Click here to load reader

Oblici nastavnog rada prilika za komunikaciju

Embed Size (px)

Citation preview

PowerPoint Presentation

Filozofski fakultet SarajevoOdsjek za historiju/ Katedra za historiju umjetnosti

Oblici nastavnog rada kao prilikaza komunikaciju u nastavnom procesuSarajevo, maj, 2015.STUDENT: AMINA PAPI

0blici nastavnog rada predstavljaju nain aktivnosti nastavnika i uenika koji su okarakterizirani odgovarajuom vrstom socioloke organiziranosti. Polazei od te organiziranosti, oblici nastavnog rada se mogu podijeliti na: 1. frontalni, 2. grupni, 3. rad u parovima (tandem) i 4. individualni. Savremeni didaktiari polaze prije svega od vrste, karaktera i raspodjele aktivnosti izmeu nastavnika i uenika unutar nastavnog procesa, pa oblike nastavnog rada dijele na dvije kategorije: posredne i neposredne. Neposredni oblici nastave podrazumjeva sve one oblike u kojima nastavnik na klasian nain prenosi znanja i direktno rukovodi nastavnim procesom, on je glavni esto i jedini nosilac.

5/15/2015Komunikacija u nastavi2

Posredni (indirektni) oblici nastave su prije svega oni oblici rada unutar kojih nastavnik usmjerava i kontrolira obrazovni proces posrednim sredstvima, optom organizacijom rada, pripremanjem posebnih zadataka, radnih i kontrolnih listova, uputstvima. Ovi oblici su se razvili iz tzv. tihog rada koji se praktikovao u kombinovanim odjeljenjima malih kola.

5/15/2015Komunikacija u nastavi3

3

Grupni rad 5/15/2015Komunikacija u nastavi4

Grupni rad- oblik rada u kome se odjeljenje dijeli na grupe koje svaka za sebe ostvaruju postavljene nastavne zadatke i o rezultatu svoga rada obavjetavaju odjeljenski kolektiv.Nastavnik je aktivan u prvoj fazi asa kada se raspodjeljuju zadaci i daju uputstva a zatim direktno usmjerava rad i pomae grupama ako je potrebno.Ovdje postoji ono to nema u frontalnom- diferencijacija odjeljenja, koje samo na poetku i na kraju djeluje kao cjelina.Ostali dio vremena je diferencirani- grupni radDiferenciranje nije samo sebi cilj, ne postoji samo da bi grupe uradile svoje zadatke, iako je i to vano.

5/15/2015Komunikacija u nastavi5

5

5/15/2015Komunikacija u nastavi6

Faza spajanja rada svih grupa veoma je vana, jer se tad vodi rasprava o rezultatu svake od njih, oekuje se vrednovanje radova.U toj fazi nastavnik treba biti diskretan i taktian.

Ovdje postoji faza razbijanja odjeljenja radi njihovog sastavljanja.VRSTE GRUPNOG RADA: ( zavise od kriterija):1.Prema nainu sastavljanja2. Prema vrsti radnih zadataka

U prvom sluaju uglavnom se sastavljaju uenici priblinog nivoa znanja i sposobnosti. Tim nainom odjeljenje se dijeli na grupe razliitog kvaliteta. Ovakva podjela opasna jer moe nestimulirajue djelovati na veinu uenika.Bolje je sastaviti grupu na osnovu kriterija prijateljstva i druenja, kohezivna snaga jaeg karaktera i trajnije, takve grupe okrepljuju uenike razliitog nivoa znanja. Saradnja u grupi ima socijalnu i pedagoku vrijednost.

5/15/2015Komunikacija u nastavi7

7

Prema vrsti zadataka mogu postojati:a) grupe za pripremu, sakupljanje grae, uvjebavanje i demonstracijeb) grupe za obradu gradiva.( u didaktici je naglaeniji njihov znaaj.Grupni rad ove vrste moe imati dvostruku ulogu a) Sve grupe obrauju iste zadatke i meusobno se takmie, a na kraju se objedinjava radb) Grupe dobijaju razliite zadatke posebno kad treba obraditi neke obimnije i sloenije teme, a na kraju asa je sinteza njihovog rada.

5/15/2015Komunikacija u nastavi8

8

- Rad u kome grupe imaju iste zadatke i takmie se moe biti podsticajan uenicima da se maksimalno zaloe da bi njihova grupa, u fazi objedinjavanja rada bila najbolja.Tad nastavnik treba poeti usmjeravati uenike diskretno prema raspravi, da ih kratkim pitanjima podstie da obrazlau svoje stavove i navodi ih da sami navode zakljune sudove.Ovo omoguava da doe do neposrednog razgovora, rasprave meu uenicima, ime se oni navikavaju da dokazuju i osporavaju. RAZGOVORNA LOPTICA ne vraa se uvijek nastavniku, ve ide meu uenicima. Postoji opasnost da kritika postane kritizerstvo, radi egoistinog nadmetanja i linog isticanja, uenici mogu shvatiti da je najvaniji cilj grupna pobjeda, to moe dovesti do nezdravog rivaliteta i krupnih posljedica po odjeljenski kolektiv.5/15/2015Komunikacija u nastavi9

Grupni rad ima 3 dijela:

Uvodni dio ili psiholoka priprema za rad u grupama- temeljito i jasno nekad ponavljanjem uputa vie puta objasniti uenicima kako e raditi i ponaati se, ali i komunicirati Glavni dio sata- samostalni rad uenika na radnim zadacima uz kontrolu nastavnikaIzvjetavanje nastavnika o uraenom, rasprava u vezi pojedinih izvjetaja, dopunjavanje zadataka koje pojedine grupe nisu adekvatno uradile.5/15/2015Komunikacija u nastavi10

ARTIKULACIJA ASA U GRUPNOM OBLIKU RADANastavni as ima nekoliko etapa:Frontalna organizacija rada, nastavnik daje upute razredu i saopava temu nastavne jedinice, upoznaje ih sa adacima koji slijede, dijeli odjeljenje na grupe, pa rasporeuje sjedita.2. Raspodjela zadataka grupama, daje im istovrsne ili diferencirane zadatke ili ak daje diferencirane zadatke unutar grupa. Djele se materijali, voama grupa se predoavaju njihovi zadaci.3. Samostalni grupni rad, koristi se raspoloivi didaktiki materijal, prouava data problematika, prave pregledi rezultata do kojih se dolo, dogovara se meusobno i priprema izvjetaj, dijele se zaduenja za plenarni rad, svaki od lanova ima neki obavezu u tom dijelu.4. Voe grupa saoptavaju rezultate uz saradnju lanova. O svakom se izvjetaju raspravlja i ukazuje na vane zakljuke. Nastavnik pomae uenicima da ta znanja sistematiziraju i prezentuju u loginoj formi kako bi je lake usvojili.5/15/2015Komunikacija u nastavi11

PRILIKOM OPREDJELJENJA ZA GRUPNI OBLIK RADA TREBA ZNATI :

Pozitivno obiljeje- istaknuta dinaminost, stvara se nova klima u razredu koja odgovara uenicima. Dozvoljen razgovor, slobodno kretanje i priprema materijala potrebnih za rad. Potrebno je da sjede Za ovalnim ili okruglim stolovima kako bi gledali jedni drugima u lice.Mogue je napraviti razliite varijante organizacije, jer je rije o fleksibilnoj organizacionoj formi nastave

.5/15/2015Komunikacija u nastavi12Svi sadraji iz nastavnog programa nisu dobri za primjenu grupnog radaFormiranje grupe i njihova struktura( mogu biti homogene ili hetereogene po karakteristikama uenika znanju, sposobnostima, motivaciji i osobinama linosti i prirodi sadraja.Pripremanje zadataka za grupni rad je delikatan problem. Paljiva prerada sadraja, procjena njegove podobnosti za ovakvu vrstu rada nakon ega se odluuje kakvi e biti zadaci za razliite grupe.

RASPORED SJEDITA- vaan uvjet za uspjean grupni rad.Raspored u potiljak uobiajni, nepogodan za ovaj oblik rada, jer je grupa zasebna socijalna formacija, zbog ega treba stvoriti uvjete za unutranje interakcije.

Za grupnu interakciju potrebno je obraanje licem u lice jer se tako najlake ostvaruje unutargrupna saradnja. Raspored sjedenja moe biti razliit: kruan, potkoviast, a postoje i jo neki.PREDNOSTI: Izbjegava se slabost frontalne nastave usmjeravanje prema prosjenom ueniku.Obuhvata i slabe, obdarene i prosjene uenike i od svih zahtjeva aktivnost.Nema rivalstva ve lanovi meusobno surauju.Slabiji uenik je motiviran da doprinese grupi a uspjeniji mu pomae u tome.Preuzimaju nastavnikovu ulogu ime se bolje pripremaju za rad kod kue.5/15/2015Komunikacija u nastavi13

NEDOSTATCI RADA U GRUPAMA:Nema univerzalnog oblika koji bi u svakoj nastavnoj situaciji obezbjedio uspjeh.Nije svako gradivo podesno za grupni rad.Suvie teko gradivo nepodobno.Neki su individualci i vole raditi sami.Grupni rad zahtjeva sredstva i nastavne materijale: karte, knjige, ilustracije, uputstva, materijale za vjebanje.kola treba imati organizaciono tehnike uvjete za grupni rad- dovoljan broj prostorija, prikladan namjetaj, pokretne stolove i klupe da se moe formirati kruni ili potkoviasti raspored sjedenja.Ovakav oblik rada treba biti podran od nastavnog kolektiva da bi uspio.

5/15/2015Komunikacija u nastavi14

INDIVIDUALNI OBLIK RADA- samostalni rad sa jednim uenikom.Ima dugu historiju, nekada je bio jedini oblik nastavnog rada.

U dananjem dobu u onim vrstama nastave gdje je jedino mogue raditi sa jednim polaznikom ( specijalne, muzike i neki modeli nastave na daljinu).Individualni oblik daje vee anse da bude maksimalno individualiziran, ali se u praksi to ne deava uvijek, a kad se to desi ova dva oblika se poistovjeuju.

5/15/2015Komunikacija u nastavi15INDIVIDUALIZIRANI OBLIK RADA- definie se kroz procese i aktivnosti u nastavi putem kojih se djelomino ili potpuno prilagoava individualnim sposobnostima, prethodnim znanjima, interesovanjima, motivaciji, tempu napredovanja i nivou aspiracija polaznika nastave. U njenoj osnovi su razlike meu uenicima koje mogu biti: spolne, starosne, tjelesne, intelektualne, emotivne, motivacione itd.

INDIVIDUALIZACIJA JE ZAHTJEVNA I ZASNIVA SE NA SLJEDEIM PRETPOSTAVKAMA:Temeljito ispitivanje i poznavanje svakog pojedincaUenici koriste razliite izvore za uenje i samostalno dolaze do spoznaja i vjetinaUenici se posebno obuavaju tehnikama samostalnog uenja u nastaviUenici ue ili ih nastavnici pouavaju u situacijama u kojima se najbolje pribliava neka pojava ili procesUenici veim dijelom samostalno rade na radnim zadacimaUenicima se postavljaju razliiti ciljevi i zadaci u skladu sa njihovim mogunostimaUloga nastavnika bitno je izmijenjena i usmjerena na voenje, koordiniranje, konsultacije, instruiranje, pripremanje, organiziranje i praenje nastave

5/15/2015Komunikacija u nastavi16

U voenju uenika u nastavi znaajno mjesto zauzima sloboda i fleksibilnost

5/15/2015Komunikacija u nastavi17Planiranje i programiranje izvreno us kladu sa principima individualizacijePostoje brojni modeli individualizacije koji imaju za cilj manje ili vie da prilagode nastavu individualnim potreba uenika, a neke od njih su:Algoritmizacija procesa uenjaIndividualizacija na tri ili vie nivoa napredovanjaIndividualizacija na visokom nivou tekoaIndividualizacija pomou raunara ili drugih maina za uenjeIndividualizacija pomou nastavnih listia

6. Individualizacija pomou udbenika7. Individualno planirana nastava8. Nastava na daljinu9. Nastava putem otkria10. Problemska nastava11. Programirana nastava

Sve navedeno ima svoje specifinosti u organizaciji, uz dobru pripremu mogu dati dobre odgojno- obrazovne rezultate. Individualizirani oblici rada nisu poeljni na dui vremenski period bez kombinacije sa drugim nastavnim oblicima koja pomau razvoju socijalizacije, jer postoji opasnost od razvoja nepoeljnih pojava koje prate proces individualizacije kao to su egoizam i individualizam.Potekoe- sloenija i skuplja organizacija nastave, nedostatak socijalizacije u procesu uenja i pouavanja, mogunosti razvoja egoizma kod uenika. 5/15/2015Komunikacija u nastavi18

HVALA NA PANJI!5/15/2015Komunikacija u nastavi19