heizung, Einführung; Männlein, Köpfchen, Büchlein.

Značenje reči (osnovno i preneseno).

Leksikografija

Struktura jednojezičnih rečnika i služenje njima.

Književnost i lektira

Germansko pesništvo (750-1250).

Počeci. Uloga manastira. Književnost na nemačkom i latinskom jeziku: Junački ep. Dvorski roman: Minnesang. Meistersang.

Lektira

Nibelungenlied (Pevanje prvo)

Humanizam i reformacija. Istorijske i društvene prilike. Odjeci u književnosti. Martin Luter. Seljački rat. Knjige za narod (Historia von D. Johann Fausten).

Književnost do baroka (1600-1720)

Istorijski uslovi. Tridesetogodišnji rat (1618-1648) i njegove posledice. Kultura baroka. Stilska obeležja. Norme književnog stvaralaštva. Poetika.

Lektira

Hans Jakob Christoph von Grimmelshausen: Der abentheurliche Simpmlicissmus - Teutsch (odlomak individualne svesti). Leibniz. Kant. Gottschied i Švajcarci - polemika. Potiskivanje francuskog uticaja. Lesing i nemačko pozorište.

Lektira

Gotthold Ephraim Lessing: Fabeln (Herkules)

Page 125: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Emilia Galotti (odlomak)

Georg Christoph Lichtenberg: Aphorismen (Izbor)

Sturm und Drang (1767-1785). Nadindividualno i individualno. Bunt protiv društvenih i estetskih normi. Nove estetske pozicije. Uticaj Šekspira. Ulazak u evropsku književnost.

Lektira

Johann Wolfgang Goethe: Willkommen und Abschied. Mailied. Auf dem See. Prometheus. Ganymed. Klaggesang von der edlen Frauen des Asan Aga.

Die Leiden des jungen Werthers (odlomak)

Matthias Claudius: Abendlied

Friedrich Schiller: Die Räuber (odlomak)

Treći razred

(5 časova nedeljno - 180 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Sintaksičke strukture

Nominalne fraze sa imenicom kao jezgrom i zavisnim elementima (članom, zamenicom, pridevom, imenicom u genitivu ili s predlogom); raspored elemenata unutar te fraze:

meine älteren Brüder, welcher unangeneheme Zufall, altes Brot, das gekochte Ei, der Wagen unseres Direktors, die Fahrt durch den Tunnel, der Besuch bei dir.

Zameničke fraze sa samostalno upotrebljenom zamenicom kao jezgrom (lične zamenice, jemand, niemand, nicht, etwas).

er als Direktor, jemand von euch, du in der letzeten Bank, niemand aus Sarajevo, etwas Neues, nichts Gutes, wir Jugoslawen.

Participske fraze atributska i adverbijalna funkcija, raspored zavisnih elemenata; ekvivalenti u sprkohrvatskom jeziku:

Von den Kindern verlassen, mußte Martha alles selbst erledigen. Die von ihm gesstellte Frage. Laut stöhnend, machte sie die Augen auf; das lachende Mädchen.

Infinitivske rečenice u funkciji atributa i objekta; raspored zavisnih elemenata unutar njih i ekvivalenti u srpskohrvatskom:

Page 126: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

die Gelegenheit, mit ihm zu reden. Er versucht, die Klingel zu erreichen. Sie behauptet, mit ihrem Mann nie darüber gesprochen zu haben.

Komparativne irealne rečenice: als ob, als wenn, wie wenn, sa izostavljanjem drugog dela veznika:

Sie sieht aus, als ob sie die ganze Nacht nicht geshlafen hätte. Sie sieht aus, als hätte sie die ganze Nacht nicht geschlafen. Er tut so, als ob er alles wüßte.

Komunikativne funkcije rečenica

Izražavanje tuđih sudova i pretpostavki uz pomoć modalnih glagola.

Du kannst das nicht gewesen sein. Sie soll sehr reich sein. Und Sie wollen das gesehen haben! Das dürfe wahr sein.

Kazivanje molbi, zahteva, preporuke i uputstava pomoću konjunktiva:

Würden Sie so lieb sein und... Möchten Sie mir den Zucker reichen! Man nehme 3 x tählich je eine Tablette.

Kazivanje odgovora na postavljena pitanja:

Möchten Sie noch eine Tasse Kaffee? - Ja danke/Danke, ja. Nein, danke schön. Hat er dich eingeladen? Natürlich. /Nicht, daß ich wüßte./ Keine Ahnung. /Es ist leicht möglich./ Ah, was! Hinter dem Schreibtisch. Rechts um die Ecke. Ja, nur geradeaus!

Leksikologija

Strane reči i internacionalizmi: rod i promena: razlike u značenju nekih internacionalizama u nemačkom i srpskohrvatskom jeziku:

Stadion, Party, Job, Chemie, Professor, Akademie, Akademiker, absolvieren, ideal, national.

Skraćenice: rod i promena:

ABS, DDR, LKW, PKW, Foto, Lok, Labor.

Ortografija

Pisanje stranih reči i stepen njihove ortografske asimilacije.

Büro, Cafe, Kaffee, Boiler, campen, flirten, Friseur/Frisör.

Leksikografija

Specijalizovani rečnici; rečnik izgovora, rečnik u slikama, pravopisni rečnik, etimološki rečnik, rečnik sinonima, frazeološki rečnik.

Page 127: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Književnost i lektira

Vajmarska klasika. Nove stilske koncepcije. Odjeci francuske revolucije. Antički uzori. Humanizam. Idealizacija. Harmonija i mera. Između klasike i romantizma.

Lektira

Johan Wolfgang Göethe: Wandrers Nachtlied. Ein gleiches (Wandrers Nachtlied). An den Mond. Grenzen der Menschheit. Das Göttliche. Der Gott und die Bajadere. Selige Sehnsucht. Urworte. Orphisch. Früh, wenn Tal, Gebirg und Garten. Iphigenie auf Tauris (odlomak), Faust I; Friedrich Schiller: An die Freude

Hyperion oder Der Ermit in Griechenland (odlomak)

Romantizam (1798-1835). Osnovne karakteristike. Dominantne teme i forme izražavanja. Romantičarska ironija. Odnos prema narodnom stvaralaštvu. Saradnja Jakoba Grima i Getea sa Vukom Karadžićem.

Lektira

Joseph von Eichendorff: Aus dem Leben eines Taugenichts (odlomak)

Između romantizma i realizma

Politička i kulturna zbivanja. Mlada Nemačka. Politizacija književnosti.

Lektira

Heinrich Heine: Loreley. Die schlesischen Weber. Das Fräulein stand am Meere; Georg Büchner: Dantons Tod (odlomak)

Nemačka književnost u razdoblju realizma. Između romantizma i naturalizma (1884-1897). Političke prilike. Reakcija i Bizmarkova politika. Uspon društvenih i prirodnih nauka. Stilske odlike realizma. Poetski realizam.

Lektira

Fridrih Hebbel: Herbstbild

Conrad Ferdinand Meyer: Der römische Brunnen

Theodor Storm: Die Standt

Der Schimmelreiter (odlomak)

Gottfried Keller: Romeo und Julia auf dem Dorfe (odlomak)

Wilhelm Busch: Humor

Page 128: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Četvrti razred

(5 časova nedeljno - 160 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Sintaksičke strukture

Valentnost imenica i prideva:

die Suche nach, die Hoffnung auf, die Rede von; arm an, zufrieden mit, eifersüchtig auf, vereit zu.

Pridevske fraze: raspored zavisnih elemenata unutar njih:

dem Vater ähnlich, zwei Meter lang, fleißiger als du, zu laut, höchst interessant.

Glagolske grupe koje se sastoje od funkcionalnog glagola i imenice s predlogom ili bez njega (Funktionsverbgefüge) i njihova zamena odgovarajućim glagolom:

zur Aufführung bringen - aufführen, zum Ausdruck bringen - ausdrücken, Anklage erheben - anklagen, zu Ende führen - beenden, unter Beweis stellen - beweisen.

Zamenički prilozi (građenje i upotreba):

dabei, dazu, dafür, worauf, wodurch. Woran denkst du? - Ich denke immer daran, daß.

Korelati (es; pokazne zamenice, zamenički prilozi):

Wer wagt es, das zu bestreiten? Du bist also derjenige, der ständig kritisiert! Er wartet immer darauf, daß ihn jemand zum Essen einlädt.

Transformacija aktiv-pasiv:

Die Olympischen Spiele werden vom Staat finanziert. - Der Staat finanziert die olympischen Spiele.

Bezlični pasivi i njihova transformacija u aktiv:

Hier wirg getanzt. - Man tanzt hier.

Upotreba neodređenih zamenica, main, einer, keiner:

Man soll sich nicht aufregen. Einer muß das machen. Keiner wußte die richtige Antwort.

Mesto negacije nicht u rečenici:

Page 129: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Ich habe sie nicht gesehen. Ich habe nicht sie gesehen, sondern... Nicht sie habe ich gesehen, sondern...

Položaj zavisne rečenice u okviru jedne složene rečenice

Oblici atributskih rečenica:

Das Auto, das er gestern gefahren hat, war ein VW. Die Frage, co er kommen wird, erwies sich als überflüssig. Die Tatsache, daß er da war, ändert nichts daran. Er machte den Eindruck, als ob er nichts wußte.

Kondicionalne rečenice sa glagolom sollen:

Sollte das wahr sein, dann sind wir froh. Sollte er anrufen, sage ihm Bescheid.

Posledične rečenice (daß, so daß, als daß):

Er war so taub, daß er keinen Laut hören konnte. Sie setzte sich is die Ecke, so daß sie die Straße beobachten konnte. Es ist zu früh, als daß er schon da sein könnte.

Nemački pasiv - srpskohrvatski refleksiv

Dieses Lied wird gesungen. - Ova se pesma peva.

Es wird behauptet - Tvrdi se.

Warum wird hier nicht gebaut? - Zašto se ovde ništa ne gradi?

Leksikologija

Idiomi i frazeologija (semantičke odlike i prevodljivost na srpskohrvatski; poslovice i izreke).

Polusloženice:

Ost-West - Gerspäche, das Mit-dem-Kopf-durch-die-Wand-Wollen.

Leksikografija

Enciklopedija i leksikoni; opšte enciklopedije, leksikoni pisaca, leksikoni stranih reči, lingvističkih termina.

Književnost i lektira

Naturalizam (1880-1990). Ujedinjenje Nemačke. Preobražaj društva. Privredni uspon. Politička raslojavanja. Počeci moderne književnosti. Centri naturalizma. Značaj prirodnih nauka. Podsticaji iz Francuske, skandinavskih zemalja i Rusije.

Lektira

Page 130: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Gerhart Hauptmann: Bahnwärter Thiel

Pluralizam književnih strujanja na smeni stoleća. U znaku simbolizma. Dekadentnost. Poêgie pure. Bečka moderna. Veliki romanopisci.

Lektira

Friedrich Nietsche: Vereinsamt

Also sprach Zarathustra (odlomak)

Stefan George: Komm in den totgesagten Park; Rainer Maria Rilke: Kindheit, Einsamkeit. Herbsttag.

Der Panther; Die Aüfzeichnungen des Malte Laurids Brigge (odlomak)

Hugo von Hofmannstahl: Ballade des äusseren Lebens. Torzinen über Vergänglichkeit

Tomas Mann: Tonio Kröger. Buddenbrooks (odlomak). Der Zauberberg (odlomak)

Hermann Hesse: Der Steppenwolf, Tagebücher

Decenija ekspresionizma. Osnovna obeležja. Prvi svetski rat i njegovi odjeci u književnosti. Prodor prema novoj estetici. Veza sa slikarstvom. Simultanizam. Ekstaza. Aktivizam.

Lektira

Georg Trakl: Verlärter Herbst. Ein Winterabend. Grodek.

Gottfried Benn: Asterm. Nur zwei Dinge

Alfred Doblin: Berlin Alexanderplatz (odlomak)

Franz Kafka: Der Prozes. Die Verwandlung

Književnost Vajmarske Republike. Neue Sachlichkeit. Nacionalsocijalizam. Književnost u emigraciji.

Lektira

Bertold Brecht: An die Nachgeborenen.

Savremena književnost. Nemačka posle drugog svetskog rata. Raskid sa radicijom. Recepcija stranih književnosti. Književno stvaralaštvo u SR Nemačkoj, Nemačkoj Demokratskoj Republici, Austriji i Švajcarskoj. Grupa 47. Kritički realizam. Angažovana književnost, dokumentarno pozorište. Konkretna poezija. Nova senzibilnost.

Lektira

Page 131: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Wolfgang Borcher: An diesem Dienstag

Günter Eich: Inventura

Paul Celan: Die Todesfuge

Heinrich Böll. Wanderer, kommst du nach Spa...

Günther Grass: Die Blechtrommel (odlomak)

RUSKI JEZIK

(5 časova nedeljno, 185 časova godišnje)

ITALIJANSKI JEZIK (1. strani jezik - I, II, III i IV godina učenja)

CILJ I ZADACI

Cilj nastave italijanskog jezika i civilizacije

Osnovni ciljevi nastave italijanskog jezika u filološkoj gimnaziji jesu: osposobljavanje učenika za uspešnu komunikaciju na italijanskom jeziku; sticanje i produbljivanje poznavanja italijanskog jezika u svim jezičkim veštinama i jezičkim aktivnostima; upoznavanje italijanske kulture i civilizacije; usvajanje osnovnih elemenata filoloških nauka radi osposobljavanja za nastavak obrazovanja.

Zadaci nastave italijanskog jezika i civilizacije

Zadaci nastave italijanskog jezika i civilizacije jesu osposobljavanje učenika da razume italijanski jezik i da taj jezik aktivno koristi. Učenik treba da u što većoj meri ovlada veštinama razumevanja, govorenja, čitanja i pisanja i da se osposobi da uočava jezičke zakonitosti i specifičnosti prisutne u materijalu koji se koristi u nastavi. Učenik treba da stekne svest i saznanja o civilizacijskim specifičnostima Italije, o sličnostima i razlikama koje u pogledu navika, običaja, mentaliteta i institucija postoje kako u okviru Italije tako i u odnosu na našu zemlju.

Značajna komponenta nastave treba da bude i podsticanje učenika na samostalan rad i proširivanje stečenih znanja.

Cilj nastave italijanske književnosti

Cilj nastave italijanske književnosti jeste humanističko formiranje učenika u vaspitnom i obrazovnom smislu, razvijanje njegovog književnog ukusa i stvaranje trajnih čitalačkih navika.

Zadaci nastave italijanske književnosti

Page 132: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Zadaci nastave italijanske književnosti jesu:

- upoznavanje učenika sa najznačajnijim autorima i delima novije italijanske književnosti;

- stvaranje povoljnih uslova za književnu recepciju;

- prepoznavanje, u delima italijanskih pisaca, univerzalnih principa književne umetnosti;

- povezivanje umetničkih i saznajnih dimenzija književnog dela sa znanjima iz drugih oblasti (civilizacija, istorija, umetnosti).

Prvi razred

(5 časova nedeljno - 185 časova godišnje)

JEZIK I CIVILIZACIJA (135 časova)

OPERATIVNI ZADACI

Tokom prvog razreda učenik treba da savlada četiri jezičke veštine na način i u obimu koji su niže navedeni:

Razumevanje govora

Učenik treba da bude u stanju da razume jednostavnu izvornu usmenu poruku (leksički i sintaksički primerenu nivou znanja koji je predviđen za prvu godinu učenja) iskazanu na standardnom italijanskom jeziku i da, pri tome, pokaže globalno razumevanje poruke (da shvati osnovnu informaciju) i selektivno razumevanje (da izdvoji traženu informaciju).

Razumevanje treba da se odnosi na različite vrste kraćih usmenih poruka (kratki dijalog, reklama, kratki informativni bilten - vremenska prognoza, stanje na putevima, najava TV programa, lakši tekstovi popularnih pesama i sl.) snimnjenih sa televizije, radia ili Interneta. Učenik treba da uoči ključne reči i izražajne komponente poruke, a naročito odredbe za iskazivanje različitih odnosa (za vreme, mesto, uzrok, posledicu, način, itd.).

Usmeno izražavanje

Učenik treba da se osposobi da jednostavnim iskazima traži od sagovornika osnovne informacije o njegovom načinu života, o njegovim iskustvima i o njegovoj sredini, kao i da pruži osnovne informacije vezane za svoje navike, svoja iskustva i svoju sredinu. Treba da bude u stanju da postigne osnovne dogovore neophodne za elementarni društveni život.

Razumevanje pisanog teksta

Učenik treba da se osposobi da korektno pročita, ispravno razume i prepriča leksički i sintaksički jednostavne tekstove razne prirode napisane na standardnom italijanskom jeziku. Tekstovi treba da su autentični, ili, prema potrebi, adaptirani u onoj meri koja se smatra neophodnom s obzirom na nivo jezičke kompetencije učenika prve godine.

Page 133: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pisano izražavanje

Učenik treba da se osposobi da napiše svoje lične podatke, da ispravno popuni razne originalne formulare, da napiše kratko neformalno pismo ili e-mail poruku, čestitku, kraći sastav na njemu bliske teme, da izdvoji ključne reči, da pismeno rezimira tekst koji je prethodno detaljno obrađen na času.

KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

Govorni činovi Realizacija govornih činova Pozdraviti Buongiorno! buonasera! ciao! Predstaviti Io mi chiamo... Tražiti od drugoga da se predstavi Come ti chiami? Iskazati fizičke osete Ho fame, ho sete, ho sonno... Obavestiti o mestu stanovanja Abito in via Rossi 4 Izraziti posedovanje La mia penna è qui Postići dogovor Ti va di fare... Uputiti i prihvatiti poziv Vuoi venire a casa mia? Si, volentieri Opisati osobu Marco è alto, ha i capelli rossi ed è simpatico Orijentisati se u prostoru Dov' è via Rossi? Iskazati želju Voglio andare a casa. Izraziti zahvalost Grazie, grazie mille. Obavestiti o vremenu Che tempo fa? Obavestiti o zdravstvenom stanju Come stai? Obavestiti o svojim aktivnostima Questo pomeriggio sono occupata. Obavestiti o datumu i mesecu Quando sei nata? Iskazati suprotno mišljenje A me invece non piace il calcio. Iskazati količinu Ci sono due quaderni, qui. Izdati naređenje Porta qua la sedia!

TEMATIKA

Tematski, nastava jezika i civilizacije treba da obuhvati sledeće sadržaje: porodica (odnosi u porodici), stanovanje, ishrana, opis mesta, škola, slobodno vreme, druženje, muzika, sport, merenje vremena, vremenski uslovi, praznici.

U realizaciji ovog segmenta nastave treba voditi računa da se izbegavaju stereotipi i opšta mesta; aktivnosti treba organizovati uz pomoć izvornih materijala koji će na verodostojan način prikazati svakodnevni život i savremenu civilizaciju Italije.

SADRŽAJI PROGRAMA JEZIKA I CIVILIZACIJE

UVODNI DEO

Abeceda i ortografska pravila. Digrami i trigrami. Grafički znaci "c", "i" i "h".

Diftonzi i triftonzi. Elizija. Krnjenje reči.

Page 134: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Položaj i beleženje akcenta. Intonacija upitnih i izjavnih iskaza.

Morfologija

Član

Oblici određenog i neodređenog člana.

Član spojen s predlozima di, a, da, in, su i con.

Partitivni član kao supletivni oblik množine neodređenog člana (Scè un ragazzo: Ci sono dei ragazzi) i kao oblik za iskazivanje neodređene količine (Desidero del vino).

Upotreba člana uz prisvojni pridev i imenice koje iskazuju blisko srodstvo (Mia madre si chiama Maria, i miei cugini si chiamano Franco e Giorgio).

Imenica

Rod i broj imenica. Nastavci za muški i ženski rod.

Izuzeci u građenju množine imenica. Posuđenice.

Izuzeci u rodu imenice. Rod posuđenica.

Pridev

Vrste prideva.

Morfološke odlike prideva quello, bello i buono .

Nepromenljivi pridevi.

Prisvojni pridevi i pokazni pridevi.

Osnovni brojevi.

Neodređeni pridevi ogni i qualche.

Etnici: najfrekventniji nazivi pripadnika stranih nacija i žitelja značajnijih italijanskih gradova.

Zamenica

Lične zamenice u službi subjekta (io, tu, lui, lei, noi, voi, loro).

Naglašene i nenaglašene lične zamenice.

Povratne zamenice.

Page 135: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Relativna zamenica che.

Neodređene zamenice qualcuno i ognuno.

Prisvojne zamenice i pokazne zamenice.

Upitne zamenice chi? i che? / che cosa?

Glagol

Prezent (presente) triju konjugacija i prezent povratnih glagola.

Prezent modalnih glagola volere, dovere, potere, sapere i nepravilnih glagola: andare, avere, bere, dare, dire, essere, fare, piacere, stare, uscire, venire.

Složene hipotetičke rečenice za iskazivanje realne mogućnosti (periodo ipotetico della reltà) sa prezentom, imperativom i passato prossimo: Se hai finito, esci. Quando torni, chiama Marco.

Imperativo (imperativ; bez oblika za 3. lica množine); odrečni oblik imperativa.

Passato prossimo (prošlo svršeno vreme):

prelaznih i neprelaznih glagola;

povratnih glagola;

nepravilnih glagola.

Osnovne informacije o pasivnoj konstrukciji.

Prilog

Osnovni prilozi i priloški izrazi za određivanje vremena i prostora.

Upitni prilozi: quando?, come?, perchè? dove?

Predlog

Osnovni predlozi: di, a, da, in, con, su, per, tra, fra.

Predlozi: sotto, sopra, davanti, dietro, fuori, dentro.

Rečce

Rečce ci (s priloškom vrednošću) i ne (s partitivnom vrednošću).

Treće lice glagola fare (fa) i passato prossimo.

Page 136: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Sintaksa

Objasniti razliku između stanja, načina i vremena glagola.

Pojam eksplicitne i implicitne zavisne rečenice.

Slaganje određenog i neodređenog člana sa imenicom ili pridevom.

Položaj člana i predloga uz neodređeni pridev tutto.

Slaganje prideva u rodu i broju sa imenicom.

Položaj naglašenih i nenaglašenih zamenica u odnosu na glagol ili glagolsku sintagmu.

Slaganje participa prošlog sa subjektom.

Osnovne informacije o sintaksi predloga i sintaksi člana.

Upotreba rečce ci i ne.

Glagol volere i rečca ci.

Osnovne strukture s infinitovom; implicitna finalna rečenica per + infinitiv).

Najfrekventniji glagoli i njihova rekcija (finire, cominciare, pensare, credere, dire, provare, parlare).

Realna hipoteza (periodo ipotetico della realtà) ca passato prossimo (ili impertivo) i presente.

OSNOVNA ZNANJA O ITALIJI (50 časova)

- Geografske odlike Italije

- Stanovništvo

- Društveno uređenje

- Kratak pregled istorije Italije - od vremena propadanja Rimskog carstva do naših dana

- Velikani italijanske kulture u oblastima: slikarstva, vajarstva, arhitekture, muzike, književnosti, nauke i filma.

Drugi razred

(5 časova nedeljno, 175 časova godišnje)

JEZIK I CIVILIZACIJA (125 časova)

Page 137: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

OPERATIVNI ZADACI

Tokom drugog razreda učenik treba da savlada jezičke veštine na način i u obimu koji su niže navedene:

Razumevanje govora

Učenik treba da bude u stanju da razume izvornu poruku iskazanu na standardnom italijanskom jeziku koja je u određenoj meri leksički i sintaksički složenija. Učenik treba da pokaže globalno i selektivno razumevanje poruke.

Razumevanje se odnosi na raznovrsne usmene poruke čija je dužina primerena složenosti teksta i zadacima koji se postavljaju pred učenika (dijalozi raznog sadržaja, telefonski razgovor, kontakt-emisije, talk-show sa mladim učesnicima, komentar sportskog događaja, razgovor o nekom od problema mladih u Italiji, tekstovi savremenih popularnih pesama i sl.). Učenik treba da uoči ključne reči i izraze prisutne na snimku i da prepozna odredbe za iskazivanje različitih odnosa, kao i da pokuša da prepozna ton kojim je nešto rečeno (da prepozna šalu, prebacivanje, ironiju i sl.).

Usmeno izražavanje

Učenik treba da se osposobi da vodi jednostavan razgovor na italijanskom jeziku, da slobodno postavlja pitanja, da odgovara na pitanja, da daje komentare na predmet razgovora, da ugovara vreme i mesto kakve aktivnosti, da iznese pretpostavku, izrazi sumnju, strah, zebnju, radost, nestrpljenje i sl.

Razumevanje pisanog teksta

Učenik treba da čita, razume i prepričava leksički i sintaksički umereno složene tekstove formalne (adaptirani književni tekstovi) ili neformalne prirode (npr. uputstvo za upotrebu nekog proizvoda, vicevi, stripovi, turistički prospekti, vodiči kroz Italiju, jednostavnije web stranice, itd.) napisane na standardnom italijanskom jeziku. Tekstovi mogu biti adaptirani u onoj meri koja je neophodna s ozbirom na jezičku kompetenciju učenika druge godine.

Pisano izražavanje

Učenik treba da bude u stanju da napiše pismo, čestitku, razglednicu, jednostavniju biografiju i kurikulum, upotrebljavajući pri tom morfološka i sintaksička sredstva s kojima se upoznaje tokom školske godine. Treba takođe da uspe da pismeno rezimira tekst koji je pročitao ili čuo.

KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

Govorni činovi Realizacija govornih činova Istaći zahtev ili želju Voglio farlo! Desidererei andarci con te. Ponuditi nekoga nečim Prendine anche tu. Serviti. Non fare complimenti Govoriti o svojim i tuđim ukusima Mi piace quella gonna. Secondo lui, invece, è troppo corta.

Iskazati osete i strah Sento freddo. Ho paura di prendere un raffreddore

Page 138: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Informisati se o redu vožnje A che ora parte il treno per Milano? Quand'è il volo per Napoli? Il treno delle 2 è in ritardo?

Iskazati svoje mišljenje Secondo me, non è qiusto. Per me va bene.

Opisati osobu ili mesto È un posto carino, Ia sera ci sono tanti giovani, si puo anche ballare.

Dati savet Faresti meglio a pensarci due volte. Prima dovresti informarti per bene.

Izraziti neslaganje Io invece non ci sto. Iskazati zamerku nekome ili nečemu

Hai fatto male a dirglielo. Il film non è per niente interessante.

Dogovarati se Ci troviamo dopo la scuola al solito po sto, oppure facciamo come ieri?

Pripovedati prošle događaje Ieri faceva brutto tempo quando mi sono alzata...

Kupovati Scusi, cercavo dei jeans beige. Ne avrebbe una misura più grande?

Razgovarati o planovima za budućnost Quest'sestate andro in Italia, ci restero un paio di mesi.

Opisati odnos sa nekom osobom

Lei è simpatica, andiamo d'accordo, anche se qualche volta litighiamo per delle sciocchezze.

Komunicirati telefonom Pronto? Ciao, è la terza volta che ti chiamo, perchè non rispondi al cellulare?

TEMATIKA

Tematski, nastava jezika i civilizacije treba da obuhvati sledeće sadržaje: porodica (zanimanja članova porodica, vođenje domaćinstva), ishrana, opis mesta, škola (problemi učenika, sistem obrazovanja, lični stav učenika prema školi), slobodno vreme, druženje, muzika, sport, značajni kulturni spomenici i istorijski događaji, putovanja, snalaženje u stranoj zemlji.

U realizaciji ovog segmenta nastave i dalje treba voditi računa da se izbegavaju stereotipi i opšta mesta; aktivnosti treba organizovati uz pomoć izvornih materijala koji će na verodostojan način prikazati raznovrsnu i dinamičnu stvarnost Italije.

SADRŽAJI PROGRAMA JEZIKA I CIVILIZACIJE

MORFOLOGIJA

Ortografija

Neke pravopisne osobenosti množine imenica (valigia - valigie; pioggia - piogge; camicia - camicie i sl.).

Član

Upotreba člana uz prisvojni pridev, imenicu i opisni pridev (II mio fratello maggiore).

Page 139: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Osnovna pravila o upotrebi člana uz imena gradova i zemalja (Vado a Milano. La mia Roma è cambiata molto. Torno dalla Francia mercoledi).

Imenica

Rod imenice prema značenju.

Imenice bez oblika množine ili jednine.

Množina imenica na -co, -ca, -go, -ga.

Imenice s nastavkom -ista, -tore, -aio; drugi sufiksi za izvođenje imena vršioca radnje.

Imenice centinaio i migliaio i njihova množina.

Alteracija imenica (osnovni sufiksi za augmentativ, pejorativ, deminutiv i hipokoristike).

Derivativni sufiksi za izvođenje reči od imenica.

Pridev

Poređenje prideva: pozitiv, komparativ, relativni superlativ.

Sintetički (organski) oblici komparativa i superlativa (relativnog i apsolutnog) prideva piccolo, grande, buono, cattivo.

Razlika u značenju između analitičkih i sintetičkih oblika komparativa i superlativa (più grande: maggiore; più buono: migliore).

Analitačko građenje superlativa apsolutnog (elativa) pomoću priloga assai, molto, troppo. Sufiks - issimo.

Redni brojevi (1. - 10.); nastavak -esimo za građenje ostalih rednih brojeva.

Prisvojni pridevi altrui i proprio.

Nepromenljivi pridevi.

Manje frekventni etnici i nazivi žitelja značajnijih evropskih gradova.

Osnovni sufiksi za alternaciju prideva.

Derivatni sufiksi i prefiksi za izvođenje imenica i glagola od prideva.

Zamenica

Združeni oblici nenaglašenih ličnih zamenica (prva u službi indirektnog, druga direktnog objekta); povratne zamenice i nenaglašene lične zamenice.

Page 140: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Relativna zamenica cui.

Sintagma član (sa predlogom ili bez njega) + cui sa relativno - posesivnom vrednošću.

Zamenica si i njeno značenje (povratno, bezlično, pasivno).

Rečca ecco i nenaglašene lične zamenice.

Rečce

Rečce ci i ne i nenaglašene zamenice lo, la, li, le.

Rečca ne s priloškom (Ne torno adesso) i zameničkom vrednošću (Marco? Ne parliamo spesso). Rečca ci sa zameničkom vrednošću (Marco? Ci ho parlato ieri).

Glagol

Sadašnje vreme (presente) nepravilnih glagola: salire, spegnere, vincere.

Glagoli porre i trarre i njihove izvedenice; izvedenice od osnove - durre.

Imperativ:

Nepravilni oblici imperatava za 2. lice jednine.

Oblici imperativa za 3. lice množine (učtivo obraćanje).

Imperativ glagola avere, essere, sapere.

Prošlo nesvršeno vreme (imperfetto).

Buduće vreme (futuro) i pogodbeni način (condizionale) glagola s pravilnim i nepravilnim osnovama.

Složena hipotetička rečenica za iskazivanje realne mogućnosti (periodo ipotetico della realtà iskazane prezentom ili futurom).

Prošlo vreme pododbenog načina (condizionale passato).

Konjunktiv prezenta (congiuntivo presente) i prošlo vreme konjunktiva (congiuntivo passato).

Gerundio. Oblici triju konjugacija i nepravilnih glagola.

Struktura stare + gerundio.

Prilog

Page 141: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Građenje priloga pomoću nastavka - mente.

Poređenje priloga. Komparativ i superlativ priloga bene i male.

Građenje superlativa apsolutnog priloga pomoću nastavka - issimo.

Predlog

Značenje i upotreba predloga: contro, dopo, prima, senza, vicino, lontano.

Upotreba predloga i člana uz lične zamenice (Il negozio è dietro l’ angolo; Marco è dietro di me).

Upotreba predloga i člana ispred naziva gradova i država:

Vado a Roma; Vado nella mia cara Roma.

Vado in Francia; Vado nella mia amata Francia

i ispred nekih izraza:

Vado a letto; Vado nel mio caldo letto.

SINTAKSA

Položaj združenih oblika nenaglašenih ličnih zamenica u odnosu na glagolske oblike.

Upoteba i vrednost struktura stare per i stare + gerundio.

Kauzativna upotreba glagola fare.

Osnovna pravila o slaganju vremena.

Eksplicitne zavisne rečenice:

finale (Lo faccio perchè voi siate felici)

causale (Sono triste perchè ho sbagliato)

concessiva (Guardo il film, benchè non mi interessi) s odgovarajućim veznicima: perchè/affinchè, sebbene/benchè/anche se; poichè/siccome i sl.

Pasivna konstrukcija

Bezlični glagoli i bezlični izrazi s glagolom essere i njihova rekcija.

Položaj priloga u odnosu na glagol.

Page 142: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Položaj priloga mai, sempre, ancora, già uz passato prossimo.

Pridevi piano, veloce, forte u službi priloga.

Izmeštanje objekta ispred predikata i upotreba nenaglašene lične zamenice.

KNJIŽEVNOST (50 časova)

Operativni zadaci

Učenici treba da:

- upoznaju odabrane tekstove novije italijanske književnosti, prilagođene njihovom jezičkom nivou i interesovanjima, uz prezentiranje najosnovnijih podataka o autorima;

- osposobe se za otkrivanje osnovnih slojeva umetničkog teksta;

- otkriju glavne književne vrednosti u pročitanim tekstovima.

Sadržaji programa - obavezni autori:

Eugenio Montale, Ossi di seppia (izbor)

Uberto Saba, Canzoniere (izbor)

Cesare Pavese, Verrà la morte e avrà i tuoi occhi (izbor)

Aldo Palazzeschi: Poesie (izbor)

Alberto Moravia: Racconti (izbor)

Luigi Pirandello: Novelle per un anno (izbor)

Italo Calvino: Racconti (izbor)

Giuseppe Ungaretti: Allegria (izbor)

Elio Vittorini: Uomini e no (izbor)

Natalia Ghinzburg: Lessico familiare (izbor)

Treći razred

(5 časova nedeljno, 180 časova godišnje)

JEZIK I CIVILIZACIJA (130 časova)

OPERATIVNI ZADACI

Page 143: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Tokom trećeg razreda učenik treba da savlada jezičke veštine na način i u obimu koji su niže navedeni:

Razumevanje govora

Učenik treba da bude u stanju da razume dužu ili kraću izvornu poruku iskazanu na standardnom italijanskom jeziku koja se odlikuje složenijim leksičkim i sintaksičkim elementima. Učenik treba da pokaže globalno i selektivno razumevanje poruke.

Razumevanje se odnosi na usmene poruke različite dužine i sadržaja (dijalozi, kontakt-emisije, talk-show, reportaže, debate o raznim problemima, tekstovi popularnih pesama i sl.). Učenik treba da uoči ključne reči i izraze i da prepozna opšti kontekst, nameru, ton, itd. kojim je nešto rečeno (da pored šale, prebacivanja, ironije prepozna i aluziju, ukoliko se odnosi na poznate elemente i sl.).

Usmeno izražavanje

Učenik treba da slobodno komunicira na italijanskom jeziku u raznim situacijama svakodnevnog života. Treba da vlada najfrekventnijim morfološkim i sintaksičkim sredstvima italijanskog jezika, da bude u stanju da učestvuje u razgovoru i da iskaže svoje mišljenje i svoje stavove (odobravanje, neodobravanje, rezervu, oduševljenje i sl.) po nizu pitanja.

Razumevanje pisanog teksta

Učenik treba da bude osposobljen da čita italijanske tekstove razne prirode primerene jezičkom znanju (savremeni roman i poeziju, novinske članke, članke iz periodične štampe, materijal preuzet sa Interneta) i da uoči njihove glavne elemente i odlike.

Pisano izražavanje

Učenik treba da bude u stanju da se pismeno izražava na italijanskom jeziku, koristeći leksički fond i sintaksičke strukture s kojima se upoznaje tokom trećeg razreda. Prilikom stvaranja originalnog teksta treba da pokaže da vlada osnovnim jezičkim pravilima. Učenik treba, takođe, da bude u stanju da od datog teksta napravi rezime.

KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

Govorni činovi Realizacija govornih činova Obratiti se nekome na formalan način Permette? Avevo bisogno di un'nformazione... Poželeti sreću Tanti auguri! In bocca al lupo!

Govoriti o svojim i tuđim utiscima Mi piace quella gonna. Secondo lui, invece, è troppo corta.

Pohvaliti nekoga Brava! Complimenti! Sèi un drago! Podeliti s nekim radost ili izraziti saosećanje

Congratulazioni! Le mie condoglianze, signora. Mi dispiace per Marcello.

Tražiti razna obaveštenja o trećoj osobi ili o nekom predmetu, mestu i sl.

Di dove è quella ragazza? Come ha fatto a trovarci?

Page 144: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Dati informaciju o vremenskim okvirima neke radnje Devi studiare fino alle tre, poi sei libero.

Iskazati nesigurnost lo non saprei che dire, temo di sbagliare.

Iskazati pretpostavku Sarebbe un amico di Luigi. Se andasse a casa, potrebbe prendere il pallone buono.

Tražiti informacije razne vrste Da quando in qua l'autobus non si ferma qui? Iskazati učtiv zahtev Dovrebbe segurimi, signore. Dati razna uputstva i informacije (u vožnji, tokom šetnje, u učionici)

Gira a destra, va' dritto, frena, accostati al marciapiede.

Iskazati osnovne osobine predmeta Avevo un libro dalle copertine rosse, di 200 pagine circa, che parla dei Maya.

Obavestiti druge o svojim doživljajima Mi è capitato, l'altro giorno, di incontrare Cristina mentre andavo dal droghiere.

Tražiti od drugoga da priča o svojim doživljajima i iskustvima

Non hai finito di raccontare quello che ti è successo alla partita.

TEMATIKA

Tematski, nastava jezika i civilizacije treba da obuhvati i sledeće sadržaje: problemi porodice i pojedinca, život u gradu, specifičnosti svakodnevnog života, društvena kretanja, mogućnosti obrazovanja, savremene tehnologije (kompjuter, mobilna telefonija i sl.), slobodno vreme, druženje, muzika, sport, putovanja, ekologija.

SADRŽAJI PROGRAMA JEZIKA I CIVILIZACIJE

MORFOLOGIJA

Ortografija

Osnovna pravila o deljenju reči na slogove.

Član

Upotreba člana uz prisvojni pridev i hipokoristike i uz lična imena (Il mio caro fratellino; Dov’è la Marisa?).

Posebni slučajevi upotrebe člana uz geografske pojmove: struktura In tutta Italia .

Gradovi koji zahtevaju član (L’ Aia); upotreba predloga ispred takvih gradova (Vado malvolentieri all’ Aia). Države koje odbacuju član (Proviene da Cuba; Vado a Cipro).

Imenica

Najfrekventnije imenice sa dvojnim oblicima za množinu (nomi sovrabbondanti).

Alterativni sufiksi -etto, -ello, -uccio, -otto.

Osnovni derivativni sufiksi i prefiksi.

Page 145: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Lažne alteracije.

Tvorba složenih imenica i množina takvih imenica (kombinacije imenice i prideva: cavolfiore; cassaforte, francobollo; chiaroscuro i sl.).

Pridev

Alterativni sufiksi -etto, -ello, -uccio, -otto.

Sufiksi -enne i -ina za brojeve (u službi označavanja nečijih godina: quarantenne, sulla quarantina).

Morfološke odlike prideva santo. Elizija i krnjenje prideva grande.

Sintetički oblici komparativa i superlativa (relativnog i apsolutnog) prideva alto i basso.

Sintetičko građenje superlativa apsolutnog pomoću prefiksa arci-, stra-, iper-, ultra-. Idiomi s vrednošću superlativa apsolutnog (ricco sfondato; stanco morto, ubriaco fradicio i sl.).

Zamenica

Relativna zamenica il quale.

Lične zamenice u službi subjekta koje su manje zastupljene u govornom jeziku (egli, esso, essa, essi, esse).

Lična zamenica ella za izuzetno formalno obraćanje.

Pokazne zamenice codesto, stesso, medesimo.

Neodređene zamenice ili pridevi: alcuno, ciacuno, certo, altro, nessuno, parecchio.

Neodređene zamenice: nulla, niente, un tale, qualcosa.

Glagol

Pretprošlo svršeno vreme (trapassato prossimo).

Prošlo nesvršeno vreme konjunktiva (congiuntivo imperfetto) i pretprošlo svršeno vreme konjunktiva (congiuntivo trapassato).

Složene hipotetičke rečenice za iskazivanje mogućnosti (periodo ipotetico ipotetico della possibilità) i nemogućnosti/irealnosti (periodo ipotetico della irreltà).

Nelični glagolski oblici gerundio passato i infinito passato.

Davnoprošlo svršeno vreme passato remoto pravilnih glagola.

Page 146: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Futuro anteriore (predbuduće vreme).

Prilog

Izvođenje priloga pomoću nastavka -oni (bocconi, tastoni i sl.).

Izuzeci u izvođenju priloga pomoću nastavka -mente: violentemente, altrimenti, leggermente i sl.

Rečce

Priloška rečca ci i povratni glagoli (Franco ci si reca spesso. Anche noi vi ci rechiamo qualche volta).

Priloška rečca ci i nenaglašena lična zamenica u službi direktnog objekta (Mi ci trovi stasera ; Ce la trovi stasera = Trovi Maria al bar).

SINTAKSA

Upotreba relativne zamenice il quale.

Glagol avere, rečca ci i zamenica lo/la (Si, ce l’ho).

Upotreba imperfetta u nezavisnoj i zavisnoj rečenici.

Modalne vrednosti futura anteriore.

Upotreba sadašnjih i prošlih vremena gerundia i infinita u zavisnoj rečenici; njihova upotreba uz nenaglašene lične zamenice i rečce ci i ne.

Eksplicitne zavisne rečenice:

consecutiva (Ècosi bravo che nessuno lo puovincere).

relativa (Il libro che leggo non è interessante).

condizionale (se vuole, puo portare suo fratello).

Bezlični glagoli i bezlični izrazi sa glagolom essere i njihova rekcija.

Povratni glagoli u bezličnoj upotrebi (Ci si alza presto).

Pravila o slaganju vremena (iskazivanje pretprošlosti i futura u prošlosti).

Izmeštanje indirektnog objekta ispred predikata.

Pleonastična upotreba nenaglašenih zamenica za indirektni objekt izmešten ispred predikata.

Page 147: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pasivna konstrukcija sa glagolom venire.

LEKSIKOGRAFIJA

Učenik koristi rečnik od samog početka učenja italijanskog jezika, ali osnovna znanja iz leksikografije stiče od III razreda, uz odgovarajuće vežbe na italijanskim tekstovima i tokom vežbi prevođenja sa italijanskog i na italijanski jezik.

Učenik treba da se obuči da pravilno koristi rečnik, najpre dvojezični, a zatim i jednojezični, a i da se upozna sa nekim osnovnim pojmovima iz oblasti leksikografije:

- šta predstavlja odrednica u rečniku

- homonimi

- sinonimi

- anItonimi

- polisemija

- frazeologizmi

Učeniku treba predstaviti najznačajnije postojeće rečnike ovog tipa ("Italijansko - srpski rečnik" Ivana Klajna , kao i malo izdanje Zingarelli - ja). Veštinu korišćsnja rečnika učenik stiče na času, najpre uz pomoć nastavnika, a kasnije i samostalno, uz nekoliko posebno pripremljenih vežbi.

KNJIŽEVNOST (50 časova)

Operativni zadaci

Učenici treba da:

- upoznaju se sa odabranim delima (integralno ili u odlomcima) novijih italijanskih pisaca;

- upoznaju se sa književno-istorijskim kontekstima njihovog nastanka;

- upoznaju se sa osnovnim elementima biografije autora, značajnim za nastanak njegovih dela;

- prepoznaju glavne književne vrednosti u pročitanim tekstovima.

Sadržaji programa - obavezni autori:

Giuseppe Ungaretti: Allegria (izbor)

Eugenio Montale: Ossi di seppia (izbor)

Page 148: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Alberto Moravia: Racconti romani (izbor)

Elio Vittorini: Conversazione in Sicilia (izbor)

Italo Calvino: Il visconte dimezzato (izbor)

Četvrti razred

(5 časova nedeljno, 160 časova godišnje)

JEZIK I CIVILIZACIJA (110 časova)

OPERATIVNI ZADACI

Tokom četvrtog razreda učenik treba da ovlada jezičkim veštinama na način i u obimu koji su niže navedeni:

Razumevanje govora

Učenik mora biti osposobljen za praćenje i razumevanje dužih, leksički i sintaksički složenijih izvornih izlaganja, govora i dijaloga na standardnom italijanskom jeziku (autentični audio i video materijali koji obuhvataju intervjue, talk-show, informativne programe raznog karaktera i sadržaja, popularne pesme, humor i viceve zasnovane na igrama reči), pri čemu treba da razume globalnu poruku i da pokaže selektivno razumevanje. Posebnu pažnju treba obratiti na govor mladih.

Usmeno izražavanje

Učenik treba da bude u stanju da bez teškoća komunicira na italijanskom jeziku u raznim situacijama. Treba da vlada frekventnim morfološkim i sintaksičkim sredstvima italijanskog jezika i da poseduje takvu komunikativnu kompentenciju koja mu omogućuje da slobodno učestvuje u razgovoru i da može da bez teškoća iskaže svoje mišljenje o širokom spektru pitanja i tema. Učenik treba da bude u stanju da parafrazira i rezimira na italijanskom jeziku materijal koji je slušao i čitao.

Razumevanje pisanog teksta

Učenik treba da bude osposobljen da čita i razume autentične italijanske tekstove razne prirode (savremeni roman i poeziju, novinske članke, članke iz periodične štampe, tekstove preuzete sa Interneta) i da uoči glavne elemente i odlike takvog teksta.

Pisano izražavanje

Učenik treba da bude u stanju da na italijanskom jeziku napiše duže pismo lične i formalne prirode (učenik mora da se osposobi da samostalno traži određene vrste informacija - stipendiju, razne vrste poslovnog angažovanja mladih i sl.) ili da napiše sastav poštujući pravopisna pravila i načela koherentnosti. Pri tom, mora biti osposobljen da koristi složenije sintaksičke strukture i konstrukcije. Učenik treba da nauči kako da od

Page 149: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

teksta napravi rezime kao i da od nekoliko sažetih informacija sastavi kompletan tekst (uz što manje korišćenje leksike i struktura prisutnih u tekstu).

KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

Govorni činovi Realizacija govornih činova Obratiti se grupi ljudi na formalan način Signori, guardino questi affreschi!

Tražiti informacije razne vrste Scusi, da che parte è Piazza Italia? Per andare a Sperlonga che strada devo fare?

Iskazati sud o nekome ili nečemu Secondo me non è nel giusto. Mi sa che ha fuso

Govoriti o svojim ili tuđim ukusima Quella volta mi sono divertito un mondo. Temo che non obbiano fatto in tempo. Non sona sicuro che sia andata cosi.

Iskazati nesigurnost u vezi sa prošlim događajima Direi che non se la siano sentita di farlo.

Izraziti pretpostavku u vezi s prošlim događajima Se ci avessero provato, ci sarebbero riusciti.

Iskazati učtiv zahtev Scusi, per favore dovrebbe seguirmi. Opisati osobe i situacije vezane za prošlost

Era molto allegro è spensierato; non so cosa gli sia successo dopo.

Dati precizna uputstva u vezi s raznim radnjama

Per spegnere il computer devi fare le seguenti operazioni...

Dati informaciju o vremenskim okvirima neke radnje Devi finirlo entro giovedi, altrimenti sono guai

Iskazati osobine predmeta É un oggetto tondo, pesante, liscio, freddo al contatto, si direbbe fatto di ferro o acciaio...

Obavestiti druge o svojim doživljajima

Lo sapete che cosa mi è successo I'altro giorno, all'allenamento?

Tražiti od drugoga da priča o svojim doživljajima i iskustvima

Non ci hai datto niente di come è andata a finire ieri sera con Loredana.

TEMATIKA

Tematski, nastava jezika i civilizacije treba da obuhvati i sledeće sadržaje: značajnije promene u italijanskom društvu posle Drugog svetskog rata, sva sredstva i vidovi savremene komunikacije, stereotipi (diskutovati o uvreženim predrasudama i opštim mestima), Italija kao multietničko društvo, zaštita životne sredine, zaštita životinja, društveno korisne aktivnosti.

U realizaciji ovog segmenta i dalje treba voditi računa da se izbegavaju stereotipi i opšta mesta; aktivnosti treba oganizovati uz pomoć izvornih i što novijih materijala koji će na verodostojan način prikazati svakodnevni život i savremenu civilizaciju Italije.

SADRŽAJI PROGRAMA JEZIKA I CIVILIZACIJE

MORFOLOGIJA

Page 150: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Ortografija

Imenice s etimološkim "i" (crociera, scienza i sl.).

Deljenje reči na slogove.

Član

Pravila o izostavljanju člana. Glagoli nominare, eleggere, dichiarare.

Izostavljanje, odnosno upotreba člana u nabrajanjima.

Upotreba člana u poslovicama.

Imenica

Osnovni derivativni sufiksi i prefiksi.

Lažne alteracije.

Imenice sa dvojnim oblicima za množinu (nomi sovrabbondanti).

Imenice sa nepravilnom množinom (tempio - templi, dio - dei i sl.).

Tvorba složenih imenica i množina takvih imenica (kombinacije imenice, glagola i priloga: lavastoviglie, lavasciuga; buttafuori; benestare i sl.).

Pridev

Položaj prideva u odnosu na imenicu.

Položaj više prideva u odnosu na imenicu.

Razlike u značenju prideva u zavisnosti od njegovog položaja u odnosu na imenicu (deskriptivna i distinktivna funkcija prideva).

Superlativ prideva acre, celebre, salubre i sl.

Zamenica

Pokazne zamenice costui / costei / costoro; colui / colei / coloro.

Pokazne zamenice questi, quegli.

Neodređene zamenice ehiunque i altri.

Glagol

Page 151: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Osnovne informacije o davnoprošlom svršenom vremenu trapassato remoto.

Passato remoto nepravilnih glagola.

Klasifikacija povratnih glagola (riflessivi propri, apparenti, reciproci, pronominali, d’affetto).

Osnovna značenja i upotreba prošlih vremena.

Temporalna i psihološko-subjektivna razlika između passata prossima i passata remota.

Upotreba imperfetta kao nesvršenog vremena i upotreba drugih, svršenih prošlih vremena.

Apsolutna upotreba:

oba vremena gerunda (gerundio)

participa prošlog (participio passato).

Particip prezenta (participio presente) s glagolskom vrednošću (La fontana ha una statua raffigurante un pesce).

Prilog

Klasifikacija priloga na osnovu morfoloških osobina (prosti, izvedeni, složeni prilozi i priloški izrazi).

Prilog dovunque.

Predlog

Razlikovanje priloga od predloga (È entrato dentro; È entrato dentro la casa).

SINTAKSA

Pretvaranje eksplipitne zavisne rečenice u implicitnu pomoću pasiva ili kauzativnih glagola (fare, lasciare).

Zavisne rečenice:

limitativa (Per quello che ne sappiamo, non dovrebbe piovere).

eccettuativa)Ci vediamo stasera, a meno che...)

esclusiva (È andato via senza che abbia detto niente).

Page 152: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Upotreba imperfetta umesto condizionale passato i congiuntivo trapassato u irealnim hipotezama.

Upotreba imperfetta umesto condizionale passato u službi budućnosti u prošlosti.

Slaganje participia passata u funkciji vremenske ili uzročne rečenice sa: objektom (kod prelaznih glagola: Prese le chiavi, Marco usci di corsa); subjektom (kod neprelaznih i povratnih glagola: Tornata a casa, Luisa fece una doccia).

Zavisna vremenska rečenica koja temporalno prethodi glavnoj: eksplicitne (trapassato prossimo) i implicitne varijante (infinito passato, gerundio pasato, participio passato).

Kauzativno fare i nenaglašene lične zamenice (Fammi vedere. L’ ho pregato di non farglielo toccare).

Izmeštanje priloške odredbe za mesto ispred predikata i upotreba rečca ci i ne (A Firenze ci vado spesso. Di amici ne ho tanti).

Pasivna struktura andare + participio passato (Questo vino va bevuto subito).

Durativna struktura andare/venire + gerundio (Il professore andava / veniva dicendo che bisognava studiare).

LEKSIKOGRAFIJA

Vežbe i rad na rečnicima nastavljaju se predstavljanjem još nekih važnijih specijalnih rečnika (ilustrovanih, rečnika sinonima, etimoloških rečnika i sl.).

KNJIŽEVNOST (50 časova)

Operativni zadaci

Učenici treba da:

- upoznaju se sa odabranim delima (integralno ili u odlomcima) novijih italijanskih pisaca;

- upoznaju se sa književno-istorijskim kontekstima njihovog nastanka;

- upoznaju se sa osnovnim elementima biografije autora, značajnim za nastanak njegovih dela;

- prepoznaju glavne književne vrednosti u pročitanim tekstovima;

- steknu uvid u istoriju italijanske književnosti.

Sadržaji programa - obavezni autori:

Luigi Pirandello: Sei personaggi in cersa d’ autore (izbor)

Page 153: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Italo Svevo: La coscienza di Zeno (izbor)

Gabriele D’Annunzio: Alcyone (izbor)

Giovanni Pascoli: Myricae (izbor)

Alessandro Manzoni: I promessi sposi (izbor)

Pregled istorije italijanske književnosti

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Jezik i civilizacija

Imajući u vidu da se sa učenjem italijanskog jezika počinje tek u srednjoj školi, neophodno je obratiti posebnu pažnju na izradu kvalitetnih godišnjih i mesečnih planova rada i sakupljati didaktički materijal, dobro pripremati časove i vežbanja i motivisati učenike.

Da bi se ostvarili ciljevi i zadaci nastave italijanskog jezika, tokom rada sa učenicima treba naglasiti humanističke elemente i jezičke, umetničke, književne i kulturne sadržaje.

Organizacija nastave

Nastava italijanskog jezika organizuje se u grupama od najviše 12 učenika, čime se omogućuje da svaki učenik aktivno učestvuje u nastavnom procesu.

Sama nastava italijanskog jezika organizovana je na dva nivoa, jezičkom (razvijanje komunikativne kompentenije) i kulturnog (upoznavanje sa italijanskom književnošću, civilizacijom i umetnošću). U nastavi italijanskog jezika ne sme se stavljati isključivi naglasak na gramatiku i na prevođenje, već je potrebno razvijati osnovne jezičke veštine kod učenika, koje iz razreda u razred postaju sve složenije.

U nastavu jezika i civilizacije treba uključiti razne vidove stupanja u kontakt s izvornim jezičkim materijalom: gledanje filmova i slušanje popularnih pesama (s odgovarajućom razradom kroz vežbe), praćenje dokumengarnog i drugog video materijala, čitanje internet stranica, praćenje kulturnih događaja vezanih za Italiju i praćenje kulturnih manifestacija koje organizuje Italijanski kulturni centar u Beogradu ili druge institucije.

Nastavni materijali

Specifičnost nastave italijanskog jezika u filološkim gimnazijama zahteva upotrebu posebnog nastavnog materijala. Izbor udžbenika i nastavnog materijala mora odgovarati zahtevima programa i interesovanjima učenika, i predstavljati sastavni deo kompletne metode.

Nastavni materijali i audio i video zapisi čuvaju se u posebnoj medijateci, u kojoj se takođe čuvaju i rečnici, gramatike, zbirke vežbanja, književna dela na italijanskom jeziku,

Page 154: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

posebno ona obuhvaćena programom, štampa i druge vrste štiva u skladu sa interesovanjem učenika.

Na raspolaganju nastavniku moraju biti sledeća nastavna sredstva: kasetofon, televizor, video, prijemnik za satelitski program i po mogućustvu, kompjuter sa projektorom (video beam).

Pismeni zadaci

U toku školske godine učenici rade četiri pismena zadatka iz jezika i dve pismene provere iz književnosti. Po jedan pismeni zadatak u svakom polugodištu može se zameniti odgovarajućim testom.

Pismenim zadatkom se proverava stepen usvojenosti gradiva, a prethodi mu priprema i sledi analiza rezultata.

Za pripreme, obavljanje i analizu pismenih zadataka treba predvideti do 20 časova u toku školske godine.

Slobodne aktivnosti

Pored obaveznih aktivnosti (praćenje nastave, pismeni zadaci, usmeno odgovaranje, čitanje lektire), učenici mogu biti angažovati i u slobodnim, vannastavnim delatnostima koje će doprineti da se oni dodatno motivišu da uče italijanski jezik (dramska, novinarska, kulinarska sekcija, itd.); naročitu pažnju treba obratiti na savremene vidove komunikacije putem Interneta, elektronske pošte i chat - konferencija. Učenike treba podsticati da se upoznaju sa mogućnostima ovih izuma kako bi se osposobili da samostalno ostvaruju jezičke kontakte sa vršnjacima iz Italije.

Ocenjivanje učenika

U skladu sa ciljem i zadacima, definisani su i elementi za vrednovanje znanja učenika. Stoga, nastavnik treba da stalno ima u vidu obrazovno-vaspitne zahteve koje operativni zadaci propisuju, i da ih shodno sugestijama iznetim u ovom uputstvu, ocenjuje. Vrednovanje u stranom jeziku podrazumeva vrednovanje i obima i nivoa znanja.

Do konačne ocene znanja učenika nastavnik dolazi kontinuiranim praćenjem i ocenjivanjem komponenata od značaja za usmeno izražavanje i razumevanje, za čitanje i pisanje, kao i učenikovo zalaganje i aktivnosti.

Težište u ocenjivanju treba da bude na usmenoj komunikaciji, razumevanju jezika i primeni jezičkih zakonitosti.

Književnost

Objašnjenje programa

Program za prvi razred razlikuje se koncepcijski od programa za ostala tri razreda, prvenstveno zbog neophodnosti da učenici prvog razreda ovladaju osnovama

Page 155: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

italijanskog jezika i civilizacije; iako nije predviđena obrada dela određenih autora, učenicima se mogu ponuditi književni tekstovi, bez većih jezičkih prepreka, kao osnova za rad na jeziku i civilizaciji.

Tekstovi predviđeni za drugi razred biraće se po sledećim kriterijumima: jezička i stilska primerenost, zanimljivost sadržaja, izazovnost u smislu mogućnosti razvijanja diskusije na temu koju tretira odlomak.

Program za treći i četvrti razred osmišljen je tako da, pored već navedenog, omogući učenicima temeljnije upoznavanje sa odabranim delima nekoliko velikih italijanskih pisaca novijeg vremena, zbog čega se neki autori i dela ponavljaju. Iako se ne insistira na književnoistorijskom kontinuitetu, nastavnik može obavestiti učenike i o drugim velikanima italijanske književnosti, kao što im može predočiti i ideju o istorijskom kontinuitetu italijanske književnosti.

Pregled istorije italijanske književnosti predviđen za četvrti razred može biti prilika da se učenici, koji su već dostigli viši nivo znanja italijanskog jezika, upoznaju i sa najlepšim tekstovima starije italijanske književnosti.

Uputstvo za ostvarivanje programa

Program nudi veći broj tekstova i omogućava nastavniku da vrši izbor na osnovu sopstvenih afiniteta, da u postupak izbora teksta aktivno uključi i učenike, da se i sami učenici, prema sopstvenim interesovanjima, samostalno upoznaju sa nekim tekstovima.

Programom predviđene, ili od strane nastavnika izabrane tekstove, kao i činjenice o autorima i njihovom vremenu, nastavnik treba da prezentira na zanimljiv način, trudeći se da probudi kod učenika radoznalost, da izazove povoljnu afektivnu reakciju, da književni tekst približi njihovom načinu razmišljanja i doživljavanja, da stvori u razredu dinamičnu, komunikacijski bogatu atmosferu. Deo činjenica učenici mogu i sami da otkriju, ukoliko im nastavnik da uputstva kako da do njih dođu. Nastava se održava na italijanskom jeziku u najvećoj mogućoj meri.

Učenici se za obradu teksta po potrebi pripremaju kod kuće čitanjem prevoda ili originala celog dela ili većeg odlomka. Na času se čita odabrani odlomak i razgovara o delu. Tekstove treba čitati više puta (nastavnik i učenici); svako čitanje, čiji je cilj unapred zadat, treba da posluži otkrivanju jednog sloja teksta (osnovno razumevanje, detaljno razumevanje, uživljavanje u afektivne ili misaone dimenzije teksta, susret sa problemima vrednosti, prepoznavanje saznajnih dimenzija teksta itd). Glasnim čitanjem može se započeti obrada teksta ukoliko je on jezički sasvim pristupačan učenicima. U protivnom, počinje se sa čitanjem u sebi, a glasno, izražajno čitanje izvodi se na kraju, nakon obrade i tumačenja teksta.

Učenje napamet korisno je ali se ne sme nametati učenicima: bolje je dati im mogućnost izbora teksta, odnosno segmenta koji žele da memorišu.

U nastavi italijanske književnosti potrebno je obezbediti korelaciju sa drugim nastavnim predmetima (srpski jezik i književnost, likovna i muzička umetnost, istorija. drugi strani jezik), kao i sa ostalim elementima programa italijanskog jezika i civilizacije: podsećanjem, izazivanjem asocijacija, skretanjem pažnje, kratkim digresijama i slično.

Page 156: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Za nastavu književnosti, uključujući i pismene provere, treba predvideti 50 časova godišnje.

Vrednovanje znanja učenika

Vrednovanje znanja učenika podrazumeva stalno praćenje i proveru njegove sposobnosti da u književnom tekstu otkrije osnovne umetničke slojeve, da povezuje nova sa ranije stečenim znanjima, da vlada osnovnim tehnikama čitanja, da prepoznaje osnovni književno-istorijski kontekst nastanka dela i značajne elemente biografije autora. Takvo praćenje vrši se konstantno, na svakom času, u slobodnoj komunikaciji, u atmosferi u kojoj učenik oseća želju da iskaže sopstvena zapažanja i mišljenje.

Pismene provere znanja vrše se dva puta godišnje, i to u vidu objektivnog testa (provera poznavanja književnoistorijskih činjenica) i u vidu pismene analize odlomka (provera analitičkih sposobnosti). U drugom i u trećem razredu, pismena provera vrši se na osnovu poznatog teksta, a u četvrtom na osnovu nepoznatog teksta, koji mora biti od poznatog autora i iz ranije obrađenih dela.

Na početku školske godine, nastavnik je dužan da učenicima saopšti način, oblike i kriterijume vrednovanja znanja.

Ocenjivanje se vrši redovno i javno uz usmeno obrazloženje.

FRANCUSKI JEZIK

Prvi razred

(5 časova nedeljno - 185 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Jezički sistem i civilizacija - 135 časova

Imenice i pridevi - rod i brojevi. Sistematizacija najčešće diferencijacije pomoću slova E/S uz zadržavanje ili promenu izgovora. Diferencijacija pomoću nastavaka, npr. teur/trice (acteur/actrice), eux/euse (courageux/courageuse), ail/aux (travail/travaux) itd. Opozicija muško/žensko kroz različite imenice, npr. père/mère, itd. Mesto prideva uz imenicu. Promena značenja prideva u zavisnosti od njegovog mesta uz imenicu: un homme grand/un grand homme, itd.

Determinanti. Sistematizacija determinanata naučenih u osnovnoj školi: član, demonstrativi, posesivi, upitni i eksklamativni determinant quel.

Neodređene reči: chaque, aucun, même, certain, autre, quelques, plusieurs, certains, différents i posebno tout u različitim značenjima: tout pays, tout le paus, toute la matinée, tous les matins.

Brojevi: sistematizacija osnovnih i rednih brojeva. Najčešći aproksimativni brojevi: une dizaine, une quinzaine, une vingtaine, une centaine.

Page 157: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Zamenice. Sistematizacija ličnih zamenica: nenaglašene, naglašene, u funkciji direktnog i indirektnog objekta. Zamenice en/y.

Sistematizacija relativnih, pokaznih, prisvojnih, upitnih i neodređenih zamenica. Mesto zamenica rein, personne, jamais uz glagol u složenom vremenu: je n’ai rien vu/je n’ai vu personne, itd.

Prilozi. Osnovni prilozi za mesto, vreme, način i količinu. Sistematizacija priloga sa nastavkom -ment. Priloške konstrukcije predlog + imenica, npr. avec patience, sans doute, itd.

Negacija - pas du tout, non plus; ne... rien, personne, jamais, aucun.

Glagolski oblici - Objašnjavanje razlike između stanja, načina i vremena glagola.

Indikativ

Prezent - sistematizacija glagola naučenih u osnovnoj školi sa posebnim osvrtom na osobenosti glagola prve grupe.

Futur - sistematizacija glagola naučenih u osnovnoj školi sa posebnim osvrtom na glagole prve grupe.

Složeni perfekt - izražavanje svršene radnje, radnje koja prethodi radnji u prezentu, radnje ograničenog trajanja i niza svršenih radnji.

Imperfekt - izražavanje nesvršene radnje, stanja, ponavljane radnje i radnje istovremene nekoj drugoj prošloj radnji.

Prosti perfekt - način formiranja i identifikacije na tekstu.

Subjunktiv

Prezent - objasniti način formiranja. Izražavanje željene ili zamišljene radnje. Primenjivati u rečenicama iza glagola želje, osećanja i zapovesti, npr. vouloir, aimer, préférer, détester, être content/désolé, ordonner, il faut, itd.

Infinitiv - infinitiv prezenta u funkciji direktnog ili indirektnog objekta, npr. je veux savoir./Il faut partir./Il a réussi à passer son examen. /Elle m’a promis de venir me voir. /Il est impossible de realiser ce projekt, itd.

Particip prezenta i gerundiv - objasniti način formiranja. Koristiti samo za izražavanje istovremenih radnji, npr. Elle lit en écoutant la radio. Objasniti razliku. J’ai vu un accident en sortant du cinéma. /J’ai vu un ami sortant du cinéma.

Pasiv - način formiranja pasivne konstrukcije est + particip perfekta. Cette maison est construite depuis cent ans. Način i vreme pasivne konstrukcije.

Unipersonalni glagoli i glagolske konstrukcije tipa il(ce) + être + pridev

Page 158: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

falloir, s’agir de, y avoir, glagoli koji označavaju meteorološke pojave, il est posible, c’est sûr, itd.

Aspekatski glagoli: commencer à, se mettre être en train de, continuer à, finir de, s’arrêter de.

Upitne rečenice

Totalno pitanje: upitna intonacija, formula est-ce que + normalni red reči, inverzija subjekta. Parijcalno pitanje: upitne reči - qui, que, quoi, quel, où, quand, comment, combien de, pourquoi; qu’estce qui - funkcija subjekta. Sva parcijalna pitanja obraditi i na način: upitna reč + formula est-ce-que - normalni red reči.

Indirektni govor i indirektno pitanje - sistematizacija znanja iz osnovne škole. Proširivanje na sva parcijalna pitanja.

Objekatska rečenica sa que iza glagola penser, croire, répondre, être sûr, itd.

Izražavanje vremena

Vremenska rečenica sa quand (simultanost i posteriornost): Quand j’étais petit, je n’aimais pas les chiens. Quand je suis sorti du cinéma, j’ai rencontré mes amis.

Izražavanje anteriornosti: avant de + infinitiv.

Izražavanje uzorka

Finalna rečenica: pour que + subjektiv: Je suis sorti pour qu’il puisse se reposer.

pour + infinitiv. Je suis sorti pour acheter le journal.

Izražavanje uzroka

Kauzalna rečenica: parce que: Il n’est pas venu parce qu’il est malade.

Pomoću predložnih konstrukcija à cause de/ en raison de + imenica; Il n’est pas venu à cause de la plue.

Pomoću glagola: causer, produire, entraíner

Izražavanje komparacije

Prilozi za intenzitet i količinu: peu, un peu, beaucoup, assez, pas assez, trés, trop.

Komparativne rečenice: plus/ moins/ aussi + pridev/prilog + que plus de/ moins de/ autant de + imenice + que

Glagol + plus/ moins/ autant + que

Page 159: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Izražavanje pretpostavke

Hipotetičke rečenice sa svezom SI - verovatni i mogući potencijal i irealnost u sadašnjosti. S’il peut, il viendra nous voir. S’il veut, il peut bien parler franceais. Si vous n’êtes pas fatigué, continuez votre travail. S’il faisait beau demain, on irait à la plage. S’il avait de l’argent, il partirait en voyage.

Izražavanje koncesivnosti

Pomoću quand même: Je sais qu’il ne conduit pas bien, et je lui prête quand même ma voiture.

Leksikologija

Najvažniji slučajevi prefiksacije: content/mécontent, prudent/imprudent, réel/irréel, itd.

Civilizacija. Geografski položaj Francuske. Simboli. Podela na regione. Želja za afirmacijom regionalnih posebnosti. Kratak osvrt na istorijske, lingvističke, folklorne i gastronomske razlike regiona. Portreti raznih tipova Francuza. Tipovi francuske porodice. Mesta na kojima se Francuzi najčešće okupljaju, kafei i bistroi. Mladi u Francuskoj.

Književnost i lektira - 50 časova

Srednji vek

Pogled na osnovne oblike i razvoj srednjovekovnog društva i kulture: nastavnik i evolucija feudalne monarhije na tlu stare Galije i današnje Francuske - plemstvo, sveštenstvo, narod; počeci pismenosti i književnosti; dela crkveno-hrišćanskog nadahnuća; idealizam epsko-feudalnog pogleda na svet (Chansons de geste); duh trubadurske poezije i kurtoaznog romana; nastanak i razvoj pozorišta - miracles, mysteres; pojava narodne književnosti i njen zdravorazumski humor i realizam - fabliaux, farces; obnova gradiva i razvoj gradskog stanovništva, osnivanje univerziteta (sholastika).

Lektira

Chanson de Roland - deuxiéme partie: Roncevaux (Roland refuse de sonner le cor. La mort de Roland) - A. Lagarde & L. Michard: Moyen Age, p. 13-15, p. 25-26.

Tristan et Iseut - (L’amour plus fort que la mort) - Ibid. p. 54-56.

La housse partie (fabliau) - Ibid. p. 107

Villon. Ballade des pendus (version modernisée)

XVI vek

Page 160: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Kriza srednjovekovnog sveta; novi pronalasci i pojava modernog doba; istorijske i društvene prilike; reformacija i kontrareformacija; odjeci u književosti.

Humanistički pokret, uticaj helenske i rimske misli u književnosti; uticaj italijanske renesanse; značenje pojma.

Renesansa, pozna renesansa i njena kriza.

Lektira

Rabelais: Lettre de Gargantua à Pantagruel in A. Lagarde & A. André: Littérature francaise, Hatier, p. 55-56;

L’Abbaye de Theleme in Biet, Brighelli, Rispail: XVI-XVII siècles, ed. Magnard, p. 114.

Du Bellay: Heureux qui comme Ulysse..., Lagarde & Michard, p. 113

Ronsard: Mignonne, allons voir si la rose..., Quand vous serez bien vieille... Ibid, p. 139, 145.

Montaigne: Les Essais, "Qu’un ami véritable est une douce chose!“ (version modermisée).

Drugi razred

(5 časova nedeljno - 175 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Jezički sistem i civilizacija - 125 časova

Imenice. Množina složenica u pisanju, npr. monsieur, choufleur, tire-bouchon, are-en-ciel, pomme de terre, abat-jour, itd.

Zamenice. Mesto ličnih zamenica direktni i indirektni objekat pri istovremenoj upotrebi u rečenici. Mesto ličnih i adverbijalnih zamenica en/y pri istovremenoj upotrebi u rečenici. Lične i adverbijalne zamenice sa glagolom u imperativu.

Upitna zamenica lequel.

Relativne zamenice. Sistematizacija prostih oblika qui, que, quoi, dont, où. Složeni oblici relativnih zamenica u upotrebi iza predloga i predložnih konstrukcija: lequel, auquel, duquel, contre laquelle, itd.

Neodređene reči: quelque chose, grand-chose, autre chose, quelqe part, nulle part, quelques-uns, quelques-unes, chacun, aucun, un autre, l’autre, tous, toutes, tout (neutre).

Page 161: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Naglašavanje rečeničkih delova. C’est...gue/C’est...qui

Negacija. Dvostruka i višestruka negacija: ni...ni, u slučajevima kad se negira subjekat, glagol, objekat.

Glagolski oblici

Indikativ

Pluskvamperfekt - način formiranja i upotreba.

Anteriorni perfekt - način formiranja i upotrebe posle dés que.

Anteriorni futur - način formiranja i upotreba.

Slaganje participa perfekta sa objektom ispred glagola.

Kondicional

Kondicional prezenta - osnovne upotrebe:

- u nezavisnoj rečenici: izražavanje želje, ublažene tvrdnje, učtivog zahteva

- u glavnoj rečenici kod izražavanja pretpostavke

- buduće vreme u prošlosti u objekatskoj rečenici tipa: Il m’a dit qu’il viendrait en voiture.

Kondicional perfekta - način formiranja i osnovne upotrebe:

- u glavnoj rečenici kod izražavanja pretpostavke koja nije ostvarena.

Subjunktiv

Subjunktiv prezenta - novi slučajevi upotrebe:

- izražavanje futura: Je ne suis pas sûr qu’il vienne.

- posle glagola mišljenja u negaciji i upitnoj rečenici;

Je ne crois pas qu’il soit prét. Pensez-vous qu’il puisse nous aider? - izražavanje sumnje, bojazni, straha, nesigurnosti

Subjunktiv perfekta - način formiranja.

Upotreba: izražavanje žaljenja: C’est dommage qu’il ne soit pas venu.

Infinitiv - novi slučajevi upotrebe:

Page 162: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Iza glagola percepcije, npr. J’entends un oiseau chanter.

- Iza glagola (se) faire, laisser, npr. Il m’a fait visiter Paris. Elle s’est fait voler. Laisse-moi travailer.

- Izražavanje naredbe, saveta u indirektnom govoru: Je te conseille d’aller voir ce film.

Infinitiv perfekta - način formiranja.

Upotreba: izražavanje žaljenja, bojazni: Je regrette d’être parti si tôt. Je crains de ne pas avoir acheté assez de pain.

Participi prezent i particip perfekta - pridevska funkcija

- l’eau courante, les gens bien portants, un travail fatigant, itd.

Razlike u ortografiji nastavaka kod participa prezenta nekih glagola zavisno od toga da li se javlja kao glagol ili pridev, npr. fatiguant/fatigant, itd.

- la porte ouverte, le temps perdu, des textes écrits en franceais, itd.

Slaganje vremena

Obraditi primere za sadašnju, prošlu i buduću radnju.

Izražavanje vremena

Označavanje trajanja radnje pomoću: pendant, en, pour, dans, depuis, il y a, cea fait, aprés, au bout de, dés.

Vremenska rečenica uvedena veznicima:

- quand, lorsque, pendant que, dés que, aprés que, depuis que + glagol u indikativu

- avant que + glagol u subjunktivu

Izražavanje uzroka

Uzročna rečenica uvedena veznikom puisque.

Pomoću predložnih konstrukcija grâce à, faute de + imenica.

Pomoću veznika za koordinaciju car.

Izražavanje posledice

Pomoću priloga za koordinaciju: donc, c’est pourquoi, par conséquent

Page 163: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Posledične rečenice uvedene veznikom de sorte que i si/tant/tellement + que

Izražavanje pretpostavke

Hipotetične rečenice uvedene veznikom Si. Uvodi se i treća mogućnost - irealnost u prošlosti.

Si je n’avais pas pris le taxi, j’aurais éte en retard.

Izražavanje koncesivnosti i opozitivnosti

Pomoću veznika i priloga za koordinaciju: mais, pourtan

Domoću au lieu de + infinitiv

Pomoću malgré + imenica

Dopunska rečenica uvedena veznikom bien que + glagol u subjunktivu.

Leksikologija

Složenice - različiti načini konstrukcije.

Leksikografija

Struktura jednojezičkih rečnika i služenje njima.

Civilizacija

Elementi savremene civilizacije. Mladi - školovanje i zabave. Praznici u Francuskoj. Turizam. Najznačajniji istorijski spomenici iz različitih epoha. Francuska muzika.

Književnost i lektira

XVII vek

Istorijske i društvene prilike od završetka verskih ratova u XVI veku do kraja vladavine Luja XIV; pretvaranje feudalne u apsolutnu monarhiju; razvoj salonskog i dvorskog plemstva - precioznost baroka; uspon i kultura građanske klase; klasicizam kao njen stil; pojam, formiranje doktrine i bitne odlike njegove poetike; najvažniji klasični rodovi.

Lektira:

Corneille: Le Cid (Acte I, sc. IV, acte III, sc. 3-4), Briet; Brighelli, Rispail: XVI-XVII siécles, éd. Magnard, p. 318, p. 320-321.

Racine: Phédre (Acte I. sc.3) Briet,Brighelli, Rispail: XVII-XVIII siécles, éd. Magnard, p.118

Page 164: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Moliére: Le Malade imaginaire, "classiques Laarousse"

La Fontaine: Fables - "Les animaux malades de la peste“ (+ dve basne po izboru profesora)

XVIII vek

Istorijske i društvene prilike; doba regenstva, vladavine Luja XV i Luja XVI; revolucija. Vek racionalizma, filozofije i nauke, pojam prosvećenosti, osnovne ideje; Francuska enciklopedija.

Lektira

Montesquieu: Lettres persanes (dva pisma po izboru profesora)

Voltaire: Candide (odlomak po izboru profesora)

Rousseau: Les Confessions (Livre I), in Briet, Brighelli, Raspail: XVII-XVIII siécles, éd. Magnard, p. 408

XIX vek

Prva polovina XIX veka: istorijske, društvene i kulturne prilike; period romantizma, sukob modernog i starog, pojam romantizma, poezija romantizma.

Lektira

Čitanje, prevod, analiza i učenje napamet sledećih pesama:

A. de Lamartine: L’Isolement

V. Hugo: Demain, des l’aube...

A. de Vigny: La mort du loup

G. de Nerval: Fantaisie

Treći razred

(5 časova nedeljno - 180 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Jezički sistem i civilizacija - 130 časova

Imenice. Pluralia tantum. Imenice sa dva roda. Množina imenica - izuzeci, npr. festival/festivals.

Page 165: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pridevi. Priloška upotreba.

Član. Odsustvo određenog člana. Neodređeni član u množini. Partitivni član - šira sintaksa.

Demonstrativi u funkciji pronomena. Oblici ce/cela i njihova upotreba. Neutrum le.

Brojevi. Razlomački brojevi.

Zamenice. Sistematizacija ličnih i adverbijalnih zamenica, njihovo mesto u rečenici pri istovremenoj upotrebi. Sintaksa naglašenih oblika. Zamenica soi.

Glagolski oblici

Indikativ: sistematizacija svih glagolskih vremena, upotreba vremena.

Subjunktiv: sistematizacija subjunktiva, prezenta i perfekta.

Kondicional: sistematizacija prezenta i perfekta kondicionala. Upotreba.

Infinitiv: važniji glagoli koji infinitivnu dopunu vezuju: a) bez predloga, b) pomoću predloga de, v) pomoću predloga a.

Pronominalni glagoli. Proširivanje znanja pasivnim konstrukcijama. Slaganje participa perfekta pronominalnih glagola.

Izražavanje poređenja

Zavisna poredbena rečenica sa: comme, autre que, autrement que. Paralelni sistemi: a) poređenje jednakosti - tel...tel/autant(de)... autant(de); b) proporcionalna komparacija - plus...plus/moins, moins...moins/plus.

Izražavanje vremena

Zavisna vremenska rečenica sa: au moment où, tant que, aussi longtemps que, au fur et à mesure que, chaque fois que, jusqu’à ce que, depuis que.

Upotreba infinitiva posle: avant de, au moment de, aprés + infinitiv perfekta

Izražavanje vremena pomoću participa prezenta, gerundiva - sistematizacija.

Izražavanje vremena imenice sa predlogom ili predložnim izrazom: avant, jusqu’à, au moment de, pendant, au cours de, depuis, itd.

Izražavanje uzroka

Zavisna uzročna rečenica sa: étant donné que, sous prétexte que, ce n’est pas parce que...mais parce que.

Page 166: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Upotreba infinitiva posle: sous pretexte de, à force de, aprés + infinitiv perfekta.

Izražavanje uzroka pomoću imenice i predloga ili predložnog izraza: pour, à force de, faute de, étant donnée.

Izražavanje cilja

Zavisna finalna rečenica sa: afin que, de peur que, de sorte/faceon/maniére que.

Upotreba infinitiva posle: afin de, de peur de, de faceon/maniére à, en sorte de.

Izražavanje cilja pomoću imenice posle: de peur de.

Izražavanje posledice

Zavisna posledična rečenica sa: si bien que, au point que.

Upotreba infinitiva posle: au point de

Izražavanje pretpostavke i uslova

Kondicionalna rečenica sa: à condition que, au cas où, sinon

Upotreba infinitiva posle: a condition de

Izražavanje uslova pomoću imenice predložnog izraza: en cas de

Izražavanje opozitivnosti i koncesivnosti

Zavisna opozitivna rečenica sa: alors que, tandis que, sans que

Upotreba infinitiva posle: sans

Relativne rečenice

Upotreba subjunktiva u relativnim rečenicama u slučajevima kad radnja relativne rečenice spada u domen želja ili mogućnosti, kad je glavna rečenica odrečna ili upitna i kad sadrži superlativ ili superlativnu ideju.

Objekatska rečenica

Proširivati repertoar glagola i glagolskih izraza koji zahtevaju indikativ ili subjunktiv.

Fonetika

Vezivanje najčešćih reči koje počinju aspirovanim "h" u opoziciju sa nemim "h".

Pravopis

Page 167: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pravopis oblika naznačenih u odeljku morfologije.

Leksikologija

Najvažnije serije homonima, antonima i sinonima iz osnovnog francuskog rečnika (G.Gougenheim, Le Franceais fondamental)

Civilizacija

Kratak pregled najznačajnijih datuma i događaja u novijoj francuskoj istoriji (period posle drugog svetskog rata). Osobenosti francuskih regiona. Vinogradski krajevi, vino. Gastronomija. Profesionalni život u Francuskoj, sa osvrtom na javne službe. Francuska - tehnološki razvijena zemlja Evrope, Frankofonija.

Književnost i lektira - 50 časova

XIX vek

Druga polovina XIX veka; istorijske, društvene i kulturne prilike; od romantizma do realizma, pojmovi realizma i naturalizma u proznoj književnosti; parnas i simbolizam u poeziji.

Lektira

H. de Balzac: Le pére Goriot (odlomak po izboru)

Stendhal: Le rouge et le noir (odlomak po izboru)

G. Flaubert: Madame Bovary (odlomak po izboru)

(Učenici dela u celini čitaju na srpskom jeziku, a odlomke na francuskom)

G. de Maupassant: Le horla (+ još jedna priča po izboru)

Čitanje, prevod, analiza i učenje napamet sledećih pesama:

Ch. Baudelaire: Correspondances, Albatros

P. Verlaine: Chanson d’automne

A. Rimbaud: La bohéme

XX vek

Razdoblje od početka veka do prvog svetskog rata; istorijske i društvene prilike; nove težnje u umetnosti i književnosti; modernistički pravci; kubizam.

Lektira

Page 168: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

G. Apollinaire, Caligrammes (pesma po izboru), "La jolie rousse“

Četvrti razred

(5 časova nedeljno - 160 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Jezički sistem i civilizacija -110 časova

Imenice. Poimeničavanje prideva i drugih kategorija.

Određeni član. Posesivna, demonstrativna i distributivna vrednost

Prilozi. Veznički prilozi i inverzija subjekta posle nekih od njih (à peine, aussi, encore) u pisanom jeziku. Rečenički prilozi (heureusement , peut-être, sans doute, itd.) Ekspletivno ne - upotreba u pisanom jeziku.

Glagolski oblici

Sistematizacija stanja, načina i vremena glagola.

Subjunktiv

Imperfekt i plukvamperfekt - 3. lice jednine i množine, samo pasivno znanje.

Najčešći modelni glagoli: pouvoir, devoir, sembler, itd.

Izražavanje poređenja

Zavisna poredbena rečenica sa: tel que

Poređenje pomoću prideva: supérieur, inférieur, pareil, semblable, différent, itd.

Izražavanje vremena

Zavisna vremenska rečenica sa: en attendant que, quand, lorsque (ponavljanje radnje), sitôt que, à peine... que, maintenant que.

Izražavanje vremena pomoću složene forme participa prezenta i participa perfekta.

Izražavanje uzroka

Zavisna uzročna rečenica sa: ce n’est pas que...mais (parce que), non que...mais, soit que...soit que.

Izražavanje uzroka pomoću infinitiva: pour + infinitiv perfekta

Page 169: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Izražavanje uzroka pomoću gerundiva, participa prezenta i perfekta.

Izražavanje posledice

Zavisna posledična rečenica sa: trop/assez - pour que.

Nezavisna rečenica sa vezničkim prilogom aussi + inverzija.

Upotreba infinitiva posle: top/assez...pour

Izražavanje cilja

Sistematizacija svih prethodno naučenih postupaka. Ukazati na mogućnost upotrebe veznika que ukoliko je glagol u glavnoj rečenici u imperativu.

Izražavanje pretpostavke ili uslova

Zavisna hipotetična rečenica sa: à moins que, pourvu que, même si, sauf si. Alternativna hipoteza: que... ou que, que... ou non, (qu’il fasse beau ou qu’il pleuve,.../ qu’il puisse on non...)

Upotreba infinitiva posle: à moins ce

Izražavanje pretpostavke pomoću gerundiva, participa prezenta i perfekta.

Izražavanje opozitivnosti i koncesivnosti

Zavisna koncesivna rečenica sa: quelque + pridev/imenica + que, si + pridev/prilog que, qui que, quoi que, quel que, où que.

Upotreba infinitiva posle: avoir beau

Izražavanje koncesivnosti pomoću gerundiva, participa prezenta i perfekta.

Objekatska rečenica sa que

Dalje proširivanje repertoara glagola i glagolskih izraza koji zahtevaju indikativ ili subjunktiv. Upotreba de (à) ce que posle glagola kao: se, réjouir, tenir.

Pravopis

Pravopis oblika naznačenih u odeljku morfologije. Rastavljanje reči na slogove.

Leksikologija

Najvažnije serije homonima, sinonima i antonima. Frazeologizmi.

Civilizacija

Page 170: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Reljef, prirodne lepote i zaštita prirode u Francuskoj. Društvena zaštita. Sport, film, štampa, strip i moda. Jezik mimike i gesta kod Francuza. Humor i kariktura.

Književnost i lektira

XX vek

Istorijske i društvene prilike između dva svetska rata; kriza tridesetih godina; modernistički pravci u književnosti, dadaizam, nadrealizam i druge tendencije.

Lektira

Breton: Nadja (odlomak po izboru)

M.Proust: Du cote de shez Swan (odlomci po izboru)

A. Gide: Les Faux-monnayeurs (Extraits, classiques Larousse)

R.Martin du Gard: Les Thibault (Extraits, classiques Larousse)

Istorijske i društvene prilike uoči drugog svetskog rata i za vreme rata; posleratni svet i likvidacija kolonijalnog carstva; Indokina i rat u Alžiru; Peta republika i njeno doba; 1968. godina i njene posledice; vreme krize i dubokih promena; pitanje kontinuiteta i diskontinuiteta u kulturi; tradicija i kriza vrednosti; književnost apsurda, egzistencijalizam, nove tendencije - "novi roman" i "nova kritika".

Lektira

A. de Saint-Exupéry: Le petit prince

A. Camus: La peste (Extraits, classiques Larousse)

J.P. Sartre: Huis clos (ili Les mouches)

Ionesco: La Cantatrice shauve (ili komad po izboru)

Briet, Brighelli, Rispail: XX siècle du soupcon; A.Robbe-Grillet: Pour un nouveau roman; Butor: La Modification; M.Duras: Moderato cantabile; J.Prevert: 5 pesama po izboru.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Nastavom ciljnog stranog jezika obezbeđuje se kontinuitet učenja jezika započetog u osnovnoj školi. U toku četiri godine učenja po predviđenim programima podiže se kvantitet i kvalitet znanja ciljnog jezika do nivoa koji predstavlja izvesnu zaokruženu celinu.

Da bi ostvarila postavljene ciljeve i zadatke nastava ciljnog jezika mora biti humanistički orijentisana, bogata jezičkim i kulturnim sadržajima i vrlo raznolika. Pored lingvističkih, u punoj meri moraju biti zastupljeni i civilizacijski, kulturni, umetnički, književni, naučno-

Page 171: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

tehnički sadržaji. Ovladavanje ovim i ovakvim sadržajima pretpostavlja intenzivno učenje i usvajanje koje dovodi do ovladavanja svim jezičkim umenjima ciljnog jezika.

Obrazovno-vaspitni cilj ostvaruje se putem humanističke orijentacije u izboru tema od obrazovnog i vaspitnog značaja, a bliske su učenicima ovog uzrasta. Pogled na svet gradi se u okviru celokupnog obrazovno-vaspitnog procesa u koordinaciji s drugim predmetima.

Sadržaji programa jezičkog sistema nadovezuju se na sadržaje programa ciljnog jezika za osnovnu školu, tako da imaju linearno-spiralnu strukturu. Oni se zasnivaju na komunikativnom pristupu, morfološkoj i sintaktičkoj progresiji, a zahtevi su formulisani tako da doprinose razvijanju komunikativne kompetencije i lingvističkog mišljenja.

Tematika predviđena programom u sferi je interesovanja mladih ovog uzrasta.

Posebna pažnja posvećuje se komunikativnim funkcijama i ovladavanju govornim modelima koji iz razreda u razred postaju sve širi, bogatiji i složeniji.

Organizacija nastave

Nastava ciljnog jezika ostvaruje se u grupama od 12 učenika, što omogućava intenzivno učešće svakog učenika u nastavno-obrazovnom procesu kao osnovne pretpostavke za efikasnost nastave stranog jezika. U toku rada nastavnik vodi, organizuje i koordinira nastavni proces.

U cilju postizanja veće motivacije za rad sastavni deo nastave čine i razni vidovi saradnje sa uglednim kulturnim institucijama u gradu i posebno odgovarajućim kulturnim centrima: predavanja uglednih stručnjaka, književne i jezičke tribine, promocije novih knjiga, izložbe, filmske projekcije, koncerti i pozorišne predstave.

U nastavi je poželjno angažovati lektore za ciljni jezik čiji je zadatak da kod učenika razvijaju naročito komunikativnu kompetenciju i upoznaju učenike sa elementima savremene civilizacije odgovarajućeg govornog područja. Stoga tematski njihov programski sadržaj obuhvata u najvećoj meri: savremenu muzičku, pozorišnu, filmsku i književnu produkciju, običaje i način života, život mladih, institucije, itd. Ovaj zadatak se ostvaruje uvođenjem autentičnog materijala (štampa, video i audio materijali).

Sastavni deo nastavnog procesa čine različiti oblici usmenih i pismenih vežbi. Cilj usmenih vežbi je postizanje globalnog, analitičkog, implicitnog razumevanja i izražavanja, kao i postizanje sposobnosti sinteze kao najsloženijeg vida izražavanja. U cilju usvajanja gramatičkih i pravopisnih znanja koriste se vežbe supstitucije, dopunjavanja, transformacije i diktati i dr. Posebne vežbe izvode se u cilju osposobljavanja učenika za izdvajanje bitnih informacija, sažimanje ili proširivanje usmenih i pismenih iskaza, argumentovanje ličnih stavova, itd.

Učenici se u radu upućuju na stalno korišćenje rečnika i druge stručne literature.

Nastavni materijali

Page 172: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Specifičnost nastave stranog jezika u filološkoj gimnaziji zahteva upotrebu posebnog nastavnog materijala. Izbor i izrada odgovarajućeg udžbenika i didaktičkog materijala mora odgovarati zahtevima programa koji predstavlja sastavni deo kompletne metode. Nastavni materijali i sredstva čuvaju se u medijateci za ciljni jezik. Sastavni deo medijateke čini i biblioteka opremljena različitim vrstama rečnika, gramatika, istorijama književnosti, zbirkama gramatičkih vežbanja, literaturom iz metodike stranih jezika, stručnim časopisima, književnim delima pisaca predviđenih programom, beletristikom na stranom jeziku. Od nastavnih sredstava medijateka mora imati kasetofon, televizor, video, grafoskop, dijaprojektor i po mogućnosti prijemnik za satelitski program.

Pismeni zadaci

U toku školske godine učenici rade četiri pismena zadatka iz jezika i dve pismene provere iz književnosti. Po jedan pismeni zadatak u svakom polugodištu može se zameniti pisanom proverom objektivnog tipa, odnosno testom.

Pismenim zadatkom se proverava stepen usvojenosti programa.

Svakom pismenom zadatku prethodi priprema, a posle njega sledi analiza.

Za pripreme, izradu pismenih i kontrolnih zadataka i analize savdadanosti planom treba predvideti do dvadeset časova u toku školske godine.

Književnost i lektira

U okviru nastave književnosti na času se daju osnovni podaci o vremenu i periodu u kojem je pisac živeo i stvarao (istorijski, sociološki i kulturni kontekst), o ukupnom stvaralaštvu pisca i mestu njegovog dela u istoriji književnosti, osnovni podaci o životu pisca sa naglaskom na one elemente biografije koji su bitnije uticali na samo delo, i obrađuju odabrani odlomci iz književnih dela.

Lektira je sastavni deo nastave književnosti. Lektiru učenici čitaju kod kuće. Na času se čita i tumači odabrani odlomak i razgovara o delu.

Za nastavu književnosti i lektiru, uključujući i pismene provere, u toku jedne školske godine treba predvideti do 50 časova.

Slobodne aktivnosti

Slobodne aktivnosti svojim sadržajem i formom treba da povećavaju motivaciju učenika za učenje ciljnog stranog jezika. Učenici se za slobodne aktivnosti opredeljuju prema sposobnostima i sklonostima.

Slobodne aktivnosti se mogu odvijati u sledećim oblicima: dramska sekcija, hor, redakcija časopisa koji se izdaje za svaki strani jezik posebno, književni klub, itd. Prihvata se i svaki drugi oblik koji nailazi na interesovanje učenika, a po svom sadržaju doprinosi praktičnoj primeni stranog jezika i njegovom usavršavanju.

Page 173: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Jedan oblik slobodnih aktivnosti ne mora obavezno trajati tokom cele školske godine. Dužina trajanja određuje se zavisno od potreba, okolnosti i zainteresovanosti učenika.

OCENJIVANJE UČENIKA

U skladu sa ciljem i zadacima učenja stranog jezika ocenjuje se stepen osposobljenosti za razumevanje govora i pisanog teksta, način korišćenja odgovarajućih komunikativnih funkcija i gramatičkih oblika, stepen usmenog i pismenog izražavanja, stepen usvojenosti gradiva iz programa civilizacije i književnosti.

Svi ovi elementi navedeni su u operativnim zadacima za svaki razred i ukazuju kojim bitnim znanjima, umenjima i navikama treba da ovladaju učenici određenih razreda. Stoga nastavnik treba stalno da ima u vidu obrazovno-vaspitne zahteve koje operativni zadaci propisuju i da ih shodno sugestijama iznetim u ovom uputstvu ocenjuje.

Vrednovanje znanja i umenja u nastavi stranog jezika podrazumeva vrednovanje i obima (kvantiteta) i nivoa znanja (kvaliteta).

Vrednovanjem obima znanja utvrđuje se količina činjenica, zakonitosti i pojmova usvojenih u odnosu na ukupno gradivo. Vrednovanjem kvaliteta znanja utvrđuje se stepen usvojenosti sadržaja programa na nekom od sledećih nivoa: prepoznavanje i reprodukcija gradiva; razumevanje naučenog; samostalna primena usvojenih znanja (usmeno i pismeno) u novom kontekstu.

Do konačne ocene znanja i umenja učenika nastavnik dolazi kontinuiranim praćenjem i ocenjivanjem komponenata od značaja za usmeno izražavanje i razumevanje, za čitanje i pisanje, kao i učenikovog zalaganja i aktivnosti.

Za odličnu ocenu (5) - učenik treba da razume sagovornika i usmena izlaganja u normalnom tempu; da se slobodno izražava i aktivno učestvuje u konverzaciji; da razume pročitani tekst; da samostalno piše bez krupnijih grešaka i da vodi sugestivni dijalog.

Za vrlo dobru ocenu (4) - učenik ne postiže u svemu nivo zahteva za odličnu ocenu, ali se vrlo dobro snalazi; pravi povremene greške koje bitnije ne ometaju razumevanje usmenog i pismenog izražavanja, slobodno se upušta u usmeno i pismeno izražavanje.

Za ocenu dobar (3) - učenik uglavnom shvata o čemu se govori i može da se sporazume u konverzaciji, iako su mu potrebna ponovljena pitanja sa uprošćavanjima; uspeva da razume tekst ili iskaz uz pomoć izvesnih dodatnih objašnjenja; pravi greške u usmenom i pismenom izražavanju; pokazuje neujednačenost u nivou znanja i pojedinih veština.

Za ocenu dovoljan (2) - učenik razume samo mali deo usmenog izlaganja sagovornika, zvučnih i video zapisa; teško se izražava; ne uspeva da razume tekst bez pomoći; pravi ozbiljne greške u pisanju, ali ipak savladava minimalne zahteve. Dovoljnu ocenu može imati i učenik koji u nekim veštinama postiže dobar uspeh, dok u drugim ne zadovoljava.

Pored znanja i interesovanja veoma je značajno vrednovanje stepena usvojenosti sledećih umenja i navika: korišćenje udžbenika, rečnika i dodatnog materijala; tačnog

Page 174: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

formulisanja misli i logično povezanog izlaganja sadržaja; sistematskog i stalnog učenja i izvršavanja svih obaveza.

Težište u ocenjivanju treba da bude na usmenoj komunikaciji, razumevanju jezika i primeni jezičkih zakonitosti.

Ocenjivanje je važan elemenat podsticanja i kontrole rada učenika. Na početku rada nastavnik je dužan da učenicima saopšti način i oblike vrednovanja znanja i da ocenjivanju poklanja veliku pažnju pokazujući objektivnost i odgovornost. Najbolji način da se ovo postigne jeste redovno i javno davanje ocena. Pored redovnosti i javnosti ocenjivanja nastavnik je dužan da ocenu obrazloži.

ŠPANSKI JEZIK (I strani jezik - I, II, III i IV godina učenja)

CILJ I ZADACI

Cilj nastave španskog jezika u filološkoj gimnaziji jeste:

- Ovladavanje i proširivanje jezičkog znanja i veština upotrebe španskog jezika kroz raznovrsne jezičke aktivnosti; ovladavanje znanja o španskoj i hispanskoameričkoj civilizaciji i književnosti.

- Postići sposobnost za korišćenje različitih formi pismenog i usmenog komuniciranja na španskom jeziku.

- Razviti sposobnost analize i tumačenja tekstova na španskom jeziku.

Zadaci

- Razvijanje jezičkih sposobnosti: razumevanje pismenih i usmenih izlaganja, usmeno i pismeno izražavanje, prevođenje sa španskog jezika na srpski jezik i sa srpskog na španski jezik;

- Podsticanje zainteresovanosti učenika za špansko govorno područje;

- Osposobljavanje za davanje informacija o sebi, našoj zemlji, njenim prirodnim lepotama i kulturnoistorijskim tekovinama; osposobljavanje za primanje informacija o zemljama gde se govori španski jezik;

- Ovladavanje metodama za dalji samostalan rad na bogaćenju i usavršavanju stečenog jezičkog znanja.

Prvi razred

(5 časova nedeljno, 185 časova godišnje, 4 časa gramatike i 1 čas španske civilizacije)

Operativni zadaci

Page 175: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Sticanje osnovne sposobnosti razumevanja španskog jezika radi usmenog i pismenog izražavanja;

- Razvijanje sposobnosti razumevanja sagovornika i izlaganja sa zvučnih snimaka o temama iz svakodnevnog života;

- Korišćenje raznih informacija uz pomoć rečnika;

- Razvijanje korektnog pisanja jezičkih konstrukcija u okvirima usvojenih 1000 reči.

Tematika

- Osnov za sticanje usmenog izražavanja i razumevanja kraćih tekstova iz udžbenika;

- Teme govornog i pisanog jezika na nivou od 1000 reči i u skladu sa sadržajima ostalih obrazovno-vaspitnih područjai interesovanjima učenika ovog uzrasta;

- Škola, nova sredina, školski kalendar, porodica, posete kulturnim znameitostima;

- Naša zemlja i njene prirodne lepote, korišćenje saobraćajnih sredstava;

- Teme od vaspitnog značaja: upoznavanje, snalaženje u vremenu i prostoru, izražavanje ukusa, delovi ljudskog tela, zdravlje, moda.

Komunikativne funkcije

Sticati govorne modele koji se upotrebljavaju pri komuniciranju u realnim životnim situacijama: privlačenje pažnje, oslovljavanje poznate i nepoznate osobe, predstavljanje i predstavljenje trećeg lica, iskazivanje sviđanja i nesviđanja, čestitanje i iskazivanje dobrih želja, pozivanje u goste, prihvatanje odnosno neprihvatanje poziva, izražavanje zadovoljstva i nezadovoljstva, izricanje naredbe, iznenađenja, čuđenja, iskazivanje fizičkih tegoba, raspoloženja.

Jezik

1. Vokalski i konsonantski sistem španskog jezika: glasovi i fonemi - izgovor, podela reči na slogove i osnovna pravila akcentuacije;

2. Osobenosti španske interpunkcije;

Imenička grupa

1. Imenice

- slaganje imenica u rodu i broju (casa/casas, actriz/actrices)

- imenice sa istim oblikom za jedninu i množinu - paraguas, lunes, gente;

- sufiksacija

Page 176: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

2. Član - određeni/neodređeni - osnovna pravila upotrebe članova: el, la, los, las, de, un;

3. Pridevi - opisni, prisvojni, pokazni (rod, broj i poređenje) - bonito, pequeno, mi, tu, su, este ese, aquel, màs que...menos que

4. Zamenice - lične (oblici za subjekat, direktni i indirektni objekat: yo, tù, él, me, le, lo)

- pokazne: éste, ése, aquel

- povratne: me, te, se, nos, os, se

- neodređene: algo, nada, nadie, todo

5. Brojevi: glavni i redni - uno, primero;

6. Predlozi - oblici i upotrebe (de, con, por, para, a, hasta);

7. Priloška odredba:

a) za vreme - hoy, anoche

b) za mesto - aquí, ahi, alli

v) za količinu - bastante, demasiado

Glagolska grupa

1. Kopulativni glagoli SER i ESTAR i njihovi oblici, upotreba i razlike: es bonito/està enfermoñ

2. Glagoli I, II i III konjugacije: pravilni, polunepravilni i nepravilni glagoli (amar, beber, vivir, volver, tener)

3) Glagolska vremena u indikativu, njihovo građenje i vremenski prilozi uz koje se koriste: prezent (amo, bebo, vivo), imperfekat (amaba, bebía, vivía), aorist (amé, bebí, viví - ayer, anoche...), perfekat (he amado, he bebido, he vivido - hoy, esta mañana), perifraze za izražavanje futura (IR A + INFINITIVO), za izražavanje neposredne prošlosti (ACABAR DE + INFINITIVO), obaveze (TENER QUE + INFINITIVO)

4. Glagolski način: IMPERATIV (ivive! ivivid!)

5. Glagolski blici infinitiv, gerundiv i particip prošli - osnovna pravila i upotreba (amar, amando, amado);

6. Posebne upotrebe glagola: hacer, gustar, doler, haber;

Prosta rečenica

1. Upitne rečenice:

Page 177: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

a) upitne reči - dónde, cómo, qué

b) intonacija

2. Uzvične rečenice: iqué grande es esta ciudad!

3. Odrične rečenice: No sé /Nada sé/Tampoco/También

4. Izjavne rečenice: Hoy hace buen tiempo

Istorija civilizacije Španije i kratak pregled istorije španske književnosti

- Osnovni podaci iz hispanistike (pojam hispanistike - istorija i nastajanje španskog jezika, razvitak i rasprostranjenost);

- Geografija Španije - osnovni pojmovi, klima, reljef, hidrografija;

- Savremeno špansko društvo - političko, društveno i ekonomsko uređenje, dijalekti, institucije od značaja za španski jezik i književnost - Escuela de Traductores de Toledo, RAE, Biblioteca Nacional, Univerziteti;

- Običaji, muzika i umetnost Španije - gastronomija, proslave, folklor, muzeji;

- Istorija Španije - Hispania, Al-Andaluz, Reconquista, istorija zaključno sa XIX vekom);

- Kratak pregled razvoja španske književnosti.

Drugi razred

(5 časova nedeljno, 175 časova godišnje, 4 časa gramatike i 1 čas hispanoameričke civilizacije)

SADRŽAJI PROGRAMA

Operativni zadaci

- Proširenje leksike stečene u prvom razredu (novih 1200 reči) i usvajanje novih izraza;

- Učešće u konverzaciji o svakodnevnim temama;

- Davanje usmenih rezimea o informacijama sa zvučnih snimaka u normalnom o temama iz svakodnevnog života;

- Korišćenje raznih informacija uz pomoć rečnika i davanje rezimea o pročitanim sadržajima;

- Razvijanje sposobnosti pisanog izražavanja.

Page 178: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Tematika

Tematika treba da je u skladu sa novostečenim nivoom leksike: značajni događaji iz istorije naroda čiji jezik se uči, zabavni i sportski život učenika, izbor zanimanja u našoj i stranoj zemlji, porodica i društvo, posete kulturnim manifestacijama, prikaz znamenitosti naše zemlje strancu, razgovori o značajnim znamenitostima u zemljama čiji jezik se uči, o glavnim karakteristikama društveno-političkog sistema u našoj zemlji i zemljama španskog govornog područja, sposobnost izražavanja osećanja, utisaka, mišljenja, stavova, govoriti o ekologiji, pojedinostima istorije Španije i hispanske Amerike, upoznavanje sa odabranim istorijskim i kulturnim znamenitostima i događajima - događaji iz života i rada značajnih ličnosti.

Kratak pregled istorije španske književnosti.

Komunikativne funkcije

Proširivati govorne modele koji se upotrebljavaju pri komuniciranju u realnim životnim situacijama: iskazivanje sviđanja i nesviđanja, iskazivanje mišljenja i slaganja odnosno neslaganja sa mišljenjem sagovornika, traženje i davanje dozvole, iskazivanje želja i namera, izražavanje mogućnosti i nemogućnosti, obaveze i nepostojanje obaveze, predlaganje da se nešto uradi, izricanje zabrane, iznenađenja, prednosti, simpatije, saveta.

Jezik

- Utvrđivanje već poznatih jezičkih struktura i proširivanje novim modelima i oblicima.

Glagolska grupa

- Kontrastiranje upotrebe kopulativnih glagola ser i estar (ser listo(estar listo).

- Obnavljanje i razrada već određenih glagolskih vremena indikativa i uvođenje novih: pluskvamperfekt, futur (Cuando llegé a casa, los ladrones ya se habían ido./El próximo verano vijaré a España.).

Glagolski način subjektiv: oblici i osnovna upotreba vremena (prezent, imperfekat, pluskvamperfekat).

- Kondicional

a) prost - upotreba u složenim rečenicama

b) složeni - upotreba u složenim rečenicama

- Perifraze - estar + gerundio, hay que + infinitivo, dejar de + infinitivo volver a + infinitivo.

- Pasivne konstrukcije uz pomoć kopulativnih glagola i pasiva refleja (La exposición se inauguró ayer.)

Page 179: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Imperativ-Infinitiv-razrada.

Sintaksa složene rečenice

a) Upotreba veznika u složenim rečenicama (porque, ya que, debido a).

b) Vrste složenih rečenica: imenske, relativne i priloške (vremenske, uzročne, dopusne, pogodbene).

Imenička grupa

- Član

a) izostavljanje

b) upotreba u izrazima za količinu

- Zamenice

a) značenje i upotreba zamenice se

b) neodređene (alguno, ninguno)

v) odnosne (que, quien, cuyo)

g) prisvojne (mío, tuyo)

Prilozi

- Oblici i poređenje (fuertemente, mejor, peor)

Leksikologija

- Deminutivi (-ito, -illo, -cito)

Leksikografija

- Struktura i upotreba jednojezičnih i dvojezičnih rečnika

- Hispanizmi - reči koje u zemljama španskog govornog područja imaju različitu upotrebu.

Istorija civilizacije Hispanske Amerike

Hispanska Amerika

- Geo-politička karta, prehispanske civilizacije (Maje, Inke, Asteci), osvajanje i kolonizacija

Page 180: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Detaljan pregled Hispanske Amerike po državama (geografija, politika, kultura)

- Poseban osvrt na: španski kolonijalizam, ratove za nezavisnost, centralne istorijske ličnosti, aktuelnu političko-ekonomsku situaciju, običaje, folklor, gastronomiju, praznike, karnevale, sport, umetnost, turizam.

Treći razred

(5 časova nedeljno, 180 časova godišnje, 4 časa gramatike i 1 čas španske književnosti)

SADRŽAJI PROGRAMA

Operativni zadaci

- Upoznavanje specifičnih morfoloških i sintaksičkih struktura;

- Razvijanje usmenog izlaganja sagovornika;

- Usavršavanje samostalnog izlaganja određenih tematskih celina uz korišćenje znanja iz prethodnih razreda;

- Usvajanje novih 500 reči i izraza;

- Korišćenje raznih oblika informacija (usmenih ili pismenih) i njihovo samostalno interpretiranje;

- Osposobljavanje za usmeno i pismeno prevođenje kraćih saopštenja i razgovora sa španskog na srpski jezik i obratno.

Tematika

Odnosi u društvu: život i običaji u našoj sredini i stranoj sredini, pravila ponašanja i ophođenja raznovrsne situacije u društvu i životu pojedinca (u banci, turističkoj agenciji, na fakultetu, na stanici, carini, bolnici i sl.).

Komunikativne funkcije

Govorne modele koji se upotrebljavaju pri komuniciranju u raznim životnim situacijama obogaćivati i nijansirati: iskazivanjem mišljenja, volje, želje, izražavanje mogućnosti, posledice, upozorenja, odobravanje dečijih podsticaja, prigovora, izražavanje zadovoljstva ili nezadovoljstva, izražavanje uverenosti i pretpostavke, sumnje, iskazivanje saveta i saučešća.

Jezik

Sistematizacija prethodno stečenih znanja, uvođenje novog gradiva i proširivanje već obrađene leksike.

Page 181: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Sintaksa rečenice

- Prosta rečenica:

a) vrste prostih rečenica (izjavne, uzvične, upitne, atributivne i predikativne - quizá, que, tal vez, ojall...)

b) klasifikacija rečenica sa glagolskim predikatom

- Složena rečenica:

a) zavisna rečenica u indikativu (uzročna, posledična i poredbena - porque, así que, ya que, puesto que...)

b) zavisna rečenica u subjektivu (pogodbena, finalna - para que, a fin de que, a que, en caso de que...)

v) zavisna rečenica u indikativu ili subjektivu (imenska, relativna, vremenska, dopusna i pogodbena - cuando, aunque, si...)

- Ukazati na mogućnosti izražavanja pomoću infinitiva, participa i gerundiva (u perifrazama, uz pomoć predloga i samostalno)

- Direktni i indirektni govor (slaganje vremena)

Dece que hace buen tiempo.

Dijo que hacía buen tiempo.

- Red reči u rečenici: sintaksički i leksičko-semantički činioci koji utiču na red reči u rečenici.

Imenička grupa

- Imenice:

a) množina imenica stranog porekla

b) imenice koje imaju dve množine

v) pluralia tantum

g) prefiksacija i derivacija (re-, pre-, ab-)

- Pridevi:

a) derivacija prideva

Page 182: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

b) apokopiranje prideva (grande-gran)

- Prilozi:

Sistematizacija već naučenih i uvođenje novih priloških fraza i konstrukcija sa prilozima (oblici na - mente)

Glagolska grupa

- Sistematizacija obrađenih glagolskih oblika

- Klasifikacija glagola koji zahtevaju upotrebu određenog glagolskog načina: indikativa ili subjunktiva (verbos de: voluntad, mandato, deseo, ruego, actividades mentales...)

Najvažniji aspekatski glagoli (verbos de cambio - hacerse, volverse, ponerse)

Proširivanje liste nepravilnih glagola.

Transkripcija i adaptacija naših i stranih imena u španskom jeziku

Leksikologija

- Frazeološki rečnik, rečnik sinonima i antonima

Španska književnost

- Pojam španske književnosti, klasifikacija književnih rodova i vrsta

- Pregled književnih epoha, pravaca i škola (od XI do XX)

- Istorijske, društvene i kulturne prilike svake epohe

-Čitanje, prevod i analiza navedenih dela:

Srednji vek (XI - XV vek)

- mester de juglaria: Poema de mío Cid (I cantar, str. 11-13)

- mester de clerecía: Juan Ruiz, Libro de buen amor ("Ejemplo del poder de dinero", str. 119/121)

Renesansa (XVI vek)

- poesía: Garcilaso de la Vega, Sonetos (str. 223)

- teatro: Fernando de Rojas, La Celestina (acto IV, str. 197-205)

- prosa: novela picaresca, Lazarillo de Tormes (tratado I, str. 237-242)

Page 183: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Barok (XVII vek)

- prosa. Miguel de Cervantes, Don Quijote, I parte (cap. I, II, str. 403-407)

- teatro: Lope de Vega, Fuenteovejuna (acto I, II, str. 301-303)

Tirso de Molina, Burlador de Sevilla y Convidado de piedra (acto III, escenas XI, XII, XII, str. 145-149)

Calderón de la Barca, La vida es sueño (acto II, escena XIX, str. 160)

- poesía: Luis de Gongora, Sonetos ("A Córdoba“, "Gozad de la hermosa juventud“, str. 95)

Neoklasicizam (XVIII vek)

- Teatro: Leandro Fernández de Moratín, El sí de las niñas (astro III, escenas XII, XIII, str. 201-203)

XIX vek

Romantizam

- teatro: José Zorilla, Don Juan Tenório (I parte, acto I, escenas I, II, str. 303-306)

Realizam

- prosa: Juan Valera, Pepita Jiménez (Carta de 7 de mayo, str. 252-253)

Generacija 1998

- prosa: Miguel de Unamuno, Niebla (sar. XXXI, str. 112-115)

XX Vek

Modernizam

- prosa: Juan Ramón Jiménez, Platero y yo (sar.I, XIX, LII, str. 294-295)

Generacija 1927

- poesía: Federico García Lorca, Romancero gitao ("Romance sonàmbulo“, str. 450-451)

Savremena književnost

- Prosa: Camilo José Cela, La familia de Pascual Duarte (sar. XII, XIX, str. 740-742)

Page 184: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Poseban osvrt na književno stvaralaštvo takođe i sledećih autora: Francisco de Quevedo, Duque de Rivas, José de Espronceda, Leopoldo Alas-Clarín, Ramón del Valle-Inclán, Rafael Alberti, Almudena Grandes, Emilia Pardo Bazán.

Četvrti razred

(5 časova nedeljno, 160 časova godišnje, 4 časa gramatike i 1 čas istorije književnosti hispanske Amerike)

SADRŽAJI PROGRAMA

Operativni zadaci

- Usavršavanje spontanog usmenog izražavanja uz usvajanje do 450 novih reči i izraza;

- Usavršavanje pisanog izražavanja;

- Osposobljavanje za prenošenje, prevođenje i tumačenje poruka i tekstova;

- Usavršavanje tehnike informativnog čitanja i neposrednog razumevanja teksta.

Tematika

- Ustanove kulture: biblioteke, muzeji, manastiri, slikarske galerije, pozorišta, opera;

- Religija;

- Sport;

- Naučno-tehnička dostignuća u svetu: nova otkrića, industrijski razvoj, nova tehnologija, kompjuteri, Internet;

- Ekologija;

- Sredstva javnog informisanja: štampa, radio, televizija, kompjuteri;

- Tumačenje književnih tekstova značajnih pisaca i pesnika sa španskog govornog područja.

Komunikativne funkcije

Usavršavati govorne modele usmenog i pisanog komuniciranja: tumačenje mišljenja sagovornika, čestitanje i iskazivanje saučešća, izražavanje pretpostavke, posledice i želje, predlaganje da se nešto uradi, izražavanje uverenosti, iznenađenja i čuđenja, iskazivanje raspoloženja, radosti, zabrinutosti itd.

Jezik

Page 185: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Sistematizacija prethodno stečenih znanja i obogaćivanje vokabulara novim izrazima.

Sintaksa rečenice

- Međusobni odnosi glavne i sporedne rečenice (la concordancia): jukstapozicija, koordinacija i subordinacija.

- Prosta rečenica: delovi rečenice - subjekat (vrste reči koje mogu biti u funkciji subjekta: imenice, zamenice, infinitiv, gerundiv, fraza i rečenica).

- Složena rečenica:

a) obnoviti već obrađene vrste rečenica

b) enfatičke rečenice (!Lo listo que eres!)

v) dopusne rečenice

g) hipotetičke rečenice (Serán las doce. Puede ser que vieras un avión).

d) načinske rečenice i konstrukcije svojstvene ovim rečenicama

đ) participske rečenice

e) konstrukcije - sintaksički modaliteti u relativnim rečenicama i upotreba relativnih zamenica

- Red reči u rečenici: distribucija priloga i prideva

Glagolska grupa

- Upotreba glagola SER i ESTAR sa participom (ser prohibido - estar prohibido)

- Glagoli sa i bez predloga (se prestó más atenció myás atención)

- Verbos de cambio (convertirse, quedrse, llegar a ser/esstar)

Predlozi

- predlozi POR i PARA

- predlog A sa direktnim objektom

- predlozi DE i DESDE

Fonologija

- Osnovni elementi intonacije rečenice, ritam rečenice

Page 186: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Razlike i sličnosti između španskog u Španiji i Hispanskoj Americi

- Amerikanizmi (computadora, manejar)

- Nove tendencije u pojedinim glasovnim grupama (ps, x, ct, bm)

Leksikologija

- Frazeologizmi, idiomi, amerikanizmi, sinonimi, antonimi

Leksikografija

- Leksikoni i enciklopedijski rečnici

Hispanoamerička književnost

- Osnovni podaci o prehispanskim civilizacijama i retrospektiva pisanih spomenika u Hispanskoj Americi

- Uticaj društveno-istorijskih prilika na književnost Hispanske Amerike

- Pregled najvažnijih književnih epoha i pravaca Hispanske Amerike: literatura prekolumbina, literatura kolonijal (XV-XIX vek), existencialismo, modernismo, naturalismo, realismo.

- Čitanje, prevod i analiza sledećih dela:

José Martí, La nina de Guatemala (str. 180-181)

Gabriel García Márquez, Artículos de la Prensa latina; Del amor y otros demonios (str. 10-25)

José Hernández, Martín Fierro (str. 150-152)

Juan Rulfo, Pedro Páramo (cap.I)

Pablo Neruda, Odas elementales ("Oda al aire")

Julio Cortázar, Rayela (str. 1-10)

Ernesto Sábato, El túnel (prefacio)

Alejo Carpentier, El siglo de las luces (cap.I)

Augusto Roa Bastos, Yo, el supremo (str. 549-552)

Mario Vargas Llosa, Pantaleón y las visitadoras (cap. III)

Page 187: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Jorge Luis Borges, Ficciones ("El inmortal", cap. I, II, str. 530-532)

Octavio Paz, Poesía (str. 15-18)

Gabriela Mistral, Antología ("El niño solo")

Isabel Allende, La casa de los espíritus (str. 50-62)

- Poseban osvrt na književno stvaralaštvo i sledećih autora: César Vallejo, Miguel Angel Asturias, Paolo Coello, Carlos Fuentes, José Donoso, Mario Benedetti, Manuel Puig, Rómulo Gallegos, Ricardo Guiraldes.

- Predviđena su i predavanja sa posebnom tematikom: indijanski jezici, muzika, murali.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Pošto se španski jezik prvi put izučava u našoj srednjoj školi neophodno je izvršiti dobru organizaciju rada - izraditi kvalitetne godišnje i mesečne planove rada, vršiti dobre pripreme časova, okupljati metodičko-didaktički materijal, motivisati učenike, organizovati kvalitetna vežbanja itd.

Potrebno je upoznati učenike sa kulturom, običajima i književnošću španskog govornog područja: najpre je neophodno učenike upoznati sa geografskim, istorijskim i kulturnim karakteristikama Španije i Hispanske Amerike, s bogatom kulturom i istorijskom tradicijom. Dati osnovne karakteristike španskog jezika kao indoevropskog jezika i njegove veze s drugim jezicima u Evropi. Špansko jezičko područje je veoma široko te dati osnovne sociokulturne naznake tog područja. Razvijati intelektualne sposobnosti, opšteg obrazovnog i kulturnog nivoa kroz kontakte sa španskim i hispanskoameričkim lektorima ili odlazeći na manifestacije vezane za špansko govorno područje.

Nastava španskog jezika, što se tematske orijentacije tiče izvodi se na dva nivoa: jezički nivo - gramatičko - pravopisna materija i književno kulturni nivo - španska i hispanskoamerička književnost i kultura. Naravno, u nastavi španskog jezika dominiraće učenje jezika i pravopisa (morfologija, fonetika, sintaksa itd.), učenici će se upoznavati sistematično i postupno s određenim jezičkim pojavama, definisaće ih a potom ih primenjivati u novoj situaciji. U tom pogledu potrebno je da učenici samostalno deluju, da aktivno učestvuju u učenju gramatičkih kategorija. Gramatička pravila se uvek moraju dovoditi u vezu s određenim tekstom.

Ukoliko je to moguće, nastavu španskog jezika povremeno treba održavati van učionice - gledanje filmova, pozorišnih predstava, izložbi, muzeja, posete Udruženju latinoamerikanista, korišćenje biblioteka, video i fonoteka Ambasade Španije i zemalja Hispanske Amerike itd. Sadržaje filmova, izložbi itd. treba koristiti za razgovore, za bogaćenje leksike i za razvijanje komunikativnog govornog modela.

Preporučljivo je organizovati razne oblike jezičkih vežbanja, diktate, upoznavanje s jezičkim idiomima i sa situacionim jezičkim izrazima.

Page 188: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pošto ne postoji odgovarajući udžbenik za učenje španskog jezika izdat u našoj zemlji, koristiće se originalni španski udžbenik ali je neophodno raditi na izradi takvog udžbenika, skupljati odgovarajući materijal, aktivno raditi zajedno sa učenicima na izradi metodičko-didaktičkog materijala i sve to sistematski obrađivati i čuvati.

Neophodno je stalno obnavljati već postojeću mediateku za učenje španskog jezika. To znači skupljati tonske snimke, vizuelni materijal, video-kasete, presnimavati razne materijale, praviti kvalitetne grafofolije, plakate, aplikacije, reprodukcije, fotose itd.

Organizovati različite oblike tzv, vannastavnih aktivnosti kako bi učenici bili snažnije motivisani da uče španski jezik (raditi u dramskoj, igračko-pevačkoj ili novinarskoj sekciji - izrađivati časopis MAS ALJA; organizovati prevodilačku sekciju i takmičarske grupe, nastaviti sa tradicijom organizovanja špansko-hispanoameričkog bazar-a, itd.).

Najzad, upoznati učenike sa španskom i hispanoameričkom kulturom kroz slikarstvo, muziku, književnost a u svemu tome poštovati principe sistematičnosti i postupnosti.

JAPANSKI JEZIK I CIVILIZACIJA

CILJ I ZADACI

Cilj je usvajanje novog jezičkog sistema, opismenjavanje, razvijanje jezičke sposobnosti, osposobljavanje za pismeno i usmeno izlaganje, izražavanje vlastitih stavova i mišljenja, prevođenje sa japanskog jezika i na japanski jezik, upoznavanje kulture i načina života u Japanu. Primenjivati stečeno znanje u kontaktima i saradnji sa Japancima, ovladati metodama za dalje samostalno učenje. Dalje razvijanje individualnih osobenosti učenika kroz podsticanje samostalnosti.

Zadaci su: usvojiti i ovladati osnovama gramatike japanskog jezika, usvojiti i proširivati leksički fond, usvojiti i ovladati pismom - oba fonetska (hiragana i katakana) i ideogramima (oko 900 za IV godine učenja), steći uvid u civilizaciju i kulturu Japana.

Prvi razred

(5 časova nedeljno, 185 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Japanski jezik i njegovo mesto među svetskim jezicima - pokušaj klasifikacije. Fonološki i fonetski sistem savremenog japanskog jezika. Dva fonetska pisma: hiragana i katakana. Uvod u hiraganu - nastanak i razvoj - opismenjavanje. Uvod u katakanu - nastanak i razvoj - usvajanje katakane. Transkripcija. Ideogrami (karakteri) poreklo i razvoj - usvojiti do 80 u toku prve godine (10-15 mesečno). Morfologija vrste reči i njihova podela: nepromenljive reči (imenice, zamenice, brojevi, strukturne reči, prilozi, pokazne zamenice, veznici itd.), promenljive reči (glagoli, pomoćni glagoli, jednostavni i složeni pridevi).

Sintaksa: struktura rečenice jap. jezika, položaj i uloga pojedinih vrsta reči u njoj. Vrste rečenica: potvrdna, odrična, upitna, demonstrativna, rastavne, nezavisne, dopunske.

Page 189: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Strukturne reči u rečenici: to, mo, wa, kara, e, ni, ya, made, no, ga, shika, de, dokokae, dokokaemo, keredomo, soshite, sorekara.

Upitne reči: dono, dare, nan, nani, donna. Pokazne reči: kore, sore, are, dore, kochira, sochira, achira, dochira.

Glagoli: podela i vrste. Pomoćni glagoli aru i iru - promena i funkcija. Glagolske osnove: Rentaikei, Renyokei. Sadašnje trajno vreme, optativ, diziderativ, učtivi imperativ.

Pridevi: vrste i promena. Brojevi: Osnovni (imenski klasifikatori) i redni (4 vrste). Rečenica tipa: **Wa ***ga ***da.

Civilizacija:

Uvod: poreklo jezika i nacije i prve legende o tome: od praistorije do perioda Yamato. Uz ilustracije i prateći video materijal.

Drugi razred

(5 časova nedeljno, 175 časova godišnje)

Posibilitiv (Kateikei glagol illi dekiru, Mizenkei + rareru, specifičnosti glagola iku. Komparativne rečenice (yori), A to B to dochira ga ***desuka? Namenske rečenice (svrha) Renyokei + ni + glagol. Upravni govor: to iu. Neupravni govor: Neprelazni i prelazni glagoli *te aru, *te iru. Zavisne vremenske rečenice: kara, no de; zahtev - **masukara. Upitne reči doshite, naze. Rastavne suprotne rečenice no ni. Strukturne reči bakari, shi, sorede, mo madeni. Renyokei II + te - razlog ili uzrok. Strukturna reč wo uz glagol kretanja. Izjavne rečenice: saopštvanje namera i pretpostavke (tsumorida, Mizenkei II + to omou, **ka to omou). Kondicional: tipovi i funkcija. Zabrane i dozvole (prohibitativ) Renyokei + temo kamaimasen, tewa ikenai; saveti: suru hoo ga ii, shinai hou ga ii. Normativ: trebalo bi da: kondicional negacije + naranai; mora da: kondicional neg. + ikenai. Imenica + yooda. Pridev + sooda. Dve istovremene radnje: Renyokei + nagara ****suru. Frekventativ - Renyo kei + tari/ dari, Renyokei + tari/dari suru. Glagoli primanja, davanja i uzimanja: morau, kureru, ageru, itadaku, kudasaru i yaru. Izražavanje nesigurnih pretpostavki: infinitivni oblik + kamoshirenai. Strukturna reč bakari na Renyo II glagola + ta - upravo završena radnja. Probati, pokušati - Renyou te + miru. Saopštavanje informacije koja se čuva - infinitivni obllik + sooda. Vezna strukturna reč soreni**mo - dopunske rečenice. Saopštavanje pretpostavke: Renyo II ta + yooda - čini se da. Renyo prideva ku te + tamaranai.

Ideogrami: 15 - 20 mesečno, 270 godišnje

Civilizacija: formiranje japanske države, od princa Shotoku završeno sa periodom Heian.

Treći razred

(5 časova nedeljno, 180 godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Page 190: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Glagoli davanja, primanja i uzimanja uz druge glagole: shitekureru, shitemorau... Izjavna rečenica - **yooda. Rentaikei glagola + koto ga aru - dešava se da... Renyo II ta + mama - svršena radnja čije posledice još traju. Imenica + no kawarini. Saopštavanje iskustva: Renyo II-ta + koto ga aru. Rentaikei + koto ni naru: Rentai kei + koto ni suru. Neučtivi imperativ.

Pasiv: gradnja, vrste (pasiv prelaznih i neprelaznih glagola), upotreba (neželjena situacija i učtivost).

Pisani stil: Renyo II / te. Kauzativ: gradnja, vrste (prelazni i neprelazni glagoli) upotreba (sa: glagolima uzimanja i davanja, sa učtivim imperativom).

Pasiv kauzativa: gradnja i upotreba. Frekventativ pasiva kauzativa. Strukturna reč ni - označava razlog. Infinitivna osnova + to sugu - radnja neposredno za prethodnom. Učtivi govor: o + Renyo I + suru, o + Renyo I + ni naru, karakteristike i upotreba. Tentativ: Mizen II+to suru to - namera samo što ne..., taman da..., upravo da. Vremenski skoro istovetne radnje. Infinitivna osnova + to.

S obzirom da su savladane osnove gramatike japanskog jezika, sledi rad na obogaćivanju leksičkog fonda i sposobnosti konverzacije na sledeće teme:

1. Stanovanje

2. Kupovina

3. Prevoz

4. Kako provesti leto

5. Bolnice i lekovi

6. Poseta japanskom domaćinstvu

7. Kupovanje i unajmljivanje knjiga

8. Venčanja i sahrane

9. Korišćenje poštanskih usluga

10. Kako prezimiti

11. Ishrana u restoranima

12. Selidba

Ideogrami: po 10 sedmično, 300 do kraja godine.

Civilizacija: od perioda Heian do kraja perioda Tokugawa.

Page 191: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Četvrti razred

(5 časova nedeljno, 160 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Korišćenje stečenog znanja, razvijanje sposobnosti za saopštavanje vlastitih stavova i diskutovanje o različitim temama, upoznavanje kulture i običaja Japana, posledice. Teme: Kekkon, Kyooiku, Kakei, Juutaku, Shokugyo, Yoka, Kazoku, Kooreikashakai, Kootsuu, Shokuseikatsu, Koosai, Shuukyoo.

Dodatni materijal: Nihon no kurasahi 12 ka getsu.

Ideogrami: oko 20 sedmično, oko 350 do kraja godine.

Civilizacija: kraj perioda Tokugawa do savremenog Japana.

Predlog udžbenika:

1. Japanese Language Promotion center - Intensive Couse in Japanése Elementary - Dialogues and Drills Part I and II;

2. Hisako Yoshiki, Kiyo Saka - Kenkyusha Nihongo kama - Speak Japanese, A texst Book for Young Students, Book 1, 2;

3. ARUKU nihongotekusuto, ALC Press Japanese Textbok Series: Nihon Seikatsu Jijou. Living in Japan: a Handbook.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Prilikom obrade nove nastavne jedinice primeniti sledeći postupak:

1. Obraditi novu gramatičku partiju,

2. Obraditi novu leksiku;

3. Slušati dijaloge snimljene na audio kaseti, čitati i prevoditi,

4. Raditi sintaksičke i leksičke vežbe (kao u udžbeniku),

5. Vežbe konverzacije na temu iz lekcije.

Napomena: primenjivo za udžbenike ICJ Elementary, Nihongo Kantan I i II

Za udžbenik br. 3 (Living in Japan)

Učenici sami traže značenja ideograma i reči - vežba korišćenja rečnika; profesor objasni nepoznatu upotrebu reči ili novu gramatiku, čitanje i prevod lekcije, razgovor i

Page 192: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

pisanje kraćeg sastava na temu vezanu za lekciju. Za ostale udžbenike slediti uputstva izdavača.

Bunka Institute of Language:

4. Tohoshiku yomo 1996, Tokyô

5. Bunka Institute of Language: Tanoshiku hanasô 1995, Tokyô

6. Alc Press Japanese Textbook Series Japanese in Mouies 1,2 1993, Tokyô

7. Alc Press Japanese Textbook series First Lessons inapanese 1993, Tokyô

8. Bunka Institute of Language: Bunka Ninongo 1,2 199/97 Tokyô

9. DaisanshoBô: Nihongo Sakubun no Hôhô 1995, Tokyô

10. Muzônosho in: Pea de oboeru iroiroma kotoba 1996, Tokyô,

11. Surte nettowaku: Hajime no ippo 1997, Tokyô

12. Asahi Karucha center: Asahi shinbum dokucha no ko 1996 Tokyô

KINESKI JEZIK

CILJ I ZADACI

Cilj nastave kineskog jezika i civilizacije jeste predočavanje do sada nepoznatog jezičkog sistema, opismenjavanje i postepeno osposobljavanje za pismeno i usmeno izlaganje putem davanja informacija o sebi, pitanju prvih sastava.

Zadaci nastave kineskog jezika jesu:

- uvođenje jezičkih sposobnosti, razvijanje usmenih i pismenih izlaganja;

- osposobljavanje za samostalno korišćenje rečnika;

- upoznavanje s kineskom civilizacijom, kulturom i književnošću;

- primenjivanje stečenog znanja u što češćim kontaktima s lektorima iz Kine, uvežbavanje pisanja dužih sastava o različitim temama;

- prevođenje sa srpskog na kineski jezik i sa kineskog na srpski jezik;

- ovladavanje metodama za dalji individualni rad s ciljem da se stečeno znanje u okviru jezika i poznavanja kineske kulture (uopšte) obogati.

Prvi razred

Page 193: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

(5 časova nedeljno, 185 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Ideogramatika (20 časova)

1. Formiranje, osobenosti i struktura kineskih karaktera,

2. Razvoj oblika kineskih karaktera,

3. Analiza strukture kineskih karaktera,

4. Redosled u pisanju kineskih karaktera.

5. Sastavni delovi kineskih karaktera-radikai:

- radikali sa jednim, dva, tri, četiri... četrnaest poteza

6. Piktografski karakteri:

- karakteri asocijativnog slaganja ili ideogrami

- piktofonetski karakteri ili fonoideogrami

Fonetika (40 časova)

1. Kineska latinička transkripcija -PINYIN

2. Glasovne jedinice u kineskom jeziku:

- slog i fonema

- suglasnici i samoglasnici

- inicijali:

a) bilabijalni glasovi; b, p, m.

b) dentolabijalni glas: f.

v) alveolarni glasovi: g, k, h, (ng).

g) palatalni glasovi: j, q, x.

d) oštro alveolarni glasovi: z, c, s.

đ) oštro-palatalni: zh, ch, sh, r.

Page 194: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

e) poluglasnici: y, w.

- finali:

a) prosti finali

b) složeni finali

v) nazalni finali

- fonetske transformacije finala, slaganje po zvučnosti sa retrofleksnim finalom "er",

- tabele slaganja finala sa inicijalima

3. Tonovi u kineskom jeziku:

- oznaka tona i način obeležavanja tonova

- zakonitosti neutralnog tona

- promena tonova:

a) promena trećeg tona

b) promena tona broja jedan (yi)

v) promena tona kod brojeva sedam (qi) i osam (a)

g) promena tona negacije "ne" (bu)

Morfologija (50 časova)

- Podela reči na vrste -

1. Pojmovne reči: (25 časa)

Imenice - MINGCI

- reči koje označavaju vreme - shijianci

- reči koje označavaju položaj - fangweici

- reči koje označavaju mesto - chusuoci

Zamenice - DAICI

- lične zamenice - rencheng daici

Page 195: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- pokazne zamenice - zheshi aici

- upitne zamenice - yiwen daici

Brojevi - CHUCI

Klasifikatori - LIANGCI

Glagoli - DONGCI

Modalni glagoli - NENGYUAN DONGCI

Pridevi - XINGRONGCI

2. funkcionalne reči (25 časova)

Prilozi - RUCI

Veznici - LIANCI

Predlozi - JIECI

Pomoćne rečce:

- strukturne pomoćne rečce

- pomoćne rečce za stanje i aspekt

- modalne pomoćne rečce

Uzvici

Onomatopeje - XIANGSHENGCI

Gramatika (40 časova)

1. Rečenice sa pridevskim predikatom

2. "SHI" rečenice, tip 1

3. Atribut koji označava prisvajanje

4. Pitanja sa upitnom zamenicom

5. Rečenice sa glagolskim predikatom

6. Afirmativno-negativna pitanja

Page 196: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

7. Rečenice sa glagolskim konstrukcijama u seriji

8. Mesto priloga "YE" i "DOU" u rečenici

9. Predložne konstrukcije

10. Klasifikatori za meru kao atributi

11. Rečenice sa glagolskim predikatom koje uzimaju dva objekta

Civilizacija (30 časova)

1. Počeci kineske kulture

2. Dinastija Xia - opšte odlike (21.-16.v.pre n.e.)

3. Dinastija Shang - opšte odlike (16.-11.v.pre n.e.)

4. Dinastija Zhot opšte odlike (Zapadni Zhou - 11.v.-771.g. pre n.e.; Istočni Zhou - 770.-256.g.pre n.e.)

5. Period proleća i jeseni (770.-476. g. pre n.e.)

6. Period zaraćenih država (475.-221. g. pre n.e.)

7. Dinastija Qin - opšte odlike (221.-207. g. pre n.e.)

8. Dinastija Han - opšte odlike (Zapadni Han - 206. - 24. g. n.e.; Istočni Han - 25 g. - 220. g.)

9. Period 6 dinastija - opšte odlike 232. g. - 589. god.)

10. Dinastija Jin - opšte odlike (Zapadni Jin - 265. - 316. g.; Istočni Jin - 317. - 420. g.)

11. Dinastija Sui - opšte odlike (581. - 618. g.).

Drugi razred

(5 časova nedeljno, 175 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Utvrđivanje već poznatih jezičkih struktura i proširivanje novim modelima i oblicima.

Sintaksa (75 časova)

1. Sintakstička struktura:

Page 197: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- osnovne vrste rečenica

- karakteristike rečenica

- podela rečenica prema konstrukciji

2. Subjekt, objekt:

- odnos subjekta i objekta, imenička konstrukcija

3. Modifikatori:

- modifikacija imenica - atributi

- modifikacija glagola i prideva - priloške odredbe

- složeni atributi naporednog odnosa

- atributi u progresivnom odnosu

- složene priloške odredbe

4. Dopune - primeri raznih dopuna:

- glagolska dopuna

- pridevska dopuna

- dopune za rezultat

- dopune za pravac

- dopune za stepen

- dopune za količinu

5. Složene rečenice:

- vrsta složenih rečenica

6. Rečenice sa glagolima u seriji:

- složene rečenice: vrste i osobine

7. Upitne rečenice:

- vrste upitnih rečenica

Page 198: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- odlike upitnih rečenica

- upotreba upitnih rečenica

8. Negacija:

- vrste negacija

9. Modalne pomoćne rečce za inotaciju

Gramatika (70 časova)

1. Upotreba glagola "YOU" imati i glagola "SHI" biti

- gramatičke odlike

- osobine po kojima se razlikuju od običnih glagola

2. Modalni glagoli:

- gramatičke osobine

- odlike

- modalni glagoli koji ukazuju mogućnost

3. Prilozi:

- upotreba priloga

- gramatičke osobine

- značenje koje imaju prilozi kao odredbe

- upotreba priloga u funkciji povezivanja

- prilozi koji izražavaju stepen

- prilozi koji ukazuju na neizvesnost i mogućnost

- prilozi koji izražavaju obim i granice

- prilozi koji izražavaju nastavljanje i ponavljanje.

4. Reči koje označavaju položaj, vreme i mesto

5. Predlozi:

Page 199: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- upotreba predloga

- gramatičke osobine

- vrtste rečenica "BA" konstrukcije

- predlog "BEI" i pasivne rečenice

- upotreba predloga "GEI"

- upotreba predloga "GEN" (SA)

- upotreba predloga "TONG" (SA)

- upotreba predloga "HE" (SA)

- upotreba predloga "DUI" (K’A)

- upotreba predloga "DUIYI" (KA,O)

- upotreba predloga "GUANGYU" (O)

- upotreba predloga "ZAI" (NA, PRI, KOD...)

- upotreba predloga "BI" i "BIRU"

6. Pomoćne rečce:

- karakteristike pomoćnih rečca

- upotreba pomoćnih rečca

- vrste pomoćnih rečca:

a) strukturne p.r. (atributivno "DE", priloške "DE", i "DE" za dopunu)

b) pomoćne rečce za glagolska stanja ("ZHE", "LE", "GUO")

v) pomoćna rečca "DI"

Civilizacija (30 časova)

1. Dinastija Tang - opšte odlike (618. - 907. g.)

2. Period 5 dinastija - opšte odlike (907. - 960. g. kasni Laing, kasni Tang, kasni Jin, kasni Han, Kasni Zhou)

Page 200: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

3. Dinastija Song opšte odlike (severni Song - 960. - 1127. g. južni Song - 1127. - 1279. g.)

- Dinastija Yuan - opšte odlike (1271. - 1368. g.)

- Dinastija Ming - opšte odlike (1368. - 1641. g.)

- Dinastija Qing - opšte odlike (1644. g. - 1911. g.)

Treći razred

(5 časova nedeljno, 180 godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Gramatika (90 časova)

1. Dopune:

- vrste dopuna

dopune za rezultat

dopune za pravac

dopune za mogućnost

dopune za stepen

dopune za količinu

dopune za vremensku količinu

priloške konstrukcije kao dopune

2. Dopune za vreme glagola: lai, dao i qu

3. Rečenice bez subjekta ili predikata:

- rečenice bez subjekta

- rečenice nezavisnih reči

4. Razrada upotrebe pomoćnih rečca:

- strukturne pomoćne rečce

- priloške de

Page 201: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- de za dopunu

- pomoćne rečce za glagolsko stanje vremenski aspekt:

- upotreba pomoćne rečce zhe

- upotreba pomoćne rečce le

- upotreba pomoćne rečce guo

- modalne pomoćne rečce:

- modalna pomoćna rečca a

- upotreba modalne pomoćne rečce ne

- upotreba modalne pomoćne rečce ba

- upotreba modalne pomoćne rečce ma

- ostale pomoćne rečce:

- men, suo, shide, lai, ba, di

5. Prilozi - upotreba priloga:

prilozi: hai, zui, jiu, zai, gang, cai

6. Poređenje:

- vrste poređenja:

- ..bi...,you ili meiyou, gen..yiyang, poređenje ca zui i gen

7. Konstrukcije:

- cong... dao (od...do)

- youde... youde

- suiran... danshi (bez obzira...)

- yi... jiu...

- ...jile (ukazuje na ekstremnost)

- xiang... yiyang (poređenje)

Page 202: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- yaoshi...jui...

8. Upotreba predloga dui

Sintaksa

1. Osnovne vrste rečenica

2. Karakteristike rečenica

3. Podela rečenica prema konstrukciji

4. Subjekatsko-predikatske rečenice - njihova podela

5. Podela rečenica prema upotrebi:

- izjavne ili izrične rečenice

- upitne rečenice

- imperativne ili zapovedne rečenice

- uzvične rečenice

Osnove teorije prevođenja (50 časova)

Produbljivanje jezičkog znanja i veština upotrebe stranog jezika u svim jezičkim aktivnostima:

1. Razvijanje jezičkih sposobnosti (umenja) - razumevanje usmenih i pismenih izlaganja, usmeno i pismeno izlaganje, prevođenje sa kineskog jezika na srpski i sa srpskog na kineski.

Književnost

Modeli kineske književnosti (40 časova)

- La Xun: "Dnevnik jednog ludaka"

"Kratka istorija kineske proze"

"Istinita istorija A Q - a"

- Lao She: "Čajdžinica"

"Vozač rikše"

Savremena kineska književnost

Page 203: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Chan Xian Liang: "Pola muškarca je žena"

Četvrti razred

(5 časova nedeljno, 160 godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Gramatika (80 časova)

1. Složene dopune za pravac

2. Konstrukcije:

- you (yi) dianr

- you...you...

- shi... de (odnosi se na radnju koja se odigrala u prošlosti)

- zhiou... cai (samo ako... onda...)

- budan... erljie (ne sao... nego...)

- lian... ye... (čak...)

- chule... yiwai (između ostalog)

- yinwei... suoyi... (jer.. zato...)

3. Upotreba priloga you, jiu, cai

4. Rečenica BA

- vrste rečenica "ba konstrukcije“

5. BEI rečenice - pasivne rečenice

6. Upotreba: houlai (samo za prošlost) yihou (za prošlost i budućnost)

Sintaksa (ukupno 30 časova)

1. Složene rečenice:

- vrste složenih rečenica

- naporedne složene rečenice

Page 204: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- odnos povezanosti

- odnos progresivnosti

- uslovni odnos

- odnos cilja (svrhe)

- vremenski odnos

2. Sažete rečenice

Teorija prevođenja (30 časova)

1. Ovladavanje metoda za dalji samostalni rad na bogaćenju i usavršavanju stečenog jezičkog znanja.

Književnost (20 časova)

1. Osnovne odlike razvoja kineske poezije u pojedinim periodima "Antologija kineske poezije"

2. Savremena i moderna književnost analiza izabranih odlomaka iz jednog broja dela najistaknutijih predstavnika koji su već obrađivani u III razredu

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

I. godina učenja kineskog jezika:

Ideogramatika:

Uz učenje prvih kineskih karaktera (znakova) učenici postpeno treba da savlađuju i sastavne delove kineskih znakova (radikale). Na taj način učenje ispisivanja znakova sa više poteza (složenih karaktera) će im biti znatno olakšano. Za svaki radikal (radikali sa 1 potezom, radikali sa 2, 3.... sve do radikala sa 14 poteza) treba dati tačan fonetski izraz, pojmovno značenje (ukoliko ga sam ima; a ako ne onda primer složenog karaktera (znaka) u čijoj tvorbi pri pisanju taj prost radikal ima funkciju). Primere treba davati iz već učenih reči (slogova). Ovakav rad će im znatno olakšati učenje pisanja.

Sa učenicima vežbati transkripciju. Najbolje je posle svake lekcije davati po nekoliko rečenica koje učenici treba da transkribuju na kinesku latiničku transkripciju uz tačno obeležavanje tonova. Ponekad im se mogu davati vežbe u obrnutom pravcu. Naime, dati im da transkripciju pretvore u kinesko pismo. Ovakav rad će im kasnije mnogo značiti za korišćenje rečnika.

Fonetika:

Page 205: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Kada se govori o glasovnim jedinicama u kineskom jeziku poželjno je davati i primere na kojima će učenici veoma lako moći da prepoznaju određene glasovne jedinice, a to isto znači i za zakonitosti obeležavanja tonova u kineskoj latiničkoj transkripciji.

Za vežbe izgovora pojedinih inicijala, finala naravno kao i kombinacije izgovora inicijala sa finalima preporučljivo je davati im tabele kombinacija inicijala i prostih finala, inicijala i složenih finala, inicijala i nazalnih finala. Uz to ukazati na tačno izgovaranje pojedinih samoglasnika u slogovima: kod slogova si, ci, si, zhi, chi, shi samoglasnik i se ne izgovara; kod slogova di, ti, ni, li, xi, ji, i, i se izgovara: kod slogova kao što su na primer song, o se izgovara kao i kod slogova kao što je bian, a se izgovara više kao e, ali kod sloga kao što je biang, a se izgovara kao a. Obratiti pažnju na izgovaranje inicijala kao što su: W, Y, R...

Morfologija:

Tokom prve godine učenja kineskog jezika učenici treba da savladaju i neke osnove iz morfologije. Naime, tu je najbitnija podela reči na dve velike grupe: pojmovne i funkcioalne reči. Treba govoriti nešto o njihovoj osnovnoj upotrebi u rečenicama (najpre prostim) i o njihovim osnovnim osobinama, ali sve u skladu sa pređenim gradivom i na odgovarajućim primerima.

Na kraju godine zadati im odgovarajuću temu koja bi trebalo da bude neka vrsta sistematizacije pređenog gradiva na koju treba da odgovore u pisanoj formi (sastav). Na to će biti spremni, jer se tokom godine postepeno daju neki manje obimniji sastavi radi provere razumevanja gradiva i upotrebe gramatičkih konstrukcija.

II. godina učenja kineskog jezika

Sintaksa:

Pošto su učenici savladali osnove proste sintakse, sada ih polagano i sistematično treba uvesti u neke složenije analize rečenica. Za gradivo koje im je programom predviđeno: bilo to da su u pitanju dopune, modalni glagoli, prilozi, predlozi, pomoćne rečce,... neophodno je davati primere. Obavezno je obezbediti im određeno vreme da sami shvate i smisle primere i da postavljaju pitanja uvek kada je god to neophodno.

Civilizacija I. i II. godina

Polako ih uvesti u osnove kineske civilizacije. Iz različitih dinastičkih perioda izvlačiti ono najbitnije i najzanimljivije kako bi se osvežila predavanja. Preporučljivo je predavati ovu vrstu predmeta uz pomoć geografske karte. Bitno je da učenici znaju koji dinastički ciklus dolazi posle ili pre prvog. Insistirati na vekovima, a na godinama samo ako su neki važniji datumi u pitanju, kao što je na primer Prvo ujedinjenje Kine pod Qin dinastijom 221. g. p.n.e....

III. i IV. godina učenja kineskog jezika

Sada učenike treba stimulisati da primenjuju naučeno gradivo kroz različite vrste dijaloga, razgovora, pisanja sastava kao odgovor na različite teme iz svakidašnjeg života.

Page 206: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Savlađivanje novog gradiva koje se odnosi na usvajanje nekih složenijih konstrukcija sada učenicima postaje više rutinska stvar koju bi uz odgovarajuće vežbe konverzacije iz prethodnih godina učenja kineskog jezika sada lakše usvajali. U tome im pomažu i časovi iz teorije prevođenja - proširuju moć izražavanja koristeći samostalno rečnike, prevodeći nepoznate kraće tekstove sa kineskog na srpski jezik i obrnuto.

Književnost u III. i IV. godini učenja kineskog jezika:

Učenicima se o izboru ili po izboru nastavnika daje za zadatak da pročitaju po dva do tri dela iz perioda moderne kineske književnosti. Pošto im se prethodno održalo predavanje o odlikama ove književnosti i o okolnostima u kojima je ona nastala, učenici će lakše raditi eseje u kojima će davati analizu tih dela.

U četvrtoj godini sem moderne i savremene književnosti učenike vrlo sažeto treba uputiti u klasičnu kinesku književnost, ali samo na odlike pojedinih stilova pisanja i povezati sa dinastičkim periodima koji predstavljaju pređeno gradivo u prve dve godine. Za prezentaciju klasične poezije najbolje će poslužiti navedena knjiga u programu za književnost za IV godinu.

Prethodni

LATINSKI JEZIK SA KULTURNOM ISTORIJOM

CILJ I ZADACI

Cilj:

Tokom četvorogodišnjeg učenja latinskog jezika učenici treba da:

- upoznaju geografske i istorijske okvire u kojima se razvijala rimska civilizacija i upoznaju jezik i kulturu kao osnove opšteg humanističkog obrazovanja;

Zadaci:

Učenici treba da:

- steknu gramatička i leksička znanja koja će im omogućiti da uz pomoć rečnika mogu da prevode odabrane tekstove najvažnijih predstavnika helenske proze i poezije;

- usvoje određen fond reči i izraza, kako bi mogli razumevati termine i frazeologiju internacionalnog rečnika nauke i kulture;

- uoče podudarnosti jezičkih fenomena poređenjem srodnih jezičkih struktura i njihovih funkcija u latinskom, grčkom, srpskom i onim indoevropskim jezicima, koje učenici u filološkoj gimnaziji izučavaju.

Prvi razred

Page 207: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

(2 časa sedmično - 74 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Opšte odlike latinske fonetike i morfologije (6)

- Latinski jezik i njegov uticaj kroz prostor i vreme,

- Latinski jezik u savremenoj upotrebi,

- Pismo i izgovor,

- Naglasak,

- Sistem latinskih glasova,

- Vrste reči i promene: kategorije nominalne i verbalne promene.

Deklinacija imenica i prideva (20)

- Prva ili A-deklinacija: nomina ženskog roda i izuzeci muškog roda

- Druga ili O-deklinacija: masculina na -US, na -ER, neutra na -um, izuzeci ženskog roda,

- Treća deklinacija: konsonantske osnove,

- Treća deklinacija: vokalske osnove

- Četvrta ili U-deklinacija: masculina na US i neutra na U

- Peta ili E-deklinacija;

- Pridevi treće deklinacije

- Izuzeci u deklinaciji imenica i prideva (defictiva numero, defictiva casibus, heterogenea, heteroclita, indeclinabilia)

Komparacija prideva (6)

- Pravilna komparacija prideva

- Supletivna komparacija prideva

- Opisna komparacija prideva

Prilozi (2)

Page 208: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Prilozi načina: građenje i komparacija

Brojevi (4)

- Glavni brojevi

- Redni brojevi

- Deoni brojevi

- Priloški brojevi

Glagoli (20)

Indikativ vremena prezentske osnove u aktivu glagola I - IV konjugacije i glagola III konjugacije na -IO: prezent, imperfekt i futur

- Indikativ vremena perfekatske osnove: aktivni perfekat, pluskvamperfekat i futur II

- Imperativ prezenta i futura aktiva glagola I-IV konjugacije i glagola III konjugacije na -IO

- Indikativ svih vremena prezentske osnove pomoćnog glagola SUM, ESSE, FUI

Kulturna istorija (8)

- Rimska religija i mitologija: opšte odlike (numina, di certi tradicionalizam, formalizam, ostaci animizma, totemizma)

- Uticaj Grka i Etruraca na rimsku religiju i mitologiju

- Grčki i rimski panteon: sličnosti i razlike

- Kult, obredi, sveštenici, gatanje, proricanje

Pisani radovi učenika

- Jedan kontrolni zadatak u prvom polugodištu i jedan pismeni zadatak u drugom polugodištu

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u drugom polugodištu

Drugi razred

(2 časa sedmično - 70 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Zamenice (12)

Page 209: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Lične zamenice

- Povratna zamenica

- Prisvojne zamenice

- Pokazne zamenice

- Odnosne zamenice

- Upitne zamenice

Pasiv glagola (8)

- Pasivni oblici indikativa prezentskih osnova glagola I-IV konjugacije i glagola na - IO III konjugacije: prezent, imperfekt i futur I

- Indikativ vremena složenih sa participom perfekta pasiva i glagolom SUM, ESSE, FUI: pasivni perfekat, pluskvamperfekat i futur II

- Prebacivanje aktivne rečenice u pasivnu i obratno

Složenice glagola sum, esse, fui (2)

- Possum, posse, potui /prosum, prodesse, profui /desum, deesse, defui, ... etc.

Deponentni i semideponentni glagoli (4)

- Verba deponentia

- Verba semideponentia

- Imperativ prezenta pasiva glagola I-IV konjugacije i glagola III konjugacije na -IO

Glagolska imena (8)

- Participi: particip prezenta aktiva, particip perfekta pasiva, particip futura aktiva

- Participia coniuncta

- Infinitivi: infinitiv prezenta, perfekta i futura - aktiva i pasiva

- Gerundiv

- Gerund

- Zamena gerunda gerundivom

Page 210: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Supin

Sintaksa glagolskih imena (8)

- Perifrastična konjugacija aktivna

- Perifrastična konjugacija pasivna

- Ablativ apsolutni: sa participom i bez participa

- Akuzativ sa infinitivom

- Nominativ sa infinitivom

Pisani radovi učenika (8)

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u prvom polugodištu

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u drugom polugodištu

Kulturna istorija (10)

- Rimsko društvo i država

- Magistrature i institucije

- Vojska: organizacija, strategija i taktika

- Život grada, provincija, sela

- Brak, porodica, vaspitanje dece

- Obrazovanje i škole u Rimu

Treći razred

(2 časa sedmično - 72 časa godišnje)

SADRŽAJI PREDMETA

Konjunktiv (10)

- Konjunktivi svih vremena u aktivu i pasivu glagola I-IV konjugacije i glagola na -IO III konjugacije

- Konjunktiv svih vremena pomoćnog glagola SUM, ESSE, FUI i njegovih složenica

Page 211: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Konjunktiv u nezavisnim rečenicama: adhortativ, jusiv, prohibitiv, optativ, deliberativ, potencijal

- Konjunktiv u zavisnoj rečenici: Consecutio temporum (slaganje vremena)

Nepravilni glagoli (6)

- Eo, ire, ii, itum i složenice

- Fero, ferre, tuli, latum i složenice

- Volo, velle, volui i složenice - nolo, nolle, nolui /malo, malle, malui

Nepotpuni glagoli (2)

- Coepi, coepisse / odi, odisse / memini, meminisse

- Aio / inquam / fio, fieri, factus sum

Bezlični glagoli (2)

Sintaksa rečenice (34)

- Nezavisne rečenice: nezavisno-upitne rečenice

- Složena rečenica i odnos rečenica u njoj

- Zavisno-upitne rečenice

- Namerne rečenice

- Rečenice uz verba postulandi, impediendi et timendi

- Vremenske rečenice u indikativu i kojunktivu

- Uzročne rečenice u indikativu i konjunktivu

- Dopusne rečenice u indikativu i konjunktivu

- Poredbene rečenice u indikativu i konjunktivu

- Posledične rečenice

- Rečenice sa QUIN

- Pogodbene rečenice: realne, potencijalne, irealne

- Odnosne rečenice u indikativu i konjunktivu

Page 212: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pisani radovi učenika (8)

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u prvom polugodištu

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u drugom polugodištu

Pregled rimske književnosti (10)

- Periodizacija rimske književnosti

- Istoriografija

- Filozofska književnost

- Retorika

- Filologija

Četvrti razred

(2 časa sedmično - 64 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske proze - Cezar (15)

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz COMMENTARII DE BELLO GALLICO

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz COMMENTRAII DE BELO CIVILI

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske proze - Ciceron (15)

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz ORATIONES IN CATILINAM

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz DE AMICITIA

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz TUSCULANAE DISPUTATIONES

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske poezije - Katul (10)

- Čitanje i analiza odabranih pesama iz CATULLI CARMINA

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske poezije - Ovidije (10)

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz AMORES

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz TRISTIA

Page 213: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Kulturna istorija - rimska književnost (6)

- Cezar: život i dela

- Ciceron: život i dela

- Katul: život i dela

- Ovidije: život i dela

Pisani radovi učenika (8)

- Dva pismena zadatka u prvom i dva pismena zadatka u drugom polugodištu

- Samostalni prevodilački radovi posle svakog iščitavanja pojedinog pisca ili pesnika.

NAČIN OSTVARIVANJE PROGRAMA (UPUTSTVO)

Nastava latinskog jezika treba da počne kratkim osvrtom na hronološke, geografske i istorijske okolnosti nastanka latinskog jezika i rimske civilizacije, na pripadnost indoevropskoj jezičkoj zajednici (centum grupi), na književni i vulgarni latinski jezik, na izgovor (tradicionalni i klasični).

Pri obradi pisma odmah raditi i izgovor i uputiti učenike u pravila i klasičnog i tradicionalnog izgovora. Obratiti pažnju učenika na dinamički (ekspiratorni) akcenat i razliku u odnosu na grčki i srpski tonski (muzikalni, melodijski) akcenat. Naglasiti ulogu dužine penultime u naglašavanju višesloženih reči.

Nominalna promena

Pri obradi kategorija nominalne promene istaći posebno postojanje prirodnog i gramatičkog roda (nauta, sudija) i povezati sa srpskim i grčkim. Isto tako ukazati na pojavu sinkretizma u padeškoj promeni (ablativ).

Pri obradi nomina srednjeg roda O-deklinacije objasniti tzv. pravilo srednjeg roda koje važi za sve deklinacije (identitet nominativa, akuzativa i vokativa u singularu i pluralu i obaveznost nastavka A za te padeže u pluralu) i povezati sa srpskim i grčkim jezikom.

Pri obradi nomina na ER O-deklinacije ukazati na pojavu nepostojanog E i uporediti sa istom pojavom (nepostojano A) u srpskom jeziku.

Nomina III deklinacije podeliti prema završnom glasu osnove na vokalske i konsonantske osnove i prvo objasniti međusobne razlike u padežima samo u vokalu I (genitiv plurala - IUM/-UM, ablativ singulara - I/-E, nominativ, akuzativ, vokativ plurala srednjeg roda - IA /-A).

Promenu prideva III deklinacije povezati sa promenom imenica srednjeg roda na E, AL, AR.

Page 214: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Izuzetke u rodu i oblicima obrađivati uz deklinacije.

Supletivnu komparaciju, kao zajedničku pojavu za indoevropske jezike, upoređivati sa srpskim, grčkim i drugim stranim jezicima.

Pri obradi ličnih zamenica istaći pojavu supletivnosti u promeni zamenica za 1.1. Sg. kao zajedničku osobinu indoevropskih jezika i dati odgovarajuće primere u srpskom, grčkom i stranim jezicima. Ukazati na nedostatak posebne lične i prisvojne zamenice trećeg lica i dati slične primere u srpskom i grčkom. Upozoriti na trojaku upotrebu pokazne zamenice IS, EA, ID, zatim na posebnu upotrebu (različitu od srpskog i grčkog) lične i prisvojne povratne zamenice. Skrenuti pažnju učenicima na posebne zameničke nastavke za sva tri roda u G.Sg. i D.SG. (-IUS/-I) koja se javlja i kod zameničkih prideva.

Na primeru upitnih i neodređenih zamenica ukazati učenicima na staro stanje jezika kad je razlikovan samo živi i neživi rod.

Kod obrade defektivnih zamenica ukazati na supletivne oblike (NEMO, NIHIL).

Od brojeva obrađivati glavne i redne do broja 1000, a deone i priloške do broja 100. Ukazati na opisivanje velikih brojeva sistemom množenja i objasiti upotrebu deonog broja uz pluralia tantum u funkciji glavnog broja. Istaći da broj ne utiče na padež imenice koja se nabraja.

Verbalna promena

Ukazati na osnovne morfološke kategorije glagolske promene (glagolska osnova, vremenska osnova tematski vokal, formant, sufiks, lični nastavci) insistirajući na građenju oblika, a ne na mehaničkom pamćenju.

Istaći atematsku i tematsku promenu latinskih glagola ističući glagole III konjugacije na -IO koji imaju i jedne i druge osobine.

Pozabaviti se značenjem oblika prezentske osnove (INFECTUM), i značenjem oblika perfekatske osnove (PERFECTUM), ističući pri tom ulogu glagolskog vida pri prevođenju oblika.

Ukazati na relativnu upotrebu vremena pluskvamperfekta i futura II.

Kod obrade pasiva insistirati na podeli u građenju na prosta i složena vremena. Insistirati na shvatanju i razumevanju padeža vršioca radnje i upotrebi predloga AB sa ablativom za biće ili instrumentalnom ablativu i Dativus-u auctoris-u za stvari.

Pri obradi imperativa obratiti pažnju na značenje i povezati sa izricanjem zabrana ili zapovesti pomoću nezavisnih konjunktiva. Obraditi nepravilne imperative DIC, DUC, FAC.

Ukazati na bitne razlike između značenja i upotrebe nezavisnog i zavisnog konjunktiva. Ukazati da zavisni konjunktiv u rečenici može da stoji apsolutno ili po pravilu o slaganju vremena (Consecutio temporum). Obraditi sve vrste nazavisnog konjunktiva.

Page 215: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Obratiti pažnju na aktivna značenja deponentnih glagola i na prevođenje participa perfekta ovih i semideponentnih glagola - aktivnim glagolskim prilogom.

Pri obradi glagolskih vremena obratiti pažnju učenika na osnove iz kojih se izvode, na specifična značenja i upotrebu i ulogu u sintaksi rečenice (konstrukcije).

Pri obradi nepravilnih glagola ukazati na pojavu supletivnosti i atematskih oblika kod pojedinih glagola. Kod složenica glagola ESSE, IRE, FERRE objasniti kako preverb utiče na značenje glagola.

Ukazati na rezultativno značenje perfekta glagola ODISSE MEMINISSE, CEPISSE.

Ukazati na treće lice jednine u pasivu neprelaznih glagola (IRI, VIVERE) upotrebljeno bezlično, kao i na razliku između osnovnog i bezličnog značenja kod nepravih bezličnih glagola.

Sintaksa glagolskih imena

Pri obradi konstrukcije ablativa apsolutnog ukazati na to da je on "slobodna" konstrukcija, da ne zavisi ni od jedne reči u rečenici i podvući značenje participa prezenta i perfekta u konstrukciji i glagolski vid koji označavaju. Dati sve mogućnosti prevoda konstrukcije, uključujući i predložne izraze.

U obradi kostrukcije akuzativa sa infinitivom izvršiti upoređenje sa našim dativom sa infinitivom, odnosno sa sličnom konstrukcijom u engleskom jeziku. Naglasiti različite grupe glagola uz koje konstrukcija stoji.

U obradi konstrukcije nominativ sa infinitivom ukazati na sličnosti i bitne razlike u odnosu na konstrukciju akuzativ sa infinitivom (lična konstrukcija-subjekat konstrukcije je prisutan u Verbum regens-u koji se na naš jezik prevodi bezlično).

Sintaksu padeža treba raditi postepeno uz obradu rečenica i deklinacijsku promenu i to tako što će se uvek polaziti od osnovnog značenja nekog padeža, pa tek onda i na ostale funkcije koje iz toga proističu.

U sintaksi rečenice treba, kad god je to moguće, polaziti od primera u srpskom jeziku. U samom početku ukazati na činjenicu da u zavisnoj rečenici, zavisno od vrste može od načina stajati ili indikativ ili kojunktiv u zavisnosti od veznika ili zbivanja radnje i da konjunktiv u zavisnoj rečenici može stajati ili po pravilu slaganja vremena ili apsolutno.

Uz finalne rečenice mogu se obnoviti svi načini za iskazivanje svrhe i namere: dativ svrhe, particip futura aktiva, akuzativ gerunda sa AD, genitiv gerunda sa CAUSA, akuzativ supina iza glagola kretanja.

Uz temporalne rečenice podsetiti učenike na sve načine za iskazivanje vremena vršenja radnje: ablativ vremena, participium coniunctum, ablativ apsolutni.

Uz kauzalne rečenice podsetiti se svih načina za iskazivanje uzroka zbivanje radnje: ablativ uzroka, participium coniunctum, ablativ apsolutni.

Page 216: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Uz dopunske rečenice uočiti sve načine za iskazivanje dopuštanja rešenja radnje: participium coniunctum, koncesivni konjunktiv u nezavisnim rečenicama, ablativ, apsololutni.

Čitanje odabranih originalnih tekstova

Pri prelasku na čitanje odlomaka iz odabranih originala rimske književnosti treba prvo porazgovarati sa učenicima o vrsti teksta, piscu i njegovom delu, jer ta znanja učenici treba da poseduju sa nastave Osnovi klasičnih nauka.

Čitanje treba da se odvija u dve etape:

- U prvoj etapi odabrani odlomci se čitaju, prevode, vrši se gramatička, sintaktička analiza teksta, stila i jezika pisca usmeno na časovima uz pomoć predmetnog nastavnika;

- U drugoj etapi učenicima se donosi odlomak iz nekog od dela ovako proučavanog pisca i oni samostalno, u vidu pismene vežbe ili pismenog zadatka, uz pomoć rečnika, prevode odlomak.

Izbor tekstova iz programom predviđenih pisaca prepušta se predmetnom nastavniku, pri čemu on mora voditi računa o težini teksta i naročito o zanimljivosti, kako bi time zainteresovao i učenike za čitanje dela rimske književnosti, bilo u originalu, bilo u prevodu.

SMER: KLASIČNI JEZICI

STAROGRČKI JEZIK

Napomena

LATINSKI JEZIK

CILJ I ZADACI

Cilj:

Tokom četvorogodišnjeg učenja latinskog jezika učenici treba da:

- upoznaju geografske i istorijske okvire u kojima se razvijala rimska civilizacija i upoznaju jezik i kulturu kao osnove opšteg humanističkog obrazovanja;

Zadaci:

Učenici treba da:

- steknu gramatička i leksička znanja koja će im omogućiti da uz pomoć rečnika mogu da prevode odabrane tekstove najvažnijih predstavnika helenske proze i poezije;

Page 217: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- usvoje određen fond reči i izraza, kako bi mogli razumevati termine i frazeologiju internacionalnog rečnika nauke i kulture;

- uoče podudarnosti jezičkih fenomena poređenjem srodnih jezičkih struktura i njihovih funkcija u latinskom, grčkom, srpskom i onim indoevropskim jezicima, koje učenici u filološkoj gimnaziji izučavaju.

Prvi razred

(3 časa sedmično - 111 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Opšte odlike latinske fonetike i morfologije (15)

- Latinski jezik i njegov uticaj kroz prostor i vreme,

- Latinski jezik u savremenoj upotrebi,

- Pismo i izgovor,

- Naglasak,

- Sistem latinskih glasova,

- Vrste reči i promene: kategorije nominalne i verbalne promene.

Deklinacija imenica i prideva (33)

- Prva ili A-deklinacija: nomina ženskog roda i izuzeci muškog roda

- Druga ili O-deklinacija: masculina na -US, na -ER, neutra na -um, izuzeci ženskog roda,

- Treća deklinacija: konsonantske osnove,

- Treća deklinacija: vokalske osnove

- Četvrta ili U-deklinacija: masculina na US i neutra na U

- Peta ili E-deklinacija,

- Pridevi treće deklinacije

- Izuzeci u deklinaciji imenica i prideva (defictiva numero, defictiva casibus, heterogenea, heteroclita, indeclinabilia)

Komparacija prideva (10)

Page 218: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Pravilna komparacija prideva

- Supletivna komparacija prideva

- Opisna komparacija prideva

Prilozi

- Prilozi načina: građenje i komparacija

Brojevi (8)

- Glavni brojevi

- Redni brojevi

- Deoni brojevi

- Priloški brojevi

Glagoli (33)

- Indikativ vremena prezentske osnove u aktivu glagola I-IV konjugacije i glagola III konjugacije na -IO: prezent, imperfekt i futur

- Indikativ vremena perfekatske osnove: aktivni perfekat, pluskvamperfekat i futur II

- Imperativ prezenta i futura aktiva glagola I-IV konjugacije i glagola III konjugacije na -IO

- Indikativ svih vremena prezentske osnove pomoćnog glagola SUM, ESSE, FUI

Pisani radovi učenika (8)

- Jedan kontrolni zadatak u prvom polugodištu i jedan pismeni zadatak u drugom polugodištu

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u drugom polugodištu

Drugi razred

(3 časa sedmično - 105 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Zamenice (23)

- Lične zamenice

Page 219: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Povratna zamenica

- Prisvojne zamenice

- Pokazne zamenice

- Odnosne zamenice

- Upitne zamenice

Posebni oblici u nominalnoj promeni (12)

- Nepotpuna komparacija prideva (bez pozitiva, bez komparativa, bez superlativa)

- Opšte odnosne zamenice

- Neodređene zamenice

- Defektivne zamenice

- Zamenički pridevi

Pasiv glagola (14)

- Pasivni oblici indikativa prezentskih osnova glagola I-IV konjugacije i glagola na IO III konjugacije: prezent, imperfekt i futur I

- Indikativ vremena složenih sa participom perfekta pasiva i glagola SUM, ESSE, FUI: pasivni perfekat, pluskvamperfekat i futur II

- Prebacivanje aktivne rečenice u pasivnu i obratno

Složenice glagola sum, esse, fui (4)

- Possum, posse, potui /prosum, prodesse, profui /desum, deesse, defui, .. etc.

Deponentni i semideponentni glagoli (6)

- Vebra deponentia

- Verba semideponentia

- Imperativ prezenta pasiva glagola I-IV konjugacije i glagola III konjugacije na -IO

Glagolska imena (18)

- Participi: particip prezenta aktiva, particip perfekta pasiva, particip futura aktiva

Page 220: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Participia coniuncta

- Infinitivi: infinitiv prezenta, perfekta i futura - aktiva i pasiva

- Gerundiv

- Gerund

- Zamena gerunda gerundivom

- Supin

Sintaksa glagolskih imena (18)

- Perifrastična konjugacija aktivna

- Perifrastična konjugacija pasivna

- Ablativ apsolutni: sa participom i bez participa

- Akuzativ sa infinitivom

- Nominativ sa infinitivom

Pisani radovi učenika (10)

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u prvom polugodištu

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u drugom polugodištu

Treći razred

(3 časa sedmično - 108 časova godišnje)

SADRŽAJI PREDMETA

Konjunktiv (28)

- Konjunktivi svih vremena u aktivu i pasivu glagola I-IV konjugacije i glagola na -IO III konjugacije

- Konjunktiv svih vremena pomoćnog glagola SUM, ESSE, FUI i njegovih složenica

- Konjunktiv u nezavisnim rečenicama: adhortativ, jusiv, prohibitiv, optativ, deliberativ, potencijal

- Konjunktiv u zavisnoj rečenici: Consecutio temporum (slaganje vremena)

Page 221: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Nepravilni glagoli (20)

- Eo, ire, ii, itum i složenice

- Fero, ferre, tuli, latum i složenice

- Volo, velle, volui i složenice - nolo, nolle, nolui /malo, malle, malui

Nepotpuni glagoli (6)

- Coepi, coepisse / odi, odisse / memini, meminisse

- Aio / inquam / fio, fieri, factus sum

Bezlični glagoli (2)

Sintaksa padeža (15)

Genitav: possessivus, partitivus, obiecti, criminis, qualitatis, memoriae et pretii

Dativ: possessivus, obiecti, finalis, commodi

- Akuzativ: obiecti, tempori, loci, dva akuzativa uz glagole u aktivu - Ablativ; separations, comparationis, instrument, modi, limitationis, causae, loci, temporis

Sintaksa rečenice (27)

- Nezavisne rečenice: nezavisno-upitne rečenice

- Složena rečenica i odnos rečenica u njoj

- Zavisno-upitne rečenice

- Namerne rečenice

- Rečenice uz verba postulandi, impediendi et timendi

- Vremenske rečenice u indikativu i konjunktivu

- Uzročne rečenice u indikativu i konjunktivu

- Dopunske rečenice u indikativu i konjunktivu

- Poredbene rečenice u indikativu i konjunktivu

- Posledične rečenice

- Rečenice sa QUIN

Page 222: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Pogodbene rečenice: realne, potencijalne, irealne

- Odnosne rečenice u indikativu i konjunktivu

Pisani radovi učenika (10)

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u prvom polugodištu

- Dva kontrolna i dva pismena zadatka u drugom polugodištu.

Četvrti razred

(3 časa sedmično - 96 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske proze - Cezar (12)

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz COMMENTARII DE BELLO GALLICO

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz COMMENTRAII DE BELO CIVILI

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske proze - Ciceron (18)

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz ORATIONES IN CATILINAM

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz DE AMICITIA

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz TUSCULANAE DISPUTATIONES

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske proze - Petronije Arbiter (10)

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz CENA TRIMALCHIONIS

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske poezije - Katul (12)

- Čitanje i analiza odabranih pesama iz CATULLI CARMINA

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske poezije - Verglije (10)

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz AENEIS

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske proze - Horacije (12)

- Čitanje i analiza odabranih pesama iz CARMINA

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz ARS POETICA

Page 223: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz rimske poezije - Ovidije (12)

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz AMORES

- Čitanje i analiza odabranih odlomaka iz TRISTIA

Pisani radovi učenika (10)

- Dva pismena zadatka u prvom i dva pismena zadatka u drugom polugodištu

- Samostalni prevodilački radovi posle svakog iščitavanja pojedinog pisca ili pesnika.

NAČIN OSTVARIVANJE PROGRAMA (UPUTSTVO)

Nastava latinskog jezika treba da počne kratkim osvrtom na hronološke, geografske i istorijske okolnosti nastanka latinskog jezika i rimske civilizacije, na pripadnost indoevropskoj jezičkoj zajednici (centum grupi), na književni i vulgarni latinski jezik, na izgovor (tradicionalni i klasični), jer će detaljno proučavanje istorijskog razvoja pisma i latinske pismenosti učenici dobiti na nastavi predmeta Osnovi klasičnih nauka.

Pri obradi pisma odmah raditi i izgovor i uputiti učenike u pravila i klasičnog i tradicionalnog izgovora. Obratiti pažnju učenika na dinamički (ekspiratorni) akcenat i razliku u odnosu na grčki i srpski tonski (muzikalni, melodijski) akcenat. Naglasiti ulogu dužine penultime u naglašavanju višesloženih reči.

Nominalna promena

Pri obradi kategorija nominalne promene istaći posebno postojanje prirodnog i gramatičkog roda (nauta, sudija) i povezati sa srpskim i grčkim. Isto tako ukazati na pojavu sinkretizma u padeškoj promeni (ablativ).

Pri obradi nomina srednjeg roda O-deklinacije objasniti tzv. pravilo srednjeg roda koje važi za sve deklinacije (identitet nominativa, akuzativa i vokativa u singularu i pluralu i obaveznost nastavka A za te padeže u pluralu) i povezati sa srpskim i grčkim jezikom.

Pri obradi nomina na ER O-deklinacije ukazati na pojavu nepostojanog E i u uporediti sa istom pojavom (nepostojano A) u srpskom jeziku.

Nomina III deklinacije podeliti prema završnom glasu osnove na vokalske i konsonantske osnove i prvo objasniti međusobne razlike u padežima samo u vokalu I (genitiv plurala - IUM/-UM, ablativ singulara- I/-E, nominativ, akuzativ, vokativ plurala srednjeg roda - IA / -A).

Promenu prideva III deklinacije povezati sa promenom imenica srednjeg roda na E, AL AR.

Izuzetke u rodu i oblicima obrađivati uz deklinacije.

Page 224: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Supletivnu komparaciju, kao pojavu zajedničku za indoevropske jezike, upoređivati sa srpskim, grčkim i drugim stranim jezicima.

Pri obradi ličnih zamenica istaći pojavu supletivnosti u promeni zamenica za 1.1. Sg. kao zajedničku osobinu indoevropskih jezika i dati odgovarajuće primere u srpskom, grčkom i stranim jezicima. Ukazati na nedostatak posebne lične i prisvojne zamenice trećeg lica i dati slične primere u srpskom i grčkom. Upozoriti na trojaku upotrebu pokazne zamenice IS, EA, ID, zatim na posebnu upotrebu (različitu od srpskog i grčkog) lične i prisvojne povratne zamenice. Skrenuti pažnju učenicima na posebne zameničke nastavke za sva tri roda u G.Sg. i D.SG. (-IUS/-I) koja se javlja i kod zameničkih prideva.

Na primeru upitnih i neodređenih zamenica ukazati učenicima na staro stanje jezika kad je razlikovan samo živi i neživi rod.

Kod obrade defektivnih zamenica ukazati na supletivne oblike (NEMO, NIHIL).

Od brojeva obrađivati glavne i redne do broja 1000, a deone i priloške do broja 100. Ukazati na opisivanje velikih brojeva sistemom množenja i objasiti upotrebu deonog broja uz pluralia tantum u funkciji glavnog broja. Istaći da broj ne utiče na padež imenice koja se nabraja.

Verbalna promena

Ukazati na osnovne morfološke kategorije glagolske promene (glagolska osnova, vremenska osnova tematski vokal, formant, sufiks, lični nastavci) insistirajući na građenju oblika, a ne na mehaničkom pamćenju.

Istaći atematsku i tematsku promenu latinskih glagola ističući glagole III konjugacije na -IO koji imaju i jedne i druge osobine.

Pozabaviti se značenjem oblika prezentske osnove (INFECTUM), i značenjem oblika perfekatske osnove (PERFECTUM), ističući pri tom ulogu glagolskog vida pri prevođenju oblika.

Ukazati na relativnu upotrebu vremena pluskvamperfekta i futura II.

Kod obrade pasiva insistirati na podeli u građenju na prosta i složena vremena. Insistirati na shvatanju i razumevanju padeža vršioca radnje i upotrebi predloga AB sa ablativom za biće ili instrumentalnom ablativu i Dativus-u auctoris-u za stvari.

Pri obradi imperativa obratiti pažnju na značenje i povezati sa izricanjem zabrana ili zapovesti pomoću nezavisnih konjunktiva. Obraditi nepravilne imperative DIC, DUC, FAC.

Ukazati na bitne razlike između značenja i upotrebe nezavisnog i zavisnog konjunkliva. Ukazati da zavisni konjunktiv u rečenici može da stoji apsolutno ili po pravilu o slaganju vremena (Consecutio temporum). Obraditi sve vrste nazavisnog konjunktiva.

Page 225: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Obratiti pažnju na aktivna značenja deponentnih glagola i na prevođenje participa perfekta ovih i semideponentnih glagola - aktivnim glagolskim prilogom.

Pri obradi glagolskih imena obratiti pažnju učenika na osnove iz kojih se izvode, na specifična značenja i upotrebu i ulogu u sintaksi rečenice (konstrukcije).

Pri obradi nepravilnih glagola ukazati na pojavu supletivnosti i atematskih oblika kod pojedinih glagola. Kod složenica glagola ESSE, IRE, FERRE objasniti kako preverb utiče na značenje glagola.

Ukazati na rezultativno značenje perfekta glagola ODISSE MEMINISSE, CEPISSE.

Ukazati na treće lice jednine u pasivu neprelaznih glagola (IRI, VIVERE) upotrebljeno bezlično, kao i na razliku između osnovnog i bezličnog značenja kod nepravih bezličnih glagola.

Sintaksa glagolskih imena

Pri obradi konstrukcije ablativa apsolutnog ukazati na to da je on "slobodna" konstrukcija, da ne zavisi ni od jedne reči u rečenici i podvući značenje participa prezenta i perfekta u konstrukciji i glagolski vid koji označavaju. Dati sve mogućnosti prevoda konstrukcije, uključujući i predložne izraze.

U obradi kostrukcije akuzativa sa infinitivom izvršiti upoređenje sa našim dativom sa infinitivom, odnosno sa sličnom konstrukcijom u engleskom jeziku. Naglasiti različite grupe glagola uz koje konstrukcija stoji.

U obradi konstrukcije nominativ sa infinitivom ukazati na sličnosti i bitne razlike u odnosu na konstrukciju akuzativ sa infinitivom (lična konstrukcija-subjekat konstrukcije je prisutan u Verbum regens-u koji se na naš jezik prevodi bezlično.)

Sintaksu padeža treba raditi postepeno uz obradu rečenica i deklinacijsku promenu i to tako što će se uvek polaziti od osnovnog značenja nekog padeža, pa tek onda i na ostale funkcije koje iz toga proističu.

U sintaksi rečenice treba, kad god je to moguće, polaziti od primera u srpskom jeziku. U samom početku ukazati na činjenicu da u zavisnoj rečenici, zavisno od vrste može od načina stajati ili indikativ ili konjunktiv u zavisnosti od veznika ili zbivanja radnje i da konjunktiv u zavisnoj rečenici može stajati ili po pravilu slaganja vremena ili apsolutno.

Uz finalne rečenice mogu se obnoviti svi načini za iskazivanje svrhe i namere: dativ svrhe, particip futura aktiva, akuzativ gerunda sa AD, genitiv gerunda sa CAUSA, akuzativ supina iza glagola kretanja.

Uz temporalne rečenice podsetiti učenike na sve načine za iskazivanje vremena vršenja radnje: ablativ vremena, participium coniunctum, ablativ apsolutni.

Uz kauzalne rečenice podsetiti se svih načina za iskazivanje uzroka zbivanje radnje: ablativ uzroka, participium coniunctum, ablativ apsolutni.

Page 226: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Uz dopusne rečenice uočiti sve načine za iskazivanje dopuštanja rešenja radnje: participium coniunctum, koncesivni konjunktiv u nezavisnim rečenicama, ablativ, apsolutni.

Čitanje odabranih originalnih tekstova

Pri prelasku na čitanje odlomaka iz odabranih originala rimske književnosti treba prvo porazgovarati sa učenicima o vrsti teksta, piscu i njegovom delu, jer ta znanja učenici treba da poseduju sa nastave Osnovi klasičnih nauka.

Čitanje treba da se odvija u dve etape:

- U prvoj etapi odabrani odlomci se čitaju, prevode, vrši se gramatička, sintaksička analiza teksta, stila i jezika pisca usmeno na časovima uz pomoć predmetnog nastavnika;

- U drugoj etapi učenicima se donosi odlomak iz nekog od dela ovako proučavanog pisca i oni samostalno, u vidu pismene vežbe ili pismenog zadatka, uz pomoć rečnika, prevode odlomak.

Izbor tekstova iz programom predviđenih pisaca prepušta se predmetnom nastavniku, pri čemu on mora voditi računa o težini teksta i naročito o zanimljivosti, kako bi time zainteresovao i učenike za čitanje dela rimske književnosti, bilo u originalu, bilo u prevodu.

OSNOVI KLASIČNIH NAUKA

CILJ I ZADACI

Cilj

Cilj nastavnih sadržaja predmeta Osnovi klasičnih nauka je da učenici steknu uvid u sve sfere kulturne istorije i književnosti Grka i Rimljana, koja će im omogućiti fundamentalna, „klasična" znanja, važna za shvatanje i proučavanje evropske baštine i savremene civilizacije, kao i da uoče sve dominantne uticaje grčke i rimske kulturne istorije i književnosti na formiranje jezika, nacionalnih književnosti i institucija državnog i svakodnevnog života, što posebno važi za našu istoriju i kulturu koja je nikla i razvijala se neposredno na samom izvoru helenstva i primila posredno mnoge rimske uticaje.

Zadaci

Zadaci nastavnih sadržaja predmeta Osnovi klasičnih nauka su da učenici steknu:

- uvid u poreklo i razvoj jezika i pismenosti Grka i Rimljana, nastanka knjige, biblioteka, izdavaštva i prvih kritičkih izdanja i kodeksa, a sa tim i začetka filologije kao nauke (Aleksandrijska filologija),

- sticanje znanja iz mitologije i religije Grka i Rimljana, koja su inkorporirana u gotovo sve oblasti humanističkih i drugih nauka,

Page 227: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- upoznavanje sa institucijama države i prava, arhitekture, ratnih starina, pozorišnih starina, školskog sistema, besedništva, običaja naroda... itd. koji su utemeljeni u institucijama našeg savremenog života,

- sticanje znanja o glavnim odlikama helenske i rimske proze i poezije sa osnovama metrike, kao i sticanje znanja o razvoju i najvažnijim predstavnicima književnih vrsta koji su izvršili snažan uticaj na evropsku i svetsku književnu baštinu i savremeno stvaralaštvo.

Prvi razred

(1 čas sedmično - 37 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Uvod u grčku mitologiju (2)

- Razvoj, istorijska podloga mitoloških priča, značenja i svevremenost pouka i ideja helenskih mitova

- Opšte karakteristike helenske mitologije i religije

- Opšte odlike rimske mitologije i religije

Teogonija (5)

- Mitovi o stvaranju sveta

- Genealogija božanstva (tri generacije božanstava: Geja i Uran) Kroz i Reja/Zevs i Hera)

- Helenski panteon: Olimpska božanstva

- Helenski panteon: ostala važnija božanstva

Najvažniji mitološki ciklusi (10)

- Predtrojanske priče

- Priče o ratu pod Trojom

- Povratak junaka iz trojanskog rata (Νοστοι) priče o Odisejevim lutanjima, Agamemnonu i njegovoj porodici... etc.

- Tebanska saga: kob potomaka roda Agenora (Labdak, Laj, Edip, Antigona, Polinik, Eteokle)

- Mit o Argonautima (Eson, Jason, Medeja, Glauka)

Page 228: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Mitovi o najvećim herojima: Herakle, Tezej, Persej, Meleagar

- Eshatološki mitovi

Helenska religija (4)

- Opšte odlike helenske religije: politeizam i antropomorfizam otvorenost i neomeđenost grčke religije prema novim idejama i saznanjima i umetničkim izazovima

- Hramovi i obredi: značaj u političkom, kulturnom i svakodnevnom životu građana

- Kultovi i misterije: uticaj Dionisovog kulta na formiranje pozorišta i drame

- Uloga igara (Olimpijskih, Nemejskih, Istamskih i Pitijskih)

- Orfizam i Eleusinske misterije

- Proroci i proročišta: Delfi

Rimska religija i mitologija (5)

- Opšte odlike: numida, di certi, tradicionalizam, formalizam, ostaci animizma i totemizma

- Uticaj Grka i Etruraca na rimsku religiju i mitologiju

- Rimski panteon: sličnosti i razlike prema grčkom panteonu (trijade božanstava)

- Obredi, hramovi, kolegiji sveštenika, gatanje i proricanje

- Strana božanstva i odnos Rimljana prema novim religijama i kultovima (Oziris i Izida)

- Pojava hrišćanstva u Rimu

Antički kultovi kod nas (1)

- Ostaci antičkih kultova u našim narodnim običajima

- Ostaci antičkih kultova u pravoslavnoj hrišćanskoj religiji

- Ostaci antičkih kultnih mesta kod nas

Razvoj grčke pismenosti (6)

- Poreklo i razvoj grčkog jezika od mikenskog do savremenog grčkog

- Poreklo i razvoj alfabeta, uncijalnog i kurzivnog pisanja, akcenta, znakova za brojeve i ostalih znakova za pisanje

Page 229: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Načini pisanja

- Razvoj grčkih dijalekata, podela (atičko-jonski, ajolski, dorski, arkadsko-kiparski, koine) i osnovne razlike

Razvoj rimske pismenosti (4)

- Poreklo i razvoj latinskog jezika

- Poreklo i razvoj latinskog pisma: kapitalni i minuskulni znaci za pisanje, znaci za pisanje brojeva

- Načini pisanja

- Klasični i tradicionalni izgovor latinskog jezika

Drugi razred

(1 čas sedmično - 35 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Državne strane - Grčka (5)

- Institucije homerskog doba

- Atina pre, u vreme i posle Solonovih reformi (Klisten, Aristid)

- Doba cvetanja demokratskih institucija: Atina Periklovog doba

- Stanovništvo: robovi, meteci, građani, činovnički aparat (arhonti, stratezi, finansi, vojna i milicijska služba)

- Kolonije, amfiktionije, proksenije, kleruhije

- Pravna praksa Atine: prava i dužnosti građana (liturgije), suđenja, sudije, sporovi, postupak, izvršenje presude

- Vojne starine: rodovi vojske, oprema i naoružanje, vojna taktika

Državne starine - Rim (7)

- Institucije u dobu 7 legendarnih kraljeva

- Institucije republikanskog doba

- Institucije carskog doba

Page 230: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Uprava nad Rimom, Italijom i provincijama

- Rimsko pravo: razvoj, izvori zakonodavstva i prava (Zakon 12 tablica, legis actiones, pretorsko pravo), stalni sudovi, građanska prava

- Vojne starine: rimska vojska, rodovi, vojna doktrina

Svakodnevni život Grka i Rimljana (4)

- Stanovanje, odevanje, ishrana, zabava, gradski život, seoski život

- Brak i porodica: položaj žene i dece

- Odgoj dece

- Škole u Grčkoj i Rimu

Pozorišne starine (6)

- Nastanak, razvoj i izgled pozorišta

- Dramska takmičenja: vreme i načini prikazivanja drama, pesnici žiri, glumci, publika, pozorišni rekviziti, didaskalije

- Rimsko pozorište i opadanje sjaja helenskih pozorišnih događanja

Antička knjiga i izdavačka delatnost (4)

- Oblik knjiga: drvene pločice, papirusi, pergamenti, palimpsesti, chartae

- Izdavanje knjiga: knjižari-izdavači, biblioteke (javne i privatne)

- Izdanja: prepisi

- Komentari-sholije i zasnivanje filologije kao nauke

- Aleksandrijski filolozi: Zenodot, Kalimax, Eratosten, Aristarh

Istorija antičkih rukopisa (3)

- Opadanje antičke učenosti tokom srednjeg veka

- Obnavljanje latinske učenosti: Karolinška renesansa i renesansa Komnena (od 800 godine)

- Obnavljanje helenske učenosti: Renesansa i nalaženje, sakupljanje i izučavanje antičkih rukopisa (XIV veka)

Page 231: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Glavne biblioteke i kodeksi rukopisa: Codex - Florentini, Medicei, Vaticani, Palatini, Urbinatos, Veneti-Marciani, Veroneses, Neapolitani, Laurentiani, Ursiniani... etc.

Kritički aparat uz izdanja starih rukopisa (6)

- Pogreške u sačuvanim izdanjima istog teksta: namerne, neizbežne i slučajne

- Priprema kritičkih izdanja starih rukopisa

- Konjekture sa primerima konjekturne kritike

- Slavni filolozi - tumači antičkih rukopisa

Treći razred

(1 čas sedmično, 36 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Osnovne odlike helenske književnosti (2)

- Nastanak i razvoj helenske književnosti: eidografski razvoj književnih vrsta

- Samostalnost i originalnost nastanka i razvoj književnih vrsta

- Uticaj helenske književnosti na rimsku i evropsku a samim tim i na svetsku književnost

Helenska proza (1)

- Opšte odlike

- Počeci prozne književnosti i podela vrsta

- Najstariji spomenici helenske proze

Pripovedna književnost (2)

- Pripovetka: prvi tragovi narodnih pripovetki

- Istorijska novela, biografska novela (Ferekid sa Sira)

- Poslovice i zagonetke (7 legendarnih mudrica)

- Ezop i helenska basna

- Pripovedač Lukajin: život i dela

Istoriografija (3)

Page 232: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Logografska književnost: Hekatej, Helanik, Damaste

- Herodot: logograf, putopisac, mitograf, etnolog i "otac istorije"

- Tukidid i njegov istoriografski, politički i naučni rad

- Ksenofont i njegova istorijsko-didaktička dela

- Plutarh i biografska novela

- Pausanija i putopisna književnost

Filosofska književnost (5)

- Dosokratska filosofska književnost: Heraklit, Demokrit

- Atička filosofska književnost: Platon i umetnički dometi njegovih dijaloga

- Atička filosofska književnost: Aristotel i zasnivanje naučnog jezika i stila

Besednička književnost (5)

- Razvoj i glavne odlike: političko, svečano, sudsko i kabinetsko besedništvo

- Demonsten: život i besede

- Isokrat: učitelj besedništva i prvi publicist

Helenska poezija (4)

- Razvoj, odlike i podela: epska-svetovna i religiozna/lirska:

- Monodija (elegija, jambografija, melika)i horska lirika

- Dramsko pesništvo

Važniji predstavnici pesničkih vrsta (5)

- Homer: hipoteze o životu i delima, homersko pitanje, jezik i stil

- Hesiod, Kalin, Tirtej, Mimnermo, Semonid Amorginac, Sapfa, Alkej, Anakreont

- Eshil i njegove drame, Sofokle i njegove drame

- Eupirid i njegove drame

Rimska književnost - osnovne odlike (2)

Page 233: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Uticaj helenske književnosti na dograđenost rimskih književnih vrsta

- Originalni dometi rimske književnosti

- Periodizacija: doklasični, klasični i poklasični period

Značajni pisci i dela doklasičnog perioda (1)

- Carmina, Neniae, Tituli

- Atelana i mim, tragedije i pretekste, komedije (palijate, togate)

- Apije Klaudije, Livije Andronik, Gnej Nevije, Kvint Enije, Katon Stariji

Značajniji pisci i dela klasičnog perioda (4)

- Književno i enciklopedijsko delo Varonovo

- Filosofski spev Lukrecija Kara

- Katul i neoterici

- Ciceron i njegova književna, besednička i filosofska proza

- Biografska i memoarska književnost: Nepot, Salustije, Cezar i njegovi Commentarii

- Pesnici Avgustovog doba: Vergilije, Horacije, Ovidije, Tibul, Propercije, Fedar

- Istorici Tit Livije i Tacit, Seneka Filozof, satiričar Petronije, besednik i učitelj besedništva Kvintilijan

Značajni pisci i dela poklasičnog perioda (2)

- Biograf Svetonije, enciklopedista Aul Gelije, romansijer Apulej, retor Fronton

Četvrti razred

(1 čas sedmično, 32 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Osnovi grčke prosodije i metrike (12)

- Osnovi prosodije: kvantitet sloga (dužina sloga (Natura/positione)

- Osnovne metričke jedinice: mora, stopa (arza, teza, iktus) i važnije dvo - i trosložne stope (spondej, trohej, daktil, anapest, tribrah)

Page 234: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Hijat

- Važnije vrste stihova

- Cezure i dijereze

Specifičnosti latinske prosodije i metrike (4)

- Kvantitet sloga (NATURA / POSITIONE)

- Hijat

Umetnost antičke Grčke (10)

- Umetnost arhijskog perioda

- Umetnost klasičnog doba

- Umetnička dela Periklove Atine: Fidija i umetnost Partenona

- Važniji vajari, slikari, arhitekte i sačuvana dela (Praksitel, Miron, Ihtin, Kalikrates, Apel)

- Umetnost dorskih, jonskih i korintskih hramova: tolosi, peripteri, amfiprostili.

Umetnost antičkog Rima (6)

- Rimske kopije helenskih umetničkih dela

- Arhitektura i urbanizam: vijadukti, akvadukti, vodovod, terme, amfiteatri (Vitruvije)

- Rimski forumi: republikanski i carski

- Umetnost Pompeja: freske

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Korelacija sa drugim nastavnim predmetima

Pošto nastava ovog predmeta podrazumeva široku humanističku orijentaciju, nastavni sadržaji su tako koncipirani da prate i užestručne predmete, dopunjavaju stečena znanja iz domena klasičnih jezika (grčkog i latinskog), govornih jezika, istorije, geografije, književnosti, filosofije, umetnosti. Zbog toga su nastavne teme tako raspoređene po godinama da budu u stalnoj korelaciji sa nivoom postignutih znanja iz ovih predmeta.

I. primer: kad u prvom razredu učenici savladaju pisanje i izgovor i osnove fonetike grčkog i latinskog jezika na nastavi ovog predmeta počeće da izučavaju nastavne teme istorija pisma i razvoj grčke i rimske pismenosti.

Page 235: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

II. primer: kad posle završenog prvog razreda učenici steknu osnovna znanja iz istorije antičkog sveta, u drugom razredu će na Osnovama klasičnih nauka pristupiti proučavanje javnih i privatnih starina važnih kako za razumevanje antičke književnosti, umetnosti i jezika, tako i za iste humanistačke nauke savremenog sveta.

III. primer: u drugom polugodištu drugog razreda učenici će proučiti teme vezane za istorijat nastanka knjige, izdavaštva, biblioteka rukopisa, oblika kritičkih izdanja originalnih dela i time biti pripremljeni za treći i četvrti razred i proučavanje, čitanje i analiziranje odlomaka iz originala helenske i rimske književnosti.

IV. primer: osnove prozodije i metrike treba proučavati u prvom polugodištu četvrtog razreda, tako da kad na nastavi grčkog i latinskog jezika u drugom polugodištu počne čitanje i proučavanje poezije - učenici će biti u stanju da skandiraju najvažnije metričke vrste.

Mitologija i religija Grka i Rimljana

Program predviđa da učenici u osnovnim crtama steknu uvid u helensku i rimsku mitologiju. Zato treba davati sažete informacije o genealogiji i odlikama najvažnijih božanstava helenskog i rimskog panteona, a učenike upućivati na samostalno istraživanje i čitanje postojećih mitoloških rečnika i mitoloških zbirki i čitanje prevoda Homerovih i Hesiodovih dela, kao glavnih izvora mitoloških saznanja.

Uz imena pojedinih božanstava i mitoloških junaka učenicima treba davati informacije o njihovim stalnim epitetima kod Homera i drugih pisaca (npr. Apolon je srebrnoluki, brzometni... Posejdon je zemljotresac, mrkokosi.. Ahil je brzonogi...)

Isto tako treba usmeriti pažnju učenika na pojedina mitološka imena i događaje koji su kao simboli ili izreke postali deo našeg svakodnevog govora (npr. Danajski dar, Ahilova peta, Argusov vid, opasan kao Kerber...) ili kao pojmovi ušli u terminologiju različitih nauka (npr. pokrivanje Majinim velom, Edipov kompleks, dioniski i apolonski tip...)

Naročitu pažnju treba posvetiti onim mitološkim pričama i likovima koji se često pominju u književnosti, antičkoj i savremenoj, a naročito onim pričama koje su predmet najpoznatijih Eshilovih, Sofoklovih i Euripidovih drama.

Usmeriti takođe pažnju učenika na savremene obrade antičkog mita (npr. Tenesi Vilijems: Elektri pristaje crnina, Alber Kami: Mit o Sizifu... itd.).

U obradi religije istaći posebno ulogu kulta i misterija za formiranje nekih književnih vrsta (nastanak drame iz Dionisovih misterija). Isto tako valja religiju tumačiti u stalnoj usporedbi sa kasnijom hrišćanskom religijom i gde god je to moguće ukazati na ostatke religijskih običaja, kultova i običaja kod nas i u Evropi (npr. bacanje žita preko krova i mazanje kućnog praga medom prilikom dolaska mlade u novu kuću, prenošenje neveste preko kućnog praga...)

Razvoj grčke i rimske pismenosti

Ovoj nastavnoj temi treba pristupiti kad učenici dobro ovladaju grčkom i latinskom fonetikom i izgovorom u prvom polugodištu prvog razreda. Tada će moći da sagledaju

Page 236: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

geografske istorijske i hronološke okvire nastanka grčke i rimske pismenosti, načina pisanja i različitih dijalekata u grčkom jeziku... Naročitu pažnju treba obratiti na prvobitnu grčku pismenost: Mikensko pismo-linear B. Tu treba dati kratak istorijat rada na dešifrovanju ovog pisma (govoriti o Ventrisu i Čedviku) i objasniti pojmovno šta je značilo i kako je nastalo piktografsko i silabsko pismo.

Treba protumačiti i preklasično grčko pismo, preuzeto od Feničana i pri tom naglasiti grčki značaj u razvoju fonetskog alfabeta koji je postao osnov današnjih evropskih pisama - ćirilice i latinice.

Uz načine pisanja dati podrobna obaveštenja o unicijalnom i kurzivnom pisanju, o vremenu kad je i kako je počelo beleženje akcenta i interpunkcije (Aristofan iz Bizanta, aleksandrijski filolog, oko 260 god. pre n.ere).

Istorija antičkih rukopisa i kritička izdanja

Teme iz ove oblasti zgodno je raditi u drugom polugodištu drugog razreda kao pripremu za proučavanje helenske i rimske književnosti u trećem i četvrtom razredu.

Upoznati učenike sa prvobitnim izgledom i tehnikama usavršavanja pisanja i izrade knjige: Npr. - drvene tablice koje su se koristile za svakodnevne potrebe nazivale su se CODEX, CODICILLUS u koji su urezivana slova pomoću zašiljene sprave koja se nazivala STILUS). Tu naglašavati poreklo savremenih termina: kodeks, kodifikcija, stil, stilistika.

U objašnjenjima o obnavljanju, renesansi antičke učenosti posle "mraka" srednjeg veka, naročito izdvojiti renesansu latinske učenosti Karla Velikog (oko 800 godine) i naravno renesansu helenske učenosti u vreme Dantea i Petrarke (čuveni "kvatroćento" - XIV vek) i pri tom izdvojiti sjajne nalaze antičkih rukopisa u manastirskim bibliotekama Monte Kasina u Italiji, Sen-Galena u Švajcarskoj itd.

U opisu biblioteka rukopisa i kodeksa pronađenih tokom XIV i XV veka pozabaviti se samo sa jednom značajnijom, a ostale važnije samo pomenuti (Laurentiani, Medicei, Vaticai, Palatini...)

Kritički aparat

Neophodna i sažeta uputstva o tome šta je kritički aparat i kako se formira i tumači dati na primeru najpoznatijih kritičkih aparata za neke od poznatijih antičkih pisaca. Npr. za prvih šest knjiga Tacitovih ANALA postoji samo jedan izvor, CODEX MEDICEUS ili LAURENTIANUS, nađen u Vesfaliji, početkom XVI veka i poklonjen Leonu Medičiju.

Obratiti posebnu pažnju učenika na razlike u delovima istog teksta u pojedinim kodeksima, koje su nastajale prilikom prepisivanje kao slučajne, neizbežne ili namerne greške i opisati ih preko zanimljivih primera.

Posebno opisati sve vrste slučajnih pogreški: brkanje slova u apitalnom pisanju - A, L, ∆, ili O i O; skraćivanje ili ligatura reči u tekstu; mešanje sličnih reči (npr. dvea umesto δ eα kulmina umesto flumina, numina umesto nomina...); pogrešno odvajanje reči prepisivanih sa rukopisa u kojima nisu bile razdvajane (dati razne zanimljive primere kao

Page 237: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

onaj iz testamenta čoveka koji ima sinove Leona i Pantaleona, a imetak ostavlja - EXETΩTAEMAPANTALEΩN; izostavljanje i preskakanje celih redova ili stihova; interpolacije - umetanja.

Dati osnovne podatke o tome kako se priprema izdanje antičkog teksta: pregledanje sačuvanih kodeksa i njihovo upoređivanje, ispitivanje razlika i pristupanje izboru - ostavljanje iskvarenog teksta takvog kakav je ili pristupanje konjukturi tj. emendaciji. Sve ovo raditi na primeru konjukturnog teksta.

Helenska književnost

Uz kratak prikaz karakteristika, nastanka i razvoja književnih vrsta, prikazati najvažnije predstavnike književnih vrsta, a veću pažnju posvetiti analizi života, dela, jezika, stila i uticaja na potonju, evropsku književnost onih pisaca i pesnika čiji će se odabrani odlomci iz originala čitati i analizirati na nastavi grčkog i latinskog jezika (Homer, Eshil, Sofokle, Euripid, Herodot, Ksenofont, Cezar, Ciceron, Katul, Horacije, Ovidije).

Osnovi prosodije i metrike

Zadatak ove nastavne teme je da provede učenika kroz osnove prozodije i metrike u onoj meri koja je dovoljna da učenici mogu da skandiraju važnije vrste stihova kao što su heksametar, elegijski distih, jampski trimetar, sapfička strofa, hendekasilab, holijamb.

U obradi hijata objasniti najvažnije vrste: elizija, afereza, sinalefa, sinkopa, kraza, tmeza.

Prilikom obrade daktilskog heksametra protumačiti zamenu daktila spondejima i objasniti pojavu spondejskog stiha (versus spondiacus). Od cezura i dijereza u heksametru objasniti samo najčešće: penthemimeres, ephthemimeres i trohejsku cezuru, a od dijereza tzv. bukolsku dijerezu. Uz bukolsku dijerezu ukazati na činjenicu da je heksametar ustvari veštački stih jer se sastojao prvobitno od pentametra i adonejskog (bukolskog) stiha. Objasniti lepotu onih heksametara u kojima je moguća bukolska dijereza. Napraviti poređenje antičkog heksametra sa našim junačkim metrima (deseterac i šesnaesterac-bugarštice), i na tom mestu izdvojiti osnovnu razliku između naše i antičke metrike: naša se osniva na kvalitetu sloga, a antička na kvantitetu sloga.

Umetnost antike

Objediniti prikaz likovne umetnosti, arhitekture i urbanizma kroz epohe i stilove u kratkim crtama, obzirom da učenici već imaju neka znanja iz te oblasti. Stoga se treba detaljnije pozabaviti: Fidijom i njegovim delima (npr njegove tri Atene: Promahos, Lemnija i Partenos), umetnošću Partenona, Mironom, Apelom, Praksitelom, Kalikratesom.

O arhitekturi hramova i svetilišta govoriti kroz opis nekoliko najznačajnijih hramova i svetilišta (npr. Erehtejon, Afajin hram na Egini, Delfi.

Posebno naglasiti odnos rimske prema grčkoj umetnosti, istaći rimske kopije važnijih grčkih umetničkih dela, ali i specifičan i autohton razvoj arhitekture i urbanizma.

Page 238: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Stoga se treba detaljnije pozabaviti opisom rimskih termi, amfiteatara, akvadukta, vodovoda, forumima. Dati rekonstrukciju rimskog republikanskog foruma i građevina na njemu: Bazilike Emilija i Julija, Rostra, Vestin hram, hram Kastora i Poluksa, Saturnov hram, Kurija.

* * *

Većina nastavnih sadržaja predmeta OSNOVI KLASIČNIH NAUKA može biti dobro ilustrovana reprodukcijama, skicama, shemama, video-materijalima (npr - ekranizacija mitova, tragedija, video-snimci obrazovnih programa sa temama iz ovih oblasti kojih u medijateci Odseka za klasične jezika filološke gimnazije ima već u zavidnom broju).

FAKULTATIVNA NASTAVA

ITALIJANSKI JEZIK

CILJ I ZADACI

Cilj:

Učenici treba da savladaju osnove italijanske gramatike kao i leksički fond od oko 1200 reči.

Zadaci:

- Usvoje pravilan izgovor i intonaciju u konverzaciji i čitanju;

- Razumeju usmeno izlaganje o temama iz svakodnevnog života;

- Steknu sposobnost učestvovanja u konverzaciji i davanja informacija o sebi, porodici, domu, prijateljima, svom gradu, našoj zemlji i sl.;

- Ovladaju tehnikom čitanja i neposrednog razumevanja tekstova jednostavnije tematike;

- Potpuno savladaju ortografiju u okvirima usvojenih jezičkih znanja;

- Upoznaju način života u Italiji i tekovine italijanske kulture i civilizacije;

- Ovladaju metodama za dalji samostalan rad na bogaćenju i usavršavanju stečenog jezičkog znanja;

- Razviju polje svojih interesovanja i prošire svoj obrazovni i kulturni nivo.

Drugi razred (Prva godina učenja)

Page 239: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Osnovni pojmovi iz fonologije: glasovi u italijanskom jeziku i njihovo predstavljanje; udvostručeni konsonanti i njihov izgovor. Razlikovanje otvorenih i zatvorenih vokala.

Akcenat. Podela reči po mestu akcenta na parole tronche, piano i adrucciolo.

Osnovna pravila ortografije. Podela reči na slogove. Korišćenje grafičkog akcenta. Elizija i troncamento. Intonacija i njen značaj (posebno u upitnim rečenicama).

Član - određeni i neodređeni; oblici i upotreba.

Upotreba i izostavljanje članova uz prisvojne prideve i zamenice (Questo libro é mio, dov’e il tuo?; mia madre, la mia buona madre, il tuo fratellino i sl.).

Partitivni član; oblici i upotreba (compro del pane, dei libri); partitivni član sa vrednošću neodređenog člana u pluralu (vado con degli amici). Izostavljanje partitivnog člana: određena količina (un bicchiere d’acqua, un mucchio di libri), pridevi za količinu (troppa carne, parecci amici), negacija (non c’é acqua, non c’é luce).

Upotreba i izostavljanje članova uz imena dana i meseca. Upotreba člana pri iskazivanju vremena (sat, datum, godina). Izostavljanje člana u izrazima (locuzioni): é mezzanotte, verso sera; in montagna, a casa, con piacere.

Imenica

Imenički nastavci (rod i broj); imenice oba roda na -e. Imenice oba roda na -ista.

Imenice muškog roda na -a (il pilota, il poeta) i imenice ženskog roda na -o (l’auto, la moto) i njihov plural. Plural imenica na -io (zio - zii, ali: studi) i na -co, -go, ca, -ga i pravila vezana za mesto akcenta (kako se ponašaju parole piane, a kako parole adrucciole) sa najčešćim izuzecima.

Imenice koje ostaju nepromenljive u pluralu (npr. le crisi, i bar, i re, le cittá).

Pridevi

1) Opisni pridevi. Pridevski nastavci (rod i broj): pridevi na -o, -a (aggettivi mobili) i pridevi oba roda na -e (agg. immobili).

Pridevi na -co, -go, -ca, -ga i njihovi oblici u množini (pravilo vezano i za imenice sa istim završetkom).

Pridevi bello i buono.

Pravilna komparacija prideva (compaarazione di maggioranza, di minoranza i di uguaglianza). Upotreba di i che u komparaciji.

Page 240: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pridevi na -issimo i apsolutni superlativ.

2) Prisvojni pridevi i pridevi proprio.

3) Upitni pridevi quale, che i quanto.

4) Pokazni pridevi quello i questo.

5) Neodređeni pridevi poco, molto, troppo, parecchio, tanto, nessuno, tutto, altro, ogni, qualche, alcuno i sl.

Brojevi

Osnovni i redni brojevi.

Korišćenje brojeva u iskazivanju vremena (sat i datum), za prevozna sredstva, broj odeće i sl. (poimeničavanje). Italijanski nazivi za vekove (il Duecento).

Zamenice

1) Lične zamenice. Naglašene lične zamenice, njihova upotreba i položaj. Oblici za subjekat, oblici za direktni objekat i oblici koji stoje uz predlog.

Posebna vrednost zamenice 3. lice Lei (form di cortesia).

Nenaglašeni oblici ličnih zamenica za subjekat (egli, essa, essi, esse, samo za 3. lice) i za direktni objekat (complemento Oggetto) i indirektni objekat (complemento di termine) - sva lica.

Neutralna vrednost zamenice lo(lo vedo, lo so).

Partitivna rečca ne.

2) Lično-povratne zamenice u naglašenom i nenaglašenom obliku.

3) Prisvojne zamenice.

4) Upitne zamenice chi?, che cosa?

5) Pokazne zamenice questo, quello.

Glagoli

Pomoćni glagoli essere i liavere i najvažniji nepravilni glagoli (dare, fare, stare, andare, accendare, bere, chiudere, conoscere, mettere, potere, dovere, volere, sapere, correggere, vincere, dipingere, spendere, tenere, rimanere, venire, uscire, dire, salire, leggere, cogliere.).

Page 241: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Prezent. Pravilni glagoli I, II i III konjugacije (nastavci i akcenat). Inhoativni glagoli. Glagoli na -iare. Glagoli čija se osnova završava na gutural, odnosno na palatl (na pr. frugare, mancare, viaggiare, cominciare, tagliare, leggere, conoscere). Neke promene vezane za mesto akcenta (uscire, finire).

- Passato prossimo: značenje i upotreba

Upotreba pomoćnog glagola i podela na prelazne i neprelazne glagole.

Povratni glagoli. Vrste povratnih glagola: prvi (mi lavo); prividni (mi lavo le mani), uzajamni (ci vediamo stasera).

- Particip prošli. Slaganje participa sa subjektom, odnosno sa direktnim objektom u složenim vremenima.

- Imperativ i forma di cortesia (indirektna zapovest). Nepravilnost u imperativu glagola stare, dare, fare, andare, dire; avere, essere.

Negativni oblici imperativa. Zabrana sa non devi + infinitiv

Predlozi

Prosti predlozi i predlozi spojeni sa članom (preposizioni aarticolato).

Upotreba i značenje predloga. Poređenje deklinacije u srpskohrvatskom sa funkcijom pojedinih predloga u italijanskoj rečenici - sličnosti i razlike (predlozi di, a, con, per, da, in, su, fra, poosebni osvrt na njihovu ulogu pri iskazivanju relacija u prostoru i vremenu).

Prilozi

Vrste priloga i priloških izraza.

Priloške rečce ci, vi i ne.

Indirektni govor - najosnovniji oblici pomoću che, se, dove, i sl.;

Indirektni govor u sadašnjosti (Maria dice che ha fame);

Postavljanje indirektnog pitanja (Clara domanda se Dimo é a casa).

Indirektna zapovest: konstrukcija di+infinitiv (Il padre dice a Mario di essere prudente).

Prosta i proširena rečenica i njihovi delovi.

Treći razred (Druga godina učenja)

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

Page 242: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

SADRŽAJI PROGRAMA

Član

Upotreba člana uz lična imena (uz ime, uz prezime, uz geografska imena). Pitanje roda kod geografskih imena (gradovi, reke, planine). Izuzeci pri upotrebi člana (I’ Aquila, La Spezia, II Cairo, La Mecca, L’Aia, L’Avana).

Imenica

Plural imenica na -cia, -gia (camicia, ciliogia; odnosno guancia, goccia, pioggia) i na naglašeno -cia, -gio (farmacia, bugia). Imenice na -ea (idea). Izuzeci pri građenju plurala, na pr.: bue, uomo, dio, tempio.

Nepromenljive imenice u pluralu (nastavak): il sosia, il boia, il gorilla, la specie, la serie (za razliku od la moglie i la cuperficie).

Promena roda u pluralu kod nekih imenica: il paio, l’uovo, il centinaio, i migliaio.

Pridevi

Pridevi santo i grande (skraćivanje pred imenicom).

Nepravilna komparacija prideva (piccolo, grande, buono, cattivo).

Mesto opisnog prideva u rečenici. Značenje nekih prideva u zavisnosti od njihovog položaja uz imenicu (un gran generale i un uomo grande) - pridevi: grande, semplice, certo, bravo, povero, gentile.

Pridevi nepromenljivi u rodu i broju (la scare viola, un abito rosa).

Broj

Korišćenje broja (nastavak) - četiri računske radnje i sl. Korišćenje broja u nekim izrazima (non sono venuti che i soliti quattro gatti, a due passi, far quattro chiacchiere, parture in quarta, mille scuse, grazio mile. Iskazivanje približne vrenosti (una ventina di giorni, una donna sulla trentina). Još o poimeničavanju broja: un quindicenne, il centenario.

Zamenice

Nenaglašena rečca ne i sve njene vrednosti.

Spajanje nenaglašenih zamenica sa glagolskim oblicima i sa rečcom ecco.

Združeni oblici nenaglašenih zamenica. Njihov položaj uz glagol. Njihov položaj uz modalni glagol (te lo devo dire i devo dirtelo).

Verbi pronomiali (andarsene).

Page 243: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Odnosne zamenice che, cui; il quale, la quale, i quali, le quali.

Odnosna zamenica sa posesivnim značenjem, il cui, la cui, i cui, le cui.

Upotreba odnosnih zamenica.

Glagoli

Nepravilni glagoli: condurre, svolgere, giungere, chiedere, ridere, correre, prendere, proporre, sedere, muovere, scegliere, dividere, scendere, rivolrepsi, andarsene, nascondersi, decidere.

- Futur I: oblici i upotreba. Posebna promena kod glagola na dugo e (vedére) u II konjugaciji. Pojava sažimanja i asimilacije kod glagola II konjugacije (volere, tenere). Nepravilni oblici futura: essere, stare, andare, fare, dare.

- Imperfekt: oblici i upotreba. Odnos imperfekt - passato prossimo. Imperfekt u zavisnoj rečenici i njegovo prevođenje na srpskohrvatski.

- Trapassato prossimo i njegova upotreba za ostala prošla vremena.

- Gerund prosti: oblici i upotreba. Vremenska; načinska, uzročna i pogodbena vrednost gerunda. Dopusna vrednost konstrukcije pur+gerund (Pur essende stanchi vogliono giocare ancora.)

Konstrukcija stare gerund za iskazivanje radnje u njenom trajanju.

- Pasiv. Oblici pasiva sa pomoćnim glagolom essere, kao i uz pomoćne glagole venire i andare. Si pacsivante, na pr.: Oggi si pubblicano molti giornali.

- Particip prošli. Vrednost participa prošlog kod prelaznih i kod neprelaznih glagola.

- Particip prezenta i njegovo značenje: pridevska vrednost i poimeničavanje.

- Modalni glagoli. Upotreba pomoćnog glagola uz modalni glagol.

Sapere kao modalni glagol i kao glagol sa potpunim značenjem.

Kauzativ fare (konstrukcija fare-infinitiv). Kauzativno fare uz glagole bez objekta i uz glagole sa iskaznim objektom: la faccio ontrare. Le faccio sentire il disco.

Prilog

Vrste priloga i priloških izraza (nastavak): pregled svih već učenih oblika.

Prilozi na -mente. Prilozi na -issimo.

Komparacija priloga. Pravilni i nepravilni oblici komparacije

Page 244: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Indirektni govor (nastavak): prebacivanje u prošlost.

Sintaksa nezavisne rečenice (nastavak). Glagolski i imenski predikat. Najvažnije odredbe (complementi)

Complemento di termine - indirektni objekat

di luogo - odredba za mesto

di tempo - odredba za vreme

di modo - odredba za način

di argomento - predmet govora

di paragone - poređenje

Četvrti razred (Treća godina učenja)

(2 časa nedeljno, 64 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Imenice

Pitanje roda: prirodni i gramatički rod. I nomi mobili (il bambine - la bambina, il cameriere - la cameriera). Neka odstupanja u rodu (la guardia, la recluta odnosno la signora Rossi, ambasciatore d’Italia).

Imenice sa dva plurala - i nomi sovrabbondanti (il mura - le mura - i muri).

Parenimi: sa istim, srodnim i različitim značenjem (il mattino - la mattina, il cioccolato - la cioccolata, il manico - la manica).

Najčešći sufiksi za imeničku derivaciju: sufiksi za vršioca radnje.

Parole alterate - sufiksi za deminutive, augmentative i pežorative.

Oblici za množinu kod složenica (opšte pravilo). Složenice sa glagolom u prvom delu (il giradischi, l’aspirapolvere, il grattacielo, i sa imenicom capo - (il capostazione, la capoclasse).

Pridevske zamenice

Upitno quale.

Upitno i uzvično che.

Page 245: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pokazno questo i quello.

Neodređeni pridevi i zamenice (pregled) i njihova upotreba: ogni, qualche, alcuno, qualunque, nessuno, niente, nulla, certo, uno, altro, tutto, ognuno, ciacuno.

Zamenice

Sve o zameničkoj rečci ci.

odnosna zamenica colui che, colei che, coloro che, chi.

Glagoli

Nepravilni glagoli: morire, nascere, crescere, accorgersi, spegnere, piacere, dolere, diffondere, dipendere, soddisfare, convincere, fendere, comporre, difendere, attendere.

- Bezlični glagoli i bezlični glagolski izrazi (bisogna che, é meglio che i sl.).

Bezlično si (si pensa, si vede). Glagoli koji označavaju atmosferske prilike (piove, nevica, tuona, fa bel tempo, fa caldo, é bello itd.) i njihovo slaganje sa pomoćnim glagolom.

- O upotrebi glagola venire i andare.

- Futur II, oblici i upotreba.

Posebna upotreba futura za iskazivanje pretpostavke (Sará stanco, Avrá dimenticato di scriverti.).

- Passato remoto (pravilni glagoli): oblici i upotreba. Pasato remoto nepravilnih glagola tipa dare, fare, bere, nasere, mettere, condurre, prendere.

Odnos: passato prossimo - passato remoto. Podela na vremena koja pripadaju sadašnjosti i vremena prošlosti (i temi del presente - i tempi del passato).

- Trapasato remoto, oblici i upotreba.

Infinitiv prosti i infinitiv složeni; njihova upotreba i značenje.

Konstrukcije sa infinitivom uz predloge a, di, per, senza.

Konstrukcija stare per-infinitiv.

- Kondicional I, oblici i upotreba.

- Kondicinal II, oblici i upotreba.

Page 246: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Particip prošli i njegova upotreba. Particip apsolutni. Slaganje participa apsolutnog neprelaznih glagola sa vršiocem radnje (Appena venuta Anna comicio a gridare) i slaganje s objektom kod prelaznih glagola (Una volta fatti i compiti, potrete divertivi).

- Slaganje vremena u indikativu.

Sintaksa rečenice (nastavak o odredbama): Complemento di specificiazione, di materia, d’agente, di causa, partitivo.

Osnovni pojmovi iz leksikologije. Proste reči, izvedenice, složenice. Koren, sufiks, prefiks, gramatički nastanak. Porodica reči.

Najvažniji prefiksi: addormentarsi, innamorarsi, risposarsi, reggiungore, comporre i neke fonetske promene koje izazivaju pri stvaranju izvedenica.

JAPANSKI JEZIK

CILJ I ZADACI

Cilj:

Usvajanje i ovladavanje osnovama gramatike japanskog; usvajati i proširiti leksički fond, usvojiti i ovladati pismom; upoznavanje sa civilizacijom i kulturom Japana.

Zadaci:

Usvajanje novog jezičkog sistema, opismenjavanje, razvijanje jezičke osobenosti, osposobljavanje za pismeno i usmeno izlaganje, izražavanje vlastitih stavova i mišljenja, prevođenje sa japanskog jezika i prevođenje na japanski jezik, upoznavanje kulture i načina života u Japanu. Razvijanje individualnih osobenosti učenika kroz podsticanje samostalnosti.

Drugi razred (Prva godina učenja)

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

Japanski jezik i njegovo mesto među svetskim jezicima - pokušaj klasifikacije. Fonološki i fonetski sistem savremenog japanskog jezika. Dva fonetska pisma: hiragana i katakana. Uvod u hiraganu - nastanak i razvoj - opismenjavanje. Uvod u katakanu - nastanak i razvoj - usvajanje katakane. Transkripcija. Ideogrami (karakteri) poreklo i razvoj - usvojiti najmanje 40 u toku prve godine (5 mesečno, međutim, ukoliko učenici ispolje spremnost da se savlada više ideograma, udovoljiti njihovom zahtevu).

Morfologija: vrste reči i njihova podela: nepromenljive reči - (imenice, zamenice, pridevi, brojevi, strukturne reči, prilozi, pokazne zamenice, veznici itd.); promenljive reči (glagoli, pomoćni glagoli, jednostavni i složeni pridevi).

Page 247: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Sintaksa: struktura rečenice japanskog jezika, položaj i uloga pojedinih vrsta reči u njoj. Vrste rečenica: potvrdne, odrične, upitne, demonstrativne, rastavne, nezavisne, dopusne.

Treći razred (Druga godina učenja)

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

Uloga strukturnih reči u rečenici: to, mo, wa, wo, kara, e, ni, ya, made, no, ga, shika, de, dokokae, dokokaemo, keredomo, soshite, sorekara, nado. Upitne reči: dono, dare, nan, nani, donna. Pokazne: doro, kore, sore, are, dochira, kochira, sochira, achira. Glagoli: podela i vrste. Pomoćni glagoli aru i iru - promena i funkcija. Glagolske osnove: Rentaikei, Renyókei. Sadašnje trajno vreme, optativ, deziderativ, učtivi imperativ. Pridevi: vrste i promena. Brojevi: osnovni (imenski klasifikatori) i redni (4 vrste). Rečenica tipa: **wa***ga***da.

Posibilitiv (Kateikei glagola ili glagol dekiru, Mizenkei + rarery, specifičnost glagola iku). Komparativne rečenice - yori. A to B to dochira ga **desuka? Namenske rečenice (svrha) Renyuókei + ni + glagol. Upravni govor: / / to iu. Neupravni govor. Neprelazni i prelazni glagoli **tearu, **teiru. Zavisne vremenske rečenice: kara, node; zahtev ***masukara. Upitne reči doshite, naze. Rastavne suprotne rečenice noni. Strukturne reči bakari, shi, sorede, mo, madeni. Renyókei II + te - razlog ili uzrok. Strukturna reč wo uz glagole kretanja. Ideogrami: usvojiti najmanje 40 u toku godine (ili više, zavisno od spremnosti učenika).

Četvrti razred (Treća godina učenja)

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

Izjavne rečenice: saopštavanje namere i pretpostavke (cmori da, Mizekei II + to omou, **ka to omou). Kondicional: tipovi i funkcija. Zabrane i dozvole (prohibitativ). Renyókei + temo kamaimasen, tewa ikenai; saveti: suru hogaii, shinaihogaii. Normativ: teba da: kondicional negacije + naranai; mora da: kondicional negacije + ikenai. Imenici + youda. Pridevi + souda. Dve istovremene radnje: Renyókei + nagara ***suru. Frekventativ Renyókei + tari/dari suru. Glagoli primanja, davanja i uzimanja: morau, kureru, ageru, itadaku, kudasaru i yaru. Izražavanje pretpostavi: infinitivni oblik + kamo shirenai. Struktura reč „bakari“ na Renyókei II glagola - upravo završena radnja - probati pokušati Renyókei II temiru. Saopštavanje informacije koja se čula: infinitivni oblik + souda. Vezna struktura reči soreni ***mo-dopunske rečenice. Saopštavanje pretpostavke: Renyókei II ta youda - čini se da, Renyókei prideva ku te tamaranai. Ideogrami: usvojiti najmanje 40 u toku godine (za sve tri godine učenja usvojiti najmanje 120 ideograma, ako su učenici voljni da uče više udovoljiti njihovom zahtevu).

Civilizacija za sve tri godine učenja: uopšte o Japanu, običaji u Japanu tokom godine, religija, istorija, kultura...

Page 248: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Predlog udžbenika:

1. Kiyo Saka, Hisako Yoshiki, Niongo kantan Book 1,2, Kenkyusha Tokyó 1988. ISBN4-327-384208C1381, 1991. ISNB4-327-38424-o C1381.

2. Tsuyako Coveney, Masahito Takayashiki, Naoko Honma, Yoku wakaru nihongo 1,2 ARUKU, Tokyó 1993. ISBN4-87234-230-5 C08 I kasete.

3. Nobuke Mizutani, Njumon nihongo, ARUKU, Tokyó, 1993. ISBN4872342372 C0081.

4. Taniguchi Sumiko, Mannami Eri, Inako Ayumi, Hagihara Hiroki, Hajime no ippo, Suriènettowàku, Tokyó, 1995. ISBN4-88319-041-2 C0081.

5. JLPC Intensive Course in Japanes Elementary I, II, Tokyó 1975.

6. Bunka gaikokugo senmongakkou, Tanoshiku hanasou, Tokyó 1955. - dodatni materijal za vežbu konverzacije.

ŠPANSKI JEZIK

CILJ I ZADACI

Cilj:

Učenici treba da ovladaju osnovama španske gramatike, da obogate leksiči fond i da se osposobe za razne jezičke aktivnosti.

Zadaci:

- Uvoditi učenike u osnove španske gramatike;

- obogatiti leksički fond u odnosu na razne tematske oblasti;

- ovladati tehnikom čitanja i u određenoj meri prevođenja sa španskog na srpski i sa srpskog na španski.

Drugi razred (Prva godina učenja)

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

1. Azbuka, ortografska pravila, pravila akcentuacije i znaci interpunkcije.

2. Imenica

Page 249: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- rod i broj imenica, nastavci za ženski i muški rod; nastavci za množinu; najčešći izuzeci među imenicama muškog roda, među imenicama ženskog roda.

3. Član

- oblici određenog i neodređenog člana; kontrahovani oblici određenog člana al i del

4. Pridevi

- rod i broj prideva, nastavci za muški i ženski rod prideva; nastavci za množinu; pridevi nepromenljivi u odnosu na rod i množina tih prideva; apokopirani oblici prideva: grande, malo i bueno.

- pokazni pridevi, rod i broj

- prisvojni pridevi, rod i broj

- neodređeni pridevi, rod i broj

- numerički pridevi, rod i broj

5. Zamenice

- lične zamenice: oblici ličnih zamenica; lične zamenice usted i ustedes i njihova uptoreba u odnosu na ličnu zamenicu II lica množine u srpskohrvatskom.

- pokazne zamenice, rod i broj; podudarnost pokaznih zamenica i prideva.

- prisvojne zamenice, rod i broj prisvojne zamenice, podudarnost prisvojne zamenice i naglašenog oblika prisvojenog prideva.

- relativne zamenice que i quien

- upitne zamenice qué i quién; podudarnost relativne i upitne zamenice.

- neodređene zamenice alguien i algo, alguno i ninguno i nadie i nada

6. Izražavanje negacije u španskom jeziku: mesto priloga negacije no i drugog dela negacije u odnosu na glagol.

7. Glagoli:

- ser i estar promena i način upotrebe u odnosu na glagol biti u srpskohrvatskom; pomoćni glagol haber promena i upotreba, bezlični oblik glagola haber. Glagolska vremena: indikativ prezenta pravilnih glagola I, II, III konjugacije; polunepravilni glagoli sa diftongacijom, sa slabljenjem vokala, glagoli sa konsonantskim nepravilnostima; najčešći nepravilni glagoli: ir, venir, hacer, decir, saber, salir, andar.

particip; gerundiv; konstrukcija estar + gerundiv

Page 250: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

glagolske perifraze ir a + infinitiv, tener que + infinitiv i haber que + infinitiv; razlika u upotrebi: deber + infinitiv, tener que + infinitiv i haber que + infinitiv.

8. Prilozi

Prilozi na - mente; prilozi za mesto: aguí, ahí, allí: prilozi za vreme: ahora, ayer, manana, cuando: upitni prilozi donde, cuándo, sómo.

9. Predlozi: a (uz glagole kretanja), de, (pripadanje i materijal od koje je nešto napravljeno), en (mesto), con (društvo i oruđe).

Treći razred (Druga godina učenja)

(2 časa nedeljno, 70 časova godišnje)

1. Imenice: promene značenja imenice sa promenom roda i broja.

2. Upotreba određenog i neodređenog člana; upotreba određenog člana ispred imenica koje počinju naglašenim a i ha; upotreba člana ispred imenica koje označavaju geografske pojmove; rod imenica koje označavaju geografske pojmove.

3. Zamenice; nenaglašeni oblici ličnih zamenica (mesto lične zamenice subjekta, mesto lične zamenice u funkciji direktnog i indirektnog objekta; pleonastička upotreba lične zamenice.

4. Pridevi: poređenje prideva, relativni i apsolutni superlativ. Sintetički komparativi i superlativi; mesto prideva; mesto opisnog i determinativnog prideva; promena značenja prideva sa promenom mesta.

5. Glagolska vremena indikativa: složeni perfekat pravilnih, polunepravilnih i nepravilnih glagola I, II i III konjugacije; imperfekat, aorist, futur I; glagolske perifraze volver a + infinitiv, llegar a + infinitiv.

6. Izražavanje probilnosti: perifrazom deder de + infinitiv i futurom I.

7. Poređenje priloga; priloški izrazi

8. Predlozi: por i para, razlika u upotrebi

Četvrti razred (Treća godina učenja)

(2 časa nedeljjno, 64 časa godišnje)

1. Glagolska vremena indikativa: pluskamperfekat glagola I, II, III konjugacije pravilnih, polunepravilnih i nepravilnih glagola - glađenje i upotreba; futur II; složeni potencijal.

Page 251: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

2. Glagolska vremena subjektiva: subjunktiv prezenta u funkciji imperativa; upotreba subjunktiva uz glagole želje, naredbe, zabrane i osećanja;

3. Drugi oblici u funkciji imperativa (infinitiv sa predlogom a, futur I i prezant).

4. Slaganje vremena

5. Kondicionalne rečenice.

6. Glagolske perifraze koje izražavaju početak radnje: ponerse a+ infinitiv, echar a + infinitiv.

7. Izražavanje probabilnosti u prošlosti.

NOVOGRČKI JEZIK

CILJ I ZADACI

Cilj:

Tokom trogodišnjeg učenja novogrčkog jezika učenici treba da:

- steknu gramatička i leksička znanja koja će im omogućiti da slobodno mogu da komuniciraju na savremenom grčkom jeziku.

Zadaci:

- da steknu fundamentalna znanja iz domena svakodnevnog života i običaja u savremenoj Grčkoj.

- da usvoje određeni fond reči i izraza kako bi bili u stanju da prate tekstove iz časopisa i lakšu literaturu.

- da upoznaju najvažnije predstavnike savremene grčke književnosti.

Drugi razred (Prva godina učenja)

(2 časa sedmično, 72 časa godišnje)

Uvodni deo

- Grčki alfabet, pravila čitanja i izgovora.

- Osnovne karakateristike nominalne i verbalne fleksije.

- Određeni i neodređeni član.

Page 252: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Morfologija

- Imenice - muškog roda na

−ος, ης, −ας

- ženskog roda na

−α, η

- srednjeg roda na

−ο, −ι

- hipokristika

- Pridevi

− πολλοι, −ες, −α

pridevi na:

−ος −η −ο; −ος −α −ο; −ης −τα −ι;

pridevi izvedeni od imenica i priloga

(−ος −η −ο)

- Zamenice - lične zamenice; pokazne zamenice

αυτος, ο εηειτνος, ο;

upitne zamenice

ποιος −α −ο / ποτοτ −ες −α; ποσοι −ες −β;

prisvojne zamenice

µου, σου, του,

upitne zamenice

τινος, ποιανον, −ης, −ον;

prisvojne zamenice

διηος, −η (ια), −ο µου

Page 253: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Brojevi - Glavni brojevi promenljivi i nepromenljivi

Redni brojevi

- Glagoli - Pomoćni glagoli:

ειµαι

(jesam) prezent, imperfekat i futur glagola:

εχω

(imam) prezent, imperfekat i futur.

Indikativ prezenta aktiva glagola I konjugacije; imperativ aorist glagola I konjugacije

Indikativ prezenta glagola na

−οµαι

Glagoli:

µου αρεσει, µου παει

- Prilozi i predlozi: Prilozi za mesto i vreme

Sintaksa

- Slaganje prideva sa imenicama

- Prisvojni genetiv

- Genetiv zamenica:

αυτος −η, −ο; ποσοι, −ες, −α

- Sintaksa padeža: akuzativ vremena

- Direktan objekat

- Lične zamenice u genetivu (jaki i slabi tip)

- Indirektan objekat

U I godini učenja predviđena su 2 pismena zadatka.

Page 254: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Treći razred (Druga godina učenja)

(2 časa sedmično, 72 časa godišnje)

Morfologija

- Pridevi - Pregled promene prideva na:

−υς, −ια, −υ; −ης, −ια, −ι; −ης, −α, −ιµο; −ης, −ης, −ες

Pridevi:

πολυς, πολλη, πολυ

allV, allh, allo

oloV, olh, olo

Poređenje prideva na:

−ος, −η, −ο, −ος, −α, −ο

Nepravilno poređenje

Poređenje prideva na:

−υς, −ια, −υ; −ης, −ης, −ες, −ης, −α, −ιηο

- Brojevi - Preostali redni brojevi

- Zamenice - Upitne, neodređene, pokazne i odnosne.

- Prilozi i predlozi - Izvođenje priloga iz prideva

Upitni, neodređeni, pokazni i odnosni prilozi

Poređenje priloga

Nepravilno poređenje priloga.

- Glagoli - Glagoli II konjugacije: indikativ prezenta aktiva.

Page 255: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Imperfekat glagola II konjugacije.

Nesvršeni i svršeni futur.

Nesvršeni i svršeni konjunktiv aktiva glagola I konjugacije.

Preostala vremena aktiva glagola II konjugacije

Perfekat, pluskvamperfekat i futur egzaktni.

Konjunktiv perfekta.

Glagoli sa tri osnove (nepravilni glagoli)

U II godini učenja predviđena su 2 pismena zadatka.

Četvrti razred (Treća godina učenja)

(2 časa sedmično, 64 časa godišnje)

Morfologija

- Imenice - imenice ženskog roda na:

−ος / οι

- h / eiV

- a / adeV

- on / odeV

Imenice muškog roda na:

− ες / εδες

− ονς / ονδες

− εας / εις

Page 256: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Imenice srednjeg roda na:

− ος, −ως, −ος, −ον, −ον, −αν, −εν,

− ν, −ιµο

Zamenice - povratne, pokazne odnosne.

- Glagoli - Kondicional, potencijal.

Kontraktni glagoli:

ατατω, µλαιω, αηονω

Particip prezenta aktiva glagola I i II konjugacije.

Pasivna vremena glagola I konjugacije.

Particip perfekta pasiva.

Poređenje participa perfekta pasiva

Particip kao prilog

Poređenje priloga nastalih od participa perfekta pasiva.

Povratni glagoli.

Glagoli:

ανεβαςω, ηατεβαςω, βαςω, βγαςω, ανεβαιυω, µατεβαινω, µπαινω

Pasiv glagola II konjugacije

Glagoli:

γινµαι, ερχοµαι, µαυοµαι

Glagoli na:

− αµαι (−ονµσι)

Bezlični, deponentni, uzajamno povratni glagoli

Sintaksa

Pogodbene rečenice.

Page 257: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Izricanje želja.

Pretvaranje aktivnih rečenica u pasivne.

Upotreba participa prezenta i perfekta.

Predviđena su 2 pismena zadatka.

STAROSLOVENSKI JEZIK

CILJ I ZADACI

Cilj:

Osposobljavanje učenika da vladaju zakonskim normama staroslovenskog jezika, prate njihov istorijski razvoj i povezuju sa savremenim srpskim jezikom.

Zadaci:

- upoznati učenike sa staroslovenskim pismom, njegovom istorijom i upotrebom;

- osposobiti učenike da mogu tečno da čitaju tekstove pisane staroslovenskim pismom;

- upoznati učenika sa kulturom i književnošću stvaranim na staroslovenskom jeziku;

- upoznati učenike s književno-jezičkim, kulturnim i istorijskim kontinuitetom staroslovenskog jezika;

- upoznati učenike s mitologijom Slovena u predbalkanskoj epohi, kao i na Balkanskom poluostrvu.

- pregledno i sistematično uvoditi učenike u jezički sistem od indoevropske do slovenske zajednice;

- jezičku materiju obrađivati kroz karakteristične istorijske i kulturne tekstove;

- organizovati jezička vezivanja i proveravati primenljivost i funkciju teorijskih znanja u jezičkoj praksi.

Treći razred (Prva godina učenja)

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

I. Jezički, kulturni i istorijski kontekst staroslovenskog jezika

Page 258: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Indoevropska zajednica jezika i prapostojbina "Indoevropljani" /1/;

- Slovenska zajednica jezika, prapostojbina Slovena - njihova privreda, kultura i tradicija /1/;

- O praslovenskom jeziku; podela slovenskih jezika; raseljavanje Slovena i Zakarpatja /1/;

- Staroslovenski jezik: definicija, mesto u odnosu na druge klasične indoevropske jezike i savremene slovenske /1/;

- Nastanak staroslovenskog jezika i kulturno-istorijske prilike koje mu prethode /1/;

- Ćirilo i Metodije - njihov život i rad - njihov život i rad pre moravske misije; Moravska misija i Panonska žitija kao izvori o misiji; nastavljači Ćirila i Metodija i njihova sudbina posle smrti Metodija /2/;

- Staroslovenske azbuke - glagoljica i ćirilica (međusobni odnos i primat po starini) /2/;

- Staroslovenski i kanonski spomenici /1/;

- Custodia feralis: slovenski panteon /2/;

- Paganstvo i monoteizam: uticaj primanja hrišćanstva na dotadašnje običaje u Slovena /1/;

- Katoličanstvo i pravoslavlje /1/;

- Hrišćanski praznici /1/;

- Biblija: pojam, delovi, sadržaj /1/;

- Sadržaji staroslovenskih spomenika /1/;

- Manastiri i prepisivačka delatnost; ohridska i preslavska škola /1/;

- Književni i narodni jezik /1/;

Četvrti razred (Druga godina učenja)

(2 časa nedeljno, 64 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

I. Fonetika

Page 259: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Odnos praslovenskog i praindoevropskog vokalnog sistema; poreklo staroslovenskih vokala /1/;

- Mešanja poluglasnika: asimilacija prethodnom suglasniku, Jagućevo pravilo, grafičko mešanje; sekundarni poluglasnik /1/;

- Redukovano i i u /1/;

- Vokalno r i l /1/;

- Poreklo staroslovenskog konstonantskog sistema /1/;

- Promene u suglasničkim grupama /1/.

II. Morfologija

- Mešovita promena zamenica /2/;

- Komparacija prideva /1/;

- Deklinacija komparativa prideva /1/;

- Brojevi /2/;

- Glagolski sistem, osnove i vrste /1/;

- Prezent /1/;

- Imperativ /1/;

- Aorist /2/;

- Imperfekat /1/;

- Participi i njihova deklinacija /4/;

- Perfekat /1/;

- Pluskvamperfekat /1/;

- Futur I i futur II /1/;

- Potencijal /1/;

- Pasiv /1/.

III. Iz sintakse, leksike i tvorbe reči

Page 260: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- Red reči staroslovenske rečenice /1/;

- Dativ + infinitiv /1/;

- Konstrukcija apsolutnog dativa /1/;

- Leksika staroslovenskih spomenika /2/;

- Osnovne karakteristike tvorbe reči: semantičke kategorije; tvorbeni tipovi; morfološke pojave /2/;

IV. Književno-jezički, kulturni i istorijski kontinuitet staroslovenskog jezika

- Hrišćanstvo: obeležja katoličke i pravoslavne vere; odnos hrišćanske religije prema mitu i obredima /2/;

- Evropska kultura srednjeg veka /1/;

- Mitološke teme u usmenom narodnom stvaralaštvu /1/;

- Propovedi i žitija /1/;

- Srpski srednji vek: slikarstvo (živopisi, freske i dr.); arhitektura (manastiri, crkve) /2/;

- Tri srpske škole u kulturi, umetnosti i jeziku (raška, resavska i moravska) /1/;

- Redakcije staroslovenskog jezika /1/;

- Srpskoslovenski jezik /1/;

- Hrvatski glagoljaši /1/;

- Ruskoslovenski jezik i kulturne reforme Petra Velikog /1/;

- Slavenoserbski jezik /1/;

- Dositej Obradović i prosvetiteljstvo XVIII veka /1/;

- Sava Mrkalj i jezik na početku XIX veka /1/.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA (UPUTSTVO)

Na prvim časovima upoznati učenike s istorijskim okvirima u kojima se razvijala staroslovenska kultura i njen značaj na razvoj slovenskih jezika i kulture slovenskih naroda. Upoznati učenike s indoevropskom zajednicom jezika, kao i srodnost sa slovenskim jezicima.

Page 261: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Upoznati učenike s fonetikom staroslovenskog jezika, vokalni sistem, poluglasnici, asimilacija i jezičke promene.

Koliko je god moguće bilo bi dobro u toku obrade gradiva za obe godine učenja koristiti raznovrsne metodičke materijale - tekstovne predloške, kopije rukopisa, knjige itd. i time otkrivati kulturnu funkciju staroslovenskog jezika. Važno je da učenici uoče i savladaju određene jezičke zakonitosti, da prepoznaju jezičke i tekstualne pojave u raznim kulturnim i istorijskim kontekstima. Jezik shvatati i proučavati u njegovoj književnoj i kulturnoj funkciji, shvatiti da jezik i pismo nisu apstraktne kategorije koje postoje nezavisno od istorije.

Veoma je važno pratiti kulturni kontinuitet staroslovenskog jezika, njegove veze s evropskom kulturom srednjega veka, kao i pojavu i razvoj mitologije predbalkanskog i balkanskog perioda slovenske kulture.

Nastava staroslovenskog jezika mora biti dobro učinjena sinteza jezika, književnosti, kulture i religije u određenom istorijskom periodu. Ne bi trebalo učenike preopterećivati raznim važnim i manje važnim činjenicama, već ih uvoditi u znanja neophodna za prepoznavanje jednog vremena i kulture.

STILISTIKA

CILJ I ZADACI

Nastava stilistike ostvaruje sledeće ciljeve:

- proučavanje stilističkih sistema srpskoga jezika i jezika uopšte;

- osvetljava jezičke pojave sa stilističkog stanovišta, tj. sa njihove ekspresivne i estetičke strane;

- razvija estetsko osećanje i doživljaj kod učenika;

- osposobljava učenike da teorijska znanja o stilu i stilistici primene na različite diskurse pisanog teksta;

- vaspitava učenike u duhu estetike;

- osposobljava učenike da se uspešnije usmeno i pismeno izražavaju, koristeći sve najbitnije karakteristike stilski doteranih iskaza primenjivih na različite tipske situacije.

Zadaci:

- uvesti učenike u način stilističke nadgradnje gramatički uobičajenih iskaza (diskursa),

- povezati nastavu jezika i književnosti stilskim aspektom preko načina stilizacije jezičkih jedinica i njihove funkcionalne vrednosti u književnoumetničkom tekstu (stilematički i stilogeni plan jezičkih jedinica);

Page 262: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- učenici treba da ovladaju stilskim sredstvima karakterističnim za različite tipove diskursa (posebno tipovima figurativnih izraza);

- stilistički aspekt analize treba da bude nadgradnja gramatičkog i književnoteorijskog aspekta, tako da učenici stilistička znanja mogu uspešno primenjivati i u nastavi jezika i u nastavi književnosti;

- koristiti različite primere iz svih tipova tekstova da bi se spoznala funkcionalno stilska razuđenost književnog jezika;

- organizovati nastavu tako da bude kreativna (učenici treba da primenjuju, a ne da reprodukuju stečena znanja iz stilistike);

- nastavom stilistike razviti kod učenka ljubav i interesovanje prema stilskom i estetskom aspektu jezika.

Treći razred

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

SADRŽAJI PROGRAMA

Objekat i predmet stilistike. Stilistika kao deo lingvistike i deo nauke o književnosti. Lingvistička i književna stilistika.

Anticipacija stilistike u retorici i književnoj poetici.

Šarl Baji (Charlles Bally) - osnivač stilistike kao posebne naučne discipline.

Bajijeva afektivna stilistika kao deskriptivna ili lingvistička stilistika.

Razvoj lingvostilistike i usložnjavanje njenih kriterijuma; kriterijum izbora (Ž. Maruzo) kao instrument stila; jezička funkcija R. Jakobsena i njihov značaj za stilistiku; sistematizacija lingvistilistike kod M. Rifatora.

Povezanost lingvističke i književne stilistike: ruski formalizam, književni strukturalizam, francuska i tartuska semiotička škola. Stilistika i semiotika, Stilistika i estetika.

Obnovljena retorika i njen značaj za (lingvo/stilistiku, odnos antičke i obnovljene retorike, posebno teorije stilskih figura.

Lingvostilistika - njene poddiscipline i jedinice: fonostilistika i fonostilomi, morfostilistika i morfostilomi, semantostilistika i semantostilomi, sintaksostilistika i sintaksostilomi, tekstostilistika i tekstostilomi i grafostilistika i grafostilomi. Stilomatičnost i stilogenost jezičkih jedinica.

Funcionalna stilistika - njeni počeci i razoj. Književno-umetnički, razgovorni, naučni, publicistički, administrativnoravni funkcionalni stil i njihovi žanrovi.

Page 263: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Diskurs analize i stilistike. Nadrečenični (tekstualni) nivo analize kao jezički i kao stilistički nivo analize. Počeci i razvoj tekstolingvistike (diskurs analize). Struktura teksta. Deskriptivni, raspravljački i pripovedački tip teksta i njegova struktura. Formalne i semantičke veze u tekstu.

Diskurs analize kao interdisciplinarni pristup jeziku; diskurs analize i teorija govornih činova, diskurs analize i kognitivne teorije jezika i dr. Diskurs analize u lingvistici i stilistici.

SADRŽAJ I NAČIN POLAGANJA MATURSKOG ISPITA U FILOLOŠKOJ GIMNAZIJI

Maturskim ispitom utvrđuje se zrelost i osposobljenost učenika za dalje školovanje.

Maturski ispit polažu učenici koji su uspešno završili četvrti razred filološke gimnazije.

SADRŽAJI MATURSKOG ISPITA

Na smeru živi (strani) jezici učenici polažu:

- pismeni ispit iz jugoslovenske i opšte književnosti ili test znanja iz srpskog jezika (po izboru učenika),

- test znanja i usmeni ispit iz prvog živog (stranog) jezika,

- izrada i obrada maturskog rada.

Na smeru klasični jezici učenici polažu:

- pismeni ispit iz jugoslovenske i opšte književnosti ili test znanja iz srpskog jezika (po izboru učenika).

- pismeni i usmeni ispit iz latinskog jezika ili pismeni i usmeni ispit iz starogrčkog jezika (po izboru učenika),

- izrada i obrada maturskog ispita.

Svi predmeti polažu se prema nastavnom programu koji je učenik savladao.

1. Pismeni ispit iz jugoslovenske i opšte književnosti ili test znanja iz srpskog jezika

Pismeni ispit iz književnosti se sastoji iz pismenog zadatka, urađenog na jednu od pet predloženih tema. Teme su iz oblasti koje utvrđuje ispitni odbor na predlog stručnog aktiva. Obaveštenje o usvojenim tematskim oblastima iz kojih će učenici birati jednu od pet predloženih tema objavljuje se na oglasnoj tabli škole na početku drugog polugodišta.

Page 264: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Pri ocenjivanju pismenog zadatka, ispitna komisija ima u vidu poznavanje građe, širinu obrade teme, izbor i interpretaciju građe, kompoziciju, stil i jezik.

Test znanja iz srpskog jezika obuhvata zadatke i predstavlja presek celokupnog gradiva srpskog jezika predviđenog Pravilnikom o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji.

2. Test znanja iz prvog stranog jezika (smer živi jezici) i pismeni ispit iz latinskog ili starogrčkog jezika (za smer klasični jezici)

A. Test znanja iz prvog stranog jezika (smer živi jezici) obuhvata zadatke i predstavlja presek celokupnog gradiva ovih jezika predviđenog Pravilnikom o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji.

B. Tekstovi za smer klasični jezici sadrže:

- prevod nepoznatog poznatog teksta na srpski jezik 20-30 redova,

- prevod nepoznatog proznog teksta na srpski jezik 25-30 redova,

- prevod nepoznatog poetskog teksta na srpski jezik do 25 stihova.

Pismenim ispitom proverava se stepen usvojenosti predviđenih morfosintaksičkih struktura, poznavanje jezika (stranih, ili klasičnih) sa kojih se prevodi, odnosno na koje se prevodi, sposobnost nalaženja odgovarajućih reči i izraza u srpskom jeziku i osposobljenosti za korišćenje rečnika.

Tekstove za pismeni ispit utvrđuje ispitni odbor na predlog stručnog aktiva, a učenici ih dobijaju neposredno pred početak pismenog ispita.

3. Usmeni ispit iz prvog stranog jezika (za smer živi jezici) odnosno iz latinskog ili starogrčkog jezika (za smer klasični jezici)

Na usmenom ispitu vrši se gramatička analiza na odabranim tekstovima i vodi kraća konverzacija na stranom jeziku. Tekst se čita, služi za proveru neposrednog razumevanja pročitanog i kao podsticaj za razgovor. On treba da bude primeren jezičkom znanju učenika, da je zanimljiv i da učenika motiviše na razmišljanje i razgovor. Tekst treba da ima 25-30 redova i da čini zaokruženu celinu.

Usmenim ispitom proverava se govorna kompetencija učenika i njegova osposobljenost da samostalno izlaže i učestvuje u razgovoru o pročitanom tekstu, sadržaju sa kojima se upoznao u toku školovanja kao i o temama koje su vezane za svakodnevni život i interesovanje učenika.

4. Maturski rad sa usmenom odbranom rada

Maturski rad sa odbranom je samostalno obrađena tema koju učenik bira sa spiska odobrenih tema u okviru jednog od sledećih predmeta:

Page 265: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

- drugi strani živi jezik, klasični jezik, uvod u opštu lingvistiku, retorika, filozofija, sociologija, psihologija, istorija, likovna kultura, muzička kultura i matematika.

Teme za maturski rad utvrđuje nastavničko veće škole na predlog stručnih aktiva. Spisak utvrđenih tema objavljuje se na oglasnoj tabli ili dostavlja učenicima na uvid na drugi pogodan način početkom drugog polugodišta za tekuću školsku godinu.

Svrha maturskog rada je da učenik pokaže koliko vlada materijalom u vezi sa temom, u kojoj meri je usvojio metode i pristup obradi teme, kako se služi literaturom, da li je osposobljen da analizira, kritički razmišlja i da samostalno izrazi svoj lični stav u odnosu na temu koju obrađuje.

Učenik radi maturski rad u toku drugog polugodišta četvrtog razreda uz pomoć nastavnika-mentora.

U toku izrade maturskog rada obavezno je organizovanje najmanje četiri konsultacije na kojima je mentor dužan da prati rad svakog učenika i pruži mu potrebnu pomoć upućivanjem na potrebnu literaturu i izboru načina i strukture izrade rada.

Na obradi maturskog rada učenik usmeno izlaže koncepciju svoga rada, navodi literaturu i druge izvore saznanja koje je koristio, obrazlaže posebne metode i postupke kojima se koristi pri izradi maturskog rada i razloge takvog izbora.

Posle odbrane maturskog rada ispitna komisija utvrđuje ocenu koja se izvodi od ocene maturskog rada i njegove odbrane.

ORGANIZACIJA I NAČIN POLAGANJA MATURSKOG ISPITA

Maturski ispit polaže se u dva redovna ispitna roka: junskom i avgustovskom. Posle avgustovskog roka učenici polažu maturski ispit u svojstvu vanrednog učenika u ispitnim rokovima utvrđenim opštim aktom škole.

Maturski ispiti moraju se završiti u junskom roku najkasnije do 20. juna, a u avgustovskom roku najkasnije do 25. avgusta.

Za polaganje maturskog ispita učenik podnosi prijavu školi u roku koji odredi škola. U prijavi navodi strani jezik za smer živi jezici, odnosno latinski i starogrčki jezik za smer klasični jezici, koji želi da polaže i naziv teme za maturski rad.

Učenik koji se prijavio za polaganje maturskog ispita i bio sprečen da iz opravdanih razloga polaže ispit u celini ili pojedine delove ispita, ispitni odbor može da odobri polaganje i van redovnih rokova.

Način polaganja pismenog ispita

Pismeni ispit iz istog predmeta polažu svi učenici istog dana, po pravilu, u istoj prostoriji, u prisustvu najmanje jednog dežurnog nastavnika.

Pismeni ispit iz pojedinih predmeta traje četiri školska časa.

Page 266: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Između dva pismena ispita učenik mora da ima slobodan dan.

Teme i zadatke za pismeni ispit predlažu predmetni nastavnici, a ispitni odbor, na dan ispita, iz predloženih tema utvrđuje pet tema.

Teme i zadatke za pismeni ispit učenici dobijaju neposredno pred početak pismenog ispita.

Istu temu za maturski rad može da radi samo jedan učenik u istom ispitnom roku.

Učenik predaje maturski rad u roku koji odredi ispitni odbor.

Ukoliko ga ne preda u predviđenom roku, smatra se da je odustao od polaganja maturskog ispita.

Učenik ne sme da prekrši ispitna pravila koja utvrdi škola.

Pismenom ispitu mogu da prisustvuju dežurni nastavnik (nastavnici), predsednik ispitnog odbora i ovlašćeni školski nadzornik Ministarstva prosvete.

Način polaganja usmenog ispita

Usmeni ispit iz predmeta koji se polaže pismeno i usmeno polažu učenici koji su položili pismeni ispit.

Polaganje usmenih ispita počinje najranije dva dana posle položenih pismenih ispita.

Usmeni ispiti polažu se izvlačenjem ispitnih listića, na kome su ispisana tri pitanja, odnosno zadatka. Ukoliko učenik proceni da ne može da odgovori na pitanja, može listić jedanput da promeni, što može da utiče na ocenu.

Ispitni listić ne može biti dva puta upotrebljen istog dana.

Broj ispitnih listića veći je, za svaku ispitnu komisiju, za 10 odsto od broja prijavljenih kandidata.

Spisak ispitnih pitanja pripremaju predmetni nastavnici u saradnji sa stručnim aktivom i blagovremeno daju učenicima da bi se pripremili za maturu.

Odgovori učenika na usmenom ispitu i odbrani maturskog rada traju do 30 minuta, uključujući i vreme za pripremu učenika za davanje odgovora.

Usmenom ispitu mogu da prisustvuju, pored članova ispitnih komisija, članovi ispitnog odbora i ovlašćeni školski nadzornik Ministarstva prosvete.

Materijal koji sadrži spisak tema i zadataka, pitanja za pismeni ispit i ispitne listiće za usmeni ispit čuvaju se kao poslovna tajna do početka ispita. Materijal čuva direktor škole.

Page 267: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

Ispitni odbor i ispitne komisije

Za sprovođenje maturskog ispita direktor škole formira ispitni odbor i ispitne komisije za svaki predmet koji se polaže na maturskom ispitu. Ako jedan predmet ili deo ispita polaže veliki broj učenika, direktor može da imenuje veći broj ispitnih komisija za isti predmet. Ako škola nema dovoljan broj stručnjaka za odgovarajući predmet, može da angažuje, kao članove ispitnih komisija, nastavnike iz drugih škola.

Ispitni odbor čine: predsednik ispitnog odbora, svi članovi ispitnih komisija i sekretar odbora.

Predsednik ispitnog odbora je direktor škole.

Svi članovi ispitnih komisija su istovremeno članovi ispitnog odbora.

Zapisnik o radu ispitnog odbora vodi sekretar koga imenuje direktor na početku školske godine.

Ispitnu komisiju čine tri člana: predsednik, predmetni ispitivač i stalni član. Dva člana moraju biti stručna za predmet iz koga se polaže ispit.

Direktor određuje ko će biti predsednik ispitne komisije, kao ispitivač, a koji će član voditi zapisnik o radu ispitne komisije.

Ispitni odbor evidentira:

- teme za maturski rad;

- kandidat za maturski ispit sa podacima o stranom jeziku za smer živi jezici, odnosno o klasičnim jezicima (latinski i starogrčki) za smer klasični jezici, koji će da polažu i naziv teme za maturski rad,

- rokove i raspored polaganja pojedinih delova ispita;

- nastavnike koji će da dežuraju za vreme ispita;

- nastavnike - mentore koje će učenici konsultovati u toku izrade maturskog rada;

- utvrđuje teme i zadatke za pismene ispite i testove znanja;

- utvrđuje opštu ocenu na maturskom ispitu;

- utvrđuje konačnu ocenu u slučaju nesaglasnosti članova ispitne komisije prilikom zaključivanja ocena za pojedine predmete.

Ispitni odbor usvaja odluke većinom glasova prisutnih članova, a može da odlučuje ako su prisutne dve trećine svih članova.

Page 268: Pravilnik o nastavnom planu i programu za obdarene učenike u filološkoj gimnaziji

OCENJIVANJE I OSLOBAĐANJE POLAGANJA ISPITA

Uspeh učenika iz predmeta koji se polaže pismeno i usmemo ocenjuje se jednom ocenom koja se izvodi na osnovu ocena dobijenih na pismenom i usmenom delu ispita.

Ocena iz maturskog rada izvodi se na osnovu ocena dobijenih na maturskom radu i odbrani tog rada.

Opšti uspeh na maturskom ispitu iskazuje se jednom ocenom kao srednja aritmetička vrednost ocena dobijenih za pojedine predmete koje su polagali na maturskom ispitu i ocene iz maturskog rada.

Ocene iz pojedinih predmeta utvrđuje ispitna komisija na predlog predmetnog ispitivača, a ocenu opšteg uspeha ispitni odbor na osnovu izveštaja ispitnih komisija. Ako ispitna komisija ne može da utvrdi pojedinačne ocene jednoglasno, ako je jedan ocenjivač dao pozitivnu ocenu, drugi negativnu, ili je razlika između pozitivnih ocena dve ili više, ispitni odbor utvrđuje konačnu ocenu.

Učenik je položio maturski ispit ako je iz svih delova ispita dobio pozitivnu ocenu.

Učenik koji je na maturskom ispitu dobio jednu ili dve nedovoljne ocene polaže popravni ispit, odnosno popravne ispite. Ukoliko ne položi popravni u avgustovskom roku, ponovo polaže ispit, odnosno ispite iz predmeta iz koga, odnosno kojih nije položio ispit, kao vanredan učenik, u rokovima utvrđenim opštim aktom škole.

Učenik može biti i neocenjen ili ocenjen negativnom ocenom, bez polaganja ispita.

Neocenjen ostaje učenik koji prekine ispit iz opravdanih razloga i učenik koji je zbog kršenja ispitnih pravila udaljen sa ispita.

Negativnom ocenom ocenjuje se učenik koji prekine ispit bez opravdanih razloga, učenik koji nije predao pismeni zadatak, učenik koji je napustio prostoriju u kojoj se polaže ispit, bez dozvole dežurnog nastavnika. Negativnom ocenom ocenjuje se i učenik za koga se nedvosmisleno dokaže da je u toku ispita ili posle ispita koristio nedozvoljena sredstva ili da je rad prepisivao.

Oslobađaju se usmenog dela ispita učenici koji su sva četiri razreda gimnazije završili sa odličnim uspehom i imali odličnu ocenu iz predmeta koji se na maturi polaže pismeno i usmeno - ukoliko su na pismenom ispitu, odnosno testu znanja dobili odličnu ocenu.