108
HUMANI KAPITAL doprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010 Zdravko Cimbaljević (1983), ima bogato volontersko i radno iskustvo u civilnom društvu, radeći za niz domaćih ili inostranih organizacija, različitog profila (mladi, re- ligija, ljudska prava). Kapacitete za rad sa marginal- izovanim društvenim grupama specijalizirao u Velikoj Britaniji, Španiji i Venecueli. U Crnoj Gori posljednjih godina angažovan na nekoliko vodećih projekata so- cijalne inkluzije Roma. Pohađao niz obuka iz oblasti omladinske politike i volonterskog rada, ljudskih prava, obrazovanja odraslih i upravljanja EU projektima. Jedan od inicijatora grupe “Tolerancija” (tretira LGBT tematiku) i izvršni koordinator Grupe za ljudska prava. Đurđica Ćorić (1984), osnovno i srednje obrazovan- je stekla u Podgorici. Diplomirala je Menadžment na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Završi- la Novinarsku školu na Institututu za medije Crne Gore. Prvo novinarsko iskustvo stekla u nezavisnom dnevni- ku “Vijesti”, kao novinar „Gradske rubrike“. Posebno se zanimala socijalnim pitanjima i tematikom vezanom za romsku populaciju. Članica je redakcije magazina „Inkluzija“ i Savjeta Grupe za ljudska prava. Trenutno je radno angažovana u unutrašnjoj politici dnevnog li- sta “Pobjeda”, kao novinarka rubrike „Društvo“ prateći civilno društvo i socijalnu politiku. Pouzdan socijalni partner Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) osnovana je početkom 2005. godine kao dio projekta “Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori” koji je sprovodila Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine Holandije. FSR je danas nezavisna organizacija jedistvena po svojim aktivnostima. Vizija: Crna Gora, građansko društvo, sa obrazovanom i integrisanom romskom i egipćanskom zajednicom. Misija: Podrška integraciji Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz obezbjeđivanje pristupa obrazovanju i zapošljavanju na svim nivoima. FSR želi se razviti u regionalno prepoznatljiv Institut socijalne inkluzije (ISI) specijalizovan za različite izazove društvenog uključivanja Roma i Egipćana. Zadaci: - promovisanje značaja obrazovanja za dugoročni izlazak iz siromaštva, - sakupljanje građe i prezentacija kulturne baštine Roma i Egipćana u Crnoj Gori - obezbjeđivanje stipendija – novčane podrške za Rome i Egipćane koji pohađaju osnovnu školu, nastavu u srednjim školama i na Univerzitetu u Crnoj Gori, - obezbjeđivanje pristupa finansijskim sredstvima za Rome i Egipćane u različitim obrazovnim procesima koji obezbjeđuju ili podstiču njihovu integraciju u formalne tokove obrazovanja, kulture, zapošljavanja ili društvo u cjelini, - trajna podrška i jačanje kapaciteta stipendista/kinja, - osnaživanje romskih i egipćanskih domaćinstava i familija, - rad sa roditeljima korisničkih grupa iz osnovne i srednje škole, - istraživanje i dokumentovanje ljudskih prava, - uloga informativnog, obrazovnog i centra za profesionalnu podršku, - iniciranje, participacija i podrška svim aktivnostima koji dopri- nose boljem ekonomskom, socijalnom i društvenom statusu Roma i Egipćana, - javno zastupanje prema donosiocima odluka - aktivno praćenje i podrška procesu evropskih integracija Crne Gore - watch dog uloga u primjeni politika i mjerenje efekata pre- duzetih mjera Ključni partneri: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, UNHCR, Ministarstvo prosvjete i nauke, Centar za stručno obrazovanje, Komisija Vlade Crne Gore za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Prosvjetna inspekcija, Zavod za školstvo, Ministarstvo kulture, sporta i medija, Romski savjet u Crnoj Gori, DVV International, COSV, Koalicija „Romski krug“, Institut za otvoreno društvo, DecadeWatch Tim, CRNVO, Akcija za ljudska prava, ERRC i dr. Kontakt: Fondacija za stipendiranje Roma- Institut socijalne inkluzije [email protected]; [email protected] www.isi-mne.org

Monografija cijela za_monitor

  • Upload
    enes01

  • View
    1.268

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Citation preview

Page 1: Monografija cijela za_monitor

HUMANIKAPITALdoprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010

������������ �������������

�����������������������������

Zdravko Cimbaljević (1983), ima bogato volontersko i radno iskustvo u civilnom društvu, radeći za niz domaćih ili inostranih organizacija, različitog profila (mladi, re-ligija, ljudska prava). Kapacitete za rad sa marginal-izovanim društvenim grupama specijalizirao u Velikoj Britaniji, Španiji i Venecueli. U Crnoj Gori posljednjih godina angažovan na nekoliko vodećih projekata so-cijalne inkluzije Roma. Pohađao niz obuka iz oblasti omladinske politike i volonterskog rada, ljudskih prava, obrazovanja odraslih i upravljanja EU projektima. Jedan od inicijatora grupe “Tolerancija” (tretira LGBT tematiku) i izvršni koordinator Grupe za ljudska prava.

Đurđica Ćorić (1984), osnovno i srednje obrazovan-je stekla u Podgorici. Diplomirala je Menadžment na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Završi-la Novinarsku školu na Institututu za medije Crne Gore. Prvo novinarsko iskustvo stekla u nezavisnom dnevni-ku “Vijesti”, kao novinar „Gradske rubrike“. Posebno se zanimala socijalnim pitanjima i tematikom vezanom za romsku populaciju. Članica je redakcije magazina „Inkluzija“ i Savjeta Grupe za ljudska prava. Trenutno je radno angažovana u unutrašnjoj politici dnevnog li-sta “Pobjeda”, kao novinarka rubrike „Društvo“ prateći civilno društvo i socijalnu politiku.

Pouzdan socijalni partnerFondacija za stipendiranje Roma (FSR) osnovana je početkom 2005. godine kao dio projekta “Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori” koji je sprovodila Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine Holandije.

FSR je danas nezavisna organizacija jedistvena po svojim aktivnostima.

Vizija: Crna Gora, građansko društvo, sa obrazovanom i integrisanom romskom i egipćanskom zajednicom.

Misija: Podrška integraciji Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz obezbjeđivanje pristupa obrazovanju i zapošljavanju na svim nivoima.

FSR želi se razviti u regionalno prepoznatljiv Institut socijalne inkluzije (ISI) specijalizovan za različite izazove društvenog uključivanja Roma i Egipćana.

Zadaci:- promovisanje značaja obrazovanja za dugoročni izlazak iz siromaštva,- sakupljanje građe i prezentacija kulturne baštine Roma i

Egipćana u Crnoj Gori- obezbjeđivanje stipendija – novčane podrške za Rome i

Egipćane koji pohađaju osnovnu školu, nastavu u srednjim školama i na Univerzitetu u Crnoj Gori,

- obezbjeđivanje pristupa finansijskim sredstvima za Rome i Egipćane u različitim obrazovnim procesima koji obezbjeđuju ili podstiču njihovu integraciju u formalne tokove obrazovanja, kulture, zapošljavanja ili društvo u cjelini,

- trajna podrška i jačanje kapaciteta stipendista/kinja, - osnaživanje romskih i egipćanskih domaćinstava i familija,- rad sa roditeljima korisničkih grupa iz osnovne i srednje škole,- istraživanje i dokumentovanje ljudskih prava,- uloga informativnog, obrazovnog i centra za profesionalnu

podršku,- iniciranje, participacija i podrška svim aktivnostima koji dopri-

nose boljem ekonomskom, socijalnom i društvenom statusu Roma i Egipćana,

- javno zastupanje prema donosiocima odluka- aktivno praćenje i podrška procesu evropskih integracija Crne

Gore- watch dog uloga u primjeni politika i mjerenje efekata pre-

duzetih mjera

Ključni partneri: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, UNHCR, Ministarstvo prosvjete i nauke, Centar za stručno obrazovanje, Komisija Vlade Crne Gore za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Prosvjetna inspekcija, Zavod za školstvo, Ministarstvo kulture, sporta i medija, Romski savjet u Crnoj Gori, DVV International, COSV, Koalicija „Romski krug“, Institut za otvoreno društvo, DecadeWatch Tim, CRNVO, Akcija za ljudska prava, ERRC i dr.

Kontakt:Fondacija za stipendiranje Roma- Institut socijalne inkluzije

[email protected]; [email protected] www.isi-mne.org

Page 2: Monografija cijela za_monitor
Page 3: Monografija cijela za_monitor

IDENTITASbiblioteka

urednikmr Aleksandar Saša Zeković

Page 4: Monografija cijela za_monitor

Zdravko CimbaljevićĐurđica Ćorić

Humani kapital - doprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010

„Human capital - contribution of Roma Scholarships Foundation 2005-2010“

“Humano kapitalo. Anglunipee Fondacijahki pale Romane stipendije 2005 - 2010”

Izdavači:

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju – Misija u Crnoj Goriwww.osce.org/montenegro

Fondacija za stipendiranje Roma – Institut socijalne inkluzijewww.isi-mne.org

Za izdavača:Veselj Beganaj, predśednik Savjeta monografi je

Prijevod:Senad SejdovićBojana Radović

Priprema i prijelom:MOUSE studio

Štampa:MOUSE studio

Tiraž:1000

Stavovi iznijeti u monografi ji ne odražavaju nužno i stajališta izdavača

Page 5: Monografija cijela za_monitor

Zdravko Cimbaljević Đurđica Ćorić

HUMANI KAPITALdoprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010

Monografi ja o petogodišnjem radu

Podgorica2010

Page 6: Monografija cijela za_monitor

6HUMANI KAPITAL

Page 7: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL7

Page 8: Monografija cijela za_monitor

8HUMANI KAPITAL

Misija Organizacije za bezb-jednost i saradnju u Evropi (OSCE) pruža pomoć i podršku Crnoj Gori u sprovođenju njenih prioritetnih re-formskih aktivnosti, sarađuje sa crno-gorskim vlastima i održava strateško partnerstvo sa civilnim društvom.

Prioritet Misije jeste kontinuirani angažman na snaženju aktivnog di-jaloga i partnerstva na planu pružanja pomoći i podrške Crnoj Gori u jačanju postojećih i novih institucija, izgradnji njenih kapaciteta i prevazilaženju iza-zova u procesu demokratskih reformi.

Crna Gora je prešla dug put za rela-tivno kratko vrijeme. Za manje od četiri godine od njene nezavisnosti, ona je učinila značajne korake u pro-cesu ukupnih reformi. Uspostavljen je pravni i institucionalni okvir neopho-dan za funkcionisanje jedne neza-visne države. Ipak, preostaje još dosta izazova. Još puno toga treba uraditi. Posebno u dijelu jačanja kapaciteta crnogorskih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, u podršci parlamentu u jačanju nje-gove uloge i povećanju efi kasnosti, u podršci lokalnoj upravi u jačanju siste-ma odgovorne i transparentne vlasti, promovisanju slobodnog, profesion-alnog i depolitizovanog medijskog prostora, u daljem jačanju kapaciteta civilnog sektora, što sve zajedno dopri-nosi jačanju demokratije u Crnoj Gori.Pružanje podrške socijalnoj inkluziji Roma jedna od prioritetnih aktivnosti OSCE. Istorijat diskriminacije i procesi koji su ga pratili, doveo je do toga da su danas mnogi Romi, Egipćani i dru-ge manje zajednice, gurnute do samih margina društva, gdje najčešće imaju veoma limitiran pristup osnovnim životnim potrebama. Program „Jačanje romskih liderskih potencijala“, sadržajno i efektima koje je proizveo, predstavljamo ovom monografi jom.

The mission of the Organization for Security and Co-operation in Eu-rope (OSCE) is to provide assistance and support to Montenegro in the implementation of its priority reform activities, to work with the Montene-grin authorities and maintains stra-tegic partnership with civil society.

The priority of the Mission is constant active involvement in fi rming dialogue and partnership in the fi eld of provid-ing assistance and support to Monte-negro in strengthening existing and new institutions, as well as building its capacity to overcome challenges in the process of democratic reforms.

Montenegro has come a long way in a relatively short time. In less than four years since its independence, it has made signifi cant steps in the reform process. Necessary legal and institu-tional framework for functioning of an independent state is established. However, further challenges have re-mained. There is much to be done, especially in the area of strengthening the capacity of Montenegrin institu-tions in the fi ght against organized crime and corruption; support to local authorities to augment the system of responsible and transparent govern-ment, while promoting a free, profes-sional and depoliticized media space, which leads to increasing capacity of the civil sector, which all contributes to the strengthening of democracy in Montenegro.

Supporting social inclusion of Roma is one of the priorities of the OSCEThe history of discrimination and processes that went along with it, led to the fact that today many Roma, Egyptians and other smaller commu-nities are pushed to the very margins of society, where they most often have limited access to basic needs.

E Misija e Organizacijahki katar e bućarimahta te kathar e sig ane Evropa (OSCE) anel pomožimata te istardipe Crno Gorahke ane kuva te lačardol e reformski buća, ćerel bući e crnogorski manušenca te starel o partnerstvo katar e civilni gadženca.

Prvo hi e Misijahke te ćerel maj zura-le sah e institucije te te ćerdon neve ane Crno Gora a sah kuva te avel ano ćerdipe lenge ano proceso e de-mokratskonenca reformenca.

E Crno Gora ćerdah baro dhrom ano cinono vakti. Ane štar brš lahke neza-visnostoha voj ćerdah lačhe korakujra ane sah e reforme. Ćerdi hi e čačimahki te instuticionalno okviri kaj trubuj te ćerdol jek nezavisno država. Hi još te ćerdol. But te ćerdol. Majbut ane zuralimata e institucijengo kapaciteto ane Crno Gora ane maripe katar o kriminalo te korupcijahko, istardipe e parlamentohke te zujravol lehki uloga te aven majlače, istardipe e lokalno uprava te transparentno vlasto, te dikljolpe putardo, profesionalno na politikahko medijahko than, ano zu-jralipe e civilno sektorehko, a sah te zujravol demokratija ane Crn Gora.

Te del odrška e inkluzijahke e Romenge jek hi katar e prvi aktivnostujra e OSCE. E istorija katar e diskriminacija te e procesujra kaj seha pale len, ande dži ke kuvakaj but Roma, Egipćaja te aver cinone peree, hi ispidinepe margine društvohke, kaj majbut hi len chra pe životohe.

O programo „Zujralimata romane li-derenge”, lačhe ćerdah a ka mutavah le ka monografi jaha. Vov ćerdah , na samo e sikimaha kaj trubuja lenge učenikonenge te studentonenca, no i e mehanizmoha te kuva iđarol ke so šaj maj but džene ane romani te egipćanonengi populacija, gija kaj ćerdah e Fondacija pale romane sti-pendije.

Foto

: Fr

anz

Mor

genb

esse

r/O

SCE

Page 9: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL9

On se bavio, ne samo konkret-nim obrazovnim potrebama pojedinih učenika i studenata, već i mehanizmi-ma njegovog prenošenja ka većem broju pripadnika romske i egipćanske populacije, putem uspostavljanja Fon-dacije za stipendiranje Roma. Ključ njegovog uspjeha leži u jednom sveo-buhvatnom, dobro zaokruženom pristupu. Program je postavio, što je dodatna njegova vrijednost, vladu i civilno društvo u partnerski kontekst. U svim sferama saradnja između civilnog sektora i vlade je od ključnog značaja za kontinuirani demokratski razvoj Crne Gore.

Nastavićemo da budemo partner u procesu iznalaženja održivog rješenja za integraciju Roma i Egipćana u crno-gorsko društvo.

The content and eff ect of pro-gram “Strengthening Roma leadership potential” is compiled in this mono-graph. The program is focused not only on customized educational needs of particular students, but it also ex-plores the possible mechanisms of its transfer to a larger number of ethnic, Roma and Egyptian community via establishing Roma Scholarship Foun-dation. Key to its success lies in a com-prehensive, well-rounded approach. The program has established govern-ment and civil society in a partnership context, which is its extra value. In this spheres cooperation between civil sec-tor and government is essential to the continued democratic development of Montenegro.

We will continue to be a partner in the process of fi nding sustainable solu-tion for the integration of Roma and Egyptian in Montenegrin society.

Uspisardeh gija kaj seha len putardi bući. O programo ćerdah, so hi još jek lahko lačipe, e vlada te manušengo društvo ano prtnersko bući.Ane sah e sfere maškar len hi but važno te e crno Gora avel zujrali sar demogratdko phuv.

Ka avah još partnejra ane akava te rešisarah eintegracija pale Roma te Egipćaja ane crnogorsko phuv.

Ambasadorka / Ambassador / E ambasadorka Paraschiva Badescu, šefi ca Misije OEBS-a u Crnoj Gori

Head of OSCE Mission to Montenegro Šefi ca e Misijahko e OSCE ane Crno Gora

Page 10: Monografija cijela za_monitor

10� � � A� � �A���A�

Crna Gora je u procesu evrop-skih integracija. Taj put zahtijeva jasan opis konteksta siromaštva i socijalne isključenosti i definisane prioritete djelovanja. Rješavanje svih izazova koji su u vezi sa romskom i egipćanskom zajednicom podrazumijevaju napore ekonomske, obrazovne, socijalne i kul-turne prirode, borbu protiv rasizma i diskriminacije, javno zastupanje i stalni monitoring ljudskih prava.

Fondacija za stipendiranje Roma (FSR), osnovana početkom 2005. kroz projekat „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“ koji je spro-vodila Misija Organizacije za evropsku bezbijednost i saradnju (OEBS), važan je faktor socijalne inkluzije doprinoseći, u tom kontekstu, procesu evropskih integracija.

Obilježavanje pet godina i nije neki organizacijski jubilej u društvima sa razvijenom demokratskom i građanskom praksom i tradicijom u socijalnoj inkluziji. Ipak, pet godina djelotvornih afirmativnih mjera za najmarginalizovaniju društvenu i etničku grupu, u svijetlu ukupnog crnogorskog iskustva, jeste jubilej vrijedan određene pažnje.

Uz podršku Savjeta monografije, autori su pokušali petogodišnju prošlost ukomponovati kroz tekst, dokumenta, fotografije i sjećanja. Lijepo je pročitati sjećanja ljudi koji su stvarali i podržavali ili su zapra-vo smisao FSR. Zato je predmetna monografija značajna, i ima dosta pozitivnih strana. Jako važno je što nije zanemarila biografski elemenat ljudi kojima je u biti posvećena i što skreće pažnju na dosad manje poznate ili ne-dovoljno predstavljene ljude, činjenice, događaje i programe

Montenegro is in the process of European integration. This path requires a clear description of the con-text of poverty and social exclusion and defined priorities for action. The solution to all challenges related to the Roma and Egyptian community include economic, educational, social and cultural efforts, the fight against racism and discrimination, advocacy and constant monitoring of human rights.

Roma Scholarship Foundation (FSR), established in early 2005 through the project „Strengthening the leadership potential of Roma in Montenegro”, which was implemented by the Orga-nization for Security and Cooperation in Europe (OSCE), is an important fac-tor to social inclusion, contributing to, in this context, the process of European integration.

Marking five years isn’t really an an-niversary in societies with developed democratic and civil practice and tra-dition of social inclusion. However, five years of effective affirmative measures to the most marginalized social and ethnic group, in light of the total Mon-tenegrin experience, is an anniversary worth some attention.

With the support of the Council of monographs, the authors has tried to incorporate the past five years through text, documents, photographs and memories. It is nice to read the memo-ries of people who created and sup-ported or are actually the meaning of FSR. It is therefore an important subject of monographs, and has a very positive side. Also

E Crno Gora hi ano proceso pale evropski integracije. Kuva dhrom ma-nel jasno sar hi e čorimata te socijalno isključimata pe prioritetujra ćerimata. Sar ka lačardon sah izazovujra ane romane te egipćanski phere ane ekonomski, sikimahke, socijalno te kulturahke prirode, maripata kater o rasizmo te diskriminacija, javno putardipe te monitoringo insanohke čačimata.

E Fondacija pale romane stipendije (FSR), ćerdi e početkoha 2005 brš an-dar o projekto „Zujralimata Romane liderengo ane Crno Gora“ kaj ćerdah e Misija e Organizacijahki katar e bućarimahta te kathar e sig (OEBS) baro hi faktori socijalnone nkluzijahke kaj anel, ane akava avh, ano proceso evropahke integracijahke.

Kuva kaj perde pandž brš i inaj vares ane manuš kaj hi len lači demokratsko te menušengi praksa. A ane pandž brš kaj gija lače čerde akate pale majbilače thode phere, ane sah e crnogorsko iskustvo, hi jubilejo kaj trubuj te dikljolpe.

Ane istardimata Savjetohki Mono-grafijahko, autor/ke lije te ćeren sah so ćerde te toven ane lila, dokumen-tujra te denpe gući. Šukar hi te dikeh so škurisarde e manuša kaj ćerde o smislo katar o FSR. Kulehke hi e pred-metno monografija bari, a hi la i but lače riga. Lahko baripe hi ane kuva kaj ni bistardah e isanonen andar kaj i postoji, te kaj čudel e pažnja pe majchra pindžarde isaja, činjenice, situacije te programujra. Monografija ni del majpalune alava, ni ćerel o pro-ceso po krajo.

�oto

�am

ir �

urse

l�evi

ć

Page 11: Monografija cijela za_monitor

� � � A� �A���A�11

Monografija ne nudi definitivne odgovore, ne završava proces. Postav-ljenim sadržajima i pretpostavkama, otvara prostor za neku novu energiju i kreativnost, za nove ljude, za novi romski i egipćanski kadrovski poten-cijal, za jače efekte uključivanja, za nastavak dijaloga....

Monografija je rađena i kao svo-jevrstan istraživački projekat koji predstavlja Fondaciju za stipen-diranje Roma onako kako i treba - kao značajan generator socijalnog razvoja i ukupnog napredka romske i egipćanske zajednice. Kao jednog od generatora humanog kapitala u našoj zemlji.

important is that it has not ne-glected the biographies of people, to whom it is dedicated and which draws attention to the hitherto less-known or under-represented persons, facts, events and programs. The monograph does not provide definitive answers, nor does it show the end of the pro-cess. It opens space for a new energy and creativity, to set content and as-sumptions, to new people, new Roma and Egyptian potential, for greater of inclusion, and for the continuation of the dialogue.

The monograph is made as a specific research project that represents Roma Scholarship Foundation as it should - as an important generator of social development and overall progress of the Roma and Egyptian communities, as one of the generators of human capital in our country

Ćerdi sr šaj avela, putrel o dhrom pale nevi sig te čerdimata, pale neve manuša, pale nevo kadro andar e romana te egipćaja, pale maj zurale efektujra te nakaven angle e alava...

Monografija hi ćerdi sar jek istraž-ivačko projekto kaj tovel e Fondacija pale romane stipendije inća kaj trubuj- sar baro generatori socijalno baripe te sah o anglunipe romengo te egipćanonenge phere. Sar jek genera-tori humno kapitalo ane amari phuv.

mr.sc. Aleksandar Saša Zeković izvršni direktor / executive director /izvršno direktor

Page 12: Monografija cijela za_monitor

12HUMANI KAPITAL

Page 13: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL13

Cimbaljević Z., Ćorić Đ.(2010) „Humani kapital. Doprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010„

Publikacija predstavlja pro-gramski i institucionalni pristup prema Romima i Egipćanima i niz konkretno primijenjenih rješenja u suočavanju sa društvenom isključenošću u Crnoj Gori.

Ona predstavlja razvojni put Fon-dacije za stipendiranje Roma – od njenog osnivanja do danas, kroz konkretne pojedince/ke, uspostav-ljena partnerstva, pokrenute i ost-varene inicijative, realizovane pro-grame, ostvarene efekte i uticaje, još uvijek aktuelne izazove. Primi-jenjeni programi i njihova održivost, stečeno iskustvo, broj korisnika i raznovrsnost ciljnih grupa, insti-tucionalizovana saradnja i dijalog, vođen sa sistemskim institucijama, defi nišu model odnosno primjer dobre prakse.

U knjizi se, kroz predstavljanje pro-gramskog iskustva, insistira i na primjeni različitih strategija razvoja ljudskih resursa i otvara prostor za preispitivanje istih.

Sakupljeni sadržaj ukazuje na perspe-ktive kulturne, obrazovne i socijalne politike. Nudi kvalitetan izvor različitih informacija o efi kasnosti pojedinih programa i konkretnih mjera, potenci-jalno koristan donosiocima odluka pri kreiranju politika i mjera na lokalnom i nacionalnom nivou.

Sadržajno knjiga promoviše značaj humanog kapitala u Crnoj Gori definišući ga kroz aktivno učešće romske i egipćanske zajednice u društvenom i ekonomskom životu i kroz borbu protiv siromaštva i mar-ginalizacije.

Konačno, knjiga nosi jasnu poruku – obrazovanje i obuka, uz intenzivan rad sa isključenim grupama, imaju ključni doprinos u povećanju prosperiteta, održivog rasta i podsticanja socijalne inkluzije.

Cimbaljević Z., Ćorić Đ. (2010) „Human capital.Contribution of Roma Scholarships Foundation 2005-2010“

This publication represents a programmatic and institutional approach to Roma and Egyptians and a number of concrete solutions in dealing with social exclusion in Montenegro.

It shows a development of the Roma Scholarship Foundation since its inception to the present, through specifi c individuals, estab-lished partnerships, initiated and completed initiatives, implemented programme, achieved eff ects and impacts, and the current challenges. Applied programme and their sus-tainability, the experience, the num-ber of users and a variety of target groups, institutional cooperation and dialogue, guided by the system institutions, defi ne a model and an example of good practice.

The book, by presenting the pro-gram experience, advocates for the implementation of various strate-gies for human resource develop-ment and opens up space for its reconsideration.

Collected content indicates the per-spective of cultural, educational and social policy. It off ers a quality source of information on the eff ectiveness of various individual programs and specifi c measures, potentially use-ful for decision makers in creating policies and measures at the local and national level.

The book promotes the importance of human capital in Montenegro by defi ning it through the active participation of Roma and Egyptian communities in the social and eco-nomic life and in the fi ght against poverty and marginalization. Finally, the book carries a clear message - education and training, with in-tensive work with excluded groups, are a key contribution to increasing prosperity, sustainable growth and encouraging social inclusion.

Cimbaljević Z., Ćorić Đ. (2010) „Humano kapitalo. Anglunipee Fondacijahki pale Romane stipendije 2005 - 2010”

E publikacija hi programohki te institucionalno karing e Roma te Egipćaja te pe reda hi kaj hi ane manušengo maknime andar e Crno Gora.

Voj mutavel jek zuralo dhrom e Fon-dacijahko pale Rpmane stipendije katar lahko putardipe dži do ad-jiveh, andar e isaja korkore, ćerde bućarimata, lačarde inicijative, ćerde programujra, te kaj hi izazovujra. E ćerde programujra te kuva sar ka istardon, ćidino iskustvo, o brojoko seha ane kuva, e maškaruni saradnja te bućarimata vorbahki, ćerel sah lačo primjeri e praksahko.

Ano lil hi, andar o programsko iskustvo, ćerdol pe pe vh kulturahke, ćerdimata pe putardi srategija manušengi resursujra te putardo than te dikljonpe jekhvare.

Sah so ćidijahpe mutavel jek kul-turno, sikipehki te socijalno politika. Del lačo izvori informacijengo atar e efi kasno program te konkretni programujra te lengi mjera, lačo kulenge kaj anel len e politikahkem-jerenge i po lokalno i pe manušengo nivoo.

Sadržajno o lil anel o humano kapi-talo ane Crno gora andar o aktivno anglunipe romane te egipćanonengo phero ane manušengo te ekonomsko maripe katar e čorimata te margin-alizacijahke.

Majpalal, o lil iđareljek poruka – sikipe te obuka, katar intezivno bućaripe katar e maknime manuša, kaj hi len majlačo anglunipe ano majbaripe, istardo o bajripe te lačardimata so-cijalnone inkluzijahke.

Page 14: Monografija cijela za_monitor

14HUMANI KAPITAL

Ambasadorka Paraschiva Badescu, šefi ca Misije Organizacije za evropsku bezbijednost i saradnju u Crnoj Gori

Page 15: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL15

Vaša ekselencijo, molimo Vas, prije svega, da čitaocima monografi je predstavite mandat i ključne programske aspekte Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju?

- Misija Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE) u Crnoj Gori uspostavljena je 29. juna 2006. go-dine, Odlukom Stalnog savjeta OSCE-a, broj 732., sa ciljem pružanja pomoći i podrške u implementaciji principa i obaveza OSCE-a, kao i saradnje OSCE-a i Crne Gore u sve tri dimenzije bezbjednosti: političko-vojnoj, ekonomskoj, dimenziji zaštite životne sredine i ljudskoj dimenziji. Njen mandat je da pospješuje kontakte i saradnju, koordiniše aktivnosti i promoviše međunarodnu saradnju i razmjenu sa Predsjedništvom OSCE-a, Sekretarijatom, OSCE-ovim institucijama, i, po potrebi, OSCE-ovim misijama na terenu, pogotovo onim u jugoistočnom dijelu Evrope, a, naravno, i generalnu saradnju sa međunarodnim organizacijama i institucijama. U implementaciji svojih aktivnosti, Misija sarađuje sa crnogorskim vlastima, visoko-obrazovnim institucijama i civilnim sektorom. Misija pruža pomoć i podršku Crnoj Gori u sprovođenju njenih prioritetnih reformskih aktivnosti, i održava strateško partnerstvo sa civilnim društvom. Operativne aktivnosti Misije fokusirani su na procese demokratizacije, reforme zakonodavnog ok-vira i izgradnju institucija, reformu policije, političko-vojna pitanja, zaštitu životne sredine i jačanje lokalne uprave. Sveukupni prioritet Misije je kontinuirani angažman na jačanju aktivnog dijaloga i partnerstva na planu pružanja pomoći i podrške Crnoj Gori u jačanju postojećih i novih institucija, izgradnji njenih kapaciteta u ispunjavanju za-dataka i obaveza, i prevazilaženju izazova u procesu de-mokratskih reformi, kao i ispunjavanju obaveza OSCE-a. Slijedeći vodeći princip kontinuiteta i adaptibilnosti, Misija OSCE pruža pomoć u iznalaženju odgovora na obaveze i izazove sa kojima se Crna Gora susrijeće u toku procesa reformi, i na planu stremljenja ka evropskim i evroatlanskim integracijama. Duži niz godina ste prisutni u Crnoj Gori i moglo bi se reći da je OEBS, ali i Vi lično, svjedok političkog i institucionalnog sazrijevanja i stasavanja Crne Gore. Kakva nosite iskustva, posebno imajući u vidu vremensku dimenziju?

- Zadovoljstvo mi je što je Misija OSCE-a dobro poznata u Crnoj Gori po brojnim aktivnostima njenih institucija, kao što su ODIHR i Visoki komesar za nacionalne manjine, kao i kroz mnoge aktivnosti koje naša Misija sprovodi i realizuje u neposrednoj saradnji sa crnogorskim partnerima. U sprovođenju svojih aktivnosti, Misija ima veliku prednost samim tim što se na njeno prisustvo i rad gleda veoma blagonaklono. Sama Misija je i uspostavljena na zahtjev zemlje domaćina, odnosno u ovom slučaju Crne Gore, i njen, rekla bih, istaknut profi l je takav ponajprije zbog

sveobuhvatnog raspona aktivnosti u kojima smo aktivni, kao i pozitivne percepcije našeg rada. To je, sa jedne strane, veoma ohrabrujuće, ali, sa druge strane, predstavlja i veliku odgovornost.

OSCE i njegova Misija su igrali i igraju važnu ulogu u pružanju podrške reformskim procesima u Crnoj Gori. Misija OSCE-a, koja radi u neposrednoj saradnji sa svim akterima crnogorskog društva, pomaže jačanju kapaciteta crnogo-rskih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, promovisanju demokratizacije, vladavine prava, reforme pravosuđa, podrške Parlamentu, itd.

Crna Gora se često spominje kao uspješna priča u regionu. Ona je u svom razvoju prešla dug put za relativno kratko vrijeme. Za manje od četiri godine od njene nezavisnosti, ona je učinila značajne korake u procesu ukupnih reformi, i radila intezivno na jačanju institucija i pravnih kapaciteta potrebnih za prevazilaženje izazova sa kojima se u tom procesu susrijeće. Nastavila je da ostvaruje napredak u reformi pravosuđa i njenoj implementaciji. Uspostavljen je i pravni i institucionalni okvir neophodan za funkcionisanje jedne nezavisne države

Ipak, preostaje još dosta izazova, i još puno toga treba uraditi. Dalji napori neophodni su u dijelu jačanja kapac-iteta crnogorskih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, u podršci parlamentu u jačanju njegove uloge i povećanju njegove efi kasnosti, u podršci lokalnoj upravi u jačanju sistema odgovorne i transpar-entne vlasti i promovisanju slobodnog, profesionalnog i depolitizovanog medijskog prostora, u daljem jačanju kapaciteta civilnog sektora, što sve zajedno doprinosi jačanju demokratije u Crnoj Gori.

OSCE je značajnu pažnju posvetio stvaranju insti-tucionalnog okvira za zaštitu manjina, ali reklo bi se i povoljne klime i ambijenta za istinsko ostvarivanje manjinskih prava?

- Prve aktivnosti koje su se ticale obezbjeđivanja podrške za izgradnju institucionalnih kapaciteta za zaštitu manjina bile su relativno lak posao. OSCE je svakako bio veoma zain-teresovan da se uključi u taj proces. Međutim, praktični dio koji se odnosi na ostvarivanje tih prava u praksi, odnosno načina na koji se pojedini zakoni implementiraju, je onaj koji iziskuje kontinuirane napore i adekvatan monitoring njihove primjene i učinaka.

OSCE će nastaviti da djeluje na tom planu, bilo putem pružanja podrške aktivnostima koje za cilj imaju obezbjeđivanje sistema socijalne zaštite dostupne svima, uključujući i edukaciju u dijelu praćenja monitoring proc-esa izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva.

OSIGURATI KONTINUITET DRUŠTVENE INKLUZIJE

Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, tokom mandata ambasadorke Badescu, pružila je crnogorskom društvu značajnu pomoć i podršku u razvijanju politika i mjera prema nacionalnim manjinama. Posebno je vidljiv doprinos na polju socijalne inkluzije romske i egipćanske zajednice. Osim konkretnog angažovanja u procesu reformi zakonodavstva i izgradnji institucija pomoć je pružena u razvoju kadrovskih i liderskih potencijala i stvaranju održivih rješenja za podršku društvenom uključivanju

Page 16: Monografija cijela za_monitor

16HUMANI KAPITAL

Crnogorsko društvo u cjelini posebno može biti zado-voljno Misijom OSCE-a i njenim doprinosom u oblasti socijalne inkluzije Roma. Predstavite nam ključne aspekte djelovanja OSCE u tom kontekstu?

- Dozvolite da napomenemo da naša Misija nije usamljena u pružanju podrške socijalnoj inkluziji Roma, a OSCE kao organizacija je naznačila ovu aktivnost kao prioritetnu za svih 56 država članica. Stoga je to jedan od ključnih aspekata mandata naše Misije. Istorijat diskriminacije i procesi koji su ga pratili, doveo je do toga da su danas mnogi Romi, Egipćani i druge manje zajednice, gurnute do samih margina društva, gdje najčešće imaju veoma limitiran pristup osnovnim životnim potrebama, kao što su hrana, voda, smještaj, obrazovanje i sigurnost.

OSCE prepoznaje činjenicu da integracija manjina u društvo predstavlja jedan od ključnih činilaca sveukupe bezbjed-nosti. Što se tiče pripadnika RAE populacije, konkretno, ovaj proces integracije ide dosta sporo, i to iz niza razloga, i dakako ne samo u Crnoj Gori, zbog čega je neophodan veći i snažniji angažman države i međunarodne zajednice na tom planu. OSCE radi zajedno sa drugim međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama kao i naciona-lnim i lokalnim vlastima na planu zbližavanja razdvojenih zajednica, na planu uključivanja svih njihovih pripadnika u javni i politički život, kao i poštovanja dostojanstva svih pojedinaca i njihovih građanskih i političkih prava, njihovog punog promovisanja i zaštite. Fokus naše pažnje do sada je bio dominantno na edukaciji pripadnika RAE populacije. Svakako je u tom smislu do sada najveći projekat bio “ Jačanje liderskog potencijala Roma”, koji je sproveden u saradnji sa mrežom Roma, crnogorskim insitutucijama, i drugim relevantnim međunarodnim subjektima. Projekat je kao posebnu ciljnu grupu iimao mlađu romsku popu-laciju, posebno njen ženski dio. Dvadeettri mlada Roma, od čega polovina djevojke, učestvovala su u tri stručna trening prgrama, osmišljena tako da izađu u susret njihovim najurgentnijim potrebama, i to u dijelu sljedećih profesija a) novinarstvo, b) edukatori/treneri, i c) NVO aktivizam.

Kao ključni dio ovog projekta, osnovana je Fondacija za stipendiranje Roma, i to u januaru 2005. godine, sa ciljem da obezbijedi stipendiju za sve romske studente u Crnoj Gori. U okviru ovog programa, jedan broj studenata je završio Filozofski fakultet, i postali su i sami predavači, sedam Roma i Egipćana završilo je školu za novinarstvo na Institutu za medije, kao i prateći praktični trening program, dok je 23 Roma završilo jedan duži program obuke za NVO aktiviste, odnosno menadžere.

Takođe smo bili angažovani i u pojedinim školama, da bismo promovisali bolje razumijevanje i saradnju među učenicima svih nacionalnosti, a sa posebnim fokusom na djecu romske nacionalnosti.

Još jedan od projekata koje sprovodimo usmjeren je na podršku integracije Roma i drugih ranjivih grupa. Sam projekat sastoji se od različitih segmenata. Jedna od nje-govih komponenti usmjerena je na podršku mreži žena Romkinja, putem projekata za promovisanje osnaživanja ranjivog dijela romske ženske populacije, dok se drugi dio odnosi na integraciju romske djece u crnogorsko društvo.

Misija je takođe snažno angažovana na planu pružanja podrške vladinoj strategiji za inkluziju Roma, i pratećim akcionim planovima za njeno sprovođenje. Smatramo da su to važni dokumenti, čija je realizacija i u praksi nailazila na određene poteškoće, ali se oni ipak kreću naprijed.

Sve u svemu, zadovoljni smo učinkom koji je Misija ostvarila na ovom planu, ali, naravno, to je samo jedan dio te priče. Mi ćemo i dalje činiti što bude u našoj moći, i nastavićemo da budemo partner u procesu iznalaženja održivog rješenja za integraciju Roma u crnogorsko društvo.

Program „Jačanje romskih liderskih potencijala“, koji je od 2004 do 2007. realizovala Misija OSCE-a, po ocjeni domaće i međunarodne stručne javnosti, zvaničnih isntitucija i romskih struktura ocijenjuje se kao najoz-biljniji pokretač održivog procesa socijalne inkluzije Romai Egipćana koji je dao duh svih kasnijim, veoma ozbiljnim, incijativama i koji je pomogao da romske/egipćanske strukture postanu i budu prepoznate kao ozbiljan i odgovoran partner?

- Veoma smo zadovoljni zbog okolnosti da je taj program tako pozitivno ocijenjen. Smatram da ključ njegovog us-pjeha leži u jednom sveobuhvatnom, dobro zaokruženom pristupu. Program se bavio, ne samo konkretnim obra-zovnim potrebama pojedinih učenika i studenata, već i mehanizmima njegovog prenošenja ka većem broju pripadnika romske populacije, putem uspostavljanja Fon-dacije za stipendiranje Roma. Ono što je sada važno jeste kako učiniti tu Fondaciju održivom, i kako privući podršku za njeno kontinuirano postojanje i funkcionisanje.

Reklo bi se da je ovaj program, kasnije i kroz formi-ranje Fondacije za stipendiranje Roma, Vladu i civilno društvo postavio u zajednički okvir i partnerski kon-tekst?

- To je, svakako, tačno, i to je još nešto što se može dodatno smatrati uspjehom projekta i primjerom dobre prakse koja se može primjenjivati u budućim ativnostima. U svim sferama saradnja izmedju civilnog sektora i vlade biće od ključnog značaja za kontinuirani demokratski razvoj Crne Gore.

Izlazna strategija OSCE u predstavljenom projektu realizovana je kroz osnivanje Fondacije za stipendi-ranje Roma, prve takve organizacije, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu. Kaži te nam više o tome i kako Vi vidite razvojni put i ostvareni napredak Fondacije za stipendiranje Roma?

- Kao što sam i prije pomenula, osnivanje Fondacije za stipendiranje Roma bila je od vitalnog značaja, ne samo za uspjeh samog projekta, već, još više, za kontinuiranu podršku i pomoć koju će ta Fondacija pružati romskoj za-jednici u daljem napretku. Prije osnivanja same Fondacije, nije se mnogo ni pričalo, a kamoli radilo, na konkretnoj podršci i pružanju pomoći pripadnicima RAE populacije, kako u završavanju nižeg, tako i višeg obrazovanja. Ne samo to, Fondacija je zapravo omogućila tim mladim ljudima i da se domognu nekog pristojnog posla. To nije urađeno, kako to ponekad biva, putem pukog milosrđa, već tako

Badescu

Page 17: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL17

što su tim ljudima pruženi potrebni alati za rad. Pomoć je, dakako, bila potrebna, ali, kada se govori o obrazovanju, svaka pružena pomoć i podrška višestruko se vraćaju.

Fondacija je, takođe, da tako kažemo, proizvela jedan broj lidera, što će imati višestruki efekat na tu populaciju u cijelini, i putem demonstracije pozitivnog učinka koji obrazovanje ima na život pojedinca. Osim toga, Fondacija se i sama profi lisala kao lider za pitanja romske populacije, generalno. Sve u svemu, Fondacija ima mnogo toga na što može da bude ponosna dok obilježava svoju godišnjicu.

Po vama, koji su ključni uspjesi u procesu socijalne inkluzije Roma i Egipćana a koji ključni izazovi koji će zahtijevati dodatnu pažnju različitih struktura narednih godina?

- Kao što je već pomenuto, veći dio neophodnog, pogo-tovo pravnog okvira, Zakon o manjinama, Strategija za Rome, i tako dalje, već postoji. To je veoma značajno. Isto tako, Strategija, čija implementacija se ne sprovodi baš u potpunosti kako je bilo planirano, ipak je zaživjela, i dobija pažnju od vlade i međunarodnih organizacija, među kojma i naše. Smatram, takođe, i da situacija u kojoj se nalazi romska populacija, problemi sa kojima se suočavaju, kao i šta je još uvijek potrebno učiniti da bi se oni u potpunosti integrisali u crnogorsko društvo, je nešto što prepoznaju i građani Crne Gore. Još jednom ću reći da je sasvim očigledno da je još puno toga potrebno uraditi, ali, stiče se utisak, da će pitanje inkluzije Roma u crnogorsko društvo nastaviti da se kreće u pozitivnom smjeru.

Dakako, i u izvlačenju ovakvih zaključaka treba biti ob-jektivan i oprezan. Globalna ekonomska kriza primorala je vlade da donesu neke teške odluke, tako da je zadatak organizacija poput OSCE-a, mnogih nevladinih organizacija i partnera poput Fondacije za stipendiranje Roma, i svih ostalih aktivnih na ovom planu, da osiguraju da proces kontinuirane društvene inkluzije romske zajednice ne postane žrtvom krize, i ne pretrpi veću štetu. Još jedan od izazova predstavlja i liderstvo u samoj romskoj zajednici. U okviru nje postoji Savjet za romsku manjinu, ali je to tijelo još uvijek u povoju. Ono treba da u svojim redovima prepozna glas koji će jasno odražavati i predstavljati većinu romske zajednice i njihovih potreba.

U Crnoj Gori je aktuelna izmjena izbornog zakono-davstva. Programi OSCE i rad Fondacije za stipen-diranje Roma snažno doprinose stvaranju resursa i unaprijeđenju kapaciteta za učešće Roma i Egipćana u svim aspektima društvenog života. Koja je prin-cipijelna poruka i preporuka Misije OSCE u kontekstu novih izbornih zakona i tretiranja romske i egipćanske manjine u njima?

- Misija OSCE-a u Crnoj Gori, kao i druge OSCE-ove insti-tucije koje su na ovaj ili onaj način uključene u pitanja izbornog zakonodavstva, kao što su Visoki komesar za nacionalne manjine, Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava i dr., nijesu dale neke snažne, imperativne preporuke kada je u pitanju reprezentacija manjina. To iz razloga što je ključno pitanje usaglašavanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom još uvijek aktuelno, a koje je,

kad je u pitanju poštovanje principa zastupljenosti manjina, moguće defi nisati na više načina. Drugim riječima, obzirom da je to pitanje vezano za posebne okolnosti ili specifi čnosti konteksta pojedine zemlje, moguće ga je riješiti na više načina, a da se ipak ispoštuju međunarodni standardi. OSCE je u više navrata naglasio da mi ne možemo nametati rješenje za ovo pitanje, već da ono mora biti u skladu sa međunarodnim standardima i usvojeno u parlamentu potrebnom većinom.

Što se tiče RAE populacije i njene zastupljenosti i zakonskih rješenja koja će se odnositi na ovo pitanje, to je nešto što je sada u postupku, imajući u vidu da su konačne izmjene i dopune na zakon još uvijek na raspravi. Mi smo zastupali stav da sve manjine, uključujući i RAE populaciju, treba da imaju jednake šanse da budu zastupljeni na svim nivoima javnog sektora. Mi ne procjenjujemo adekvatnost zastu-pljenosti nacionalnih manjina samo prema njihovim broju u nacionalnom parlamentu, već i kroz njihovu prisutnost u opštinskim strukturama, sudstvu, civilnom sektoru, itd. Evidentno je da RAE populacija nije dobro zastupljena u javnim institucijama, ali to će umnogome zavisiti i od same RAE zajednice, odnosno njenih pripadnika.

Konačno Vaša poruka ukupnoj crnogorskoj javnosti kada je riječ o integraciji Roma – posebno poruka donosiocima odluka i romskoj zajednici?

Što se tiče šire javnosti, a u vezi sa tim pitanjem, moja poruka bi bila da je kvalitetna integracija svih manjina u interesu kako samih manjina, tako i čitavog društva. Inte-gracija RAE populacije najviše zaostaje i to iz niza razloga koji zavređuju poseban tretman. Njihova integracija je u interesu i čitavog društva, jer od izolacije i marginalizacije pojedine grupe ljudi društvo može imati samo štetne po-sljedice. Implikacije njihove loše intregacije u društvo mogu biti višestruke, ponajprije ekonomske, jer može doći do disproporicionalnog korišćenja državnih socijalnih resursa i usluga, a ponekad, u ekstremnim slučajevima, može ugro-ziti i samu bezbjednosnu situaciju u državi. U tom smislu, treba podržati i napore koji se ulažu u obezbjeđivanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti RAE populacije, kao i preduzimanju drugih neophodnih koraka za njih-ovu punu integraciju u crnogorsko društvo. Još jednom naglašavam, da je od svih manjinskih zajednica integracija romske najmanje odmakla, što se odražava na njihovu ukupnu situaciju i životne uslove, nedostatak obrazovanja i zaposlenje, te time i ukupno siromaštvo. Što se tiče same RAE zajednice, kao što sam već pomenula, jedan organizovaniji i artikulisaniji pristup sa njihov strane biće neophodan da bi njihov glas i njihove potrebe doprli do društva i onih koji mogu uticati na poboljšanje njihovog statusa. Savjet romske manjine bi potencijalno mogao preuzeti tu ulogu, ali će mu biti potrebna dodatna podrška i sazrijevanje. Mi snažno ohrabrujemo RAE zajednicu da koristi stečena prava, odnosno da imaju snažan Savjet nacionalne manjine koji bi radio zajedno sa nacionalnim vlastima na planu unaprijeđenja pozicije RAE zajednice. Naročito bih ohrabrila učešće žena u tom Savjetu. Misija OSCE-a, kao i uvijek, ostaje spremna da pruži pomoć i podršku naporima koji se ulažu u integraciju Roma u crnogorsko društvo.

Badescu

Page 18: Monografija cijela za_monitor

18HUMANI KAPITAL

Page 19: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL19

Veselj Beganaj, jedan je od najistaknutijih aktivista za prava Roma i vodećih lidera te populacije u Crnoj Gori. Utemeljivač je i predśednik Upravnog odbora Fondacije za stipendiranje Roma i OEBS-ov projekat vidi kao fundamentalni pokretač promjena

Page 20: Monografija cijela za_monitor

20HUMANI KAPITAL

Gospodine Beganaj, jedan ste od vodećih romskih lidera u Crnoj Gori. Misija OSCE-a je kod Vas naišla na punu podršku prilikom realizacije programa „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Koliko je za romsku i egipćansku zajednicu u našoj zemlji to bio važan i značajan program?

- Brojni partneri u Crnoj Gori rade na polju uključivanja i popravljanja društvenog i ekonomskog položaja Roma i Egipćana. Ipak program „Jačanja romskih liderskih poten-cijala“ je istorijski upravo zato što je pokazao kako treba raditi sa romskom i egipćanskom populacijom, zato što je stvorio početni potencijal neophodan za poslove inkluzije i konačno zato što je stvorio Fondaciju za stipendiranje Roma koja je postala vodeći mehanizam podrške obra-zovanju, stručnom osposobljavanju pa i zapošljavanju Roma i Egipćana u našoj zemlji. Ovaj program je u središte pažnje postavio pojedinca i radio na jačanju njegovih kapaciteta upravo kroz individualni pristup. Program je bio izuzetno zahtjevan kako za implementatora tako i za sve učesnike i neposredne korisnike. Koristim i ovu priliku da se zahvalim u ime svih učesnika programa, bivših i sadašnjih stipendista, Upravnog odbora i osoblja Fondacije za stipendiranje Roma Misiji OEBS-a u Crnoj Gori kao i Vladi Kraljevine Holandije koja je fi nansijski podržala ovaj, kao što rekoh, istorijski poduhvat.

Utemeljivač i predśednik ste Upravnog odbora Fondacije za stipendiranje Roma od njenog osnivanja. Da li ste ponosni na jednu tako važnu činjenicu i što je FSR konkretno promijenila u životu romske zajednice u Crnoj Gori?

Svakako da jesam upravo iz razloga što je osnivanje Fon-dacije za stipendiranje Roma bila snažna poruka svima u Crnoj Gori kako se jedino možemo kretati kada je riječ o integraciji romske populacije. Mnogi nijesu vjerovali u taj pristup i promovisani koncept. Projekat OEBS-a je iz korijena promijenio a ja bih rekao da on još uvijek mijenja, upravo kroz postojanje i djelovanje FSR, živote desetina romskih i egipćanskih porodica. Šansu za obrazovanjem, zahvaljući Fondaciji za stipendiranje Roma, dobili su oni koji su samo mogli maštati o tome.

Koji su ključni efekti rada i uspjesi FSR?

Broj korisnika u srednjim školama se stalno povećava. Takođe, stalno se smanjuje procenat onih koji, iz različitih razloga, napuštaju školovanje. To su veoma značajni in-dikatori uspješnosti. Stalno se vodi računa o povećanju kapaciteta svih korisnika, kako učenika tako i studenata.

FSR je razvila značajna i veoma konkretna partnerstva. Posebno sam ponosan na ona u oblasti obrazovanja odraslih i stručnog osposobljavnaja. Sužen je, zahvaljujući i aktivnostima FSR, prostor za posrednu ili neporednu diskriminaciju naših građana a državni organi opredijeljeni za saradnju i rješavanje postavljenih pitanja.

Vi ste i vodeća ličnost romske NVO koalicije. Kako ocjenjujete dosadašnji razvoj i stanje romskog civilnog društva u Crnoj Gori?

Puno partnera, domaćih i međunarodnih, radi na jačanju kapaciteta romskih struktura. Podsjetiću da su među prvima programe rada sa marginalizovanim grupama i jačanja njihovih kapaciteta realizovali Program za razvoj UN-a (UNDP) i Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO). Nešto kasnije je pokrenut program Misije OEBS-a o kojem smo govorili. Program je defi nitivno uticao da se poveća broj Roma i Egipćana u civilnom društvu, a njihove incijative i rad postanu zapaženiji. Danas možemo reći da osim Podgorice i Nikšića u gotovo svakom mjestu u kojem žive Romi ili Egipćani imamo veoma ozbiljne organizacije spremne i osposobljene za saradnju. Zadovoljstvo mi je upravo da međunarodnim agencijama, lokalnim samou-pravama, državnim institucijama preporučim lokalne or-ganizacije članice naše Koalicije i ohrabrim preduzimanje aktivnosti upravo na tom nivou. Da zaključim, uz ovaj broj aktivnih i razvijenih nevladinih organizacija, Romski krug i Romski savjet u Crnoj Gori, možemo reći da imamo solidno razvijene i osposobljene romske strukture.

Najistaknutiji ste romski aktivista i gotovo prava ličnost za davanje utemeljenih ocjena o napretku. U čemu se ogledaju ključni uspjesi a koji su ključni izazovi Crne Gore na polju socijalne inkluzije Roma?

Crna Gora je posljednjih godina učinila značajan napredak po svakom pitanju. Ako ništa drugo Romi su prisutni, i to dominatno, u političkim, ekonomskim i socijalnim raspra-vama što proizvodi značajne efekte. Prije desetak i više go-dina to nije bilo moguće. Bili smo nečujni i nevidljivi. Pravi građani drugog ili ko zna kojeg reda. Sve je više onih koji su obuhvaćeni školskim sistemom, sve manje nepismenih, sve više onih koji izlaze iz stručnih obuka. Kada me pitate o izazovima onda mogu reći da je ključno kako povratiti djecu koja su napustila školu ili je nikada nijesu pohađala i kako održivo zaposliti one koji završavaju srednju školu ili zanatske obuke. Znači moramo raditi, zajedno, na jačanju sposobnosti tržišta rada da prihvati i romsku radnu snagu. Bez ograničenja ili određene diskriminacije. Na kraju važan izazov jeste da se obezbijedi kvalitetan konsultantski pro-

INTEGRACIJOM DOBIJAMO SVI

Od integracije dobijamo mi, dobija i država Crna Gora, čiji jesmo i hoćemo biti odgovorni, lojalni i vrijedni građani.

Veselj Beganaj

Page 21: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL21 HUMANNN KAPITAL2222221111111

ces između Vlade i civilnog društva jer nije korektno da se politike, mjere i projekti predizimaju mimo razgovora i bez konsultacije sa nama.

Budućnost FSR?

Fondaciju za stipendiranje Roma svi želimo da vidimo kao budući Institut socijalne inkluzije i profesionalni ser-vis za podrške u obrazovanju i zapošljavanju mladim generacijama Roma i Egipćana čiji je lični i životni izbor i opredjeljenje – školovanjem, razvijanjem vještina i kom-petencija do boljeg posla i povoljnijeg položaja u društvu.

Vaša poruka korisnicima programa FSR ali i svima onima koji donose odluke u društvu o Romima i Egipćanima.

Ne tražimo sažaljenje. Tražimo iskreno uvažavanje našeg trenutnog statusa i položaja. Tražimo akciju i promjenu. Tražimo ravnopravno postupanje koje uvažava okolnosti u kojima živimo i činjenicu da generacijama živimo pod žestokom diskriminacijom. Tražimo šansu. Integracija Roma i Egipćana je dobitna kombinacija za sve. Od toga dobi-jamo mi, dobija i država Crna Gora, čiji jesmo i hoćemo biti odgovorni, lojalni i vrijedni građani.

Veselj Beganaj

Page 22: Monografija cijela za_monitor

22HUMANI KAPITAL

Sabahudin Delić, nacionalni koordinator programa “Dekada uključivanja Roma” i pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava

Page 23: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL23

Gospodine Deliću, od 2009. preuzeli ste dužnost na-cionalnog koordinatora za implementaciju Dekade uključivanja Roma u Crnoj Gori. Ove godine se navršava pet godina od kada je država Crna Gora pristupila tom programu. Kako ocjenjujete dosadašnji tok i efekte programa?

- Crna Gora je programu Dekada uključivanja Roma pris-tupila među prvim zemljama. Taj čin crnogorske Vlade predstavlja iskaz snažne političke volje i spremnosti da se preuzme i podijeli odgovornost po pitanju poboljšanja socijalne inkluzije Roma. Akcioni plan kreiran je kroz sarad-nju i komunikaciju sa predstavnicima međunarodnih organizacija i domaćeg nevladinog sektora, sa posebnom ulogom romskih predstavnika. Kompletan proces u Crnoj Gori od prvog dana je jako transparentan, a socijalna integracija RAE populacije prepoznata je i kao jedan od vladinih prioriteta. Krajem 2007. usvojen je i novi doku-ment – Strategija za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012 i rekao bih da od 2008. godine Crna Gora bilježi konstantni progres u svim prioritetnim oblastima Dekade uključivanja Roma. Kreirali smo jednu sasvim zadovoljavajuću infrastrukturu da se na odgovoran i uspješan način bavimo svim aspektima integracije. Uspjesi bi svakako mogli i trebali biti kvalitetniji ali u vidu, pri ocjen-jivanju, svakako treba imati u širi kontekst i višedecenijsku, da ne kažem, viševjekovnu društvenu i socijalnu, zapos-tavljenost romske populacije. Kao što rekoh, imajući sve to u vidu, za svega par godina postigli smo puno. Ne krijemo probleme i slabosti i činimo sve što je moguće da ih, kroz ostvarena partnerstva, riješimo. Mislimo da je to profesionalan i odgovoran pristup. Ohrabrujuća okol-nost za Vladu, na što smo posebno ponosni, jeste veoma razvijeno civilno društvo u Crnoj Gori i priličan aktivizam nevladinih organizacija na polju zaštite i unaprijeđenja statusa i ljudskih prava RAE populacije. Takođe, Vlada je izuzetno zahvalna i međunarodnim organizacijama i agencijama, koje na partnerskim osnovama, sa sistemskim institucijama i NVO sektorom, doprinose prevazilaženju uočenih izazova i stalnom povećanju efekata inkluzije.

Kako ste zadovoljni komunikacijom sa romskom i egipćanskom zajednicom i kako je ona integrisana u procese koji se nje tiču?

- Nacionalna komisija za implementaciju Strategije za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012. okuplja kompetentne predstavnike svih ključnih institucija koje pokrivaju prioritetne oblasti integracije Roma. Takođe, što je ključno, u Komisiji se nalaze i dva predstavnika RAE populacije. Jedan je predstavnik rom-skih nevladinih organizacija, a drugi Romskog savjeta u Crnoj Gori. To potvrđuje snažnu involviranost romskih predstavnika u procese donošenja odluka. Kroz ovaj me-hanizam obezbjeđuje se veoma efi kasno konsultovanje

civilnog društva i romskih predstavnika. Takođe, pred-stavnici civilnog društva učestvuju u radu različitih radnih tijela koja se bave, u najširem smislu, pravima i položajem RAE populacije, bez obzira da li je riječ o pripremi propisa, strateških dokumenata ili odgovarajućih izvještaja. Romski savjet u Crnoj Gori je prepoznato tijelo koje se uključuje u sve konsultativne procese. Takođe, u samom Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, od početka ove godine, zapošljen je i prvi Rom što će svakako doprinijeti ne samo našem boljem radu nego i približavanju ukupnog sistema Vlade romskoj i egipćanskoj zajednici.

Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) obilježava skromni jubilej - pet godina od osnivanja. Kažite Vaše viđenje o njenom radu i proizvedenim efektima?

- Fondacija za stipendiranje Roma osnovana je januara 2005. godine na inicijativu Misije Organizacije za evropsku bezbijednost i saradnju. Predstavlja jedinstven mehanizam podrške ne samo obrazovanju već i zapošljavanju pripad-nika RAE populacije. Osnovana je nekoliko mjeseci prije nego je pokrenut program Dekada uključivanja Roma što govori o razvijenom senzibilitetu za značaj obrazovanja romske populacije u Crnoj Gori. Nije mi poznato da se veliki broj zemalja opredijelio za slična rješenja. Od početka implementacije Strategije za poboljšanje položaja RAE populacije FSR je pod konstantnom, dodao bih i snažnom, podrškom Ministarstva za ljudska i manjinska prava i ko-risnik značajnog dijela sredstava koje opredjeljujemo za obrazovanje iz budžeta predviđenog za ovu namjenu. Broj đece iz RAE populacije koji upisuju i sa uspjehom završavaju srednju školu stalno raste i time smo posebno zadovoljni. Takođe, značajan uspjeh je postignut i na nivou visokog ob-razovanja. Postepeno sa Univerziteta dolaze i prvi kadrovi. O jednom primjeru sam već govorio. Za svaku pohvalu je što je FSR, kroz saradnju sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore i Centrom za stručno obrazovanje, uspjela značajno zainteresovati i zadržati tu pažnju, pripadnike RAE populacije za programe elementarnog funkcionalnog opismenjavanja i za obuke za jednostavna zanimanja. Mislim da smo u domenu srednjeg i visokog obrazovanja, obrazovanja odraslih i pripreme RAE populacije za tržište rada postigli jako puno i svakako da je, uz ostale part-nere, u tome svemu značajan doprinos FSR. Takođe FSR u kontinuitetu prati kompletan proces socijalne inkluzije RAE populacije predlažući rješenja kako da se on učini još kvalitetnijim. U tom kontekstu prepoznajem jednu od posljednjih inicijativa koju sam snažno podržao – kreiranje i usvajanje dva nova standarda zanimanja, saradnik i or-ganizator socijalne inkluzije, čije će uvođenje, prije svega u školski sistem poboljšati stanje u osnovnoškolskom obrazovanju ali i doprinijeti zapošljavanju osoba koje uspješno završavaju srednje škole. U svakom slučaju, bez FSR naši ukupni napori ne bi bili toliko vidljivi i efektivni.

ZA SVEGA PAR GODINA POSTIGLI SMO PUNO

Page 24: Monografija cijela za_monitor

24HUMANI KAPITAL

mr Aleksandar Saša Zeković, istraživač kršenja ljudskih prava izvršni direktor Fondacije za stipendiranje Roma

Foto

Dam

ir M

urse

ljevi�

Page 25: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL25

Gospodine Zekoviću, u kojem društveno ekonomskom kontekstu Fondacija za stipendiranje Roma obilježava jubilej pet godina od osnivanja?

- Usvajanjem Stategije za poboljšanje položaja 2008-2012 možemo zaključiti da je Crna Gora, u pogledu politike prema Romima i Egipćanima postala država koja je u prilici da primjenjuje jasno defi nisan nacionalni okvir. Reklo bi se da kao društvo danas imamo svu institucionalnu i intelektualnu snagu da pojačamo socijalnu koheziju. Čini se da se Crna Gora državno i demokratski konsolidovala. Sve više se otvara prostor za socijalne inicijative. Za razliku od prije par godina danas nema dileme da je socijalna kohezija temeljna pretpostavka održivog ekonomskog razvoja. Progresivno je što se socijalno budimo. Recimo, do prije par godina socijalni protesti nijesu bili mogući. Danas su svakodneva stvar. S jedne strane to je potvrda, onima koji ne vjeruju, da smo se konsolidovali i da građansko obrazovanje, kakvo takvo koje smo imali, proizvodi prve efekte – slobodne učenike, studente, radnike, intelektualce. Ipak, bojim se, s druge strane, da možemo ugroziti cijeli koncept socijalne inkluzije upravo zbog sve prisutnijeg populizma. Nije isključeno sasvim da on, na neki način, izađe iz, za nas, uobičajenog pojavnog oblika u neku, nejasnu, ideologiju koja bi nas opet mogla odvratiti od zagovaranja društvene uključenosti i proizvesti, nametnuti nam, zapravo druge prioritete. Nijesam siguran koliko je za populističke koncepte, bez obzira s koje su strane, zahvalno bavljenje marginalizovanim grupama. Da, zaključim imamo jako povoljniji ambijent, uglavnom izgrađene institucije i politike, senzibilisane donosioce odluka. Važno je da zajednički radimo na boljoj praksi i ukljanjanju barijera, ma koje vrste bile. Zreli smo, svi skupa, da idemo u na-rednu, ozbiljniju fazu socijalnog razvoja. Uspostavljanje novog okvira za borbu protiv diskriminacije mora, na dugi rok, neminovno voditi boljoj zaštiti romske i egipćanske zajednice na tržištu rada. Efi kasna anti-diskriminatorna politika učiniće napore na polju obrazovanja i priprema za zapošljavanje smislenijim i održivim. To mogu biti izuzetne, spoljašnje, mogućnosti koje će podržati dalji razvoj FSR. Konačno, po osnivanju, koliko mi je poznato, FSR je u Crnoj Gori, podržavala ukupno dvadesetak lica u srednjim školoma. Danas je čak 37 učenika sa redovnim statusom. Korisničke grupe na svim poljima su udvostručene. To su već prvi efekti.

Što su budući prioriteti Fondacije?

- Važno je da održimo postojeće programe. Oni su mini-mum garantovanja dostojanstva. Radićemo na daljem inoviranju stipendijskih programa za osnovnu i srednju

školu, Univerzitet i obrazovanje odraslih. Struktura naših korisnika, posebno u srednjim školama i na Univertitetu, tokom ovih godina značajno se promijenila. Iz tih razloga promovisaćemo kvalitetnije razumijevanje pojma i suštine siromaštva. Pokušaćemo učinjeti otklon od klasične defi n-icije, isključivo u smislu standarda fi zičkog preživljavanja. Otvorićemo druge dimenzije koje se tiču kvaliteta života i zadovoljavanja raznovrsnih potreba mladih generacija Roma i Egipćana. Siromaštvo nije samo materijalna osku-dica, već uključuje i brojne druge ekonomske, socijalne, psihološke, političke i kulturne dimenzije. Obrazovanje, zdravlje, stanovanje, stilovi potrošnje, način organizovanja slobodnog vremena, socijalne mreže su teme na kojima ćemo raditi i pokušati, u tom kontekstu, pomoći integraciju naših korisničkih grupa.

Programe stipendiranja dopunićemo kulturnim i vanškolskim obrazovnim sadržajima, a bavićemo se i or-ganizacijom slobodnog vremena u funkciji što boljeg soci-jalnog razvoja i prihvaćanja. Uz obrazovanje i zapošljavanje radićemo na afi rmisanju vrijednosti moderne, evropske, socijalne države. Zainteresovani smo ne samo za decen-tralizaciju socijalnog sistema već njegovo odvajanje, u mogućoj mjeri, od države. Znači za deetatizaciju i de-institucionalizaciju. To su svakako evropski procesi koji slijede i kod nas. Zavod za zapošljavanje Crne Gore je promoter takvih, savremenih i evropskih, socijalnih mjera. Kroz uspostavljeni program javnih radova šire se socijalne mreže, podstiče pluralizam u uslugama. Dijeli odgovornost i pažnja prema osjetljivim grupama. Uvjereni smo da uz dalji razvoj kapaciteta možemo postati provajder i nekih drugih socijalnih djelatnosti pa i na taj način nastaviti sa izgradnjom socijalnih partnerstava. Takođe snažićemo komunikaciju i sa poslovnim sektorom i udruženjima poslodavaca.

Posebno insistirate na programu državne pomoći kul-turama Roma i Egipćana u Crnoj Gori?

- Važno je da kao društvo učinimo sve što je moguće i potrebno kako bi jezik, običaje, vjerovanja i kulturu spasili od zaborava a nas same od uskraćenja brojnih mogućnosti i uživanja u budućnosti. Zato je poseban izazov svih struktura u Crnoj Gori da obezbijede, posebno Romima i Egipćanima, kao marginalizovanim i društveno isključenim grupama, jasnu i snažnu vezu sa kulturnim nasljeđem koja će im pomoći da nađu svoje, dostojanstveno, mjesto u sopstvenom ali i širem istorijskom, socijalnom i kulturnom okruženju. Ne možemo prećerano dugo čekati da se riješe drugi prioriteti jer do tada kulture o kojima sada zborimo će nestati.

SIROMAŠTVO NIJE SAMO MATERIJALNA OSKUDICA

Page 26: Monografija cijela za_monitor

26HUMANI KAPITAL

Tokom saradnje na pripremi ove monografi je kazali ste da je crnogorskoj romskoj i egipćanskoj zajednici potreban još jedan program jačanja liderskih potenci-jala. Dodali ste da nijesu u pravu oni koji tvrde da sada sve treba prepuštiti redovnom obrazovnom sistemu?

- Program »Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori« donio je najozbiljnije društvene i kulturološke prom-jene koje država, redovnim putem, ne bi proizvela još ni za desetak godina. To potvrđuje fl eksibilnost i elastičnost struktura civilnog društva, posebno terensku prilagodljivost koju još uvijek kruta institucija teško može ispratiti. Sličan program u trajanju od dvije do tri godine nam je neopho-dan. Već dvije godine smo bez upisa novih lica na Uni-verzitetu. Struktura u srednjim školama nije najpovoljnija. Vraća nam se, kao bumerang, ranija politika Ministarstva prosvjete i nauke da se romski i egipćanski učenici upisuju u stručne škole i osposobljavaju za određene zanate. Umjesto da im pruže šansu da razviju svoje kapacitete i sami otkriju svoj budući profesionalni identitet, oni su bez potrebne podrške prepušteni sistemu od kojeg ne mogu puno da očekuju. Upravo zbog diskriminacije na tržištu rada pa i neadekvatnog srednjeg stručnog obrazovanja, što i nije problem samo vezan za mlade Rome ili Egipćane. Umjesto toga novi ministar prosvjete i nauke treba da se postara kako bi integrisao upravo ove korisničke grupe u odgovarajuće programe i usmjerio pažnju Ministarstva na jačanju njihovih sveukupnih kapaciteta. Rezultati pro-jekta Misije OEBS-a prosvjetnim vlastima su svakodnevno pred očima. Da diskriminacija postoji potvrđuje sljedeća

činjenica. Mladih ljudi u Crnoj Gori sa srednjom spremom je jako puno. Kod Roma i Egipćana to je prava rijetkost. Par desetina. Ne više. Uz nekoliko izuzetaka, oni se, nakon 12-godišnjeg, redovnog, školovanja zapošljavanju isključivo u komunalnim djelatnostima. To je neprihvatljivo. Država, u saradnji sa civilnim društvom, mora naći način da uključi te ljude. U protivnom nećemo se moći nositi sa motiva-cionim izazovima. Nije dobra društvena poruka da Rom sa završenom srednjom školom radi kao čistač ulica zajedno sa sunoradnikom koji je nepismen i nikada nije pohađao školu. Nijesu mi poznati takvi primjeri u većinskoj i drugim zajednicama u Crnoj Gori.

Koja su Vaša očekivanja od novog ministra prosvjete?

- Prije svega da izgradimo korektnu i profesionalnu ko-munikaciju, bar na nivou one koju sam imao sa njegovim prijethodnikom. Korisnici stipendija i uprava Fondacije pohvalno se odnose prema uspješno preduzetim na-porima u oblasti upisne politike i pristupa studentskim domovima. Stečeno iskustvo treba biti nastavljeno i stalno nadograđivano. Ključno očekivanje je da riješe neke od prepreka za redovno i uspješno pohađanje osnovne škole. Nakon usvajanja dva nova standarda zanimanja, saradnik i organizator socijalne inkluzije, korak smo bliži uvođenju pomagača-asistenata u školski sistem. Ministar mora taj proces da ubrza a rješenja učini operativnim već od školske 2010/11 godine. U FSR i meni lično imaće uvijek odgov-ornog partnera i konstruktivnog sagovornika.

Zeković

HUMANI KAPITA

Page 27: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL27

Gospođo Gavrilović, Vaš radni angažman u Misiji OSCE u Podgorici otvorio je sasvim novu etapu inte-gracije Roma i Egipćana u crnogorsko društvo. Molimo Vas predstavite nam sliku koju ste zatekli što se tiče položaja i organizovanja romske i egipćanke zajednice?

- Mada je zabilježeno kontinuirano prisustvo Roma već pet vjekova u Crnoj Gori, krize i ratovi devedesetih godina XX vijeka u regionu su natjerali značajan broj Roma da potraže i dobiju utočište u Crnoj Gori. Romska zajednica je tradicionalno najsiromašnija i najmarginalnija od svih zajednica u Crnoj Gori. Do nedavno su bili potpuno odsutni iz javnog i političkog života i iz medija. Veoma ograničen broj Roma uspio je da nađe posao, a samo osam posto Roma je imalo državljanstvo Crne Gore. Pri naporima lokal-nih institucija i medjunarodnih organizacija da se poboljša položaj Roma, nedostatak obrazovanja prepoznat je kao osnovna kočnica napretka Romske zajednice.

Konstatovano je i odsustvo kvalifi kovane elite među Romima koja bi unutar zajednice stvorila klimu za promjene.

Nesređeni odnosi među liderima Roma proizvodili su više problema nego koristi njihovoj zajednici. Većina njih su bili lideri “starog tipa“. Osnivanjem organizacije tipa “jedan čovjek, jedna organizacija“, pokušali su da dobiju podršku međunarodnih organizacija i donatora prije nego što su išta uradili za svoju zajednicu. Nisu bili raspoloženi da sarađuju na projektima sa drugim organizacijama pa su ispoljavali otvoreni animozitet prema njima. U fazi dok su se odvijali pripremni radovi za OSCE projekat “Razvoj romskog liderskog potencijala u Crnoj Gori”, najteže je bilo razbiti barijeru koju su stvarale ove organizacije ne

dozvoljavajući kontakt sa mlađim članovima svoje zajed-nice, a pogotovo sa ženskom populacijom. Samo je mali broj romskih lidera shvatio potrebu da se radi na stvaranju kvalifi kovane romske elite. Oni su postali dragocjeni sarad-nici i učesnici u projektu “Razvoj romskog liderskog po-tencijala u Crnoj Gori”. Uz njihovu pomoć napravili su se dobri kontakti sa članovima porodica učesnika u programu kako bi se pridobila njihova podrška i saradnja, a što se pokazalo kao ključno za uspjeh projekta.

Kreirali ste i koordinirali program “Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Šta je zapravo njegov značaj, koji su ključni efekti?

- OSCE projekat “Razvoj romskog liderskog potencijala u Crnoj Gori”, koji je fi nansijski pomogla Kraljevina Holandija, ciljao je da obrazovanjem pomogne budućoj eliti Roma u Crnoj Gori da steknu konkretnu profesiju koja bi riješila pitanje egzistencije svakog pojedinačnog učesnika, a istovremeno bi im omogućila da svojom profesionalnom aktivnošću pomognu emancipaciju svoje zajednice. Odab-rane su tri profesije od značaja za romsku zajednicu za koje bi se obučili polaznici ovog projekta: vaspitači, novinari i menadžeri projekata. Pri izradi ovog projekta pošlo se od pretpostavke da kultura ljudskih prava i građansko vaspi-tanje sačinjavaju srž svakog emancipatorskog djelovanja za unaprijeđenje položaja marginalnih grupa.

Jedan od najefektnijih načina da se razvije ličnost je kroz jačanje njenog profesionalnog identiteta.

Usredsređivanje na profesionalni identitet bilo je od ključnog značaja za uspjeh ovog projekta.

Rada Gavrilović, inicijatorka programa „Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“

PRVA ROMSKA ELITA

OSCE-ov projekat “Razvoj romskog liderskog potencijala u Crnoj Gori”, obrazovanjem te populacije, omogućio je da steknu profesiju kojom bi riješili pitanje egzistencije, a istovremeno ih profesionalno angažovala, kako bi podstakli emancipaciju svoje zajednice.

Page 28: Monografija cijela za_monitor

28HUMANI KAPITAL

Svaki od dvadesetak učesnika je postao sasvim svjestan da će rad na ličnom osposobljavanju za profesiju biti od koristi za njega i njegovu zajednicu, što je bio veoma snažan motiv i izazov za učesnike u projektu.

Ključni dio projekta je osnivanje Fondacije za stipen-diranje Roma (FSR) koja bi, i nakon završetka projekta, vodila brigu o potrebama obrazovanja romske zajed-nice i osigurala egzistencijalno zbrinjavanje studenata i učenika.

FSR je vrlo brzo uspostavila dobre kontakte i saradnju i otpočela niz projekata sa lokalnim institucijama i orga-nizacijama. Danas je FSR neizbježan partner svih važnijih projekata za romsku zajednicu u Crnoj Gori.

Sjetimo se malo toka ovog programa čiju ste svaku aktivnost pažljivo planirali i implementirali. Sa kojim ste se izazovima susrijetali?

- U početku je bilo teško ubijediti polaznike programa da će projekat donijeti rezultate. Ovi mladi ljudi su bili najbolje čime je romska zajednica u Crnoj Gori raspolagala, a svi bez razlike su se nalazili na najnižoj društvenoj ljestvici bez obzira što su neki od njih imali završenu četvorogodišnju srednju školu. Radili su kao čistači ili fi zički radnici, a i sami su vjerovali da su ova mjesta bila ‘rezervisana’ za Rome i da je studiranje na Univerzitetu za njih nedostižan san. Većina srednjoškolaca u grupi je završila skraćeni trogodišnji program. Da bi mogli da se upišu na Univerzitet morali su polagati četvrti razred srednje škole. Bilo je očigledno da će se morati raditi mnogo i dugoročno sa ovom grupom kako bi se oslobodili straha i predrasuda i počeli da rade na sebi. Njihovi strahovi su bili mnogobrojni: strah da ne izgube posao ili mogućnost barem minimalne dnevne zarade, strah od sudbine ovog projekta i nepovjerenje da će se istrajati, strah od ličnog neuspjeha, strah od reakcija unutar romske zajednice, strah od diskriminacije, itd.

Osmišljen je niz psihološko-socioloških radionica kako bi se polaznici projekta pripremili i što više motivisali. Program i metod rada radionica je bio prilagođen potrebama grupe,

a urađen je uz saradnju lokalnih eksperata. Na radionicama su se našle teme kao što su: identitet, lični i kolektivni (na-cionalni, vjerski, profesionalni i višestruki), konforizam i zašto smo poslušni, samopoštovanje i poštovanje drugih, auto-ritarna i demokratska ličnost i društvo, stavovi, predrasude, stereotipi i etnička distanca. U sklopu socioloških tema obrađeni su osnovi crnogorskog društva i kultura Roma.

Svaki član grupe je dobio priliku da izrazi svoje stavove i osjećanja, a kako je grupa jačala, povećavao se i osjećaj solidarnosti, poštovanja i tolerancije među učesnicima. Sve ovo je dovelo do povećane kohezije grupe jer je jačanjem svake individue rastao i duh solidarnosti i saradnje u grupi.

Dobra praksa uspješne socijalizacije ove grupe mladih Roma u Crnoj Gori je i svojevrsna pobjeda nadnacionalnih identiteta i građanske ideje. Program projekta je bio tako koncipiran da učesnici steknu jedno uravnoteženo znanje o društveno-političkoj situaciji crnogorskog društva, a ujedno i da prošire znanja iz kulture i tradicije romske zajednice. U program je bilo uključeno nešto što je sasvim bilo novo za Crnu Goru, a to su osnovi iz građanskog vaspitanja. I doista oni su izrasli u uzorne samosvjesne građane, spremne da ponesu odgovornost za unaprijeđenje položaja svoje zajednice i društva u kome žive, na ponos svoje uže i šire zajednice.

Uvjek ste bili zagovornica dodatnog rada sa stipendis-tima i da se kontakt sa njima ne smije svoditi samo na stipendije. U Crnoj Gori to još mnogi ne shvataju, posebno oni koji donose odluke i imaju uticaja na izvore fi nansiranja. Ovo je prilika da reafi rmišemo koncept integrisanog rada sa stipendistima?

- Vjekovni marginalni položaj romske zajednice i predra-sude koje o njima ustrajavaju su veoma teško breme za svakog mladog čovjeka koji se odluči da sopstvenim obrazovanjem unaprijedi svoj položaj u društvu. Ogromna je njegova nesigurnost u ishod tog napora. Njemu je osim neophodne stipendije i društvene potpore potreban do-datan i kontinuiran napor da se u potpunosti motiviše i poveća njegovo samopouzdanje kako bi istrajao do kraja. To se može postići organizovanjem psihološko-socioloških radionica za korisnike stipendija gdje bi se kontinuirano i sistematski radilo na jačanju svakog pojedinca a i jačanju kohezije grupe koja treba da bude katalizator promjena unutar svoje zajednice. Na ovaj način se kreira mogućnost da se stipendisti povežu i zajednički izbore sa svakim izazovom i problemom u grupi što dodatno jača soli-darnost i motivaciju da se istraje. Traženjem i dobijanjem potpore lokalnih institucija u rješavanju nastalih problema povećava se osjećaj pripadnosti široj zajednici i pospješuju uslovi njihove integracije. Ovakvim ulaganjem u mlade stipendiste jača se njihova uloga kao kvalifi kovanih lidera koji su sposobni da povedu svoju zajednicu u promjene kako bi postali ravnopravni članovi svoje šire zajednice i ostvarili sva građanska prava i obaveze koje im pripadaju.

Gavrilović

Page 29: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL29

Možete li podvući paralelu između Crne Gore 2003. go-dine i danas, kao i aktivnostima oko romske i egipćanske zajednice.

- U ovom periodu je ostvaren znatan napredak u naporima crnogorskih institucija za poboljšanje položaja romske zajednice u Crnoj Gori. Usvojen je zakon o zaštiti prava manjina, kao i niz strateških dokumenata koji nude nove mogućnosti za emancipaciju i političko profi liranje romske zajednice. Romska zajednica je postala mnogo vidljivija zahvaljujući povećanoj zainteresiranosti medija. Romske nevladine organizacije su sve prisutnije sa svojim projek-tima u javnom životu Crne Gore što bi moglo značiti da su napori da se kreira dodatni liderski potencijal urodili plodom.

U čemu je značaj i efekti postojanja i rada FSR?

- Nezamislivo je da bi danas imali studente među Romima bez fi nansijske potpore koju im pruža FSR preko redovnog stipendiranja. Egzistencijalni problemi sa kojima se sva-kodnevno suočava većina romskih porodica su tvrdokorni i toliko teški da nije realno očekivati da će se u dogledno vrijeme povoljno riješiti. Pomoć školovanju njihove djece kroz sistem stipendiranja stvara mogućnost da talentirana i motivisana djeca istraju u obrazovnim naporima koje zajednica u njih ulaže.

Osim ovog značajnog fi nansijskog efekta, FSR je osnovana i zato da se osigura kontinuirani rad na jačanju samopouz-danja i motivacije stipendista i stvaranje uslova za njihovo što plodotvornije integrisanje u širu crnogorsku zajednicu, a kroz projekte koje će FSR ostvarivati u saradnji sa lokalnim institucijama i nevladinim organizacijama.

Koja je Vaša poruka bivšim i sadašnjim stipendistima ali i donosiocima odluka u Crnoj Gori i Evropi?

- Socijalizacija bilo koje marginalne grupe, a naročito rom-ske kao najugroženije, je mukotrpan i dug proces i zato se od strane društva mora uložiti kontinuiran i dodatan napor u vremenu i sredstvima sve dok se ne probije začarani krug marginalnosti. A sa mladim Romima bih podijelila moto učesnika OSCE romskog projekta: Samo uporni pobjeđuju! Ti to možeš! Svim učesnicima i saradnicima u ovom projektu veliko hvala na ukazanom povjerenju i posvećenosti.

Gavrilović

Page 30: Monografija cijela za_monitor

30HUMANI KAPITAL

Zahvaljujući dobro postavljenoj metodologiji projekta i izuzetno profesionalnom i senzibilisanom pristupu gospođe Rade Gavrilović tim OEBS-a je pośetio gotovo svako romsko ili egipćansko naselje u Crnoj Gori. Ostvarena je intenzivna komunikacija sa brojnim domaćinstvima i lokalnim udruženjima. Prezentacije programa obavljene su i u brojnim institucijama i organizacijama civilnog društva, kod intelektualnih krugova i medijske zajednice. Stvorena je široka mreža sistemske, intelektualne i javne podrške.

Poseban izazov u radu bio je otpor pojedinih romskih lidera koji su se zapravo plašili obrazovanja i napredka mlađih generacija zbog mogućeg gubljenja ekskluziviteta u predstavljanju svojih zajednica. Odgovoran pristup i posvećenost misiji projekta rezultirali su uspjehom. Iz za-jednice je selektovana veoma uspješna grupa polaznika/ca i stvorili su se uslovi za početak njihovih intenzivnih obuka. Najbolje što je u tom trenutku imala Crna Gora kada je riječ o romskoj ili egipćanskoj populaciji. Tokom cijelog projekta Tim OEBS-a je održavao veoma kvalitetnu saradnju i komunikaciju sa roditeljima. Oni su, kao i drugi članovi familije ili bliski prijatelji/ce, često bili i gosti na brojnim radionicama i seminarima. To je pomoglo da bolje razumiju suštinu programa „Razvoj romskih liderskih potencijala“, prepoznaju značaj obrazovanja za dalji život, da osnaže povjerenje u svoju đecu i bližnje, podstaknu njihovu samostalnost... Te aktivnosti, kako se pokazalo, bile su ključne za uspjeh projekta.

Veliku pomoć identifi kaciji polaznika/ca programa pružila je jedna od prvih romskih aktivistkinja u Crnoj Gori Fatima Naza iz Nikšića, i sama učesnica OEBS-ovog projeka.

Takođe, poseban izazov je bio kreirati i održati motivaciju polaznika/ca programa. Radilo se uglavnom o strukturi sa još uvijek neizgrađenim konceptom samopouzdanja. Dok su se neki plašili, kako je program odmicao, odgov-ornosti i obaveza koje slijede, drugi nijesu vjerovali da im pohađanje programa može promijeniti nešto u životu. Posebno je bilo upitno prihvaćanje uže i šire sredine te strah od diskriminacije, bez obzira na uspjeh. Radilo se o odraslim ljudima sa defi nisanom obavezom prema familiji. Tako je postojao i strah od gubitka posla ili uskraćivanja dnevnice za, uglavnom, fi zički rad. U ovom segmentu se postigao značajan uspjeh. Iz radionice u radionicu grupa je sve bila koherentnija i jača. Odlučnija da postigne uspjeh. To je zasluga obezbijeđene psihološke podrške i ekspetskog davanja gospođe Milene Topolov, psihološkinje iz Beo-grada. Takođe ključni doprinos razvoju ličnih kapaciteta polaznika/ca programa pružio je i prof. dr Žarko Trebješanin, sa Univerziteta u Beogradu. Projekat se temeljio, što je bio

sasvim novi pristup primijenjen u Crnoj Gori, na konceptu građanskog obrazovanja i kulture ljudskih prava. Tome su poseban doprinos dali prof. dr Čedomir Čupić i mr Alek-sandar Saša Zeković. Uz sve ovo sadržajno se insistiralo na preispitivanju tradicionalizma, uz afi rmisanje tradicije. Građanje identiteta značilo je i snaženje svijesti o sopst-venom kulturnom identitetu. Tome je poseban doprinos dao akademik Zuvdija Hodžić.

Vodeći značaj OEBS-ovog programa jeste pružanje snažne podrške kako bi učesnici/ce programa ali i kasnije gener-acije, osnivanjem Fondacije za stipendiranje Roma (FSR), stekli odgovarajuću profesiju koja će im omogućiti dos-tojanstven život i egzistenciju i kako bi, izgradnjom sop-stvenog profesionalnog identiteta, kasnije pomogli razvoj i napredak odnosno promjene u sopstvenoj zajednici.

Identifi kovana su tri moguća zanimanja tada vrlo aktuelna za integrisanje romske i egipćanske zajednice u crnogo-rsko društvo. To su: vaspitači/ce (edukatori/ke), novinari/ke i menadžeri/ke projekata u civilnom društvu. Namjera je bila jasna. Osnažiti i razviti polaznike/ce programa da se kasnije opredijele za nastavak edukacije upravo kroz ove tri grupe. Jedan dio zainteresovanih polaznika/ca pripremljen je za upis na Univerzitet Crne Gore, na studijski program za predškolsko vaspitanje na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. To je i prva generacija romskih studenata up-isanih na Univerzitetu Crne Gore (školske 2004/05 godine). Druga grupa polaznica/ca pripremljena je i upućena na pohađanje Novinarske škole Instituta za medije Crne Gore dok su ostali, shodno svom interesovanju, upućeni na pohađanje veoma intenzivne obuke za rad u nevladi-nom sektoru koji je Misija OEBS-a sprovela kroz saradnju sa Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i njegovim trenerskim timom.

Ključni segment programa bile su radionice putem kojih su obrađivane psihološke i sociološke teme. Pored već pomenute gospođe Topalov u ovom segmentu pripremnih aktinosti, doprinos je dao i prof. dr Srđan Vukadinović.

Putem psiho-socijalne podrške, osim individualnog rada sa psihologom, grupno su obrađivane veoma interesantne teme, poput kvalitetnog i uspješnog razvijanja interper-sonalnih i partnerskih odnosa. Sve je to pomoglo da se polaznici/ce zadrže na okupu, osnaži njihova motivacija a oni razviju u postojane ličnosti.

Izlazna strategija programa defi nisana je kroz osnivanje FSR kako bi se, po završetku programa, nastavila briga o kreiranju i razvoju romskog i egipćanskog liderskog potencijala i produbila saradnja sa partnerskom zajedni-com uz potenciranje značaja razvoja kompetencija kod marginalizovanih zajednica.

EDUKACIJA, MOTIVACIJA, KOHEZIJA....

Misija OEBS-a u Crnoj Gori značajnu pažnju je posvetila promovisanju programa “Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori”.

Page 31: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL31

Razvoj romskih liderskih potencijala u crnoj Gori

Page 32: Monografija cijela za_monitor

32HUMANI KAPITAL

Page 33: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL33

U sklopu projekta “Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori” koji je sprovodila Misija OEBS-a u Crnoj Gori realizovan je i trening program posvećen upravljanju u nevladinom sektoru.

Program je okupio one polaznike/ce, u sklopu OEBS-ovog projekta, opredijeljene za aktivizam u civilnom društvu. Većina njih je bila bez ozbiljnijeg iskustva. Zato je primi-jenjen veoma intenzivan i detaljan sadržaj kako bi po-laznici/ce ovladali bar minimalno potrebnim znanjina i vještinama za rad u organizacijama civilnog društva. Vodilo se računa da se prijenos informacija obavlja na praktičan način, jednostavnim stilom. Obuka je podrazumijevala i sticanje znanja o suštini civilnog društva, ulozi i značaju nevladinih organizacija i širem, prije svega zakonodavnom i društvenom, kontekstu u kojem djeluju.

Trening program je sproveo Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) preko svog Trenerskog tima.

Cilj programa je bio da se unaprijede kapaciteti konkretnih polaznika/ca za veće angažovanje u civilnom društvu, postojeće romske i egipćanske grupe učine aktivnijim, podrži njihova održivost. Namjera je bila da se jedan broj njih opredijeli, putem obuke, za veće angažovanje u postojećim NVO ili da kroz saradnju sa drugim učesnicima/ama programa pristupe osnivanju novih organizacija, posebno u sredinama bez organizovanih inicijativa prema marginalizovanoj populaciji. Tokom programa nastao je jedan broj novih organizacija, koje su okupile lokalne ak-tiviste/kinje, koje su danas nosioci romsko/egipćanskog segmenta civilnog društva.

Realizovani su treninzi: Uvod u demokratiju i građansko obrazovanje, NVO – postupak osnivanja i pokretanja, Razvijanje i održavanje odnosa sa zajednicom, Prikupljanje sredstava, Kako pripremiti i napisati prijedlog projekta, Kako osigurati i izgraditi timski rad, Uspješna implementacija projekta, Monitoring i evaluacija, Strateško planiranje, Javno zastupanje i Odnosi sa javnošću.

Nakon serije treninga i izvjesne vremenske pauze za samo-stalni rad nastavio se konsultativni proces. Istraživanjem, sprovedenim putem intervjua, terenskih pośeta i upitnika, izvršena je procjena kvaliteta rada i organizacijskog i raz-vojnog nivoa u kojem su se one nalazile.

Kroz intenzivni proces treninga i kasnijih konsultacija prošlo je ukupno 24 predstavnika/ca civilnog društva. Oni su poticali, osnovali su ili su se kasnije pridružili sljedećim organizacijama: „Mladi Romi“ iz Herceg Novog, „Početak“ i „Centar za romske inicijative“ iz Nikšića, „Romski novinari Crne Gore“, „Žensko srce“ i „Romsko vrijeme“ iz Podgorice, „Novo doba“, „Udruženje RAE Ulcinj“, „Svjetlost na horizontu“ i NVO „Bjelogorac“, sve iz Ulcinja.

Kod nekih organizacija prepoznata je osjetna zavisnost od lidera zbog čega je pažnja fokusirana na rad sa mlađim članstvom kako bi se ojačale njihove sposobnosti, povećala posvećenost organizaciji i doprinijelo rasterećenju samog lidera.

U toku trening seminara, in-house treninga i konsultacija, koje su nakon njih uslijedile, brojne ideje su pretočene u konkretne projekte. Konkretizovane su inicijative iz oblasti ekonomskog osnaživanja mladih Romkinja, rad sa roditelji-ma, priprema đece za pohađanje osnovne škole, priprema za vanredna polaganja, informatičko opismenjavanje učenika osnovnih i srednjih škola, rješavanje problema nedostatka romskih pomagača/ica u pojedinim sredinama, razvijanje romske radio emisije na lokalnom javnom servisu, obuka TV novinarstvo, kolažna radijska emisija o Romima i Egipćanima koja bi besplatno bila distribuirana radio stanicama u Crnoj Gori, monitoring izvještavanja medija o romskoj i egipćanskoj populaciji, povećanje informisanja i kapaciteta lokalnih službenika o ljudskim pravima i pravi-ma Roma, očuvanje i podsticanje kulturno- umjetničkog stvaralaštva Roma, povećanje znanja zvaničnog jezika kod mladih Roma i Egipćana deportovanih iz zemalja EU, pokretanje Romskog edukativno-kreativnog centra kao kancelarije za podršku lokalnim Romima, javni rad – čišćenje naselja u kojima žive Romi i briga o mladim Romima, unaprijeđenje higijenskih i uslova stanovanja i bezbjednosti u pojedinim naseljima u kojima živi romska ili egipćanska zajednica.

Mnoge od ovih inicijativa su već realizovane a neke od njih još uvijek čekaju šansu. Mnoge ideje su realizovane upravo i kroz razvijeno partnerstvo brojnim drugim organizacijama i agencijama, prije svega sa lokalnim biroima Zavoda za zapošljavanje, sa lokalnim samoupravama, agencijama Ujedinjenih nacija i FSR. Značajan broj iniciranih projekata smisao je dobio tek kroz pokretanje rada nacionalne NVO koalicije „Romski krug“ koja je postala vodeći suportni i resursni centar za sve zainteresovane romske i egipćanske organizacije.

UPRAVLJANJE U NEVLADINOM SEKTORU

Page 34: Monografija cijela za_monitor

34HUMANI KAPITAL

Behija Ramović, ženska aktivistkinja

Page 35: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL35

Behija Ramović (1976) iz Podgorice pozicionirala se na crnogorskoj javnoj sceni kao jedna od najpriznatijih romskih aktivistkinja, naročito nakon što je prošla OEBS-ov program „Razvoj romskih liderskih potencijala“, završila program obuke za „NVO menadžment“ i stekla bogato iskustvo u zajednici, radeći sa ženama i đecom. Posljednjih godina, posredstvom Fondacije za stipendiranje Roma (FSR), radi i kao asistentkinja u Osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“. Preśednica Ženske RAE mreže. Samohrana majka đevojčice Šejle.

Kako je biti samohrani roditelj u jednoj manjinskoj zajednici kao što je romska, ali i u Crnoj Gori uopšte?

- Samohrane majke nemaju odgovarajuću podršku države. Sistem socijalne zaštite mora biti efi kasniji i fokusiran, prije svega, na zaštitu interesa djece. Čini se kao da je državu lako prevariti. Dok se s jedne strane socijalna pomoć us-lovljava čak i starošću automobila korisnika, s druge, očevi mogu godinama da izbjegavaju plaćanje alimentacije. Oni čak i neće da se zaposle, da bi izbjegli svoje obaveze. Bez pretjerivanja - nije lako biti samohrana majka u crno-gorskom društvu, a naročito u izolovanoj grupi kao što je romska. Tradicionalno nasljeđe guši romsku zajednicu a pogotovo ženu. Ženska prava, u slučaju naše zajednice, gotovo da ne postoje. Tokom OEBS-ovih seminara o ljud-skim pravima, naučila sam da nijedna osoba ne može biti istinski slobodna i samostalna dok ne pruži otpor, nega-tivnim uticajima sopstvenog okruženja i zajednice. Koliko to budemo primjenjivali, toliko ćemo povećati šanse za bolju budućnost.

Moja misija je da doprinosim, koliko umijem i mogu, emancipaciji Romkinja. Moram priznati da sam i sama često suočena sa nedostatkom samopouzdanja. Bilo kako bilo, srećna sam, bez obzira na materijalne probleme s kojima se suočavam.

U kolikoj mjeri ste upoznati sa radom Fondacije za stipendiranje Roma, i kako ga Vi ocjenjujete?

- Od 2006. profesionalno sam vezana za FSR. Obavljala sam niz veoma zahtjevnih i odgovornih poslova. Činjenica da učestvujem i u njenom upravljanju, čini me dovoljno odgovornom ali i objektivnom da iznesem odgovarajući sud. FSR je za nas više od klasične nevladine organizacije. To je mnogo više od stipendije, školarine, i nekog novčanog dobitka. Ona je veoma često naše sklonište, izvor energije, motivacije i samopouzdanja. Štit od diskriminacije. Primjer da su promjene moguće, kako kod nas samih tako i u društvu kojem pripadamo.

Koliko su Vam OEBS-ovi programi pomogli, šta mislite o njima?

- Dugo sam prisutna u nevladinom sektoru. Romska ak-tivistkinja sam sa najdužim stažom u civilnom sektoru. Kompletan program OEBS-a bio je jako dobar. Prvo je sa nama rađeno kako bi izgradili sopstvene kapacitete i otkrili diskriminaciju u okruženju u kojem živimo. Kada smo stasali za misionarski posao u zajednici, slijedio je program NVO menadžment. Njegov cilj je bio povećanje kredibilnih organizacija i aktivista. Ovaj program je učinio da naša zajednica ima nekoliko veoma dobrih grupa. To su organizacije „Centar za romske incijative”, „Mladi Romi“, „Romsko vrijeme“, „Žensko srce“,. Kasnije je došlo do povezivanja svih naših organizacija u široku koaliciju „Romski krug“.

Značajan broj osoba koje su bile uključene u ove obuke, veoma su aktivni u Romskom savjetu u Crnoj Gori. Takođe, zahvaljujući izgrađenoj svijesti i kapacitetima, danas imamo Žensku romsku mrežu. Zahvaljujući podršci Misije OEBS-a u Crnoj Gori i radu Fondacije za stipendiranje Roma, posebno 2005. i 2006. godine, udareni su temelji romskog civilnog društva u Crnoj Gori.

Kakva je institucionalna podrška socijalnoj inkluziji romske i egipćanske zajednice?

- Na osnovu mog iskustva mogu reći da je u Crnoj Gori puno urađeno na planu integracije naše zajednice. Sjećam se otvorene diskriminacije, prisutne tokom sprovođenja popisa stanovništva 2003. godine. Nadam se da se to nikada više neće ponoviti. Mislim da je Crna Gora naučila da prihvata, uz sve ostale manjine, i romsku zajednicu. Naravno, sada imamo i razvijene sopstvene strukture, poput Romskog savjeta, koji će pružiti snažan otpor sva-kom pokušaju ozbiljne sistemske diskriminacije. Pored FSR mehanizama ključnu institucionalnu podršku integraciji pružila je Kancelarija za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore. Dodala bih da smo preko nje i podrške gospođe Nade Drobnjak zapravo zakoračili u crnogorski institucionalni okvir. Nakon toga i sama sam se našla pod podrškom Ministarstva rada i socijalnog staranja. Uvjerena sam da ću završetkom studija socijalnog rada biti dio sistema koji se time bavi. Takođe, ključna stvar je primjena Strate-gije za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori. Vlada je formirala i posebnu Komisiju koja prati primjenu rješenja iz Strategije i donosi odluke o fi nansiranju inkluz-ivnih programa. Zadovoljni smo što se u tom tijelu nalaze predstavnici romske zajednice. To govori o promjeni koja se desila u Crnoj Gori. Primjedbu imam na određene

FONDACIJA JE ZA NAS VIŠE OD ORGANIZACIJE

FSR je mnogo više od stipendije, školarine, i nekog novčanog dobitka. Ona je veoma često naše sklonište, izvor energije, motivacije i samopouzdanja. Štit od diskriminacije.

Page 36: Monografija cijela za_monitor

36HUMANI KAPITAL

međunarodne programe u Crnoj Gori i institucionalnu podršku koja se preko njih pruža sistemskim institucijama. Romska i egipćanska zajednica nemaju direktnu korist od njih. Nije lako utvrditi što je radna obaveza tih ljudi i da li se o nama brinu za dodatne honorare. Sve to otvara i priču o korupciji. Takođe, previše novca se troši na konferencije i honorare. Zato i podrška našem uključivanju i zapošljavanju nije odgovarajuća.

Godinama ste već terenski angažovani u romskim naseljima i školama. Predstavite nam vaš posao. Šta podrazumijeva posao asistentkinje?

- Posljednje dvije školske godine, posredstvom FSR, radim u osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“ kao asis-tentkinja. Posao mi je da razvijam i podstičem komunikaciju između roditelja i škole, njene uprave i nastavnika, poka-zujem interesovanje za tu djecu, pratim njihovu redovnost

i uspjeh u školi, redovno obavještavam roditelje o tome pokušavajući da ih više zainteresujem i uključim u proces obrazovanja. Takođe, aktivno učestvujem u spriječavanju napuštanja škole, tzv. drop out-a. To je naš ključni doprinos. Učestvujemo i u rješavanju određenih nesporazuma i kon-fl ikata. Jednom riječju činimo sve što je u našoj moći kako bi obrazovna politika i uloga škole bila jasnija i pristupačnija. Bez nas, obrazovanje romske i egipćanske djece ne bi imalo smisla.

Imam utisak da se postepeno povećava broj onih iz insti-tucija sistema koji nas u tome podržavaju. Otpor još uvijek pružaju oni koji kreiraju i sprovode romske programe bez neposrednog iskustva u radu sa našom zajednicom i bez bilo kakvih konsultacija sa romskim tijelima od autoriteta i civilnim društvom. To je neprihvatljivo. Korupcija i korum-pirani službenici moraju napustiti sistemske institucije, a prije svega Ministarstvo prosvjete i nauke.

Ramović

HUMANKAPITAL

Page 37: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL37

Novinarski program realizovan je u nekoliko faza – priprema za pohađanje novinarske obuke, informatička obuka, Novi-narska škola za početnike/ce Instituta za medije Crne Gore (IMCG) u Podgorici i praktična obuka i jačanje kapaciteta. Kompletan program trajao je gotovo godinu dana. Svi polaznici/ce programa pokazali su izuzetno požrtvovanje i trud. Dodatan izazov za redovno pohađanje programa predstavljala je činjenica da su neki od njih familijarni ljudi i da su tokom trajanja različitih obuka, u sklopu ovog programa, često boravili van stalnog mjesta prebivališta.

Školi novinarstva prijethodila je, takođe intenzivna, četvoromjesečna priprema koju su vodile profesorice gospođa Sanja Marjanović i gospođa Smilja Vukićević. Priprema je bila značajna zbog osposobljavanja budućih polaznika/ca novinarske obuke iz crnogorskog jezika i pismenosti, fi losofi je i sociologije, opšte informisanosti, obrazovanja i kulture. Časovi, održavani u sjedištu Fon-dacije za stipendiranje Roma, bili su značajni ne samo za pohađanje Škole novinarstva u IMCG već i za uspješan završetak maturskih ispita i kasnije pohađanje akadem-skih studija.

Novinarska škola je organizovana u cilju kreiranja prve generacije romskih i egipćanskih novinara/ki osposobljenih da svojim angažovanjem u crnogorskim medijima podrže proces socijalne inkluzije. Nastavni program prilagođen je i adaptiran konkretnoj korisničkoj grupi kako bi po-laznici/ce obuke ovladali praktičnim i teorijskim znanjima i vještinama neophodnim za kvalitetan početak novinarske karijere. Polaznici/ce su pohađali i uspješno završili Novi-narsku školu za početnike/ce u sklopu koje su prošli kroz nekoliko nastavnih cjelina – praktične i teorijske osnove novinarstva, osnove izvještavanja za štampu i osnove izvještavanja za radio.

Školom je rukovodio gospodin Dragoljub Duško Vuković, profesionalni novinar sa preko trideset godina iskust-va. IMCG je ovim povodom angažovao svoje vodeće predavače. To su, pored gospodina Vukovića, bili gospođa Milka Tadić Mijović i gospođa Snežana Burzan te gospoda Vojislav Raonić, Vladan Mićunović, Ilija Despotović i drugi. Obuka započeta septembra 2005. završena je januara 2006. godine. Podrazumijevala je jako intenzivan rad, svakog radnog dana, po nekoliko sati.

Tokom trajanja cjelokupnog programa nije registrovan nijedan slučaj napuštanja što je posebno zasluga Fondacije za stipendiranje Roma (FSR) koja je vršila administrativne i poslove koordinacije na ovom programu, edukativne i logističke aktivnosti u cilju podizanja kapaciteta romskih i egipćanskih novinara/ki o čemu će u nastavku biti više riječi.

Nakon obuke uslijedila je praksa u nacionalnom medijs-kom servisu Radio Crne Gore i lokalnim javnim servisima – Radio Bar, Radio i televizija (RTV) Nikšić, Radio Herceg

Novi i Radio Ulcinj. Angažovani su mentori/ke koji su za-uzimali uredničke pozicije u servisima u kojima su romski i egipćanski novinari/ke realizovali praksu. To su, između ostalih, bili g. Suljo Mustafi ć, tada glavni i odgovorni urednik Radio Bara, gospođa Dragana Zečević, glavna i odgovorna urednica Radio Herceg Novi, gospođa Lidija Džaković, urednica u RTV Nikšić i gospodin Miloš Leković, urednik u Radiju Crne Gore.

Razvijen je i sistem monitoringa rada mentora/ki. Kontakt sa njima bio je svakodnevan – putem telefona, e-maila i prilikom terenskih pośeta, zajedno sa osobljem Misije OEBS-a. Na postavljeni način pratila se realizacija programa i efi kasno doprinosilo rješavanju problema i prepoznatih potreba. Od mentora/ki zahtijevalo se da što više angažuju stipendiste/kinje, podstiču njihov timski rad, snažnije ih uključe u rad redakcije kako bi bili bolje prihvaćen kao i da blagovremeno ukazuju na njihove nedostatke posebno u pogledu stručnosti, obrazovanja, ponašanja i međuljudskih odnosa, odnosa prema poslu. Na temelju tih saznanja organizovani su individualni i grupni sastanci sa stipendistima/kinjama kao i programi dodatne obuke i usavršavanja.

Komunikacija sa polaznicima/ama programa takođe je bila djelotvorna - prilikom pośeta servisima u kojima su obavljali praksu, na periodičnim tematskim sastancima, in-house treninzima i konsultacijama organizovanih u sjedištu FSR. Sve u cilju podizanja njihovih novinarskih vještina, znanja i standarda. Praktično su radili na primjerima

NOVINARSKI PROGRAM

Page 38: Monografija cijela za_monitor

38HUMANI KAPITAL

novih propisa o bezbijednosti saobraćaja, slobodama i pravima manjinama i slobodnom pristupu informacijama. Jedna od konsultacija bila je posvećena, uz organizovanje simulacije, pripremi i izvještavanju sa konferencije za no-vinare. Dodatne edukacije realizovane tokom trajanja prakse pomogle su da stipendisti/kinje posebno dođu do izražaja na pojedinim konferencijama za štampu. Više crnogorskih elektronskih i štampanih medija, agencija kao i Biro za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore prenijeli su premijerove odgovore na pitanja koje su postavili FSR stipendisti/kinje.

Monitoring rada i stručno usavršavanje novinara/ki real-izovan je kroz saradnju sa Centrom za razvoj nevladinih organizacija i njegovim Trenerskim timom, Grupom za praćenje medijskih reformi u Crnoj Gori i uglednim no-vinarima angažovanim u redakcijama nezavisnih medija “Vijesti” i “Monitor”. Angažovani trener i konsultant po ovom pitanju je bio gospodin Vladan Žugić, novinar i urednik u ND „Vijesti“. Organizovane su i studijske pośete navedenim medijima kao i redakciji „Radio Slobodna Evropa“.

FSR ipak nije u potpunosti zadovoljna odnosom svih javnih servisa prema stipendistima/kinjama iz ovog programa. Nakon isteka perioda prakse i plaćenog angažovanja mentora/ki u najvećem broju medija je obustavljen njihov angažman. Izuzetak je Radio Crne Gore i urednik g. Miloš Leković, danas u penziji. Drugi mediji, iako lokalni javni ser-visi, sa posebnom zakonskom obavezom prema etničkim manjinama, interesovanje prema Romima i Egipćanima su obustavili ubrzo nakon prestanka programa.

Svim polaznicima/ama novinarskog programa kupljena je savremena oprema koja im je omogućila samostalan rad. Namjera je bila da se ne opterećuju ionako oskudni resursi medija u kojima su imali praksu i radno angažovanje. Oprema je podrazumijevala diktafonom i laptop računar. Na osnovu ranijih obuka, računarski kurs i Novinarsa škola u IMCG, stipendisti/kinje su bili osposobljeni za savjesno rukovanje i korišćenje opreme. Laptovi su omogućili no-vinarima da samostalno vrše obradu teksta, pripremu priloga, koriste Internet, elektonsku poštu, pristupaju pretraživačima, bazama podataka, sajtovima institucija i medija. Takođe odgovarajući softver im je omogućio rad na obradi snimljenih audio priloga i čak potpuno samo-stalnu pripremu i montažu radijske emisije koja se kao gotovi proizvod narezivala na CD i dostavljala uredniku i tehničkoj realizaciji na emitovanje.

FSR je posebnom odlukom, nakon završenog novinarskog programa, kompletnu zaduženu opremu svim novinarima/kama ustupila na trajno korišćenje.

Televizija Crne Gore je aprila 2009. pokrenula programske sadržaje na romskom jeziku. Povodom Svjetskog Dana Roma te godine je emitovan prilog o romskom jeziku u centralnom dnevniku. Polaznik novinarske obuke Senad Sejdović danas je angažovan u toj medijskoj kući. Tim rješenjima prijethodile su konsulatacije sa FSR. Takođe ne-zavisni neđeljnik „Monitor” pokrenuo je program stažiranja i jačanja kapaciteta, u redakciji, zainteresovanih polaznika/ca ovog FSR programa.

Novinarski program

Page 39: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL39

Page 40: Monografija cijela za_monitor

40HUMANI KAPITAL

U Podgorici, 18. maja 2006. godine, u sjedištu Fondacije za stipendiranje Roma (FSR) održana je osnivačka udruženja »Romski novinari Crne Gore« (RNCG).

Novinarsku asocijaciju RNCG osnovala su lica romske i egipćanske nacionalnosti koja su učestovovala u programu „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“ u orga-nizaciji Organizacije za evropsku saradanju i bezbjednost (OEBS) a pod pokroviteljstvom Vlade Kraljevine Holandije.

Osnivači novinarske asocijacije su stipendisti/kinje Fon-dacije za stipendirtanje Roma: Muhamed Uković, Bil-jana Alković, Jasmina Ivanović, Mehmet Beriša, Senad Sejdović, Maksut Beriša i Darko Sejdović. Oni su završili četvoromjesečnu Novinarsku školu Instituta za medije Crne Gore, tromjesečnu praksu u Radiju Crne Gore i lokalnim javnim servisima Radio Bar, Radio Herceg Novi, Radio Ulcinj i RTV Nikšić. Takođe pohađali su i niz dodatnih edukacija i specijalističkih obuka koje su vodili vodeći crnogorski novinari i medijski stručnjaci. Takođe dodijeljena im je savremena oprema potrebna za efi kasan i samostalan rad – laptop i diktafoni. Članovi RNCG uspješno su završili obuku „Mediji i manjine“ u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer i Akademije Deutsche Welle.

RNCG je nezavisno udruženje svih zainteresovanih lica, prije svega iz romske i egipćanske zajednice, koja se na području Crne Gore bave novinarstvom. Doprinosi zaštiti prava i sloboda novinara, njegovanju standarda, brine o statusu i uslovima rada romskih i egipćanskih novinara/ki, podstiče saradnju među njima doprinoseći i njihovom pro-fesionalnom razvoju. Poseban cilj ove novinarske asocijacije jeste povećanje medijske vidljivosti romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori kroz povećanje angažovanja lica iz ovih zajednica kao i priloga i emisija u štampanim i elektonskim medijima, posebno na javnim servisima.

Za prvog preśednika Udruženja izabran je tadašnji saradnik Radija Crne Gore Maksut Beriša. U prvi sastav Upravnog odbora izabrani su: Muhamed Ukovic, član Redakcije magazina »Inkluzija«, Jasmina Ivanović, tadašnja saradnica RTV Nikšić i Aleksandra Lekić, tada pomoćnica direktora FSR. Za prvu preśednicu Novinarskog Vijeća časti izabrana je Biljana Alković, tadašnja saradnica Radio Bara dok je za preśednika Skupštine izabran Senad Sejdović, novinar Radio i televizije Crne Gore. U udruženju RNCG kreirano je nekoliko važnih programa koji još uvijek čekaju svoju šansu: »Romi i Egipćani u crno-gorskoj štampi“ (kreiranje lako pretražive digitalne arhivsko-medijske dokumentacije izvoda iz domaćih medija koji prate položaj Roma i Egipćana i realizaciju odgovarajućih prava i politika), „Romsko-egipćanska kolažna emisija” (produkcija radijske emisije kolažnog tipa koja će se bes-platno dostavljati na emitovanje javnim i privatnim radio stanicama) i ”Obuka za TV novinarstvo”.

Autor zaštitnog znaka RNCG je inžinjer arhitekture i poznati dizajner gospodin Srđan Marlović. On je inače i autor grba i zastave Glavnog grada Crne Gore.

SPREMNO ČEKAJU SVOJU ŠANSU

Page 41: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL41

Foto D.. Miljanić

Senad Sejdović, novinar Radio i Televizije Crne Gore

Page 42: Monografija cijela za_monitor

42HUMANI KAPITAL

Novinar Senad Sejdović (1975), koji je završio osnovnu i sred-nju školu u Podgorici, danas sa suprugom Zanom i sinovima Kristijanom i Denisom živi u glavnom gradu Crne Gore.

Bio je polaznik programa „Jačanje romskih liderskih poten-cijala“ i „Upravljanje u nevladinim organizacijma “, nakon čega je, posredstvom Misije OEBS-a, a kao stipendista FSR, završio Novinarsku školu u Institutu za medije Crne Gore. Nakon završene prakse na nacionalnom radiju pokrenuo je 2006. godine emisiju o Romima koju i danas uspješno uređuje. Od aprila 2009. saradnik je i Televizije Crne Gore. Osnivač je i član udruženja „Romski novinari Crne Gore“, i član redakcije magazina „Inkluzija“. Dobitnik je nagrade na Drugom festivalu radijskog stvaralaštva Crne Gore za prilog „Vječiti putnici“. Nagrađen je zbog ostvarenja na polju žurnalistike od strane Romskog Savjeta u Crnoj Gori. U Fondaciji za stipendiranje Roma, aktivistički i profesionalno, prisutan je od njenog osniv-anja, i to radeći poslove istraživača, konsultanta, koordinatora stučnih obuka, koordinatora Tima asistenata pomagača u obrazovanju odraslih i člana Nacionalnog DecadeWatch tima za Crnu Goru. Posredstvom FSR radno je angažovan i u O.Š. „Božidar Vuković-Podgoričanin“ kao asistent-pomagač u osnovnom obrazovanju romske i egipćanske đece. Aktivno je sudjelovao u formiranju niza strateških dokumenata i izvještaja za potrebe Romskog obrazovnog fonda (REF) i Evropskog centra za prava Roma (ERRC). Član je Romskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori.

Vi ste među rijetkim Romima u Crnoj Gori koji je prije osnivanja Fondacije za stipendiranje Roma završio srednju školu. Zašto je Vaš slučaj izuzetak u romskoj zajednici i koliko je važna uloga familije u obrazovanju?

- U mojoj porodici svi su se školovali shodno mogućnostima. Problem je što je nas, mislim na domaće Rome, ekonomska migracija odvela u zapadnu Evropu, a pretežno su iz svake familije najmlađi ostajali da brinu o roditeljima. Porodica me je uvijek podržavala u školovanju. Kao najmlađi, imao sam bolju ekonomsku situaciju i bolje mogućnosti za

učenje. Zbog materijalne situacije u kojoj smo se našli, braća su morala da rade. To je u bitnoj mjeri uticalo na moje dalje školovanje. Izuzetak sam samo po tome što nijesam migrirao na Zapad kao što je to uradilo 80 odsto mojih vršnjaka. Ali, najvažnija činjenica je da me je familija ohrabrivala na dalje obrazovanje. To i danas čini. Kriti-kuju me jer ne upisujem fakultet. Ipak, vaspitali su me da preuzimam odgovornost za svoje postupke, tako da ne mogu da dozvolim da mi neko drugi izdržava porodicu dok ja studiram.

Podsjetimo se seminara u Baru 2004. i 2005 .godine na kojima ste se po prvi put susreli sa temama kao što su „Inkluzija“, „Ljudska prava“, „Zabrana diskrimi-nacije“, a koji su nekoliko godina kasnije ustvari postali Vaš životni izbor.

- Inkluzija kao termin nije mi bio poznat. Ljudska prava jesu i to ona uskraćena najviše, a Zabrana diskriminacije... pa drugi dio ove fraze mi je poznat od samog rođenja. Smatram da mi ovo nije životni izbor.

Koliko su seminari u Baru, inače organizovani od strane OEBS-a, istinski doprinijeli jačanju kapaciteta tada selektovane grupe romkih i egipćanskih polaznika? Pokušajte dati neku komparaciju.

- Jedan je iz te grupe završio fakultet, trenutno je pripravnik na mjestu savjetnika u Ministarstvu za ljudska i manjinska. Ja sam profesionalac u NVO sektoru I honorarni romski novinar. Imamo još par profesionalaca u NVO sektoru i četvoro koji još studiraju. Seminari su bili jako svrsishodni. Kod nekih, da ne kažem svih, su probudili talente za koje nijesu ni znali da posjeduju. Inače, lidera u ovoj populaciji, trenutno ne vidim. Iskreno, prije seminara nijesam znao razliku između Egipćana i Roma, znao sam samo da me Romi, porijeklom sa Kosova, ne razumiju kada pričam romski i da me ne “podnose” jer sam “čergar”. To me nije pogađalo. Znam da sam se jednom prilikom zapitao da li stvarno ima ovoliko Roma u Crnoj Gori koliko ovi ljudi pričaju da ima. Sada i ja to pričam, ali nijesam ni ja siguran.

Nakon prvih treninga uslijedila je ozbiljna obuka za zanimanje novinara na Institutu za medije Crne Gore. Kažite nam više o tome?

- Prvih dana treninga smo bili pod takvom opsadom iluzija da ćemo imati sređene živote i sve uslove da budemo novinari bilo kog medija koji poželimo, samo da uspješno završimo specijalnu školu za romske novinare. Sve u svemu, lijepo je sjetiti se entuzijazma i onog osjećaja kada si prvi u nečemu.

DISKRIMINACIJA KAO ŽIVOTNI SAPUTNIK

Većina ne shvata - da nije bilo stipendiranja i Fondacije, ne bi bilo ni ovolikog broja Roma koji se obrazuju

Sejdović

Page 43: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL43 HUMAN KAPITAL43

Sjećate li se neke lijepe anegdote ili interesantne priče iz perioda za osposobljavanje novinara ili sa programa jačanja kapaciteta?

- Stotinu njih. Izdvojio bih izjavu jednog kolege, koji se obratio trenerima riječima: “Stvarno ne znam šta da mislim o ovome, doveli ste nas u fi ni hotel, najeli, napili, imamo i dnevnice za ovo, samo se pitam kada ćete nas bačiti u kreč...”

Da li ste prije par godina pretpostavljali i znali da ćete jednog dana postati saradnik-novinar Radija, a potom i Televizije Crne Gore? Koliko to Vama znači?

- Puno! Volio bih da sve kolege shvate značaj ovog što smo postigli. Sjećam se kada sam radio na građevini kao limar. Nijesam ni sanjao da ću raditi slične poslove kao danas i da ću nekim svojim vrlinama postići značajan uspjeh za sebe, za svoju porodicu i svoju populaciju. I sada se često zapitam koliko će sve ovo da potraje. Najteže je što me još uvijek ne gledaju kao novinara, već kao romskog novinara.

U javnosti ste prepoznati kao jedan od najuspješnijih ranijih stipendista Fondacije za stipendiranje Roma. Danas ste i njen službenik. Kakva je Vaša ocjena o efektima rada FSR?

- Fondacija je sa mnom od samog početka mog socijalnog angažmana. U Fondaciji sam bio angažovan na sređivanju prvih kancelarija prije njenog otvaranja, i do danas sam sa njom povezan, ili kao krajnji korisnik ili kao zapošljeni. Stipendije su sastavni dio školovanja svakog studenta ili srednjoškolca. Većina ne shvata - da nije bilo ovog pro-grama i Fondacije, ne bi bilo ni stipendija za Rome a samim tim ni ovolikog broja Roma koji se obrazuju

Kako ocjenjujete kvalitet medija u Crnoj Gori sa aspekta njihove pristupačnosti romskoj i egipćanskoj zajednici?

- Sa aspekta pristupačnosti uglavnom zadovoljava. Kvalitet je još uvijek diskutabilan. I dalje se prikazuju neprimjerene scene za ovu populaciju. Najoštrije osuđujem par emi-tovanih emisija i fi lmova. Neke od njih je čak fi nansiralo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Iz “romskog budžeta” je fi nansiran projekat organizacije “Republika Zabjelo” koja je snimila fi lm gdje su dvoje maloljetnika bukvalno isprovocirani da se fi zički obračunaju između sebe.

Koji sadržaji po Vama nedostaju kada je riječ o inform-isanju romske-egipćanske zajednice?

- Nezavisna produkcija, dokumentarci, sadržaji gdje će se osobe iz ove populacije prepoznati i gdje će dobiti jasnu poruku šta i kako dalje.

Koja je Vaša poruka urednicima medija u Crnoj Gori, u tom pogledu?

- Da se , na javnim servisima, formiraju romske redakcije kao i da se stvore podsticajni uslovi za pokretanje nezavis-nog medija na romskom jeziku. Takođe, poručio bih da ne prikazuju ovu populaciju u neprikladnim uslovima. Slike iz kampova, na koje smo svi navikli, treba da se koriste samo kada ima povoda za to, a ne da postanu sinonim za Rome. Jesmo postali roba sa kojom se manipuliše, ali i mi imamo dostojanstvo.

Sejdović

Page 44: Monografija cijela za_monitor

44HUMANI KAPITAL

Muhamed Uković, potpredśednik Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana u Crnoj Gori

Page 45: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL45

Jedan ste od vodećih egipćanskih lidera u Crnoj Gori. Kažite nam koliko je za egipćansku zajednicu značajan rad FSR?

- Iskreno, tužan sam i razočaran slabim odzivom egipćanskih srednjoškolaca. Na sreću, postoje i pozitivni primjeri, te neki učenici, na najbolji način, koriste mogućnosti koje im Fondacija pruža. Nadam se da će upravo oni biti nosioci afi rmativnog procesa formiranja egipćanskog naciona-lnog identiteta u Crnoj Gori. Takođe, nadam se da se neće dešavati ono što je inače dio svakodnevice – da se, kada pojedinac pripadnik etničke manjine postane ekonomski samostalan, otrgne od svoje zajednice i počne poistovjećivati sa drugom, većinskom, a sve u cilju bržeg ostvarivanja svojih ambicija i interesa.

Bili ste polaznik programa „Jačanje romskih lid-erskih potencijala u Crnoj Gori“ koji je sprovodila Misija OEBS-a. U sklopu istog pohađali ste sadržaje jačanja individualnih kapaciteta kao i obuku „NVO menadžment“. Koliko je to pomoglo Vašem današnjem radu i aktivizmu?

- Neću pretjerati ako kažem da je individualni napredak polaznika tog programa ogroman. Prije obuke, usuđujem se da kažem, mnogi od nas nijesu bili upoznati sa zakonom zagarantovanim pravima, niti sa konvencijama o ljudskim pravima. Čak sumnjam da je neko od polaznika prije 2003. godine pročitao Ustav zemlje u kojoj živi. Manje-više, svi smo imali nevjerovatnu tremu, a bilo je očigledno i da nam nedostaje samopouzdanje. Danas je situacija sasvim drugačija, napredak je ogroman. Ipak, ne smijemo se zavaravati i precjeniti se. Moramo da učimo i dalje. Pred nama je još mnogo, mnogo problema.

Kao FSR stipendista pohađali ste i uspješno završili Novinarsku školu na Institutu za medije. Kažite nam više o toj obuci i njenim efektima.

- Završio sam srednju školu IV stepen turističkog smjera, ali, nažalost, bez ikakve koristi. Kada je u pitanju Novinar-ska škola, moram istaći da su sa polaznicima radili divni instruktori, predavači i konsultanti. Ako bi me pitali što ja to najbolje znam danas da radim, bez razmišljanja bih odgovorio - novinarstvo. Kao član Savjeta često pišem

sapštenja i izjave za štampu. Reakcije onih koji pročitaju tekst u novinama su uglavnom pozitivne. A pošto tek-stovi prije nego što pođu u štampu prođu i redakcijsku odnosno uredničku korekturu, moram da primjetim da do sada nijesam primijetio veća odstupanja u odnosu na materijal koji sam ja pripremio, što je dokaz da smo nešto ipak naučili. Ipak, na žalost, većina populacije kojoj pripadam i dalje je bez radnog angažmana i to je jedina moja zamjerka u realizaciji ovog projekta.

Urednik ste Internet egipćankog radija, član redakcije magazina „Inkluzija“ i saradnik nekoliko nezavisnih medija. Predstavite nam rad Vaše radio stanice.

- Drago mi je da imate ove informacije, to je dokaz da moj trud nije ostao nezapažen. Svakako da sam ponosan na ono što sam do sada radio. Uvijek sam se trudio da svoj zadatak profesionalno odradim. Najbolje što mogu. Web-portal www.glas-egipcana.tk ima za cilj prezent-aciju argumenata i pisanih dokumenata, koji potvrđuju Egipćane kao posebnu nacionalnu zajednicu u Crnoj Gori. Materijal je ponuđen na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku. Činjenica je da su Egipćani u Crnoj Gori već desetinama vjekova. U Ulcinju nas smatraju sta-rosjediocima. Usljed sedentranog načina života, izgubili smo sve karakteristike svog nacionalnog bića, ali, na svu sreću, nijesmo izgubili svijest o nacionalnom identitetu. Ovaj sajt ima za cilj afi rmaciju kulturnog i nacionalnog identiteta Egipćana u Crnoj Gori. Nažalost, on je još uvijek u eksperimentalnoj fazi, ali zaživjeće sigurno, jer bi bio grijeh prepustiti kolektivnu memoriju zaboravu. Svjestan sam da ja neću završiti započetu misiju, ali sam isto tako siguran da će to buduće generacije privesti kraju, samo treba istrajati.

Potpredśednik ste Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Kompetentni ste, sa te pozicije, da date ocjenu dosadašnjeg napretka i progresa države Crne Gore.

- Želim da budem iskren u potpunosti. Sloboda kritičke misli još uvijek ne postoji u Crnoj Gori, a naročito ne kada su u pitanju Egipćani i Romi. Sve to nekako radimo stidljivo, uz mnogo opreza, da se ne zamjerimo institucijama sistema. Crna Gora je relativno mlada država i njene institucije se

MI SMO DRUGI LJUDI

Potpredśednik nacionalnog Savjeta Roma i Egipćana Muhamed Uković jedan je od lidera te populacije u Crnoj Gori. Kao vođa manjinskog naroda, on je prošao obuku programa „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“, u okviru koga se upoznao sa sadržajima osmišljenim za jačanje individualnih kapaciteta i NVO aktivizam.

Kao stipendista Fondacije za stipendiranje Roma, uspješno je završio Novinarsku školu na Institutu za medije Crne Gore. Novi-narstvo smatra profesijom u kojoj se idealno snalazi. Uz podršku FSR položio stručni ispit za rad u državnim organima.

Urednik je Internet egipćankog radija, član redakcije magazina „Inkluzija“ i saradnik nekoliko nezavisnih medija. Trudi se da svaki svoj zadatak odradi profesionalno i najbolje što može.

Page 46: Monografija cijela za_monitor

46HUMANI KAPITAL

još izgrađuju. To znači da ima propusta, a institucije su razvojni temelji svakog društva. Ako one nijesu stabilne i funkcionalne onda je to loš signal za njene građane, a naročito za manjine, jer su one najranjivije, naročito etničke zajednice poput Egipćana i Roma. Jedan od problema koji se svakodnevno potvrđuje je neadekvatna implementacija zakona u praksi. Nije dovoljno demokratiju imati u ustima i usvajati reformske zakone ako se oni ne primjenuju u praksi. To je pravilo. Mislim da smo kao društvo pomalo tradicionalni i na reforme ne gledamo baš blagonaklono. Neophodno je promijeniti svijest ljudi da je različitost kultura i civilizacija bogatstvo, a ne predmet razdvajanja i stvaranja nekih vještačkih barijera. Ne treba zanemariti napore Vlade Crne Gore koje preduzima u cilju integracije Egipćana i Roma u crnogorsko društvo. Ipak, smatram da je to još uvijek nedovoljno. Neophodno je, prije svega, djelotvorno učešće Egipćana i Roma, kao i ostalih za-jednica, u institucijama sistema. Novi Ustav Crne Gore kroz član 79. nalaže srazmjernu zastupljenost manjina u institucijama sistema i kompletnom javnom životu. Zakon o izboru odbornika i poslanika, koji je trenutno na ekspertizi kod Venecijanske komisije, treba da predvidi model autentičnog predstavljanja manjina u državnom parlamentu i lokalnim skupštinama kroz model zagaran-tovanih mandata. Smatram da je nerealno postavljati neki cenzus od 1% imajući u vidu da postoje manjine koje u strukturi stanovništva učestvuju sa 10 ili 13%, a Romi sa zvaničnih 0,50%. Podaci kojima trenutno zvanično raspolaže država Crna Gora nijesu pouzdani i na njima se

bar u slučaju Egipćana i Roma ne smije i ne mogu kreirati rješenja o autentičnom predstavljanju. Posljednja operacija državnog Zavoda za statistiku pokazuje da je domicilnih Egipćana i Roma u Crnoj Gori iznad 1%. Zašto se onda i za nas ne ponudi rješenje koje se garantuje drugim man-jinama, slične brojnosti, poput hrvatske. Da li to znači da imamo manjine i manjine drugog reda i manje važnosti. Pristalica sam koncepta da probleme Egipćama i Roma treba rješavati posebno, sa posebnim senzibilitetom i uvažavanjem objektivnih okolnosti u kojima se ove manjin-ske zajednice nalaze. Problemi Egipćana i Roma su daleko kompleksniji nego što je to slučaj sa ostalim manjinama.

Konačno, Vaša poruka mladim Egipćanima u Crnoj Gori ali i onima, koji u ime njih, donose odluke?

- Obrazovanje je ključ uspjeha a etnička mimikrija je znak slabosti i nesigurnosti. Glavu gore, nema potrebe da se poistovjećujemo sa drugim zajednicama, koji nas prih-vataju samo za vrijeme izbora, a onda nas doživljavaju kao strano tijelo. Budite to što jeste, ali nastojte da prije svega budete ljudi, moralni, karakterni, časni, pošteni i tol-erantni. Upoznajte svoja prava da bi ste ih ostvarili. Radite svakodnevno na svom ličnom usavršavanju, jer je to jedini način da nas prihvate kao ravnopravne subjekte. Budite ponosni na svoje porijeklo jer pripadamo prvoj civilizaciji koju svijet poznaje. Uostalom, svi smo mi ljudska bića i svi pripadamo ljudskom rodu i svima nama su zajednički preci Adam i Eva ili Adem i Havaja.

Uković

Page 47: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL47

Foto Damir Murseljević

Page 48: Monografija cijela za_monitor

48HUMANI KAPITAL

Od septembra 2008. Fondacija za stipendiranje Roma (FSR), zahvaljujući podršci Kancelarije Visokog komes-arijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) u Crnoj Gori, realizuje stipendijski program u osnovnim školama.

U školskoj 2008/09 i školskoj 2009/10 godini program je bio dostupan samo za đecu romske izbjeglice iz kampova na Koniku, u Podgorici.

Stipendijski program za osnovnu školu podrazumijeva: obezbjeđivanje mjesečnih stipendija u toku nastavne go-dine (u navedenim školskim godinama mjesečna stipendija je iznosila 60 eura), nabavka kompletnog školskog pribora i udžbenika, monitoring pohađanja nastave i ostvarenog uspjeha u toku školske godine, organizovanje dodatne nastave i mentorske podrške, održavanje motivacionih sastanaka i radionica sa roditeljima i javno zastupanje prema školskim vlastima i Ministarstvu prosvjete i nauke.

Ciljevi stipendijskog programa u osnovnoj školi su poboljšanje socijalne inkluzije romske đece, spriječavanje napuštanja škole, unaprijeđenje kvaliteta nastave, posti-zanje što boljeg uspjeha i povećanje broja romske đece koja završavaju osnovnoškolsko obrazovanje. Jedan od najmlađih FSR stipendijskih programa pokazuje da se razvijanjem intenzivnih partnerstava svih odgovornih aktera u obrazovnom procesu mogu značajno poboljšati rezultati u obrazovanju romske đece i doprinijeti njihovoj potpunijoj socijalnoj inkluziji u crnogorsko društvo.

Putem periodičnih Partnerskih foruma sve relevatne struk-ture u zemlji, posebno Ministarstvo prosvjete i nauke i Na-cionalni koordinator „Dekada ukljičivanja Roma“, redovno se informišu o toku, izazovima i uspjesima osnovnoškolskog stipendijskog programa.

STIPENDIJSKI PROGRAMI – OSNOVNA ŠKOLA

Page 49: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL49

Kancelarija Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) u Crnoj Gori posredstvom Fondacije za stipendiranje Roma – Instituta socijalne inkluzije (FSR) u školskoj 2008/09 godini realizovala je zajednički pilot stipendijski projekat »Obrazovna podrška za đecu rom-ske izbjeglice iz kampova na Koniku“ koji je zbog svojih značajnih efekata nastavljen i u školskoj 2009/10.

Na početku školske godine, u septembru 2008. god., UN-HCR i FSR su počeli sa pilot-projektom sa ciljem da reaguju na visoku stopu odustajanja od daljeg školovanja među đecom izbjeglicama - Romima, Aškalijama i Egipćanima (RAE) nastanjenima u kampovima Konik u Podgorici. Od 1,500 RAE izbjeglica koji tu žive, oko 40% su đeca školskog uzrasta, od čega je njih 220 pohađalo četvorogodišnju osnovnu školu u kampu. Najveće odustajanje od daljeg školovanja se dešavalo tokom prelaska iz područnog odjeljenja ove četvorogodišnje škole, u sljedeći razred matične škole „Božidar Vuković Podgoričanin“.

Glavne aktivnosti projekta su bile fokusirane na obezbjeđivanje mjesečnih stipendija u toku nastavne godine, nabavku školskog pribora i udžbenika, praćenje redovnosti pohađanja nastave i uspjeha koji se postiže, organizovanje dodatne nastave i mentorske podrške, održavanje motivacionih sastanaka sa roditeljima i javno zastupanje prava đece prema školskim vlastima i resornom Ministartstvu.

Ključni izazovi pri realizaciji programa su bili što đeca nijesu vladala crnogorskim jezikom kao i nizak nivo znanja stečenog u prijethodnom školovanju koji je onemogućavao normalno praćenje nastave i ostvarivanje boljeg uspjeha u školi. Pokazalo se da evidentno težak materijalni položaj pojedinh familija nije bio relevantan za tok ovog projekta ali jeste nepismenost i neobrazovnost roditelja u smislu pružanja pomoći đeci u učenju.

U školskoj 2007/08 godini šesti razred, u predmetnoj školi, pohađalo je 15 đece iz kampova na Koniku od čega je njih 12 napuštilo školu tokom nastavne godine. Preostala 3 učenika, upućena na popravni ispit, nijesu sa uspjehom završili razred.

U školskoj 2008/09. godini, u kojoj je i implementiran sti-pendijski program UNHCR i FSR za 15 učenika, prvi razred je upisalo ukupno 28 RAE đece iz kampova na Koniku. Tokom prvog mjeseca školu je napuštilo pet đevojčica (koje nijesu bile pokrivene stipendijskim programom), dok su još tri učenika školu napuštila tokom godine, od čega jedan zbog odlaska u treću zemlju. Razred je obnovilo 10 učenika/ca. Preostalih 10 učenika/ca školsku godinu završili su uspješno. Ova činjenica potvrđuje smisao implemen-tacije stipendijskog programa i zapošljavanja asistentske kadrovske podrške.

Ključni efekti ovog projekta su: značajno smanjenje drop – out efekta đece koja su bila obuhvaćena ovim projektom (svega dvoje od njih 15), povećana redovnost pohađanja nastave, bolji uspjeh đece u odnosu na ranije školske go-dine (prošle godine niko nije završio razred ove godine njih 10), obezbijeđeni udžbenici i školski pribor, unaprijeđena komunikacija sa roditeljima i njihova zainteresovanost za školu, identifi kovani problemi u obrazovanju romske đece, dodatno razvijen i testiran mehanizam tzv. romskih asistenata – pomagača kao i sami stipendijski program koji se pokazuje prilično djelotvornim.

UNHCR i FSR su i u školskoj 2009/10 godini nastavili sa realizacijom sličnih aktivnosti podržavajući oko 15 selek-tovanih učenika/ca VI i VII razreda osnovne škole »Božidar Vuković Podgoričanin«. Registrovano napuštanje škole (drop-out) je na nivou prošlogodišnjeg što znači da je program nastavio konsolidovanje broja romskih učenika/ca u školi. Takođe, i uspjeh učenika/ca je nešto bolji nego prošle godine.

Uz punu podršku i saradnju škole, roditelja, organizacija civilnog društva i Ministarstva prosvjete i nauke čini se da se može puno učinjeti u eliminsanju negativnih trendova u obrazovanju romske i egipćanske đece.

Od izuzetnog je značaja da stipendijski program za os-novne škole bude oslobođen prećerane zavisnosti od stranih donacija i da ga, nakon nekoliko godina uspješnog testiranja, u potpunosti preuzme država Crna Gora.

„OBRAZOVNA PODRŠKA ZA ĐECU ROMSKE IZBJEGLICE IZ KAMPOVA NA KONIKU“

Page 50: Monografija cijela za_monitor

50HUMANI KAPITAL

Page 51: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL51

Onovna škola »Božidar Vuković« jedan je od strateških partnera Fondacije za stipendiranje Roma (FSR). Puna pažnja ovoj ustanovi posvećuje se kroz nekoliko FSR pro-grama – stipendije, obrazovanje odraslih, javno zastupanje i jačanje kapaciteta.

Na inicijativu FSR ova osnovna škola se pridružila nacio-nalnoj mreži realizatora obrazovanja odraslih. Centar za sručno obrazovanje (CSO) i FSR pružile su ključni doprinos osposobljavanju ove škole za provajderske poslove u vezi sa implementacijom zvaničnog programa funkcio-nalnog opismenjavanja stanovništva. Obezbijđene su odgovarajuće obuke nastavnog osoblja i uprave škole za rad u obrazovanja odraslih i sa marginalizovanim grupama.

Kroz projekat „Integracija i podrška manjinskim grupama na jugoistočnom Balkanu“ koji u Crnoj Gori sprovodi italijanska organizacija COSV posredstvom Fondacije za stipendiranje Roma – Instituta socijalne inkluzije značajno su unaprijeđeni programski, organizacioni i tehnički ka-paciteti osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“.

FSR je organizovala i u potpunosti fi nansirala nekoliko obuka iz funkcionalnog opismenjavanja i obezbijedi-

la potrebno dodatno osoblje – tehničku podršku kroz zapošljavanje saradnika/ca socijalne inkluzije. Takođe u ovoj školi je organizovan i fi nansiran rad dramske, muzičko-folklorne i kulturološke radionice. FSR je među rijetkim domaćim organizacijama koja je ovoj školi stavila na raspolaganje značajna fi nansijska sred-stva kroz neposredno fi nansiranje programa obrazovanja odraslih. Takođe FSR je podržala infrastrukturno ulaganje, defi nisano od same škole. U školskoj 2009/10 fi nansirana je ugradnja audio sistema/ozvučenja u kompletnoj školi kao i nabavka četiri savremena računara. Zahvaljujući sistemu ozvučenja, kroz rad odgovarajućih sekcija, razvijeni su posebni programi i emisije koji samostalno realizuju učenici/ce ove škole. Podrška školi biće nastavljena.

U školi su održavani Parterski forumi koji okupljaju ključne aktere procesa socijalne inkluzije u oblasti obrazovanja. To je bila i prilika da je pośeti i značajan broj potencijalnih donatora i donosilaca odluka na svim nivoima.

U sklopu programske podrške u školi je organizovan rad Plesne škole u saradnji sa Đečijem kulturnim centrom »Beauty« kao i Škola glume.

51

OSNOVNA ŠKOLA “BOŽIDAR VUKOVIĆ PODGORIČAN” podrška izgradnji kapaciteta

Stipendije - osnovna škola

Page 52: Monografija cijela za_monitor

52HUMANI KAPITAL

Moram priznati da mi je rad i vrijeme provedeno sa roms-kom djecom donijelo jedno sasvim novo životno iskustvo. Bogatiji sam i za nove poglede kada su međuljudski odnosi u pitanju. Prvi utisak u životu je jako važan i on nikad ne vara. I prije samog početka dramske radinice znao sam da će to biti jedno veliko i divno iskustvo. Sa zadovoljstvom mogu reći da me osjećaj nije prevario. Nadam se da su zadovoljni i polaznici moje radionice.

Šta je suština postojanja ako tokom cijelog života nećemo napredovati i truditi se biti bolji i uspješniji. To je i bila svrha radionice i cjelokupnog mog rada sa njima. Mislim da smo obostrano učili i iz cijelog procesa izašli mnogo bogatiji.

Suština dramske radionice jeste podsticanje motivacije i kreativnosti, želje za stvaranjem i pripadanjem, podsti-canje inicijative. Na njoj se njeguju pozitivne emocije, društvenost, kolegijalnost, stvaralačka saradnja a sve to jako puno znači djeci iz isključenih zajednica. Utiče se na formiranje manira, ophođenja, estetskih pogleda, osjećaja za lijepo ...

Svi smo rođeni s jednakim pravima ... Tako kažu ... Zaista se i vodim tom idejom da smo svi jednaki. Poštujem sve ljude ovog svijeta. Situacija u svijetu i u Crnoj Gori, na žalost, je takva da još uvijek ima onih koji se bore za „goli opstanak“. Svjestan sam da je ta borba jako teška, i da svakodnevno, stavlja na upit urođeno ljudsko dostojanstvo. Znam da neki i ne istraju u toj borbi. Srećan sam što sam ovoj djeci pružio veliko životno zadovoljstvo. Srećan sam što sam im pomogao da na mojim časovima budu bezbrižni, radosni i da zaborave na surovu realnost koja nas okružuje.

Romska djeca su jako talentovana. Ranije sam to znao samo iz priča. Sada sam, radeći neposredno s njima, uvjeren u

veliku darovitost i sklonost ka pokretu, plesu, muzici. Ka svemu lijepom. Velika životna energija. Svestranost. Duho-vitost. Neposrednost. Iskrenost u radu. Sve ih to karakteriše.

Nekada bi bilo jako teško umiriti ih ali se to prašta jer ih energija nosi i kada se to primijeti onda ništa nije teško u radu. Jezička barijera malo otežava rad. To me nije spriječilo da na inteligentan način, zahvaljujući umjetnosti i talentu, to prevaziđem i pomognem, koliko sam bio u moći, nji-hovom boljem izražavanju i razumijevanju.

Važno je da se vidi da žele. Hoće. Uživaju. Na časove dol-aze puni entuzijazma, željni novih saznanja, i oslobođeni bremena koji im nameće okruženje i nedovoljna ljudska solidarnost. Mislim da shvataju svoju poziciju, trenutni društveni status i hoće da ga mijenjaju i učine boljim.

Želio sam da prenesem na njih ideju i suštinu i mislim da sam uspio. Broj od dvadesetpet polaznika na kraju govori mnogo. Početno planirani broj polaznika moje škole bio je dvanaest. Interesovanje je bilo ogromno i na moj zahtjev i odgovornost taj broj je gotovo dupliran. Shvatio sam da im to puno znači i da ih ovakvi sadržaji ispunjavaju.

Bez obzira na to što je ovo moja profesija mislim da je rad sa djecom ali i odraslima, putem plesa, pokreta, glume, pjesme mnogo zahvalniji i uspješniji nego da ih vodite na klasična predavanja, tribine, radionice.

Nadam se da je ovo tek jedan divan početak. Siguran sam da će se naš zajednički put nastaviti. Oni traže i zaslužuju pažnju. Svi je zaslužuju. Svi zaslužuju bolje sjutra i šansu da urade nešto za sebe. Presrećan sam što mi se pruža šansa da pomognem i da ih usmjerim.

Slavko Kalezić (1985), glumac Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP). Završio je Filološku gimnaziju u Podgorici, osnovne i specijalističke studije Fakultet dramskih umjetnosti (FDU) na Cetinju, u klasi profesora Bora Stjepanovića. Završio je i prvu godinu specijalističkih studija (odsjek gluma), a pored predmeta Glume specijalizovao je i predmete Glas (solo pjevanje) i Ples. Sada je na magistarskim studijima, takođe na FDU. Tokom studija uradio je pet ispitnih predstava: Noć tribada, Bliskost, Art, San ljetnje noći i Tajni zapisi o skandalu.U CNP, čiji je i stalni član od 2008. godine, istakao se u predstavama: Art export (rd. Lidija Dedović), San ljetnje noći, (rd. Paolo Mađeli), Večera budala (rd. Božidar Đurović) i Ovo nije što mislite da jeste (rd. Dalija Aćin). U CNP-u glumio je i u operi Balkanska carica, u režiji Radmile Vojvodić, kao i u operi Artilerija rustikana, Muzičke škole „Vasa Pavić“ iz Podgorice.Pored predstava u svojoj matičnoj kući igrao je i u projektima drugih teatara: predstava Kanjoš (rd. Slavenko Saletović), Bokeški d-mol (rd. Milan Karadžić), obije u produkciji Tivatskog kulturnog centra, Tom Sojer ili đavolja posla, Gradskog pozorišta (rd. Nikola Vukčević), Mrakuša, Teatra mladih na Cetinju (rd. Boro Stjepanović), Marko Kraljević Superstar, Teatra Kult u Beogradu (rd. Slobodan Milatović), X - X, Gradskog pozorišta u Nikšiću (rd. Petar Pejaković).Glumio je u fi lmu Desant na Prčevo, reditelja Draška Đurovića, u crnogorskoj produkciji. Iza sebe ima i ostvarenja u fi lmovima strane produkcije, kao što su: Babuška Ana (rd. J. Rasenko), Agent sa dva lica (rd. Fjodor Popov), oba u ruskoj produkciji, zatim Čovjek koji je htio mirno živjeti svoj život, reditelja Luke Besson – a, u francuskoj produkciji.

ŠKOLA GLUME – ISKUSTVA I UTISCI

piše: Slavko Kalezić, glumac Crnogorskog narodnog pozorišta

Page 53: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL53

Foto D. Murseljević

Page 54: Monografija cijela za_monitor

54HUMANI KAPITAL

Najstariji je stipendijski program Fondacije za stipendiranje Roma (FSR), pokrenut u školskoj 2005/05 godini.

Po pokretanju programa a zbog povećanja interesovanja za upis nekog studijskog programa podrška FSR je uključivala i lica koja su vanredno završavala neku od srednjih škola. To rješenje je bilo na snazi nekoliko godina. Ukinuto je nakon što su ranije generacije završile započeto školovanje i pošto se ocijenlo da se broj redovnih učenika u srednjim školama stalno povećava.

Početnih nekoliko godina FSR je samostalno obezbjeđivala sredstva za stipendije, uglavnom se oslanjajući na strane donacije, Misiju OEBS-a i Ambasadu Kraljevine Holandije. Zahvaljujući usvojenoj Strategiji za poboljšanje položaja RAE populacije 2008-2012, od sredine 2008. godine, pro-gram stipendija za srednje škole zajednički realizuju i fi nansiraju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i FSR.

Program stipendija u srednjoj školi podrazumijeva: fi nansi-jsku pomoć učenicima/ama srednjih škola tokom trajanja nastavne godine u iznosu od po 70 eura mjesečno; podršku za nabavku knjiga na početku školske godine u iznosu od 100 eura; redovno prikupljanje, arhiviranje i analiza svih informacija i dokumentacije relevantne za tok nastavne odnosno školske godine i praćenje uspjeha korisnika/ca programa, redovne pośete školama, konsultacije sa up-ravama, odjeljenskim starješinama i nastavnim osobljem, blagovremeno uočavanje, rješavanje ili učešće u rješavanju problema i različitih pitanja koja su u direktnoj ili posrednoj vezi sa školskim obavezama; pružanje mentorske podrške u nastavi u skladu sa mogućnostima; jačanje kapaciteta stipendista, poboljšanje motivacije u učenju i otklanajnje različitih barijera u tom procesu; zastupanje interesa sti-pendista/kinja prema javnosti i donosiocima odluka u vezi školovanja, obrazovanja i zapošljavanja; pružanje informativne, organizacione, logističke i tehničke podrške u skladu sa mogućnostima i resursima FSR.

Sastavni dio stipendijskog programa jeste i sportska, do-datna, stipendija u iznosu od 35 eura mjesečno. Namijen-jena je onim korisnicima/ca koji se bave sportom i postižu određeni uspjeh. U toku školske godine dodjeljuju se ukupno dvije stipendije ove vrste.

U stipendijski program za srednje škole integrisani su i stu-denti/kinje Univerziteta u svojstvu mentora/ki (supervizora/ki) odnosno uspješnih primjera iz sopstvenih zajednica. Tako je unaprijeđena komunikacija sa školskim strukturama ali i kohezija i solidarnost između romskih i egipćanskih učenika/ca i studenata/kinja. Svakom stipendisti/kinji sa Univerziteta dodijeljeni su pod mentorstvo, oni učenici/ce koji pohađaju školu u gradovima đe žive ili đe zbog potreba studiranja provode veći broj dana u sedmici. Mentorski rad podrazumijeva komunikaciju sa korisnicima na dnevnoj osnovi, praćenje pohađanja nastave, uspjeha, ponašanja, zapažanja, pomoć pri rješavanju problema, spriječavanje napuštanja škole, djelimičnu pomoć u učenju i popravljanju rezultata, izvještavanje prema strukturama FSR i iniciranje odgovorajućih mjera.

Postoji stalna komunikacija sa roditeljima. Periodično se obavještavaju o svemu što je relevatno za stipendijski status korisnika/ce i njegov/njen uspjeh u školi. Roditelji većinom

PROGRAMI STIPENDIJA srednja škola

Page 55: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL55

stipendije prepoznaju kao podršku školovanju svoje đece. Za značajan broj roditelja stipendije su jedini stalni izvor prihoda. Kašnjenje u isplati stipendija, zbog procedura u Vladi, jako teško pada. Značajan broj njih je ozbiljno shvatio njihovo školovanje i doprinio postizanju zadovoljavajućeg uspjeha. Neposrednim razgovorom, telefonskim pozivom, pismenom komunikacijom i terenskom pośetom postignut je značajan uspjeh u animiranju roditelja i jačanja njihovog interesovanja. Zadovoljstvo je što se sve veći broj roditelja srednjoškolske romske i egipćanske omladine interesuju za dalji nastavak obrazovanja i stručnog osposobljavanja svoje đece. To je i potvrda održivosti ovog programa i osnivanja FSR.

Tradicionalni ključni izazovi koji se negativno odražavaju na uspjeh stipendista/kinja su: neadekvatni uslovi života, nepostojanje optimalnih uslova za rad i učenje, nepis-menost i nedovoljna obrazovanost roditelja i nemogućnost pružanja podrške i pomoći u učenju, siromaštvo i socijalna isključenost, nedostatak samopouzdanja, nekvalitetno osnovnoškolsko obrazovanje, nedovoljno poznavanje službenog jezika, tradicionalističko i diskriminatorsko nasleđe. Svi oni limitirajući faktori koji se javljaju kod rom-ske i egipćanske populacije uopšte prisutni su i na ovom mikroplanu kada se radi o srednjoškolskoj ili studentskoj populaciji. U slučaju studenata/kinja kao izazov se javlja nedovoljno kvalitetno ranije obrazovanje koje nije kom-patibilno sa konkretnim studijskim programima. Zbir svih navedenih elemenata značajno usložnjava položaj ove populacije što se refl ektuje i na obrazovni proces. Zbog toga prilikom ocjenjivanja napretka i uspjeha učenika/ca romske nacionalnosti u školi, treba uzeti u obzir sve prob-leme i ograničavajuće faktore sa kojima se oni i njihove familije suočavaju u svom svakodnevnom životu.

Iskustvo prijethodnih generacija, koje su prošle kroz program stipendiranja, pokazuje da veliki broj učenika/ca uspješno završava školovanje i pored teških uslova života. Problem se javlja nakon završetka škole prilikom traženja zapošljenja. Potrebno je učiniti jači napor od strane državnih struktura po ovom pitanju kako bi se stvorili uslovi da i ova populacija pronađe mjesto u društvu. Senzibilitet društva po pitanju ove etničke grupe mora se podići na viši nivo. Stanje u kome se nalaze Romi i Egipćani samo po sebi diskriminiše, stoga svaki uspjeh ove populacije dobija na značaju. Ovaj problem ZZZ Crne Gore i FSR djelimično ublažavaju kroz program javnih radova.

Od šk.2009/10 FSR posebno insistira na afi rmativnom pristupu pri upisu Roma i Egipćana u srednju školu. Od ministra prosvjete i nauke je zatraženo da se založi da se napokon obustavi trend upisa romske ili egipćanske đece isključivo u srednje stručne škole sa III stepenim stručne spreme. Zato što nekima od njih, po završetku, to ne omogućava eventualni nastavak univerzitetskog obrazovanja. Sugerisan je upis romske i egipćanske đece koja su sa minimalno dobrim uspjehom završila osnovnu školu na obrazovne profi le koji su sa IV stepenom stručne spreme što bi u budućnosti moglo doprinijeti kvalitetnijem

nastavku razvijanja romskog i egipćanskog kadrovskog potencijala. Apel je uvažen i odgovarajući instrukcioni dopis upućen je direktorima svih srednjih škola u zemlji. FSR prati djelotvornost ovih mjera.

Napuštanje srednjih škola od strane romskih ili egipćanskih učenika iz godine u godinu je manje. U posljednje dvije školske godine registrovana su svega četiri slučaja tzv. drop.outa.

Kontinuirana pažnja posvećuje se jačanju kapaciteta sti-pendista/kinja. Na inicijativu FSR, Ministarstvo za informa-ciono društvo Vlade Crne Gore, u sklopu implementacije Strategije razvoja informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godine, obezbijedilo je računare za redovne učenike u šk. 2008/09 godini. Ranije je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava obezbijedilo lap top računare za prvu generaciju univerzitetskih korisnika/ca. Učenici/ce i studenti/kinje usmjeravaju se na različite alterantivne i neformalne programe obrazovanja. U tom smislu insti-tucionalizovana je saradnja sa NVO „Centar za građansko obrazovanje“ koja je FSR korisnike/ce i osoblje uključila u obrazovne programe o demokratiji, omladinskom liderstvu, ljudskim pravima i evropskim integracijama.

Korisnici/ce stipendijskog programa uključeni su u rad Romskog omladinskog kluba (ROK) i Romskog studentskog kluba (RSK).

FSR aktivno radi i na zastupanju interesa bivših stipendista/kinja posebno u domenu njihovog zapošljavanja i zaštite od diskriminacije.

1. Od školske 2004/05 zaključno sa 2009/10 godinom registrovano je ukupno 103 korisnika/ca u srednjim školama. Od toga 66 (64%) su mladići i 37 (36%) đevojke.

2. Broj korisnika/ca koji su završili školovanje je 42 (40,77%) dok je onih koji trenutno pohađaju školu 39 (37,87%). Broj korisnika/ca koji su svojevoljno napuštili školu ili su isključeni, obnovili su razred i prekinuli dalje školovanje, ili su odustali od nacionalnog izjašnjavanja kao pripadnici romske ili egipćanske zajednice je 22 (21,36%).

3. Broj korisnika/ca po opštinama je sljedeći: Podgorica 39 (37,9%), Nikšić 32 (31%), Herceg Novi 11 (10,7%), Cetinje 6 (5,82%), Ulcinj 6 (5,82%), Bar 4 (3,9%), Bijelo Polje 2 (1,95%), Kotor, Berane i Tivat po 1 (0,97%).

Prema školskim godinama broj korisnika/ca se kretao ovako: šk.2004/05 - 20, šk. 2005/06 - 22, šk. 2006/07 – 32, šk. 2007/08 -32, šk. 2008/09 – 37 i šk. 2009/10 godine ukupno 40 korisniaka/ca.

Najbolji stipendista FSR, u svih pet godina od osnivanja, je Edin Beriša, učenik Srednje elektrotehničke škole iz Pod-gorice, koji je nastavio sa univerzitetskim obrazovanjem.

Stipendije - srednja škola

Page 56: Monografija cijela za_monitor

56HUMANI KAPITAL

Uglavnom sve saopšteno u vezi srednje škole važi i u slučaju stipendijskog programa za studente/kinje Uni-verziteta Crne Gore.

Dodaćemo da od osnivanja FSR mjesečna stipendija iznosi 150 eura. Dodatak, koji se dobija na početku školske godine, za nabavku literature je 150 eura. FSR podnosi troškove kompletne školarine koja se u slučaju studijskih programa koje su do sada pohađali korisnici/ce programa kreće od 500 do 1.000 eura po godini.

Studiranje korisnika/ca programa prati se preko FSR Odjeljenja za stipendiranje učenika i studenata koje priku-plja i analiza sve informacije i dokumentaciju koja se odnosi na pohađanje akademskih studija. Takođe ovo Odjeljenje je razvilo veoma dobru komunikaciju sa studentskim službama i upravama svih univerzitetskih jedinica sa kojih potiču korisnici/ce što znatno olakšava rad.

Korisnici/ce ovog programa organizovani su kroz rad Romskog studentskog kluba (RSK).

Određeni izazov u realizaciji ovog programa, uz sve već navedeno u prijethodnom poglavlju, jeste i aktivizam u civilnom društvu. Uzrok, u određenim slučajevima, za djelimično zapostavljanje obaveza na akademiskim studi-jama jeste angažovanje stipendista/kinja u radu nevladinog sektora koji se bavi socijalnom inkluzijom Roma i Egipćana. Mala baza iz koje različite institucije i organizacije crpe kadar za sprovođenje projekata čini da studenti/kinje budu često prezauzeti, angažovani na više projekata, na više aktivnosti, u mnogo organizacija što za posljedicu ima zapostavljanje obaveza. Iako ovakve aktivnosti doprinose njihovom društvenom angažmanu i afi rmaciji i predstav-ljaju izvor dodatnih, veoma potrebnih, prihoda, nekad i negativno utiču na ispunjavanje obaveza i odlaganje završetka studija.

Dvije studentkinje od 2009. godine, po prvi put od pokre-tanja programa, zahvaljujući Ministrastvu prosvjete i nauke, besplatno koriste usluge studentskog doma i restorana.

Od osnivanja FSR zastupa kod organa Univerziteta, bolji status romskih i egipćanskih studenata / kinja. Filozofski fakultet u Nikšiću prvu generaciju upisanih studenata je oslobodio plaćanja školarine. Najkvalitetnije rešenje je kreirano na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Na ovoj univerzitetskoj jedinici su institucionalizovana i učinjena trajna afi rmativna rješenja za upis lica romske i egipćanske nacionalnosti.

U nastavku biće predstavljen jedan broj ranijih i sadašnjih korisnika/ca studentskog stipendijskog programa.

Prvi stipendista FSR, u univerzitetskom programu, koji je završio osnovne i specijalističke studije, je Sokolj Beganaj iz Nikšića.

PROGRAMI STIPENDIJAUniverzitet

Stipendije - Univerzitet

Page 57: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL57

Sokolj Beganaj, prvi Rom zapošljen

u Vladi Crne Gore

Page 58: Monografija cijela za_monitor

58HUMANI KAPITAL

Apelujem na sve romske roditelje da školuju svoju djecu, a studentima poručujem da završavaju svoje fakultete, jer ih treba romski narod!

U Fondaciji za stipendiranje Roma tvrde da je Nikšićanin Sokolj Beganaj najbolji stipendista svih generacija. Odluku o studiranju je teško donio. Posljednje godine srednje škole i tokom cijelog perioda studiranja, Beganaj radi kao radnik nikšićkog Javno-komunalnog preduzeća (JKP) na održavanju javnih površina kako bi mogao da preh-rani familiju. Pripravnički staž odrađuje u nikšićkoj Javnoj predškolskoj ustanovi, đe polaže i odgovarajući stručni ispit. Beganaj prolazi i obuku kroz program Misije OEBS-a “Jačanje romskih liderskih potencijala”, a trenutno radi u Vladi Crne Gore na razvoju i praćenju politike prema Ro-mima i Egićanima. Autor je nekoliko pozorišnih predstava. Piše poeziju. Predśjednik je Obrazovnog savjeta FSR.

Kako ste odlučili da obrazovanjem osigurate sebi i svojoj familiji bolju budućnost?

- Kada sam se opredijelio za fakultet, shvatio sam da sam donio tešku odluku. Najprije sam morao da rasčistim neke stvari sam sa sobom, da steknem više samopouz-danja, koje mi je nedostajalo. Bio sam spreman da testiram sopstvene sposobnosti. Razmišljao sam da, ukoliko prvi rezultati budu uspiješni, nastavim da studiram držeći se tog tempa učenja. Međutim, ako ne bude vidljivih rezul-tata, napustiću fakultet. Osim toga, i od djece zahtijevam da se u potpunosti posvete učenju. Kad ja nisam bio u mogućnosti da idem u školu, neka je oni završe. Međutim, pošto mi se pružila prilika, htio sam da pokažem da kroz obrazovanje možemo promjeniti naš život na bolje. Ja sam svoju šansu iskoristio.

Kakva su Vaša sjećanja iz perioda studiranja?

- To je period mog života koji nikada neću zaboraviti... Sjećam se časa pedagogije kod profesora Milića. Na jednom od predavanja ušla je profesorica sociologije Vukićević da bi Miliću nešto rekla. Nas tri Roma, u to vrijeme smo sjedjeli u prvoj klupi. Vukićević je bila profesorica koja je nas puno voljela a govorila je da joj je drago da su Romi počeli da pohađaju fakultete. Kada nas je tom prilikom ugledala, pitala je profesora Milića: “Što si pustio ove Cigane da ti sjede u prvom redu?“. Profesor se zacrvenio, ali smo nas trojica prasnuli u smijeh, a sa nama i ostali studenti, tako da je on uvidio da je to šala. Kasnije nam je profesorica često govorila: “To su moji Cigani“. U drugoj prilici, kada je Televizija Crne Gore trebalo da uradi emisiju sa mnom, obavjestio sam sve moje koleginice. Svaka se malo uljepšala i pripremila da nešto kaže o meni. Kada me je novinar pitao kako se snalazim sa 120 djevojaka, u šali sam rekao: „ Pravi raj. Ovo je san svakog muškarca“.

Kako sada gledate na stvaranje romskih i egipćanskih potencijala u Crnoj Gori, i šta je, po Vama, ostalo posebno upečatljivo?

- To je bilo vrijeme ohrabrenja, samopouzdanja, stvaranja naših persona, podizanja svijesti o našoj ulozi u crnogo-rskom društvu, kao i preuzimanje odgovornosti za ono za šta ćemo biti osposobljeni. Jedna misao je bila stalno u našim glavama: „MI TO MOŽEMO“. Da, mi to možemo, i to smo pokazali. Vrijeme uloženo u ovu grupu nije bilo uzaludno. Većina nas koja je pohađala seminar, postali su lideri Roma i to baš onako kako je i zamišljeno u projektu. Pokazalo se da je nama Romima potrebna mala podrška da bi se integrisati u društvo i bili uspješni.

Zbog zahtjeva romske zajednice odlučili ste da privre-meno napuštite pedagoški rad i posvetitite se poboljšanju položaja Roma i Egipćana i to kroz rad u javnoj administraciji. Da li ste zadovoljni prihvatanjem u Vladi i kako je biti prvi Rom koji radi u crnogorskoj državnoj administraciji?

- Moram biti iskren i reći da su me kolege u Ministarstvu zaista dobro prihvatile. Za kratko vrijeme, uspio sam da se sprijateljim sa njima. Smatram da je velika čast raditi kao prvi Rom u Ministarstvu, ali ujedno, velika obaveza i od-govornost. Moj narod vjerovatno očekuje puno od mene, promjene koje će omogućiti izlazak iz ovog začaranog kruga bijede. Ne znam koliko pojedinac može da utiče, ali to mi daje podstrek da učinim sve što je u mojoj moći, kako bi moj narod živio bolje.

Da li je, i u kolikoj mjeri, danas prepoznatljivija romska kultura u odnosu na nekada?

- Građani koji su vidjeli moje pozorišne predstave imali su priliku da upoznaju dio naše kulture. Međutim, mis-lim da je to nedovoljno i da se na tome treba još raditi. Takođe, nepoznavanje naše kulture može biti glavna bari-jera između Roma i ostatka populacije. Kada bi većina građana poznavala našu kulturu, način života, običaje i tradiciju, lakše bi nas razumjeli i pomogli socijalizaciju i integrisanje u društvo.

Neke od predstava koje ste radili nose veoma snažnu političku poruku, upućenu ne samo pripadnicima romske i egipćanske zajednice nego i šire zajednice...

- Roma još uvjek nema na političkoj sceni. Međutim, saznanje da imamo studente Rome na različitim fakulteti-ma govori da za koju godinu moramo djelovati i u tom pravcu. Neko ko predstavlja ovu populaciju, mora biti obrazovan i mora znati da se izbori za svoja prava. Naravno, to ne može biti pojedinac već tim lidera koji će predstavljati

OBRAZOVANJEM MIJENJAMO ŽIVOT NA BOLJE

Sokolj Beganaj

Page 59: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL59

Rome u pravom svijetlu, bez ličnih interesa. To bi značilo da Romi dobijaju mogućnost da konačno preuzmu sudbinu u svoje ruke, i urade nešto za sebe. Do tada, svako će na svoj način kreirati politiku Roma, i biće za njih zainteresovan, onoliko koliko je njemu potrebno.

Koji su glavni izazovi romske kulture danas i u kom pravcu ona treba da se razvija?

- Romska kultura je bogata, i svi treba sa njom da se up-oznaju. Obaveza svakog naroda je da prouči i prikaže svoju tradiciju, ne samo kao folklorno naslijeđe i zaostavštinu, već kao osnovu za vaspitanje i obrazovanje svojih potomaka.

Kako Vi doživaljavate ulogu i značaj FSR, i koliko je ona bitna za život i napredak romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori?

- Mislim da je Fondacija za stipendiranje Roma odskočna daska za sve Rome u Crnoj Gori u procesu njihovog ob-razovanja. Ne znam da li bi i jedan Rom mogao uspješno sa se obrazuje bez pune podrške FSR.

Što biste poručili bivšim i sadašnjim stipendistima FSR, mladim naraštajima ali i donosiocima odluka?

- FSR mora i dalje da postoji, jer je od velike pomoći. Mi smo se obrazovali zahvaljujući njoj, a sada se preko nje obrazuju i naša djeca. Nikada ranije nijednoj generaciji Roma nije pružena podrška u obrazovanju.. Moramo biti svijesni ovog vremena, ukoliko želimo nešto da promjenimo.

Moj životni moto glasi: „Najbolje promjene možemo učiniti jedino ukoliko najprije promjenimo sebe. Zato obrazovan-jem promijenimo sebe, a sve drugo će doći samo po sebi“. Apelujem na sve Romske roditelje da školuju svoju djecu, a studentima poručujem da završavaju svoje fakultete, jer ih treba romski narod.

Sokolj Beganaj

Page 60: Monografija cijela za_monitor

60HUMANI KAPITAL

Page 61: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL61

Biljana Alković, Novinarka i studentkinja

Fakuteta politi�kih nauka

Page 62: Monografija cijela za_monitor

62HUMANI KAPITAL

Biljana Alković potiče iz mješovitog braka, od oca Egipćanina, islamske i majke Makedonke pravoslave vjeroispovijesti. Odrasla je u Ulcinju. Osnovno školsko obrazovanje započela je u Italiji i Makedoniji, a završila u Ulcinju. Poslije završene osnovne škole upisuje srednju. Ubrzo, iz zdrastvenih razloga, prekida školovanje i gubi školsku godinu. Nakon oporavka, biva primorana da pomaže roditeljima u izdržavanju familije, zbog čega prekida školovanje. Kao stipendistkinja FSR ipak završava srednju školu. Školu novinarstva u Institutu za medije Crne Gore završava sa najvećom ocjenom. Nakon toga upisuje podgorički Fakultet Političkih nauka, odsjek novinarstvo, na kojem je završila osnovne studije. Prva je Egipćanka u Crnoj Gori studentkinja Univerziteta Crn Gore, FPN-a i novinarstva.

U kolikoj mjeri je uticalo na Vas to što potičete iz mješovitog braka, i pri tom odrastate u višenacionalnoj sredini, i, kako ste dobili ime?

- Tačno, potičem iz mješovitog braka. Otac mi je porijeklom iz Egipta i islamske je vjere a majka je Makedonka, pravo-slavne vjere. Ljepota mješovitog braka je to što vas ne uče da volite određenu naciju ili vjeru već da ljude razlikujete po «dobrim» i «lošim». A kao što je svima poznato, Ulcinj je višenacionalna sredina, i to je još jedan razlog zbog čega ljude ne razlikujem po naciji i vjeri. Nemam predra-sude. Moje najbolje prijateljice sa kojima sam odrasla, išla u školu, družila, djelila djevojačke snove, prolazila kroz različite periode (dobre i loše) života i koji su i danas moje najbolje prijateljice su upravo osobe iz drugih nacija i to: Srpkinja, Hrvatica, Albanka, Crnogorka. Što se imena tiče, dala mi ga je tetka, očeva sestra, koja se zaljubila u to ime kad je čula pjesmu «Biljana platno beljaše». Molila je moje roditelje da mi daju to ime. Nije im smetalo što nije riječ o muslimanskom imenu.

Kako je proticalo Vaše školovanje?

- Potičem iz siromašne sedmočlane porodice. Imam još dva brata i dvije sestre, a ja sam druga po redu. Da bi nam priuštili najneophodnije, otac i majka su radili, a ja, kao najstarija od sestara, morala sam da pomažem. Radila sam u kući sve što je podrazumijevalo poslove uobičajene za domaćinstvo – pranje, čišćenje, spremanje ručka, brigu o mlađima, ali sam morala i da završavam školske obaveze. Bila sam dijete i sve to mi je veoma teško padalo. Vjerujem da sam jedino dijete koje je išlo na sve moguće sekcije da bi ostalo što duže u školi i tako manje radilo kućne poslove. Čak sam bila i u horu, iako ne znam da pjevam. I danas se često zapitam kako je profesor muzičkog uopšte dozvolio da budem u horu. Poslije završene osnovne, upisala sam srednju školu, koju sam morala da prekinem na drugoj go-dini zbog nezgode u kojoj sam zadobila povrede. Provela sam 3 mjeseca u bolnici. Porodici mog oca to je bila dobra prilika da ga ubjede da me ne pušta više u školu jer sam ja navodno «spremna za udaju». Srećom, moji roditelji nijesu ispoštovali taj tradicionalni običaj da djevojka poslije 17. godine mora da se sprema za udaju. Sljedeće godine

nijesam nastavila školovanje jer sam morala da pomažem mojima kako bi moja braća i sestre mogli da idu u školu. Otac mi je tada obećao da će mi prvom prilikom uplatiti vanredno polaganje srednje škole. Nažalost, to je tada bilo veoma skupo i teško izvodljivo, tako da on nije bio u mogućnosti da izdvoji taj novac.

Ipak završili ste srednju školu i osnovne studije na Fakultetu političkih nauka, odsjek novinarstvo. Prva ste Egipćanka u Crnoj Gori koja se upisala na taj fakultet i uspješno ga završila. Kako se osjećate?

Poslije 13. godina od prekida, zahvaljujući mom radu u NVO, upoznala sam gospođu Radu Gavrilović i uključila se u pro-gram za jačanje kapaciteta Egipćana i Roma. Zahvaljujući Misiji OEBS-a i FSR koji su fi nansirali moje polaganje uspjela sam da se upišem i položim četvorogodišnju Srednju školu. U međuvremenu sam završila kurs novinarstva u IMCG, koji je sarađivao sa OEBS-om, sa najvećom ocjenom. Moj prijatelj i direktor FSR Saša Zeković me je pozvao na razgovor u martu 2007. godine i ubjeđivao da upišem fakultet. Moram da priznam da, iako mi je to oduvjek bio san, nijesam imala hrabrosti jer je prošlo 20. godina od kako sam prekinula redovno školovanje. Srećom, Saša je dobar da nagovori osobe da urade nešto dobro za sebe, htjeli to oni ili ne, i tako je i mene ubijedio da upišem fakultet. Ja sam se odlučila za Fakultet političkih nauka i danas sam student na specijalističkim studijama. Sve sam ispite dala u roku i veoma sam ponosna.

Šta je to što posebno pamtite sa fakulteta?

Puno toga. Ipak, prvi dan mog studiranja će mi ostati urezan u sjećanje. Kad sam ušla u zgradu, osjetila sam kao da se nalazim na drugoj planeti. Sve je za mene bilo novo. Osjećala sam strah, ali i beskrajnu sreću jer se moj san ostvaruje. Zakoračila sam u novi, nepoznati svijet... Sjećam se i jedne komične situacije koja me uvijek slatko nasmije. Za moju koleginicu sa fakulteta, inače Romkinju, veoma lijepu djevojku, zainteresovale su se neke kolege studenti. Oni su pokušavali da joj se približe na različite načine. Jedan od njih je izabrao pogrešan pa je jednom prilikom, dok je prolazila holom, dobacio «evo ga čokolino». Ona je, najvjerovatnije, to pogrešno shvatila i došla kod mene, gotovo uplakana, da se žali, a ja kao dobra kolegi-nica i prijateljica sam bila spremna da se potučem sa njim ako je potrebno. Zaprijetile smo mu da joj se više nikad ne obrati. Jadničak se izvinio. Nikad se više nije obratio. Ništa od romanse kojoj se nadao.

Mislite li da postoji diskriminiacija Egipćana/ki i Roma/kinja u Crnoj Gori, i precizirajte koji su njeni oblici?

Prije svega nejednake šanse. Zašto u nekim javnim medi-jskim institucijama mogu da rade osobe sa srednjom spremom, bez fakulteta, a od Roma i Egipćana se, na istim tim mjestima, traži visoka školska sprema? Sa druge strane,

JEDNAKE ŠANSE LOME DISKRIMINACIJU

Alković

Page 63: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL63

neki nevidljivo završavaju fakultet poslije čega dobijaju interesantna namještenja u Vladi. To znači da nemamo svi jednake šanse, jer se neki uvijek odbiju na «lijep» i «kulturan» način ili se samo ignorišu. Sve što Egipćani i Romi traže jeste upravo jednak pristup i jednake šanse.

Vi ste sa 36 godina počeli univerzitetsko obrazovanje. Iza Vas je bilo bogato životno iskustvo. Kako ste se i zašto odlučili na ovaj životni put?

Iskreno, univerzitetsko obrazovanje je bio moj san za koji sam mislila da mi se nikad neće ispuniti. Zahvaljujući uključivanju u NVO sektor, imala sam priliku da odem na seminare za jačanje kapaciteta a potom i za menadžerstvo, koje je organizovala kancelarija OEBS-a, nakon čega je svima pružena šansa da završe škole. Greška, koja je po meni tada učinjena, je ta što su govorili da “moramo” da upišemo Fakultet za predškolsko vaspitanje i ništa drugo. Vjerujem, da je pružena prilika za izbor, mnogo veći broj ljudi bi nastavio školovanje. Ovo nije kritika OEBS-ovog programa. Shvatam da su se uvažavale potrebe tržišta rada i inkluzije. S druge strane, OEBS je u saradnji sa Institutom za medije Crne Gore organizovao i Školu novinarstva, koja je trajala četiri mjeseca. Bila sam prezadovljna njihovom obukom. Dvije godine kasnije, nakon obuke, završene prakse u Radio Baru i povremenih, uglavnom dopisničkih i istraživačkih poslova, kao što rekoh, Aleksandar Saša Zeković me je ubijedio da upišem fakultet.

Tokom studija upješno ste uređivali magazin „Inkluzija“ i dobili ste i jednu vrijednu državnu nagradu. O kakvom priznanju je riječ?

- Ministarstvo kulture je 2007. godine po prvu put objavio konkurs za dodjelu nagrada najboljem radu na temu “So-cijalna integracija Roma u Crnoj Gori ”. Ja sam, kao i drugi konkurisala, sa radom “Obrazovanjem protiv siromaštva”. Potrudila sam se da široj javnosti predstavim život Roma, koji, živeći u ovom društvu, ostaju nezapaženi, taman kao i njihova patnja i težak život, što zbog neznanja, nezain-teresovanosti ili predrasuda onih iz njihovog neposrednog okruženja... Kad sam saznala da sam jedna od dobitnika lauerata bila sam veoma zadovoljna činjenicom da sam prva Egipćanka koja je dobila tako značajno priznanje. To, s druge strane, nije samo priznanje za mene već i za moju zajednicu.

Učestvovali ste u osnivanju profesionalnog udruženja romskih i egipćanskih novinara. Kažite nam više o tome i perspektivi te asocijacije?

- Na jednom od internih treninga u FSR i časova grama-tike rodila se ideja da nastavimo, mi sa novinarske obuke, druženje i saradnju kroz osnivanje strukovnog udruženja. Nakon duge debate, nekoliko trening konsultacija i neko-liko ideja za naziv udruženja došlo se do opšteprihvaćenog rješenja da se NVO zove «Romski novinari Crne Gore», ali da se u svim osnivačkim aktima i radu ravnopravno koriste etnički nazivi Romi i Egipćani. Predsjednika udruženja smo

izabrali, između tri kandidata, tajnim glasanjem. Dogovo-rom je za predsjednika Upravnog odbora izabrano lice egipćanske nacionalnosti kako bi obije etničke skupine imale ravnopravno učešće u upravljanju organizacijom.

Osnivanjem udruženja imamo namjeru da pomognemo naš status u društvu, uslove rada, zadržimo i razvijemo međusobnu saradnju i što je posebno važno povećamo angažovanje lica iz egipćanske i romske zajednice u elek-tronskim i štampanim medijima. Posebno nam je bilo stalo da povećamo broj priloga o egipćanskoj i romskoj zajednici, naročito na javnim servisima. Osim časova zvaničnog jezika, gramatike, dikcije i slično, za šta smo posebno zahvalni profesorici Sanji Marjanović, u sjećanju su mi ostali treninzi iz odnosa sa javnošću, javnog zastupanja za oblast medija i poslove informisanja i predstavljanja medijske scene i propisa koje su nam održali, između ostalih, gospođica

Daliborka Uljarević iz Centra za razvoj nevladinih orga-nizacija i Aleksandra Lekić, tada pomoćnica direktora FSR. Ključnu pripremu sa nama je obavio novinar Vladan Žugić. Pokušali smo aplicirati na nekoliko javnih konkursa ali nam društvo još uvijek nije dalo šansu. Možda postoji i zazor od strane onih koji odlučuju da prave organizaciju po etničkom principu. Ali, ako je tako, onda neka nam pruže šansu u svojim poluprivatizovanim nezavisnim i drugim udruženjima. Naravno, dosta toga zavisi i od nas. Svakako kao pojednici, grupa ili organizacija moramo doći više do izražaja. Za početak je neophodno potpisati protokol o saradnji koji bi trebao da pomogne razvijanju dugoročnih, održivih i institucionalnih odnosa sa svim medijima u Crnoj Gori. FSR je u tom pravcu već učinila prve korake sa nezavisnim nedjeljnikom »Monitor« i upravom Radio televizije Crne Gore.

Interesantno je da ste i prva Egipćanka koja je koris-nica studentskih domova u Crnoj Gori. Kažite nam i o tome više?

- FSR je godinama bila inicijator kod Ministarstva prosv-jete i nauke da njeni studenti dobiju besplatan smještaj u studentskom domu kako bi im se obezbjedili najbolji mogući uslovi za studiranje, a bez opterećenja vezanih za brigu o smeštaju i slično. Smatram da je to veliki podstrek za sve studente FSR i da će ih u budućnosti biti mnogo više. Mislim da je bivši ministar prosvjete i nauke prof. Škuletić prihvatanjem te inicijative učinio sjajnu stvar vri-jednu svake pohvale. Mislim da ćemo ga mi iz FSR vječno pamtiti po tome.

Vaša osnovna škola „Maršal Tito“ u Ulcinju pamtiće Vas i po jednom skromnom doprinosu razvijanja mul-tikulturalnog programa u komunikaciji i saradnji đece.

- Potičem iz višenacionalne sredine i zato sam smatrala da je Ulcinj najpogodnije mjesto za realizaciju mog projekta. Prilikom predstavljanja projekta u Misiji OEBS-a i školi “Maršal Tito” naišla sam na oduševljenje i podršku. OEBS je fi nansirao projekat u saradnji sa tom školom. Cilj projekta

Alković

Page 64: Monografija cijela za_monitor

64HUMANI KAPITAL

je bio da djeca različitih vjera i nacija upoznaju jedni druge i nauče da je različitost ustvari jedno veliko bogatstvo. Oni su se, kroz rad i druženje, upoznavali i naučili mnogo o sopstvenim običajima i tradiciji. Rezultat tih radionica bile su besplatne novine “Dječja planeta” koje su izlazile jednom mjesečno a neke od tema koja su djeca obrađivala su tolerancija, diskriminacija i dječja prava.

Uspješno ste prošli kroz čitav niz programa. Šta za Vas znači Fondacija za stipendiranje Roma?

- Za mene FSR znači mnogo. Zahvaljujući stipendiji FSR, ja sam danas student specijalističkih studija na FPN i ostvaruje se san koji prije nijesam mogla ostvariti zbog nedostatka fi nansijskih sredstava. Takođe, Fondacija je uvijek bila tu da nas moralno podrži i ohrabri da idemo dalje a isto tako da zajedno sa nama proslavi naš uspijeh. Radujem se da jednog dana oformimo Alumni klub Fondacije za stipendi-ranje Roma koji će okupljati stotine i stotine članova. To će biti pravi uspjeh demokratije i ljudskih prava u Crnoj Gori.

Konačno, koja je Vaša poruka, prije svega egipćanskoj zajednici u Crnoj Gori a onda i onima koji donose odluke?

- Poruka pripadnicima egipćanske zajednice je da slijede moj primjer, vjeruju u sebe, posvete se obrazovanju, i tako izbore za svoje mjesto u društvu. A donosiocima odluka bih poručila da se manu stereotipa i predrasuda, da nam pruže jednake mogućnoćnosti u svim oblastima života i rada.

Alković

64HUMANI KAPITAL

Page 65: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL65

Emrah Jefkaj, student psihologije

Page 66: Monografija cijela za_monitor

66HUMANI KAPITAL

Novljanin Emrah Jefkaj završio je osnovnu i srednju školu u tom primorskom gradu kao FSR stipendista. Studijske 2008/09 upisao je prvu godinu studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Jedan od boljih romskih i egipćanskih studenata. Izuzetno je aktivan u romskoj zajednici kroz učestvovanje u međunarodnim i domaćim programima socijalne integracije. Pohađao je niz obuka za rad u civilnom društvu. Kao predśednik Romskog studentskog kluba FSR inicirao je nekoliko političkih izjava, deklaracija i apela koji su se odnosili na učešće romske i egipćanske manjine u javnom životu. Član je Mentorskog tima za podršku korisničkim gru-pama u srednjim školama. Aktivno sudjeluje u koordinaciji rada Fondacije za stipendiranje Roma u Nikšiću. Dobitnik je nagrade Ministarstva za evropske integracije Vlade Crne Gore za literarni rad na temu „Moja priča o Evropi”.

Vi ste prvi Rom u Crnoj Gori koji studira psihologiju? Zašto ste se odlučili za ovaj studijski program?

- Završio sam Srednju fi ziotarapeutsku školu u Herceg-Novom, ali oduvijek me je zanimala moć ljudskog uma i ljudske duše i zbog toga sam odlučio da upišem studije psihologije. Mislim da na ovaj način ispunjavam sebe a da ću jednog dana svojim znanjem biti od koristi društvu pa i zajednici iz koje potičem i kojoj pripadam.

Svojevremeno ste dobili nagradu Ministarstva za evropske integracije Vlade Crne Gore za rad na temu „Moja priča o Evropi”. Šta za Vas znače evropske in-tegracije Crne Gore i da li mladi Romi mogu biti na strani pobjednika u tom procesu?

- Dobio sam treću nagradu na konkursu “Moja priča o Evropi“. Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU) vidim isključivo kao pozitivan proces koji će nam pomoći da postanemo ozbiljno i odgovorno društvo u kojem se kvalitetno brine o ljudima i čuva njihovo dostojanstvo. Svakako smatram da time što ćemo postati građani EU nećemo izgubiti ništa od svog državnog identiteta, kul-ture i tradicije. Članstvo u EU šansa je za sve u Crnoj Gori, posebno mlade, bez obzira kojeg su etničkog ili vjerskog porijekla. Mladi Romi mogu biti na strani pobjednika ev-ropskih integracija ukoliko oni i njihovo okruženje shvate značaj obrazovanja i ukoliko im država Crna Gora pruži pravu šansu za usavršavanje. Mislim da je Misija OEBS-a pokretanjem svog romskog programa prije par godina i kroz osnivanje Fondacije za stipendiranje Roma dala najznačajniji doprinos našem mogućem prepoznavanju na strani pobjednika procesa evropskih integracija.

Da li u Vašoj familiji imate podršku kada je studiranje u pitanju?

- Porodica me u potpunosti podržava u daljoj edukaciji i studiranju. Uvijek sam mogao računati na podršku roditelja. Moja sestra uspješno završava osnovnu školu. Mlađi brat je takođe u osnovnoj školi. Lice je sa posebnim potrebama. Žao nam je što inkluzivno obrazovanje nije zaživjelo u svim krajevima Crne Gore ali mi smo uporni.

Što mislite o ranim brakovima među mladim i da li ste vi lično pod pritiskom familije da se ženite?

- Nisam pod pritiskom porodice da se ženim zato što moji smatraju da prvenstveno moram graditi sebe putem edu-kacije. Život sadrži mnoge trenutke koje treba doživjeti pa doći će i trenutak kada ću zasnovati i porodicu. Mladi Romi koji u ranoj mladosti, za vrijeme adolescencije, zasnivaju svoje familije, potpuno nespremo ulaze u taj svijet, te se tako, nažalost, susrijeću i sa mnogim problemima kojima nijesu vični. Kvalitet života Roma, uključujući i emotivni i porodični aspekt, mora biti promijenjen na bolje.

U čemu je po Vama, značaj, obrazovanja?

- Obrazovanjem stičemo mnoga znanja, nova i raznovrs-na iskustva i penjemo se stepenicama koje nas vode uspješnom i sigurnom životu.

U čemu vidite značaj Fondacije za stipendiranje Roma?

- Veoma sam zadovoljan podrškom, kako fi nansijskom tako i moralnom. Smatram da je Fondacija za stipendi-ranje Roma velika podrška za mlade ljude koji žele da se obrazuju i promijene svoj život.

Kako vidite sebe za desetak godina?

- Hmmm, naravno da u mom životu postoji neki krajni cilj tako da za deset godina sebe vidim u svojoj ordinaciji sa ljudima kojima je moja pomoć pomogla.

Konačno Vaša poruka romskoj i egipćanskoj zajednici?

- Samo obrazovanjem možemo promijeniti našu sva-kodnevnicu i naslijeđa iz prošlosti.

OBRAZOVANJEM MIJENJAMO SVAKODNEVNICU

Jefkaj

Page 67: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL67

Anita Zećiri, studentkinja prava

Foto: D. Miljanić

Page 68: Monografija cijela za_monitor

68HUMANI KAPITAL

Zećiri: „Sve zajednice koje imaju svoje Nacionalne savjete pomenute su u Ustavu, osim romske i egipćanske“

Anita Zećiri (1985), potpredśednica Romskog Savjeta u Crnog Gori i članica Vladine Komisije za implementaciju Nacionalne strategije za poboljšanje položaja RAE popu-lacije rođena je u Herceg Novom, đe je i završila srednju školu. Danas je student završne godine Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore. U FSR je aktivna članica Rom-skog studentskog kluba, ranije bila i njegova predśednica. Takođe koordinira program mentorske podrške u srednjim školama. Članica je Nacionalnog DecadeWatch Tima za Crnu Goru. Bila je i saradnica advokatske kancelarije Prelević i Akcije za ljudska prava.

Ljudi koji su sa Vama pratili prve seminare OEBS-a kažu da ste bili izuzetno tiha osoba. Da se našalimo, nećete zamjeriti, Vaše kolege tvrde da su mogli sati proći a da Vi ne izustite ni jednu jedinu riječ. Kažu i da ste pažljivo slušali predavače, radioničare, kolege, usvajali njihova iskustva, nakon čega ste jednog dana, kao iz topa, rekli „Hoću da budem advokat“.

- To je bio period srednje škole. Prvi put sam učestvovala na nečemu sličnom. Zato sam bila tiha i ćutljiva. Saznavala sam da razlike ne treba da budu prihvatiljive, ali sam sh-vatala i više o Romima. Tada sam pokušala da razumijem zašto se ljudi drugačije ponašaju prema nama nego prema drugim manjinama. Ohrabrivala sam sebe da sjutra s ponosom izgovorim «Ja sam Romkinja». Završila sam školu za pravnog tehničara, a s obzirom da je na OEBS-ovim seminarima bilo riječi o ljudskim pravima, odlučila sam da upišem Pravni fakultet. Na obuci sam upoznala puno ljudi, i predavača koji su svoje znanje nesebično prenosili na nas. Prvi put sam se družila sa romskom omladinom. Žao mi je što se takvi projekti dešavaju samo jednom, naročito zbog rezultata rada. Svi iz te grupe smo, na neki način, uspješni. Takođe sam sigurna da ima još mladih ljudi sa kojima bi, zbog njihovih potencijala i neotkrivenih afi niteta, trebalo raditi.

Koji je konkretni motiv bio da se opredijelite za pravo?

- Završila sam ekonomsku školu, smjer pravni tehičar. Neki konkretan motiv da upišem pravo i nisam imala, sem što me potpuno fascinira slika žene u odjelu sa aktovkom. A kako su ti seminari sa OEBS-om i tematika ljudskih prava došli u pravo vrijeme, sve više sam shvatala da nisam pogriješila u izboru.

Kako Vam se sada čini početak Vašeg školovanja?

- Kao i svaki početak, težak. Bila sam razočarana u sve. S obzirom da sam druga generacija romskih studenata, a

koja je na fakultet primljena na osnovu svog uspjeha iz srednje škole, očekivala sam da neću imati toliko briga sa školarinom i stanovanjem. Ali poslije nekog vremena sve se stabilizovalo. Prva godina fakulteta je bila uspješna za razliku od ostalih jer sam tada počela da radim. To što sam imala priliku da stažiram u advokatskoj kancelariji Prelević je od neprocjenjivog značaja za mene. Tako sam manje brinula o troškovima, jer od mojih nisam mogla da očekujem pomoć, a s obzirom na to da nijeste u svom gradu, i da tu nemate nikoga, fi nansije su jako bitne. Možda i ključne. Pored toga, naučila sam kakva je moja buduća profesija, kako treba da se ponašam. Na fakultetu mi je teško padalo to što, kada sam počinjala da sklapam prva studentska prijateljstva, sve bi postalo nestabilno kada bih rekla da sam Romkinja. Njihova reakcija bila je «Pa, kako, ne ličiš», zbog čega bih ja poželjela da ličim na Romkinje koje su dio njihovih predrasuda a da opet to budem ja, ona koja je na fakultetu.

U intervjuu neđeljniku «Monitor» od prije nekoliko godina ste, što je tada bilo neobično za nekog iz romske zajednice, bili jako kritični prema crnogorskoj Vladi. Koje su Vaše primjedbe bile tada a koje sada, u čemu je razlika?

- Mislim da je razlika u tome što sam sada svijesnija našeg položaja u društvu i što je sada jasno šta treba da se uradi da bi naš položaj bio bolji.

Duže od 5 godina uživate podršku FSR. Kako ste zadovoljni njenim servisima, koje su njene ključne vrijednosti?

- Jako sam zadovoljna podrškom FSR-a. To je jedina or-ganizacija koja je brinula o nama stipendistima. Sa zapo-slenima u FSR imamo prijateljske odnose, i uvijek možemo da računamo na bilo kakvu vrstu podrške.

Kažite nam više o svojoj familiji?

- Živim u šestočlanoj porodici, sa ocem, majkom, bratom i dvije bratanice. Godine 1991, izbjegli smo iz Hrvatske. Moji su porijeklom sa Kosova, a trenutno živimo u neromskom naselju. Iako niko u mojoj porodici nema osnovno obra-zovanje, svi mi pružaju bezuslovnu podršku.

Koliko Vam je ona važna?

- Podrška porodice je jako bitna, naročito kada su ženska djeca u pitanju, čiji razvoj u velikoj mjeri sputavaju negativni aspekti naše tradicije. Nažalost, svijest je najteže promijeniti. Voljela bih da Romi ubuduće njeguju tradiciju koja pruža jednake mogućnosti za sve.

ROMI I EGIPĆANI JEDINI BEZ PREDSTAVNIKA U PARLAMENTU

Zećiri

Page 69: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL69

Da li ste, prije sedam godina, kada ste izabrani za učešće na OEBS-ovom programu „Jačanje romskih liderskih potencijala“, pomislili da ćete jednog dana, za relativno kratko vrijeme, odlučivati o trošenju dijela državnog budžeta namjenjenog romskoj i egipćanskoj populaciji?

- Nijesam očekivala. Članica sam Komisije i trudiću se da u njoj što je moguće bolje zastupam interese Roma i Egipćana.

Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate Crne Gore na polju inkluzije Roma?

- Ne mogu da kažem da pomaka nije bilo i da ništa nije urađeno. Ali, po mom mišljenju, to je samo kratkoročno doprinjelo rješavanju našeg položaja. Istraživanje koje je uradio Monstat (Zavod za statistiku Crne Gore) iako je urađeno od strane državnog organa i sredstvima iz Strate-gije, nije priznato i vlasti se i dalje pozivaju na istraživanje iz 2003. godine. Ustav garantuje prava na zaštitu iden-titeta i zabranu asimilacije pripadnika manjinskih naroda i nacionalnih zajednica. Međutim, nije naznačeno ko u Crnoj Gori spada u ovu kategoriju. RAE populacija je je-dina manjina koja nije pomenuta u Ustavu. Čini mi se da je to malo kontradiktorno, jer su sve zajednice, osim romske, koje imaju svoje Nacionalne savjete, pomenute u Ustavu. Po važećim standardima ispada da smo mi jedina zajednica koja ima svoj Nacionalni Savjet, a nema svoje predstavnike u crnogorskom Parlamentu. Član 79. Ustava Crne Gore, stav 9. nalaže: Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče se prava na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afi rmativne akcije. Država nam je omogućila formiranje Nacionalnog Savjeta, ali nije ponudila pravni osnov za političko pred-stavljanje u crnogorskom Parlamentu. Na lokalnom nivou ne postoji pozitivan primjer da neko od pripadnika Roma i Egipćana radi u lokalnoj upravi, iako je to Strategijom za poboljšanje položaja RAE populacije od 2008 do 2012 godine predviđeno. Očigledno se ne poštuju odluke koje donosi zakonodavna vlast.

Prva ste žena potpredśednica Romskog savjeta u Crnoj Gori. U njemu je, pored Vas, još samo jedna žena. Kakva su Vaša iskustva i kako vidite ostale članove Savjeta koji su, pretpostavljamo, skloniji tradicionalizmu?

- Iako muškarci čine većinu članova Romskog savjeta, ipak taj tradicionalizam nije ispoljavan prema nama. Najveći problem muških romskih lidera je što, sve ono što zastu-paju u javnosti, nijesu spremni da primjenjuju u svojim domovima.

Kako biste Vi kroz par riječi predstavili FSR i njeno osoblje?

- Osoblje je stručno i efi kasno. FSR, kao što je i poznato, daje podršku integraciji Roma i Egipćana kroz obezbjeđivanje pristupa zapošljavanju i obrazovanju na svim nivoima. Prepoznata je kao organizacija kako kod romske tako i neromske populacije. Jedina koja od osnivanja pruža nesebičnu podršku srednjoškolcima i studentima posebno se angažujući u zapošljavanju stipendista koji su završili ili završavaju obrazovne programe, romske asistente.

Zećiri

HUMAKAPITA9

Page 70: Monografija cijela za_monitor

70HUMANI KAPITAL

Studentkinja završne godine na Filozofskom fakultetu, smjer predškolsko vaspitanje, Kumrija Beganaj, šćerka prvog Roma koji je završio fakultet, posvećena je studijama i svom budućem pozivu. Kaže da ne zna što će raditi za deset godina, niti koja će tada biti njena interesovanja.

«Niko ne zna šta donosi budućnost. Međutim, ono što sada radimo može imati dobre ili loše efekte na naš život u budućnosti», kaže Kumrija. U svakom slučaju, sigurna je da je na dobrom putu, a srećna kada se rezultati rada vide.

Kumrija Beganaj, studentkinja Filozofskog fakulteta

Page 71: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL71

Gospođice Beganaj, potičete iz familije koja pruža značajan doprinos romskoj inkluziji. Koliko Vas to obavezuje da budete uspješan i odgovoran student?

- To je za mene motivacija da ne odustanem i da sve obaveze obavljam na što bolji način. Ali, ne znači da se zbog toga i školujem. Prevashodno, riječ je o mojoj želji da sebi omogućim uslove da bih sjutra išla ka postizanju većih ciljeva. Naravno, kada iz svega, i to već sada, proizlaze dobri rezultati, onda to raduje i mene i moju porodicu.

Kako ste zadovoljni prijemom na Filozofskom fakulte-tu i odnosom kolega i profesora?

- Nijesam samo zadovoljna već mogu i da se pohvalim. Moj odnos prema koleginicama je dobar od samog početka, a stekla sam i nova prijateljstva. Oni meni pomažu, ali, koliko vidim, i oni imaju povjerenja u mene, jer traže da pomognem i ja njima. Što se tiče profesora, prema meni se odnose korektno i s poštovanjem, kao i prema drugim studentima.

Koliko je predškolsko vaspitanje važno za dalje obra-zovne uspjehe, naročito kada je riječ o đeci koja dolaze iz jedne specifi čne manjine?

- Za romsku djecu je veoma važno, iz više razloga. Prije svega, da bi naučili nematernji jezik, radi socijalizacije

sa drugom djecom, da bi stekli naviku da svakodnevno pohađaju školu i da bi naučili temeljne stvari koje su neo-phodne pri polasku u školu. Takođe, da bi stekli prijateljstva od rane mladosti, kako bi njihovi roditelji uvidjeli da se njihova djeca ne razlikuju od druge djece.

Među rijetkim ste Romkinjama koje se obrazuju. Kako gledate na tu činjenicu?

- To je samo pokazatelj koliko još treba da se radi na podi-zanju svijesti kod Roma o važnosti obrazovanja.

Značaj i uloga FSR po Vama?

- Fondacija me podržavala svih ovih godina. S obzirom na to da u mojoj porodici radi samo moj otac, pomoć od Fondacije je bila od velike važnosti svima nama. Zahvalna sam im i nadam se da će nastaviti da pomažu i drugim studentima.

Poruka mladim Romkinjama i njihovim roditeljima?

- Djevojke, iskoristite vašu mladost na najbolji način i obrazujte se kako bi ste kasnije pomogli vašoj djeci, da imaju bolji standard života nego Vi sada. Što se tiče roditelja, svi treba da podrže školovanje svoje djece, jer tako obezbjeđuju bolju sutrašnjicu.

JEDINO VASPITANJE POMAŽE

Svi treba da podrže školovanje djece jer im tako obezbjeđuju bolje sjutra

Page 72: Monografija cijela za_monitor

72HUMANI KAPITAL

Teuta Nuraj, studentkinja diplomatije

Foto: D. Miljanić

Page 73: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL73

Teuta Nuraj (1989) rođena je na Cetinju. Prva je Egipćanka i prva domicilna osoba iz egipćansko-romske zajednice u Crnoj Gori koja je završila Gimnaziju. Iz Cetinjske Gimnazije nosi lijepe uspomene. U najljepšem sjećanju ostale profesorice Aneta Novotni i Sanja Kaluđerović. Cetinje prepoznaje kao sredinu koja prihvata različitosti. FSR joj puno znači. Između ostalog i zato što je upoznala Biljanu Alković. Članica je Mentorskog tima za podršku učenicima/ama srednjih škola. Aktivna u studentskom klubu FSR u kojem koordinira međunarodnu saradnju. Kaže da činjenica što je prva državljanka Crne Gore, iz egipćanske i romske zajednice, koja je završila gimnaziju podstiče u profesionalnom razvoju. „Osjećam ponos, obav-ezu i odgovornost prema društvu” – kaže Teuta Nuraj, danas studentkinja Fakulteta političkih nauka, odsjek diplomatija.

Imajući u vidu našu kulturu i čime sve treba da susrijećemo, moramo da budemo istrajni, jaki i hrabri.

Za studentkinju Fakulteta političkih nauka, Teutu Nuraj, kultura Roma i Egipćana se u znatnoj mjeri razlikuje od kulture većinske populacije u Crnoj Gori.

„Sa procesima integracija (ili pak globalizacije, ako hoćete) sve izvorne razlike između kulturnih (etničkih, religijskih itd.) entiteta se prevazilaze, postaju sve manje izražene. To nije ništa drugačije ni u našem – crnogorskom društvu“, kaže Teuta. Tvrdi da izvorno, kultura svakog naroda ima i svoje negativne strane.

„Kod Roma i Egipćana, ta strana je danas, nažalost, još uvijek jako izražena, s obzirom na njihovu nedovoljnu integrisanost u društvo, čemu doprinosi siromaštvo, izolovanost, predrasude većinskog življa... Jako je teško nositi se sa kulturom zatvorenog tipa, kulturom u kojoj je žena u prilično nezavidnom položaju, đe je ona sjenka nadređenom muškarcu, neko ko nema pravo glasa u svom najbližem okruženju“, kaže.

Poručuje da je neophodno izboriti se za svoje „ja“.

- „Cijena za izborenu individualnost i pravo glasa je neđe možda i prevelika, ali joj je vrijednost neprocjenjiva“, kategorična je.

Vaša sklonost stranim jezicima, podsjećamo, veoma dobro govorite nekoliko stranih jezika je bila ključna u opredjeljenju da započnete studije diplomatije. Radi se o prestižnim studijama u Crnoj Gori na koje ste upisani uz podršku ne samo FSR već i rektora Univerziteta, dekana FPN, pa i niza državnih organa uključujući i predśednika države.

- Razlog upisa studija na FPN je, prije svega, povezan sa mojim interesovanjem za politiku i političko stanje u mojoj zemlji. Dalje, zanima me problematika marginalizovanih grupa, njihov socioekonomski status, situacija u kojoj se nalaze u pogledu poštovanja njihovih ljudskih prava. Čini se da je politika za odraslog čovjeka isto što i čokolada

za malo dijete. Svakako sam zahvalna svima koji su mi pomogli da upišem željene studije na Univerzitetu Crne Gore. Posebno sam zahvalna Fondaciji za stipendiranje Roma, čija je podrška bila od kljucne vaznosti. Daću sve od sebe da zalaganje svih koji su pomogli (i pomažu) moje školovanje opravdam uspjehom i na akademskom i na (budućem) profesionalnom planu.

Podršku Vašem studiranju pružilo je Ministarstvo inostranih poslova. Koliko Vas motiviše činjenica da su Vam uz dobar uspjeh i kvalitet otvorena vrata diplomatko-konzularne mreže?

- Da, izuzetno sam zahvalna Ministarstvu inostranih poslova na pruženoj pomoći. Naravno da sam izuzetno motivisana jednom takvom mogužnošću. Takođe, mislim da mi pozna-vanje međunarodnih odnosa uz aktivno znanje nekoliko stranih jezika (engleski, njemački, italijanski i albanski) može biti od koristi diplomatsko-konzularnoj mreži naše zemlje.

Vi potičete iz mješovitog egipćansko-romskog braka. Roditelji su Vam oskudnog ograzovanja. Koliku ste imali njihovu podršku za sve dosadašnje uspjehe u školovanju i obrazovanju?

- Moj otac je završio gimnaziju u Peći. Ubrzo potom je morao naći posao. Morao je materijalno izdržavati porodicu u kojoj je situacija po tom pitanju bila jako loša. Majka, iz objektivnih razloga, nije uspjela dovršiti ni započeto osnovno školovanje na Rijeci Crnojevića i posvetila se obav-ljanju poslova u domaćinstvu, odgajanju đece... Upravo iz razloga što moji roditelji nijesu imali povoljne uslove za školovanje, od njih dobijam punu podršku kad je riječ o mom školovanju i daljem profesionalnom usavršavanju.

Poznato nam je da ste jako socijalna osoba i dobro prihvaćena u društvu. Da li ste se suočavali s dikrimi-nacijom i kako gledate na nju u crnogorskom kontekstu?

- Da, mnogo puta i na najrazličitijim mjestima. Mislim da je to u Crnoj Gori sistemski problem, a ne problem čiji su nosioci individue koje diskriminišu druge. Problem je dosta širokih razmjera. Zahtijeva značajano vrijeme i čitav niz kon-struktivnih mjera da bi se išlo u pravcu njegovog rješavanja. No, tradicionalno smo opterećeni crno-bijelim pogledima na probleme i stvari, omalovažavanje (i nipodaštavanje) drugog i drugačijeg, bilo da je u pitanju religijski, etnički, rasni, rodni, jezički, socijalni, materijalni, ili bilo koji drugi osnov. Kada je riječ o društvenom prihvatanju dosta toga zavisi i od nas samih. Jako je bitno kako se i ti sam postaviš prema drugima.

Konačno, Vaša poruka mladima iz egipćanske i romske zajednice.

- Imajući u vidu sve ono sa čime treba da se susretnemo u životu moraju biti istrajni, jaki i hrabri. Ono što stvarno želite ispunit će vam se.

ONO ŠTO ŽELIMO MOŽEMO DA OSTVARIMO

Page 74: Monografija cijela za_monitor

74HUMANI KAPITAL

Page 75: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL75

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Od 2007. godine Fondacija za stipendiranje Roma (FSR), bez prekida, implementira program obrazovanja odraslih Roma i Egipćana. Dva segmenta ovog programa - El-ementarno funkcionalno opismenjavanje i Stručno os-posobljavanje – prepoznaju se kao održivi načini izlaska iz društvene isključenosti i siromaštva sa odgovarajućim uticajem na druge segmente obrazovanja.

Program je pokrenut na temelju istraživanja „Romi vidljivi na tržištu rada“ kojim je potvrđena visoka nepismenost u romskoj i egipćankoj populaciji, posebno kod žena, i izuzetno nepovoljna kvalifi kaciona struktura za tržište rada. Istraživanje je sproveo Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZ Crne Gore) u saradnji sa FSR. Istraživanje je u nekoliko stručnih analiza prepoznato kao primjer dobre prakse. Na temelju njega planirani su svi ozbiljniji programi posvećeni zapošljavanju od 2007. godine do danas.

Romi i Egipćani su grupe sa jako limitiranim mogućnostima zapošljenja, niskom konkurencijom i mobilnošću na tržištu rada zbog generalno niskog nivoa obrazovanja, stručnih vještina i diskriminacije. Bez razvijanja koncepta socijalne ekonomije, poreskih i drugih olakšica i prevazilaženja stereotipa i predrasuda nije realno očekivati značajniji uspjeh na tržištu rada.

FSR se opredijelila za program i zato što se njime podržavaju roditelji đece koja su u redovnom školskom sistemu a koja su obuhvaćena ostalim FSR programima (stipendi-jski programi za osnovnu i srednju školu i Univerzitet). Bez paralelne pažnje đeci i mladima u predškolskim i školskim ustanovama ali i njihovim roditeljima efekti so-cijalne inkluzije ne mogu biti zadovoljavajući. Roditelji đece uključene u obrazovni sistem ključni su za saradnju, podršku, motivaciju i uspjeh. Kroz obrazovanje odraslih utiče se i na siromaštvo roditelja koje je prepoznato kao jedan od ključnih uzroka napuštanja obrazovnog sistema.

Programom elementarnog funkcionalnog opismenjavanja polaznici/ce u toku nekoliko mjeseci pohađanja mogu završiti tri razreda osnovne škole. Time stiču minimalnu kvalifi kaciju, priznatu na tržištu rada, koja im omogućava pristup stručnom osposobljavanju za standarde zani-manja drugog nivoa složenosti a skladu sa tržišnim tren-dovima. Program obično uključuje odrasla lica iz romske i egipćanske zajednice, uzrasta od 15 do 45 godina starosti, koji su nepismeni, nikada nijesu pohađali školu ili imaju završeno manje od četiri razreda osnovne škole. Pod funk-cionalnim opismenjavanjem podrazumijevamo jezičku i matematičku pismenost i socijalne vještine i znanje potrebno za život u savremenom društvu.

Kroz proces implementacije ovog programa javljali su se i određeni izazovi koji su prijetili uspjehu. Motivacija polaznika uslovljena je materijalnim položajem njihovih familija. Suočavanje sa elementarnom egzistencijom onemogućava kvalitetan obrazovni pristup. Problem moti

Page 76: Monografija cijela za_monitor

76HUMANI KAPITAL

vacije prevazilađen je uvođenjem motivacionih stipendija čime je program stipendija proširen i na obrazovanje odraslih.

Pokretanjem ovog programa FSR je u saradnji sa ključnim partnerima, njemačkom međunarodnom organizacijom za obrazovanje odraslih „DVV International“ i Centrom za stručno obrazovanje dala podstrek širenju nacionalne mreže realizatora obrazovanja odraslih i jačanju njihovih kapaciteta za rad sa marginalizovanim grupama. To je takođe važan efekat uspostavljenog programa.

FSR do sada je sarađivala sa ukupno pet licencira-nih provajdera, od kojih su tri javne osnovne škole. To su: osnovne škole „Marko Miljanov“ i „Božidar Vuković Podgoričanin“ iz Podgorice i “Radoje Čizmović“ Ozrinići, Nikšić kao i Centar za obrazovanje i trening iz Podgorice i Radnički univerzitet Nikšić.

Završna provjera znanja iz matematičke i jezičke pismenosti je eksternog tipa i realizuje je Ispitni centar. Dosadašnja registrovana prolaznost na provjerama iznad je 80%.

Takođe svim zainteresovanim licima pruža se podrška u pristupu ličnim dokumentima kako bi se mogli registrovati kod ZZZ Crne Gore. To je i elementarni uslov da bi postali korisnici/ce programa.

Pored informatičke obuke koja se sprovodi u sklopu re-dovnih aktivnosti Zavoda za zapošljavanje, FSR je fi nansirala vozačku obuku za sva lica koja se opismene i uspješno završe neku stručnu obuku. Kreirano rješenje je u funkciji jačanja motivacije i povećanja mogućnosti za što boljim zapošljenjem.

FSR je inicirala i fi nasirala, kod Centra za stručno obra-zovanje, od 2007. ukupno sedam novih standarda za-nimanja i programa obuka za njih. Njih pet su na nižem nivou složenosti upravo zato da bi bili dostupni ciljnim grupama sa predstavljenim kvalifi kacijama. Preostala dva su u funkciji intenzivnijeg zapošljavanja korisnika/ca iz srednjih škola i povećanja učešća lica iz ovih zajednica u ukupnom javnom životu.

Za pet godina inicijative »Dekade uključivanja Roma« izrađeno je i usvojeno je oko dvadesetak novih standarda zanimanja i programa obuka za jednostavna i druga zani-manja. Oni su proizvod saradnje ZZZ Crne Gore i Centra za stručno obrazovanje sa Programom UN-a za razvoj (UNDP), Evropskom unijom, DVV Internationalom i FSR.

Obrazovanje odraslih

Page 77: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL77

STRUČNE OBUKE I ZAPOŠLJAVANJE

Temeljna aktivnost Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZ Crne Gore) jeste pružanje pomoći nezapošljenim licima da se uključe na tržište rada. ZZZ Crne Gore realizuje Aktivnu politiku zapošljavanja u skladu sa smjernicama Evropske Strategije zapošljavanja. Ključne funkcije ZZZ Crne Gore su stručno osposobljavanje, dokvalifi kacije i prekvalifi kacije i organizovanje javnih radova sa posebnim akcentom na teže zapošljive kategorije nezapošljenih lica. Radovi se baziraju na socijalno korisnom neprofi tnom radu i predstavljaju uspješne programe politike zapošljavanja.

Glavne prepreke u oblasti zapošljavanja u slučaju rom-ske i egipćanske zajednice su: nedostatak obrazovanja i obrazovnih mogućnosti, nedostatak ličnih dokumenta i nemogućnost pristupa tržištu rada, teška ekonomska i socijalna situacija zbog koje nijesu u prilici da prihvataju duže obuke, diskriminacija i neprihvatanje od strane poslo-davaca, veliki broj izbjeglica, život u nesigurnim i nestan-dardizovanim prebivalištima, nedostatak garancija u vidu nekretnina i žiranata za podizanje kredita za pokretanje sopstvenog posla i sl.

Na polju zapošljavanja lica iz romske i egipćanske popu-lacije ZZZ Crne Gore razvija partnerstva sa organizacijama civilnog društva i poslodavcima. Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) je jedan od izvršnih partnera.

Preko FSR, tokom perioda od četiri godine, realizovana su tri javna rada (dva državna i jedan lokalni). Otvoreno je, preko njih, oko pedesetak radnih mjesta na period od dva do pet mjeseci. Dok su neki od njih pokrenuli mjere aktivne politike zapošljavanja prema romsko-egipćanskoj zajednici - »Romi vidljivi na tržištu rada« - drugi su shodno svojim rezultatima prepoznati kao regionalni primjeri dobre prakse - »Druga šansa«.

Istraživanja FSR sprovedena kod realizatora stručnih obuka govore da bi polaznici koji su se istakli u obuci, u određenom roku, uz angažovanje kvalifi kovanih majstora mogli da steknu iskustvo u obavljanju poslova iz oblasti za koje su obučavani. Saradnja sa majstorom bi im obezbije-dila nastavak kontinuiranog rada, mogućnost usavršavanja i nalaženje zapošljenja i bolje prihvaćanje izvan romskih ili egipćanskih zajednica.

Program „Druga šansa“, zajednički su realizovali Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Centar za stručno obrazovanje, njemačka međunarodna organizacija za obrazovanje odraslih „DVV International i FSR. Zahvaljujući projektu lica romske i egipćanske nacionalnosti iz Podgorice i Nikšića, prošla su kroz zvaničan program funkcionalnog opismenjavanja i stručnog osposo-bljavanja, kako bi se uz dodatne sadržaje poput vozačke i informatičke obuke, povećale mogućnosti bolje integracije u društvo i trajnije i kvalitetnije zapošljenje. Program je realizovan 2007. i 2008. godine. Najveće interesovanje u obukama vladalo je za grupu građevinskih zanimanja. Iz programa stručnih obuka izašlo je ukupno 61 lice od njih 67, koliko ih je izašlo iz programa funkcionalnog opismenjavanja. Od tog broja prema podacima ZZZ Crne Gore i civilnog društva, sa Nacionalne konferencije o inkluziji Roma, mart 2009., njih oko 47% je našlo neku vrstu zapošljenja - 11 polaznika/ca programa zapošljeno u komunalnom sektoru u Podgorici, 10 polaznika/ca zapošljeno u ugostiteljstvu, građevinarstvu, obrazovanju i održavanju dok 8 lica pruža usluge u sopstvenoj zajednici.

Page 78: Monografija cijela za_monitor

I pored dobrih statističkih podataka u slučaju FSR činjenica je ipak da se mali procenat lica zapošljava u struci za koju se osposobljavao. Ključni razlozi su odsustvo prakse, nepovjerenje i diskriminacija poslodavaca. Preko svog programa javnog zastupanja FSR zagovora uvođenje mentora u radu sa uspješnim polaznicima, dva do tri mjeseca, po završenoj obuci.

FSR je inicirala, fi nansirala i učestvovala u izradi nekoliko standarda zanimanja i programa obuka za njih. Organizov-

ala je, kao partner ZZZ Crne Gore, rad sa polaznicima/ama stručnih obuka, pratila njihovu redovnost i motivisanost kroz angažovanje medijatora/asistenata. Neke od obuka su fi nansirane iz sopstvenih izvora poput vozačkih obuka za sve kategorije u Nikšiću i Podgorici. Uz dobijanje statusa akreditovanog realizatora jednog broja stručnih obuka, prije svega za zanimanja saradnik i organizator socijalne inkluzije, zaokružiće se kompetencije organizacije na polju obrazovanja odraslih.

Stručne obuke i zapošljavanje

FSR-ISI u sklopu programa obrazovanja odraslih organizuje pripremu i polaganje stručnog ispita za rad u državnim organima za lica iz romske i egipćanske zajednice koji zadovoljavaju zakonske uslove. Time se trajno poboljšavaju mogućnosti za njihovo zapošljenje ali i za veće učešće ovih zajednica u javnom životu Crne Gore.

Stručni državni ispit, koji je organizovani način provjere znanja, vještina i osposobljenosti za rad u državnim org-anima, položili su Behija Ramović, Senad Sejdović i Maksut Beriša iz Podgorice, Teuta Nuraj sa Cetinja, Miljaim Delija i Aslan Gaši iz Nikšića, Anita Zećiri, Emrah Jefkaj, Teuta Tuša, Mehmet Beriša i Samir Jaha iz Herceg Novog i Mu-hamed Uković iz Ulcinja. Stručni ispit u zvanju medicinske sestre pedijatrijskog smjera položila i Anita Beriša koja je pod podrškom FSR završila Srednju medicinsku školu u Podgorici Ona je uz angažovanje Ministarstva zdravlja, Odjeljenja za rodnu ravnopravnost Ministarstva za ljud-ska i manjiska prava i FSR završila pripravnički staž u JZU Domovi zdravlja Podgorica.

»Druga šansa« je projekat koji je uvažavajući realno stanje u populaciji Roma i Egipćana i objedinjavajući obrazovanje i zapošljavanje, postigao održive efekte uključivanja ove populacije u društvene tokove našeg društva.

To je projekat koji je omogućio ovim mladim ljudima da rade ono što mogu, znaju i vole. Radom na sebi i razvijan-jem svojih potencijala unaprijedili su svoje profesionalne karakteristike i stvorili veće šanse za uspjeh na tržištu rada.

Uspjeh polaznika »Druge šanse« potvrdio je da obrazovanje i stručno usavršavanje kroz obuku predstavlja dobar put koji pomaže ljudima da pobjegnu iz siromaštva i da krenu u svijet mogućnosti gdje će im se zaposlenje isplatiti i pomoći im da dobiju dostojanstvo i samopoštovanje.

Zoran Jelićdirektor ZZZ

78HUMANI KAPITAL

Page 79: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL79 HUMANNN KAPITAL7777779999999

ROMKINJE U OBRAZOVANJU I ZAPOŠLJAVANJU

Jedan od obuka realizovanih u sklopu projekta „Druga šansa – pismenošću i stručnim osposobljavanjem do socijalne integracije“ jeste stručna obuka grupe Romkinja iz Podgorice za zanimanje izrađivačica ukrasnih predmeta i nakita.

Obuka je uspješno realizovana po planu i programu koji je realizovao „Centar za obuku i trening“ pod stručnim rukovođenjem Vukosave Peković, koja je i glavna autorka ovog standarda zanimanja i programa obuke iniciranog i fi nansiranog od strane Fondacije za stipendiranje Roma.

Tokom obuke polaznice su ovladale vještinama prav-ljenja ukrasnih predmeta i nakita. Proizvodi koji su nastali kao rezultat ove obuke mogu biti interesantni za tržište budući da se radi o predmetima i nakitu suvenirskog tipa, takođe polaznice su proizvodile kese i torbe koje imaju upotrebnu funkciju.

Javna ustanova Centar za stručno obrazovanje je preduzeo i sproveo sve potrebne aktivnosti i procedure u pogledu izrade i usvajanja ovog novog standarda zanimanja i pro-grama obuke čime je značajno unaprijeđena ponuda u oblasti obrazovanja odraslih.

Ukupno pet đevojaka od 16 do 34 godine, u međuvremenu opismenjenje, inače sa evidencije ZZZ Crne Gore, prevazišle su brojne početne teškoće i pokazale izrazitu motivisanost i kreativnost u izradi ukrasnih, unikatnih predmeta, koji bi na tržištu trebali biti prepoznati kao proizvodi ženske romske radionice. Za tu potrebu, FSR je angažovala diplo-miranu grafi čarku Danijelu Stjepčević Laušević, koja je osmislila prepoznatljive čestitke za različite namjene i svrhe, i različite predmete od bio-razgradljivih i ekoloških materijala uključujući i cegere za trgovinu.

Stručne obuke i zapošljavanje

Page 80: Monografija cijela za_monitor

80HUMANI KAPITAL

Page 81: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL81

JAVNO ZASTUPANJE

Program koji je prisutan u svakodnevnom radu FSR i po kojem se ona prepoznaje u javnosti. Aktivan je od ute-meljenja organizacije.

Polazi od toga da je neophodno zastupati interese i prava korisničkih grupa, štititi javni interes i temeljne društvene vrijednosti, pomoći u zaštiti statusa onih koji uopšte nijesu ili su nedovoljno informisani o svojim pravima i donošenju odluka. Program javnog zastupanja pokazao se, i u slučaju FSR, kao zahvalan način uticaja na promjenu različitih politika, prakse i stavova.

Javno zastupanje je program prema donosiocima odluka na svim nivoima, aktivno praćenje i podrška procesu ev-ropskih integracija i watch dog uloga u primjeni politika i mjerenju efekata preduzetih mjera.

Funkcioniše putem identifi kacije problema (zahvaljujući programima istraživanja, dokumentovanja kršenja ljudskih prava, slobodnog pristupa informacijama ili praćenjem medija i rada mjerodavnih institucija), iniciranjem i defi nisanjem mogućeg rješenja za konkretno postavljeno pitanje i konačno zastupanje istog odnosno usmjeravanje javnosti i donosioca odluka u pravcu defi nisanog, željenog, rješenja.

FSR ima prilično razvijene kapacitete i iskustvo u javnom zastupanju. Samostalno ili kroz saradnju sa drugim nev-ladinim organizacijama i pojedincima. Stupala u različite koalicijske odnose iz kojih nosi pozitivno iskustvo.

Prepoznata aktivnost FSR jeste istraživanje i dokumen-tovanje ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori što podrazumijeva prikupljanje informacija o standardima i kršenjima ljudskih prava, odgovarajuću praktičnu analizu i javno zastupanje konkretnih primjera. Kvalitetnu saradnju po ovom pitanju FSR ima sa istraživačima kršenja ljudskih prava,Akcijom za ljudska prava, Centrom „Ekvista“ i drugim grupama za ljudska prava.

FSR učestvuje u raspravama povodom usvajanja pro-pisa koji se, i posredno, odnose na prava i položaj rom-ske i egipćanske zajednice. Kreira priloge za državne, međunarodne i alternativne izvještaje o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori.

FSR je uključenja u projekat „Jačanje kapaciteta u zastupan-ju i pripremi javnih politika Koalicije nevladinih organizacija u borbi protiv siromaštva i socijalne inkluzije” koji realizuje Centar za monitoring (CEMI). Okupljene su organizacije aktivne u oblasti zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i socijalne zaštite. Bavi se pripremom i pisanjem strateških dokumenta u borbi protiv siromaštva i socijalne inkluzije, kao i njihovim zastupanjem pred donosiocima odluka u Crnoj Gori. Kapaciteti članice Koalicije snaže se putem treninga u pisanju EU projekata; zastupanju utemeljenom na činjenicama, pisanju efektivnih javnih praktičnih poli-tika i efektivnom zagovaranju djelotvornih prijedloga praktičnih politika.

Uspješni primjeri FSR javnog zastupanja: imenovanje novog Nacionalnog koordinatora Dekada ukljičavanja Roma sa odgovarajućom sistemskom pozicijom i pro-fesionalnom vezom sa temom društvenog uključivanja (zaštićen javni interes i potvrđen zajednički cilj, vladinog i nevladinog sektora, za postizanje što boljih rezultata u oblasti socijalne inkluzije uz prepoznavanje zemlje u primjeru dobre prakse). Kampanja realizovana u saradnji sa Romskim savjetom u Crnoj Gori i Koalicijom „Romski krug“, kroz DecadeWatch mehanizam za Crnu Goru; suzdržavanje od proizvodnje beskućnika i obezbjeđenje alternativnog smještaja za desetine romskih familija u Glavnom gradu i drugim mjestima Crne Gore; obezbjeđenje prava na pristup obrazovanju svoj đeci bez razlike (spriječavanje prikrivene diskriminacije u školskom sistemu, uglavnom kroz saradnju sa medijima, posebno ND „Vijesti“); zaštita od nasilja u školi i isplata osiguranja romskim učenicima zbog zadobijenih povreda; poboljšanje organizacije i kvaliteta nastave u pojedinih osnovnim školama u Crnoj

Page 82: Monografija cijela za_monitor

82HUMANI KAPITAL

Gori sa značajnijom participacijom romke/egipćanske populacije; povraćaj neosnovano sakupljenog novca od đece u školama; pokretanje istražnih i drugih postupaka povodom različitih kršenja ljudskih prava; povećanje in-stitucionalne brige za zlostavljanu i zanemarenu đecu u romskim familijama; prekršajno i drugo procesuiranje roditelja takve đece; sprijačevanje prosječenja malodobnih lica u Crnoj Gori (u saradnji sa NVO „Akcija za ljudska prava i koalicijom „Romski krug“); povratak sredstava za život (zaprežnih kola) izbjegličkim romskim domaćinstvima u Podgorici (u saradnji sa Romskim savjetom u Crnoj Gori); usvajanje novih standarda zanimanja i programa obuka za njih; kreiranje afi rmativnih mjera za upis studenata na Uni-verzitet Crne Gore (pozitivni slučaj Ekonomskog fakulteta u Podgorici); unaprijeđenje pristupa mladih iz romske i egipćanske zajednice informacionom društvu (donošenje odluke Ministarstva za informaciono društvo o donaciji računara korisnicima/ama srednjoškolskih stipendija); uključenje romskih i egipćanskih studenata u studentske domove po principu afi rmativne akcije; uključenje države u program stipendija, povećanje bezbjednosti u romskim naseljima, formiranje dobrovoljnih vatrogasnih jedinica i dr.

Konsultacije sa Skupštinom Crne Gore dio su programa javnog zastupanja. Tim procesom želi se poboljšati ukupna praksa svih politika uz njihovu stalnu kvalitativnu korekciju.

Predstavnici FSR imali priliku prisustvovati śednicama parla-mentranog odbora za ekonomiju, fi nansije i budžet. U formi predviđenoj za organizacije civilnog društva participirano je u raspravi prilikom usvajanja državnog budžeta. Svjesna da budžet nije spisak želja FSR nije kreirala prijedloge da se po svaku cijenu „izmisle“ dodatna sredstva za soci-jalnu inkluziju Roma i Egipćana već da se odgovarajućom distribucijom i pravilnijim pozicioniranjem postojećih sredstava stvore uslovi za postizanje vidljivijih rezultata. Kontinuirano ukazivano na problem izostanka defi nisanog fi nansijskog, organizacionog i tehničkog okvira za primjenu Akcionog plana Dekada uključivanja Roma. Ovo pitanje je često razmatrano i na nacionalnim konferencijama o socijalnoj inkluziji. Konačno, preporuke civilnog društva i međunarodnih partnera uvažene su usvajanjem Strategije za poboljšanje položaja RAE populacije 2008-2012. Od tada sredstva za Dekadu vidljivo su pozicionirana u budžetu i trasparentno se troše.

Kvalitetna saradnja uspostavljena je i sa parlamentarnim odborom za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Osim re-dovnog informisanja o najznačajnim programima i iza-zovima socijalne inkluzije Roma, distribucije publikacija FSR,

Odbor je uzeo značajno učešće i u određenim aktivnostima u sklopu Programa obrazovanja odraslih. To je predstavljalo značajnu podršku odraslim licima koja su uspješno prošla kroz kurseve funkcionalnog opismenjavanja.

FSR zavrijedila i pažnju Odbora za rad, zdrastvo i soci-jalni rad Skupštine Crne Gore. Odbor je, jednoglasno, dao podršku usvajanju dva nova standarda zanimanja i programa obuka za njih – saradnik socijalne inkluzije i organizator socijalne inkluzije - koji su, između ostalog, u funkciji unaprijeđenja rada institucija, postizanje boljih socijalnih rezultata i zapošljavanja odgovarajućih kadrova iz romske i egipćanske populacije.

Komunikacija ostvarena sa parlamentarnim odborima za rodnu ravnopravnost i ljudska prava i osnovne slobode.

Javno zastupanje podrazumijeva pristutnost u zajednici i medijima. Tema iz javnog zastupanja predstavljaju se i putem sopstvenog periodičnog magazina „Inkluzija” koji se dostavlja na nekoliko hiljada elektronskih adresa. U pripremi magazina angažovani su bivši i sadašnji FSR stipendisti/kinje i polaznici/ce novinarskog programa.

FSR sudjeluje i u projektu „Jačanje saradnje između orga-nizacija civilnog društva i Skupštine Crne Gore“ čiji je cilj povećati učešće nevladinih organizacija u procesu kreiranja javnih politika iz oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava. Projekat realizuje Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) u saradnji sa Evropskim centrom za neprofi tno pravo iz Budimpešte. FSR je stekla značajna iskustva u pro-cesu obrazovanja, stručnog osposobljavnja i zapošljavanja Roma i jedan je od vodećih partnera u procesu socijalne inkluzije u Crnoj Gori. Uspostavljena je i razvijena institu-cionalna saradnja (potpisani memorandumi o saradnji ili ugovori o zajedničkim projektima) sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, Ministarstvom pravde, Ministarstvom za evropske integracije, Ministarstvom kulture, sporta i medija, Ministarstvom za ljud-ska i manjinska prava i Odjeljenjem za rodnu ravnopravnost (ranijom Kancelarijom za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore), Centrom za stručno obrazovanje, Komisijom Vlade Crne Gore za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Elektronski magazin „Inkluzija“, broj 24. od 10. aprila 2008. godine

Javno zastupljanje

Page 83: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL83

Podgorica, 9. april 2008. godine - Uprava policije Vlade Crne Gore je, povodom obilježavanja Svjetskog dana Roma, organizovala prijem za službenika romske nacionalnosti koji je radno angažovan u policijskoj organizaciji.

Delegacija Uprave policije, koju su činili zamjenik ruko-vodioca Sektora granične policije gospodin Vukoman Žarković i portparolka gospođica Tamara Popović, u sjedištu policijske organizacije u Podgorici sastala se sa službenikom Ispostave granične policije Bar gospodinom Senadom Čobićem. Sastanku su prisustvovali i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije gospodin Aleksandar Saša Zeković, savjetnik za policijska pitanja u Misiji OEBS-a u Crnoj Gori gospodin Valeri Petrov i predśednik Upravnog odbora Fondacije za stipendiranje Roma i koordinator Nacionalne romske koalicije „Romski krug“ gospodin Veselj Beganaj.

Gospodin Žarković je pozdravio prisutne i rekao da je crnogorska policija prepoznala problem nedovoljne integracije Roma u društvo i prihvatila inicijativu Sav-jeta za građansku kontrolu rada policije za razmatranje mogućnosti zapošljenja pripadnika romske nacionalnosti u policijsku organizaciju. On je izrazio zadovoljstvo zbog radnog angažovanja gospodina Senada Čobića u policiji i istakao da se radi o primjernom policijskom službeniku, koji profesionalno obavlja policijske poslove i zadatke.

Obavijestio je prisutne da je, iz tog razloga, direktor Uprave policije gospodin Veselin Veljović, na prijedlog njegovih starješina, odlučio da policajca Čobića nagradi novčano u visini jedne mjesečne plate.

Mr Aleksandar Saša Zeković, u ime Savjeta za građansku kontrolu rada policije, izrazio je zahvalnost direktoru Uprave policije na prihvatanju inicijative za zapošljenje pripadnika romske i egipćanske zajednice. Naime, kako je nagla-sio, u Upravi policije su tada, prije nešto manje od dvije godine, zapošljena ukupno tri Roma, od kojih su dva u međuvremenu odustala od radnog angažovanja. Zeković je izrazio zadovoljstvo zbog prijema, nagrade i poklona koje je dobio policajac Čobić, uz nadu da će on imati priliku da se u policiji dodatno edukuje i profesionalno obrazuje.Zahvalnost Upravi policije je izrazio i gospodin Veselj Beganaj, preśednik Upravnog odbora Fondacije za stipendiranje Roma, koji je istakao da je od Uprave policije krenula integracija Roma u crnogorsko društvo, obzirom da je Uprava policije bila prvi državni organ koji je radno angažovao pripadnika romske populacije. Gospodin Be-ganaj je dodao da Uprava policije, u tom smilsu, treba da posluži za primjer ostalima.

Gospodin Valeri Petrov je takođe pohvalio crnogorsku policiju i podsjetio da OEBS pruža podršku integraciji Roma u društvo kroz jedan broj projekata koji implementira.

Povodom prijema organizovanog njemu u čast, policajac Senad Čobić je rekao da ga raduje činjenica da je njegova domovina Crna Gora stasala u demokratsko društvo, što pokazuje i njegovo angažovanje u policiji. Naglasio je da je veoma dobro prihvaćen od strane starješina i kolega i da je siguran da je svojim radom i ponašanjem uklonio predrasude i ohrabrio zajednicu da pruži šansu Romima koji žele da rade u državnim institucijama.

Portparolka Uprave policije Tamara Popović je dodala da će se partnerski odnos između Uprave policije i orga-nizacija koje se bave zaštitom i ostvarivanjem prava Roma nastaviti kroz razmatranje radnog angažovanja pripadnika romske populacije i njihovog prijema na rad u policijsku organizaciju.

Službeniku Čobiću su uručeni i prigodni pokloni, u znak sjećanja na današnji susret od strane direktora Uprave policije, Savjeta za građansku kontrolu rada policije i Fon-dacije za stipendiranje Roma.

SENAD ČOBIĆ JE POZITIVAN PRIMJER KOJI TREBA PROMOVISATI U DRUŠTVU I ROMSKOJ ZAJEDNICI

Senad Čobić, zahvaljujući podršci Fondacije za stipendiranje Roma, završio je srednju školu u Ulcinju, đe i živi sa suprugom Havajom i sinovima Abedinom i Hamzom. Uspješno je završio i veoma intenzivni program „Menadžment u civilnom društvu“ koji su zajednički sproveli Misija OEBS-a, Centar za razvoj nevladinih organizacija i FSR. Bio je veoma aktivan u lokalnoj zajednici pružajući značajnu podršku vaspitanju i obrazovanju romske i egipćanske đece u Ulcinju. Godine 2006. zapošljen je u crnogorsku policiju zahvaljujući angažovanju Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Za jednog od najuspješnijih policajaca u svojoj jedinici proglašen je 2007. godine. Na Elektorskoj skupštini, 2008. godine, dobio je najviše povjerenje predstavnika romskog i egipćanskog naroda i izabran za člana prvog saziva Romskog savjeta u Crnoj Gori. Senad Čobić danas vodi najznačajniju životnu bitku. FSR osoblje i stipendisti, poznajući njegovu hrabost, upornost i volju, uvjereni su u njegovu ponovnu pobjedu.

Saopštenje Uprave policije Vlade Crne Gore i Biljana Alković

Page 84: Monografija cijela za_monitor

84HUMANI KAPITAL

Proces evropskih integracija, započet nakon Drugog sv-jetskog rata, temelji se i na principu da kulturno nasljeđe i mehanizmi njegovog širokog razumijevanja i očuvanja doprinosi demokratiji i političkoj stabilnosti, razvoju i tol-eranciji, demokratskom i aktivnom građanstvu te ličnom i kolektivnom ispunjenju.

Malo toga, u Crnoj Gori, je sakupljeno i sistematizovano kada je riječ o kulturnoj baštini Roma i Egipćana. Pokre-tanje ovog programa zato doprinosi, bar djelimičnom, otklanjanju tako ozbiljnog društvenog nedostatka. Program podrazumijeva istraživačke, naučne i izdavačke aktivnosti i realizuje se, uglavnom, preko Kulturološkog odjeljenja. Ovi programi su posebno važni i potrebni mlađim gen-eracijama Roma i Egipćana zbog njegovanja i očuvanja sopstvenog kulturnog identiteta i prezentacije kulturnih karakteristika široj javnosti.

Predmet programa: predstavljanje činjenica o porijeklu Roma i Egipćana u Crnoj Gori, izvoda iz istorijskih i dru-gih arhiva u kojima se oni spominju, izvoda iz naučne, medijske, književne građe i drugih izvora, kao i pregled romsko-egipćanskih običaja i vjerovanja, opis igara, nošnje, muzike, plesa, pjesama i sličnih relevantnih pitanja te sistematizacija, analiza i predstavljanje svih savremenih elemenata procesa socijalne inkluzije Roma, posebno uvažavajući značaj obrazovanja i stručnog osposobljavanja.

U skladu sa postavljenom misijom pokrenuto je nekoliko biblioteka u sklopu izdavačke produkcije.

Biblioteka „Izvještaji“ donosi sistematizovane rezultate različitih istraživanja, priloge iz prakse ljudskih prava,

izvještaje o konkretnim programskih aktivnostima FSR. Publikaciju su uglavnom u elektronskoj formi i dostupne putem web sajta.

„Identitas“ sa mandatom da na odgovarajći način prati Rome i Egipćane kroz istorijsko-arhivsku, etnološku i sociološku dimenziju te njihovu specifi čnu etnološku gen-ezu u Crnoj Gori. Iz ove biblioteke izašla je knjiga „Otvorena vrata - Antropološki prilog kulturama Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ autorke Vesne Delić. Određeni prilozi su, pored zvaničnog, objavljeni na romskom i engleskom jeziku.

Iz biblioteke „Evropska unija i društveno uključivanje” izašlo je nekoliko zanimljivih analiza, studija i knjiga.

„Prilozi socijalnoj inkluziji Roma” predstavlja pregled ključnih dokumenata, ocjena implementacije i modela dobre prakse. Autori su Sabahudin Delić i mr Aleksandar Saša Zeković. Publikaciju, na crnogorkom jeziku, zajedno su ob-javili Fondacija Institut za otvoreno društvo Predstavništvo Crna Gora, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i FSR.

„Second chance: Integration though adult Literacy and Vacation Training, An Education Programme for Employ-ment and Social Cohesion in Montenegro“ („Druga šansa – Pismenošću i stručnim osposobljavnajem do socijalne integracije, obrazovani program za zapošljavanje i soci-jalnu koheziju u Crnoj Gori). Autori: Christian Geiselmann i Johann Theessen. Publikacija, na engleskom i njemačkom jeziku, predstavlja grupni zajednički je izdavački proizvod partnerskog konzorcijuma: DVV International, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Centar za stručno obrazovanje i FSR.

KULTURA & IZDAVAŠTVO

Page 85: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL85

»Prilozi socijalnoj inkluziji Roma« je tako postavljena publikacija da podstakne razmišljanja o jednakom tretmanu i socijalnoj uključenosti Roma i Egipćana ali da uz to, istovremeno, pruži odgovarajući opseg, zvaničnih i alternativnih podataka, ocjena i iskustava koje se odnose na javne politike i ključne oblasti društvenog i ekonomskog života i opseg isključenosti. Predstavljeno je više modela pozitivne prakse koji mogu doprinijeti poboljšanju kapaciteta javnih službi i organizacija civilnog društva a svim zainteresovanima (javni službenici, istraživači, novinari, studenti) pružiti određena obavještenja značajna za dalji rad, planiranja i akciju. Ovom kolekcijom priloga posebno se želi ohrabriti i podstaći sistematsko praćenje i sprovođenje (ljudskih) sloboda i prava garantovanih ili sadržanih u određenim propisima koji tretiraju položaj Roma i Egipćana ističući značaj prakse i istinske implementacije različitih zakona, propisa, dokumenata i politika.

„Druga šansa – Pismenošću i stručnim osposobljavnajem do socijalne integracije, obrazovani program za zapošljavanje i socijalnu koheziju u Crnoj Gori. Autori, Christian Geiselmann i Johann Theessen, osvrnuli su se u svom radu na tok projekta, njegova dostignuća ali i na izazove sa kojima se projektni tim suočavao tokom njegove implementacije. Riječ je o programu realizovanim u Crnoj Gori 2007. i 2008. godine od strane DVV International-a, Zavoda za zapošljavanje, Centra za stručno obrazovanje i FSR a uz podršku EU i ZZZ Crne Gore. Ovaj program predstavlja, nakon pokretanja stipendijskog školskog i univerzitetskog programa, ključni doprinos inkluziji Roma i Egipćana u crnogorsko društvo. Namijenjen je prije svega stranoj javnosti zbog prezentovanja primjera dobre prakse.

Vesna Delić, „Otvorena vrata, antropološki prilog kulturama Roma i Egipćana u Crnoj Gori“. Ova knjiga predstavlja pokušaj da se ilustruju i objasne različiti aspekti etniciteta u romskoj i egipćanskoj zajednici u Crnoj Gori. Kroz istorijsku, kulturnu i religijsku dimenziju objašnjavaju se glavne težnje ka jačanju postojećih i kon-struisanju novih etničkih identiteta. Prikazom etnogeneze, migracionih struja i načinom naseljavanja Balkana i Crne Gore i u njoj stvorenih specifi čnih balkanskih romskih i egipćanskih kultura, deskriptivnim a kasnije komparativnim metodom autorka naglašava sličnosti i razlike u različitim aspektima društva sa posebnim akcentom na duhovnu i materijalnu kulturu ispitivanih grupa, koju oni koriste kao svojevrsne kulturne identifi katore u procesima samoidentifi kacije.

Glavni cilj je napraviti kulturološki i etnički presjek i nakon dužeg vremena naučne stagnacije posvetiti se proučavanju njihovih kulturnih i društvenih obrazaca kako bi osvijetlili pitanja koja se odnose prije svega na kulturne i etničke identitete ispitivanih zajednica.

Autorka na osnovu istraživanja koje je sprovela među pripadnicima dvije romske i jedne egipćanske grupe pokušava da odgovori na gore navedene zadatke i time „otvori“ vrata za međusobno upoznavanje i razumijevanje ispitivanih zajednica i većinskog društva ali i „odškrine vrata“ za neka dalja istraživanja.

PRILOZI SOCIJALNOJ INKLUZIJIPRILOZI SOCIJALNOJ INKLUZIJIROMA U CRNOJ GORIROMA U CRNOJ GORI

mr Aleksandar Saša Zekovimr Aleksandar Saša Zeković Sabahudin Deli Sabahudin Delić

Podgorica, 2008.

JJ

JJ

FONDACIJA INSTITUT ZA OTVORENO DRUŠTVOPredstavništvo Crna Gora

Page 86: Monografija cijela za_monitor

86HUMANI KAPITAL

Vesna Delić, rođena Rasulić, (1980), osnovnu školu završila je u Valjevu, a Srednju baletsku školu „Lujo Davičo,“ odsjek za nar-odne igre, u Beogradu. Diplomirala je etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na kojem je i doktorant-kinja. Glavna tematika doktorske disertacije biće socio-kulturni sistemi Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Polaznica više obrazovnih programa i učesnica brojnih domaćih i regionalnih skupova iz oblasti obrazovanja, socijalne inkluzije, evropskih integracija i et-nologije. Specijalističke boravke imala je u Sloveniji, Njemačkoj, Belgiji i Bugarskoj. U Fondaciji za stipendiranje Roma (FSR) angažovana duži niz godina. Koordinirala je neke od ključnih FSR programa – obrazovanje odraslih i program stipendija za osnovnu školu. Voditeljka je Kulturološkog odjeljenja FSR i urednica biblioteke „Evropska unija i društvena uključenost“. Tokom 2008. godine, sprovela je antropološko istraživanje u okviru programa „Kultura Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji je pokrenula FSR u saradnji sa crnogorskim Ministarstvom kulture, sporta i medija. Rezultat istraživanja je knjiga „Otvorena vrata. Antropološki prilog kulturama Roma i Egipćana u Crnoj Gori.“

“Fondacija za stipendiranje Roma pruža prve i druge šanse, bori se za bolje društvo, opaža, deluje i rešava, ali najbitnije povezuje i usrećuje ljude bez obzira na njihovu etničku pripadnost i poreklo, na čemu sam joj najviše zahvalna. Bez predrasuda, bez diskriminatorne politike, sa jakom voljom i verom u ravnopravnost svih građana, FSR je primer dobre prakse na koju bi trebali da se ugledaju svi oni koji rade ili bi želeli da rade sa ljudima”.

Vesna Delić

Kulturni i izdavački program doprinosi očuvanju i zaštiti romske i egipćanske kulturne i tradicionalne baštine. To je i put kreiranja sadržaja u formalnom obrazovnom sistemu koji, shodno propisima, trebaju biti posvećeni kulturnoj baštini etničkih grupa koje tradicionalno žive u Crnoj Gori. FSR i njeni kadrovi očekuju saradnju Zavoda za školstvo i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.

FSR pomogla je, zajedno sa Crvenim krstom Crne Gore, umjetnički projekat “Barvale” fotografa Duška Miljanića koji je organizovan uz podršku Ministarsrva za ljudska i manjinska prava i Sistema UN u Crnoj Gori, a koji pokazuje uspješne promjene u romskoj zajednici.

Page 87: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL87

Jedna od konsolidovanih aktivnosti Fondacije za stipen-diranje Roma (FSR) jeste i program istraživanja. Fokusiran je na romsku i egipćansku populaciju odnosno korisničke grupe – osnovna i srednja škola, roditelji, Univerzitet i obrazovanje odraslih. Riječ je uglavnom o društvenim istraživanjima koja se realizuju preko Odjeljenja za em-pirijska istraživanja, organizacione jedinice unutar FSR.

Odjeljenje je orijentisano na istraživanje onih tema koje su relevatne za aktuelne FSR programe i projekte, pro-ces socijalne inkluzije Roma i Egipćana (obrazovanje, zapošljavanje, učešće u javnom životu, stanovanje, zdravlje, socijalna zaštita i kultura) ali i tema koje se mogu integrisati u periodične i godišnje programe rada FSR. Empirijska istraživanja su veoma značajan izvor informacija i čine snažnu podršku naporima FSR za poboljšanje socijalne inkluzije romske i egipćanske zajednice. Istraživanja du-binski zadiru u socijalne i kulturne karakteristike romsko-egipćanske populacije. Tako se sagledaju realne pret-postavke sa terena od kojih zavisi stepen i kvalitet inkluzije. To je i put sagledavanja odnosa društva u cjelini prema ovoj populaciji.

Paralelno sa jačanjem kapaciteta FSR, uključujući i povećanje broja pripadnika/ca romske i egipćanske za-jednice na akademskim studijama, unaprijeđuju se uslovi za adekvatan istraživački rad i održavanje odgovarajućih profesionalnih standarda.

Predmet istraživanja su: uključenost romske i egipćanske đece u obrazovni sistem, oblast i sistemi vrijednosti i vri-jednosnih orijentacija, informisanost romske i egipćanske zajednice iz aspekta poboljšanje kvaliteta njihovog života i aktivnog učestvovanja u društvenom životu i uticaju na njen razvoj, oblici lične, grupne i nacionalne identifi kacije, percepcije političko-ekonomskih problema, tradicional-izam, autoritet i legitimiet tradicionalnih i novih vrijednosti u samoj zajednici, unutrašnji odnosi u ovim zajednicama posebno sa aspekta identifi kovanja prepreka integraciji naročito u slučaju ženskog dijela populacije, prilike u rom-skim i egipćanskim naseljima i uslovi stanovanja, pristup tržištu rada, suočavanje sa diskriminacijom, pristup ličnim dokumentima, nepismenost i siromaštvo, i dr.

Ključni istraživački ciljevi, svih sprovedenih istraživanja, su dobijanje informacija relevantnih za proces socijalne inkluzije ovih zajednica, planiranje različitih politika i pro-grama i posebno zbog javnog zastupanja prema širem društvenom kontekstu i donosiocima odluka. Konačno, cilj ovog FSR programa jeste obrazovanje najšire javnosti putem javnih prezentacija.

Rezultati istraživanja objavljuju se u stručnim knjigama i časopisima, prezentiraju na domaćim i regionalnim sku-

povima, citiraju u štampi. Oni predstavljaju dobru polaznu osnovu za iniciranje i defi nisanje kratkoročnih i dugoročnih mjera i akcija za ostvarivanje bolje inkluzije predmetnih zajednica u sve društvene tokove. Ispitanicima/ama cilj svakog konkretnog istraživanja je operacionalizovan, kada je to bilo potrebno, preko kratkih i razumljivih iskaza. Formirana je značajna građa (melting pot) dragocjena za individualnu i grupnu inicijativu, proizvodnju i komuni-kaciju među istraživačima, unutar stručne i šire javnosti, zainteresovanih analitičara, romskih struktura, organizacija civilnog društva, odgovarajućih javnih institucija i dono-sioca odluka.

Prvo ozbiljnije istraživanje FSR sprovedeno je na ljeto 2005. u sklopu projekta „Izrada baze podataka za romsku đecu obuhvaćenu redovnim sistemom obrazovanja“ kojom je utvrđeno da je te godine u obrazovni sistem, na svim nivoima, bilo uključeno ukupno 1.324 osobe romske ili egipćanske nacionalnosti. Istraživanje su zajednički sproveli Nacionalna NVO koalicija „Romski krug“ i FSR uz podršku Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora. Nakon toga uslijedilo je sveobuhvatno istraživanje o aktivnostima, efektima i izazovima u radu svih partnera posvećenih ciljevima Dekade uključivanja Roma. Uslijedila su potom češća, tematska, istraživanja uglavnom koncentrisana na populaciju osnovne i srednje škole. Takođe, ozbiljna istraživanja sprovedena su i u vezi pismenosti, pristupa dokumentima kao i pristupu tržištu rada, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore. Pomognuta su i podržana istraživanja jednog broj lica iz akademske zajednice, neromske nacionalnosti, prilikom izrade diplomskih radova, magistarskih i doktorskih dis-ertacija.

U praksi rezultati istraživanja uspješno su korišćeni za iniciranje poboljšanje položaja različitih korisničkih grupa. Značajan broj inicijativa operacionalizovan je u praksi kroz partnerstvo sa različitim vladinim institucijama i agencijama, civilnim društvom i međunarodnim orga-nizacijama. Pokrenute su i inicijative koju su rezultirale unaprijeđenjem pojednih aspekata položaja romske i egipćanske srednjoškolske omladine. Poboljšana je upisna politika u srednju školu i na Univerzitet, povećan broj funkcionalno pismenih ljudi, povećan broj lica sa ličnim dokumentima, obezbijeđen pristup informatičkoj opremi i Internetu, poboljšani uslovi stanovanja lica iz akademske, romsko-egipćanske, zajednice, unaprijeđen kvalitet nas-tave u pojedinim osnovnim školama, poboljšana vidljivost i kapaciteti romske i egipćanske zajednice na tržištu rada, povećan broj lica evidentiran na biroima rada, povećan broj lica koja pohađaju programe obrazovanja odraslih i različite stručne obuke.

Iatraživanja

ISTRAŽIVANJA

Page 88: Monografija cijela za_monitor

88HUMANI KAPITAL

NACIONALNE KONFERENCIJE O INKLUZIJI

Fondacija za stipendiranje Roma – Institut socijalne inkluzije (ISI), u saradnji sa partnerima, nekoliko godina za redom organizuje nacionalne konferencije o efektima i izazovima inkluzije najisključenijih etničkih grupa u našoj zemlji.

Prva konferencija je održana 11. jula 2006. godine i bila je posvećena prvoj godišnjici primjene Akcionog plana Dekada uključivanja Roma 2005-2015 godine. Na nacio-nalnoj konferenciji održanoj 2009. godine procjenjivana je primjena, u prvoj godini od usvajanja, Nacionalne Strategije za poboljšanje položaja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori 2008-2012 te obrađivana pitanja intenziviranja inkluzije na lokalnom nivou.

Nacionalne konferencije o inkluziji Roma i Egipćana prilika su za podsticaj na postizanje još boljih i vidljivih rezul-tata na polju socijalne inkluzije i društvenog uključivanja. Program Dekada uključivanja Roma, kojem je pristupila i Crna Gora, upravo traži zajedništvo različitih struktura ali uz jasno defi nisanje odgovornosti, posebno sistemskih institucija, koje trebaju dokazati svoju funkcionalnost i kapacitete da dosljedno primjenjuju politike, propise i čuvaju vladavinu prava.

Događaji ove vrste doprinose sagledavanju učinjenog. Blagovremena su opomena da se učini sve što je moguće kako bi se izbjegla razočarenja a potvrdio odgovaran i profesionalan, institucionalni, pristup. Konferencije pred-stavljaju, bar minimalan, otpor nesposobnostima onih koji to nikako ne smiju biti ali i koruptivnom ponašanju koje proizvodi samo još gore posljedice. Konferencije su potvrdile značaj odgovorne Vlade te snažnog monitoringa i pritiska civilnog društva.

Poruka sa svih do sada organizovanih konferencija jeste da proces socijalne inkluzije Roma i Egipćana jednostavno traži i treba bolje i kvalitetnije rezultate u oblasti obra-zovanja, zapošljavanja, kulture, zdrastvene i socijalne zaštite, stanovanja, djelotvornog učešća u javnom životu.

FSR će još snažnije nastaviti da konstruktivno prati i analizira primjenu politika i efekte primijenjenih mjera prema Romima i Egipćanima, kao i rad ključnih institucija, posebno onih u oblasti obrazovanja zbog značaja istog za prevazilaženje siromaštva. Razvijen je odgovoran i korek-tan principijelni odnos koji pohvaljuje i podržava ono što zaslužuje pohvalu i podršku ali i javno opominje i proziva one i ono što zaslužuje biti kritikovano posebno kada je posrijedi prikrivanje suštine problema i relativizacija po-sljedica, neargumentova upoređivanje s drugim društvima ili prebacivanje odgovornosti na siromašne i nepismene romske i egipćanske roditelje ili populaciju u cjelini.

Nacionalne konferencije, uz Fondaciju za stipendiranje Roma – Instituta socijalne inkluzije, organizovao je, do sada, konzorcijum različitih institucija i organizacija – Fon-dacija Institut za otvoreno društvo, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Romski savjet u Crnoj Gori, Crveni krst Crne Gore, SOS telefon za žene i đecu žrtve nasilja Nikšić, UNICEF, UNHCR, Save the children i drugi partneri.

Page 89: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL89

Fondacija za stipendiranje Roma – Institut socijalne inkluzije (FSR) je članica DecadeWatch-a (DW) koji okuplja ugledne organizacije civilnog društva iz 12 zemalja članica Dekade uključivanja Roma 2005-2015. Od ukupnog broja država potpisnica njih šest su članice Evropske unije (EU) što može biti važno političko i programsko iskustvo za zemlje koje su u procesu pridruživanja.

DW je vodeći subjekat ocjene napredka, monitoringa i evaluacije svih defi nisanih nacionalnih politika ali i efekata primijenjenih mjera prema romskoj i egipćanskoj zajednici u sklopu Dekade uključivanja Roma, kao međunarodne inicijative.

DW, kroz podršku Instituta za otvoreno društvo i Svjetske banke, obezbjeđuje obuku i superviziju za istraživanja i razvoj metodologije za izradu odgovarajućih izvještaja o istinskoj implementaciji politika i mjera u sklopu Dekade. Do sada je izašlo nekoliko godišnjih i širih izvještaja o os-tvarenom napredku. Oni sadrže mnoštvo indikatora koji omogućavaju komparaciju rezultata između država. Znači, podrazumijevaju i ocjenjivanje svake zemlje ponaosob. Za razliku od početnih godina, iz godine u godinu, Crna Gora, bilježi sve značajniji napredak.

Romski savjet u Crnoj Gori, NVO Koalicija „Romski krug“, “Prva - Ženska RAE mreža” i FSR, uspostavili su zajednički mehanizam DW. Nacionalni DecadeWatch Tim za Crnu Goru funkcioniše uz administrativnu i tehničku podršku FSR.

Predstavnici svih nacionalnih DW timova učestvuju u radu Međunarodnog upravnog odbora koji okuplja pred-stavnike Vlada, međunarodnih organizacija i romskih/proromskih organizacija. Partneri Dekade, među kojima i FSR, inicirali su ili participirali u javnom zastupanju na evropskom nivou. U nekoliko navrata različite inicijative i protesti su upućivani premijerima zemalja koje preśedavaju Dekadom u vezi različitih pitanja: integrisani školski sistem, multi-kulturalno obrazovanje, posljedice ekonomske krize na inkluziju ili institucijama EU, kao na primjer, u vezi sa novom Evropskom romskom politikom.

www.romadecade.org

DECADE WATCH

“... obavezujemo se da će naše vlade raditi na otklanjanju diskriminacije i premošćivanju neprihvatljivog jaza koji postoji između Roma i ostatka društva, onako kako je to identifi kovano našim akcionim planovima za Dekadu. Proglašavamo godine od 2005. do 2015. Dekadom uključenja Roma i obavezujemo se da ćemo podržavati učestvovanje i angažovanje nacionalnih zajednica Roma u ostvarivanju ciljeva Dekade i u postizanju i pokazivanju progresa mjerenjem rezultata i razmatranjem iskustava u primjeni akcionih planova Dekade...”

Iz Deklaracije o proglašenju Dekade uključivanja Roma 2005-2015.

Page 90: Monografija cijela za_monitor

90HUMANI KAPITAL

Od početka 2008. Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) razvija sopstvene kapacitete i implementira program pristupa informacijama od javnog značaja a koje su od interesa za proces društvenog uključivanja Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Pokretanje ovog programa pozitivno se odrazilo na ukupan rad FSR posebno na njenu kompetentnost i objektivnost. Posjedovanje odgovarajućih i objektivnih informacija učinio je rad državnh organa i javnih ustanova transparntni-jim a javne ocjene, nalaze i kritike iz FSR sasvim utemeljenim i konstruktivnim. Zahvaljujući određenom doprinosu FSR stručna i šira javnost, organizacije civilnog društva, mediji, međunarodne organizacije i agencije konačno su u prilici, uz konsultovanje i drugih izvora, sagledati ključne uspjehe, izazove ali i propuste u oblasti vaspitanja i obrazovanja i sistema socijalnog staranja i zaštite pripadnika/ca romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori.

FSR je svoje kapacitete u ovoj oblasti posebno razvila kroz uključenje u trening programe i pružanje pravne pomoći MANS-a (Mreža za afi rmaciju nevladinog sektora) u procesu dobijanja informacija od državnih institucija.

Program „Slobodni pristup informacijama“ realizuje se preko FSR Odjeljenja za empirijska istraživanja. Njegovi rezultati odnosno dostupne informacije koriste se za pri-premu i pisanje prijedloga projekata, izvještaja za domaće i međunarodne potrebe, saopštenja i izjava za medije, javnog zastupanja određenih tema i pitanja, iniciranje ins-pekcijskih kontrola i preduzimanja odgovarajućih službenih radnji i mjera, za pokretanje i uspješan tok različitih kam-panja ...

Od utemeljenja u Fondaciji za stipendiranje Roma razvijaju se volonterske aktivnosti. Prvi kreirani i potpisani ugovori sa korisnicima/ama stipendija podrazumijevali su i volont-ersko angažovanje za dobrobit sopstvene i šire zajednice. Tokom godina, jačanjem kapaciteta i društvene vidljivosti, u FSR se konsolidovao volonterski servis. Noseći stubovi volonterskog servisa su omladinski klub i studentski klub koju okupljaju učenike/ce srednje škole te studente/kinje Univerziteta Crne Gore. Program je ojačan korisnicima/ama iz završnih razreda osnovne škole i obrazovanja odraslih.

FSR posebno računa na svoj volonterski servis. On je zapravo veoma važna organizacijska vrijednost. Servis pruža dodatne i nove šanse mladima, posebno iz romske i egipćanske zajednice, za kvalitetniju crnogorsku i evrop-sku integraciju. Sticanje novih znanja, vještina, iskustava, poznanstava, upoznavanje kultura, umrežavanje, obavljanje društveno korisnog rada važni su segmenti individualnog razvoja. FSR je, u tom kontekstu, posebno zainteresovana za suzbijanje rasizma i svih oblika diskriminacije uz širenje koncepta inkluzivnog volontiranja. To podrazumijeva rad sa mladima, licima iz marginalizovanh zajednica, siromašnima i teže zapošljivim licima, beskućnicima i izbjeglicama, starijim i penzionisanim osobama, licima sa invaliditetom, sa osobama koje su dio manjinskih zajednica a suočavaju se sa dodatnom diskriminacijom (žene, LGBT, ...).

Posebnu zahvalnost na unaprijeđenju svojih kapaciteta FSR duguje Asocijaciji za demokratski prosperitet „Zid“. Brojne ADP „Zid“ ra dionice, seminari, konferencije i učešće u kreiranju javnih politika doprinijeli su kvalitetnijem radu. Prvi sporazum zaključen na polju volonterskih programa jeste sa organizacijom „Svetionik“ iz Bara. Uspostavlje

na saradnja omogućila je učešće u programima koji promovišu i volonterski rad izvan granica Crne Gore. NVO „Green Home“ iz Podgorice sa svojih volonterima/kama pokazao je solidarnost sa socijalnim statusom romske i egipćanske đece, sakupljajući i vršeći distribuciju odjeće, obuće... Omladinski kulturni centar „Juventas“, u dva navra-ta, je podsticao, kroz svoje programe jačanje kapaciteta, profesionalni razvoj lica iz romske i egipćanske zajednice koji su stažirali u FSR doprinoseći njenom radu. Centar za žensko mirovno obrazovanje “Anima” iz Kotora pomaže jačanje kapaciteta za proces suočavanja sa prošlošću i ženskog aktivizma. Dok je Sigurna žensk kuća iz Podgorice radila na obrazovanju korisničkih grupa o reproduktivnom zdravlju. I trgovina ljudima.

Članovi/ce Studentskog kluba uključeni su u volonterski rad sa romskim i egipćanskim srednjoškolcima/kama. Volonteri/ke FSR predstavljali su Crnu Goru na nekoliko međunarodnih kulturnih i omladinskih festivala, uspostav-ljena je saradnja sa mladima i odgovarajućim romskim gru-pama iz Slovačke, Makedonije, Španije, Hrvatske, Kosova, Bugarske i Srbije. Svojim radom prisutni su na polju zaštite tradicionalne i kulturne baštine, životne sredine, sakralnih spomenika sopstvene zajednice, fotografi je, informatičkog opismenjavanja, muzike, sporta, snaženja motivacije u obrazovanju i stručnom osposobljavanju...

FSR je dobila status akreditovane organizacije za slanje (sending organization), prijem (host organization) i koordi-naciju (coordinating oragnization) volontera/ki što otvara sasvim novu dimenziju volonterskog rada i druge zemlje i kulture približava mladima iz romske i egipćanske za-jednice.

SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJAMA

VOLONTERSKI PROGRAM

Page 91: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL91 HUHUMAHUMAANHU KKAPITKAPITAPITAAL9999911111

Miljaim Delija jedan je od učesnika i voditelja volonterskog servisa.

Koordinator je programa FSR u Nikšiću.student Ekonomskog fakulteta u Nikšiću

.

Aziz Idrizaj i Mensur Šalja, saradnici socijalne inkluzije u svojoj kancelariji

Emin Bećajosvajač je olimpijske medalje na

Specijalnoj olimpijadi

Stipendisti/kinje FSR na prijemu u Fudbalskom savezu Crne Gore

Page 92: Monografija cijela za_monitor

92HUMANI KAPITAL

1 Baftijari Erhana2. Bajra Arjanita3. Beriša Egisona4. Beriša Ersan5. Beriša Mehmet6. Beriša Muhamed7. Esmaja Alberina8. Gaš Denis9. Gaši Ljuštrim10. Gaši Sedat11. Haki Alija12. Halitaj Đulja13. Hasani Emra14. Ibrahimi Đemilja15. Idrizi Kuštrim16. Iseni Bajram17. Isenaj Sadik18. Jašari Arton19. Kabaši Iso

20. Ljugbunari Egzon21. Ljugbunari Eldin22. Bajrami Gentijana23. Pajazitaj Erđan24. Pajazitaj Dijamant25. Paljacaj Suzana26. Plavci Ljindita27. Ramaj Fljorenda28. Sadrija Denis 29. Sultani Alija30. Tafaj Liridon31. Tatari Ibrahim32. Zaimi Kasandra33. Zajmi Nurkijan34. Zorjani Roberta35. Zurijani Đulijana

1. Abazi Samanta 2. Adžović Roki 3. Ajvazi Suzana 4. Alković Biljana5. Asovic Damir6. Asovic Muho7. Avdulaj Ćerim8. Badžović Fahrudin9. Badžović Hajdana10. Baftijari Serđan11. Baljaj Redžep 12. Bećaj Emin 13. Beganaj Almir14. Beganaj Almira15. Beganaj Jasmin16. Beganaj Kumrija17. Beganaj Naser18. Beganaj Saul19. Beganaj Sokolj20. Beriša Amanda21. Beriša Anita22. Beriša Brahim23. Beriša Dijana

24. Beriša Edi25. Beriša Edin26. Beriša Eldina27. Beriša Elvis28. Beriša Fatmir 29. Beriša Ferdi30. Beriša Nedžmedin31. Beriša Sabit32. Beriša Sadea 33. Beriša Senada34. Beriša Suada 35. Berišić Renato36. Boneštaj Denis37. Boneštaj Sinan38. Čobić Senad39. Delija Emina40. Delija Fljamur41. Delija Miljaim42. Đukić Doris43. Đulijaj Ljuljzim44. Efović Senada 45. Eminović Enis46. Eminović Suzana

OSNOVNA ŠKOLAKORISNICI/CE STIPENDIJSKOG PROGRAMA

2008/09 – 2009/101

1 Program zajednički realizovali UNHCR i FSR.

SREDNJA ŠKOLAKORISNICI/CE STIPENDIJSKOG PROGRAMA OD ŠKOLSKE

2004/05 ZAKLJUČNO SA ŠKOLSKOM 2009/102

2 Spisak uključuje lica koja su završila ili još pohađaju srednju školu, koja su odustala ili su udaljena iz škole i lica koja su odustala od identifi kacije kao pripadnici/ce romske i egipćanske zajednice

Korisnici

Page 93: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL93

47. Ferizi Remzija48. Ferizi Šireta 49. Gaši Aslan50. Gaši Damir51. Gaši Mahija52. Gaši Perparim53. Gaši Vanesa 54. Gaši Zarija55. Hadžović Jasmin56. Hajruši Raim 57. Ibišević Leonardo58. Idrizaj Aziz59. Imeri Senada60. Isufaj Armend 61. Isufaj Perparim62. Ivanova Marija63. Jaha Samir64. Jaha Damir65. Jefkaj Emrah66. Kabaši Mirsada67. Kabaši Uka68. Kameri Egzon69. Kerelaj Eugen70. Krasnić Elvira71. Krasnić Ilber 72. Krasnić Medina73. Naza Fatima74. Naza Jasmina75. Nerda Vilson

76. Nuraj Alen77. Nuraj Teuta78. Pajazitaj Fitim79. Rama Fatmir80. Ramaj Asan81. Ramović Senad82. Sahiti Tina83. Sahiti Zoja84. Saiti Adnan85. Šaćirović Danijela86. Šaćirović Mirela87. Šalja Aron 88. Šalja David 89. Šalja Samanta90. Šaljaj Edin91. Šaljaj Mensur92. Šaljaj Valentina93. Šira Abert94. Špalataj Emina Tairi Almir95. Tairi Jeton96. Tuša Hanka97. Tuša Teuta98. Tuša Zana99. Zećiri Anita100. Zemel Radaj101. Žabelji Alija102. Žabelji Bajram

Korisnici

Page 94: Monografija cijela za_monitor

94HUMANI KAPITAL

Univerzitet Crne Gore – Filozofski fakultet u Nikšiću:

1. Suzana Ajvazi, studijski program predškolsko vaspitanje

2. Kumrija Beganaj, isto

3. Sokolj Beganaj, isto (završio osnovne i specijalističke studije)

4. Aslan Gaši, isto

5. Samir Jaha, isto

6. Teuta Tuša, isto

7. Emrah Jefkaj, studijski program

psihologija

Univerzitet Crne Gore – Ekonomski fakultet u Podgorici:

8. Miljaim Delija, studijski program menadžment

Univerzitet Crne Gore – Pravni fakultet u Podgorici:

9. Anita Zećiri, studijski program pravne nauke

Univerzitet Crne Gore - Fakultet političkih nauka u Podgorici:

10. Biljana Alković, studijski program novinarstvo

11. Teuta Nuraj, studijski program međunarodni odnosi

12. Behija Ramović, studijski program socijalna politika i socijalni rad

UNIVERZITETKORISNICI/CE STIPENDIJSKOG PROGRAMA

2004/05 - 2009/10

Korisnici

Page 95: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL95

1. Arifi Agron2. Aljiljaj Gazim3. Adžović Ado4. Adžović Džulijan5. Adžović Eri6. Adžović Eko7. Adžović Ivan8. Adžović Ivana9. Adžović Mladen10. Adžović Rafet11. Adžović Selman12. Adžović Slavica13. Adžović Tajson14. Adžović Tanja15. Adžović Tarzan16. Adžović Vahid17. Adžović Vikson18. Adžović Viktor19. Ahemotivić Iljaz20. Ahmetović Iljaz21. Ahmetović Veselka22. Ahmetović Zorica23. Ajvazi Muharem24. Ajvazi Sabina25. Asanović Aljo26. Asanović Denis27. Asanović Elza28. Asanović Esad29. Asanović Fadilj30. Asanović Mirsad31. Avdijaj Mirsada32. Azemi Zoja33. Azemi Admir34. Baftijari Gzim35. Bajra Adnan36. Bajra Nail37. Bajra Zumreta38. Bardosan Dritan39. Beganaj Bukurija40. Beganaj Đevrija41. Beganaj Faton42. Beganaj Hamdija43. Beganaj Hastrat44. Beganaj Sanija45. Beganaj Suada46. Bejta Bekim47. Bejta Fikret48. Bejtaj Bekim49. Beriša Anita

50. Beriša Baškim51. Beriša Edin52. Beriša Elvis53. Beriša Eldina54. Beriša Emrah55. Beriša Elizabeta56. Beriša Faruk57. Beriša Hanifa58. Beriša Hikmeta59. Beriša Ibrahim60. Beriša Mehmet61. Beriša Maksut62. Beriša Nebih63. Beriša Nedžad64. Beriša Nedžmedin65. Beriša Samir66. Beriša Samson67. Beriša Senad68. Beriša Tima69. Beriša Vasvija70. Beriša Vera71. Beriša Vesar72. Beriša Šaban73. Beriša Šaćir74. Berišaj Gzim75. Boneštaj Arben76. Boneštaj Semir77. Bukurija Sejdi78. Cakić Mefail79. Čobić Aldina80. Čobić Safet81. Čobić Kaja82. Ćerimi Enver83. Delija Hamza84. Delija Miljaim85. Delija Šaja86. Demiraj Jakup87. Demiraj Sinan88. Demiri Sebastijan89. Demiri Senad90. Demiri Škeljzem91. Demiri Zemrija92. Džemal Elvis93. Emini Sedat94. Femi Sejda95. Ferizaj Alija 96. Ferizaj Halil97. Gaši Gani98. Gaši Aslan

OBRAZOVANJE ODRASLIH

UČESNICI/CE PROGRAMA 2007-2010

Korisničke grupe

Page 96: Monografija cijela za_monitor

96HUMANI KAPITAL

99. Gaši Digton100. Gaši Bajram101. Gaši Denis102. Gaši Hona103. Gaši Majir104. Gaši Marisa105. Gaši Sofi ja106. Gaši Suvad107. Gaši Uka108. Gaši Zenelj 109. Hadžović Sabedin110. Hadžović Semir111. Hajrizi Ibiš112. Hajruši Izdija113. Hajruši Šeki 114. Haziri Samir115. Hetaj Škelzen116. Jaha Samir117. Jefkaj Emrah118. Jašari Driton119. Jašaraj Isljam120. Kekereš Alma121. Kekereš Đevrija122. Kerelaj Džemalj123. Kerelaj Tim124. Korwien Đevrija125. Krasnić Burim126. Krasnić Faruk127. Krasnić Mendim128. Krasnić Valentina129. Krasnići Habibi130. Krasnići Remiz131. Krasnići Dezim132. Krasnići Fatom133. Krnić Fatima134. Kruševci Mirveta135. Kućišta Robert136. Kurti Gzim137. Kurti Ismet138. Kurti Šemsedin139. Kurti Škurta140. Maković Jasko141. Miftari Bekim142. Mujaj Urim143. Naza Suzana144. Noša Fljurim145. Nuraj Teuta146. Omeričić Mirsada147. Omerović Ajdar148. Pajazitaj Elis149. Pajazitaj Arijan150. Paljaci Avdi

151. Perajzitaj Arim152. Poljaci Aladin153. Poljaci Arif154. Ramović Abedin155. Ramović Behija 156. Ramović Mirza157. Ramović Seljadin158. Rizvanaj Emrah159. Rizvanaj Fatljum160. Rizvanaj Ljuan161. Rizvanaj Suada162. Rizvanaj Vera163. Ramaj Fidan164. Sadri Valentin165. Saiti Akija166. Sejdović Aleksandra167. Seku Semi168. Sejdović Davor169. Sejdović Esad170. Sejdović Feriz171. Sejdović Hajriz172. Sejdović Igor173. Sejdović Medo174. Sejdović Predrag175. Sejdović Sandra176. Sejdović Senad177. Sejdović Snežana178. Smakaj Nerđivana179. Smakaj Sabrija180. Smakaj Samir181. Toskić Ivan182. Toskić Jusuf183. Tuša Teuta184. Uković Muhamed185. Trković Aziz 186. Šalja Belkiza187. Šalja Bernard188. Šalja Fatmir189. Šalja Fikreta190. Šalja Miranda191. Šalja Samanta192. Šalja Samir193. Šalja Sedat194. Šalja Suada195. Šaljaj Admir196. Šaljaj Afrim197. Šaljaj Enes198. Šalaja Edin199. Šaljaj Fatmir200. Šaljaj Suada201. Zećiri Anita

Korisničke grupe

Page 97: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL97

Page 98: Monografija cijela za_monitor

98HUMANI KAPITAL

Veselj Beganaj, pionir je romskog organizovanja u Crnoj Gori i predśedavajući Nacionalne NVO-a koalicije „Romski krug”. Autor je brojnih istraživanja i izvještaja o socijalnoj inkluziji Roma. Član je Komisije za implementaciju Nacio-nalne stragegije za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012. Osnivač je Fondacije za stipendiranje Roma, član i predśednik Upravnog Odbora od osnivanja.

mr.sc. Ćazim Fetahović, bivši pomoćnik ministra prosvjete i nauke. Trenutno je viši savjetnik u Ministrastvu prosvjete i nauke. Osnovnu školu i gimnaziju prirodnomatematičkog smjera završio u Rožajama. Diplomirao na Mašinskom fakultetu u Beogradu a magistrirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici. Bio je član Komisije za implementaciju Nacionalne stragegije za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012. Jedan je od vodećih domaćih eksperata za oblast stručnog obrazovanja. Autor je nekoliko udžbenika i priručnika za osnovne i srednje škole. Član Upravnog odbora od osnivanja FSR. Ljiljana Garić, rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih u Centru za stručno obrazovanje. Članica Savjeta za obrazovanje odraslih, stručnog tijela za oblast obrazovanja odraslih. Aktivno je učestvovala u izradi najznačajnih do-kumenata za oblast obrazovanja odraslih - Starategije obrazovanja odraslih Crne Gore 2005-2015 godine, Plana obrazovanja odraslih 2006-2010, Plana obrazovanja odras-lih 2010-2014“, Nacionalnog izvještaja „Razvoj i stanje obra-zovanja i učenja odraslih u Crnoj Gori“ za VI međunarodnu konferenciju UNESCO-a CONFINTEA kao i niza zakonskih propisa, metodologija i programa. Autorka je i nekoliko knjiga i stručnih izvještaja u vezi obrazovanja odraslih. Članica je Upravnog odbora od 2007. godine.

Momčilo Radulović, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori i koordinator Škole evropskih integracija u Podgorici. Obavljao je i duznosti predstavnika Njemačkog društva za obrazovanje odraslih u Republici Crnoj Gori, DVV International. Ranije je obavljao dužnosti političkog savjetnika šefa kancelarije OSCE-a u Crnoj Gori, medijskog analitičara, menadžera projekta OSCE/ODIHR u oblasti medijskog monitoringa i nacionalnog savjetnika pri projek-tima OSCE-a. Bio je i koordinator za međunarodnu saradnju u okviru Centra za građansko obrazovanje. Diplomirao je na Odsjeku za međunarodne odnose Fakulteta političkih nauka na Univerzitetu u Beogradu. Zvanje magistra evrop-skih nauka i regionalizma stekao je na Univerzitetu u Gracu

u novembru 2007, na programu koji je pored pomentog univerziteta realizovan i na Evropskoj Akademiji u Bolcanu i Evropskom institutu za javnu administraciju u Luksem-burgu. Takođe, na FPN-u u Beogradu završava postdiplom-ske studije u oblasti političke sociologije. Međunarodne odnose i savremeni politički sistem Norveške specijalizirao je na Univerzitetu u Oslu, a specijalističke programe u oblasti ekonomije i politike pohađao u Pragu, u organizaciji Karlovog i Džordžtaun univerziteta, i u Los Anđelesu, u organizaciji Džordž Mejson univerziteta iz Vašingtona. Eseje, kritike, članke i studije objavljivao je u domaćim i stranim časopisima. Urednik je Priručnika Škole evropskih integracija i knjige „Obrazovanje odraslih u Crnoj Gori”. Član je Upravnog odbora od 2007. godine.

Ana Novaković, specijalistkinja je političkih nauka - smjer međunarodni odnosi i direktorka Centra za razvoj nevla-dinih organizacija u Podgorici. Ranije je bila šefi ca Odjeljen-ja za međusektorsku saradnju i reformu javne uprave. Članica je Upravnog odbora FSR od kraja 2009. godine.

Biljana Alković, članica je Upravnog odbora ispred korisničkih grupa od početka 2009. godine. Slavko Kalezić, glumac je Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP). Završio je Filološku gimnaziju u Podgorici. Osnovne, u klasi prof. Bora Stjepanovića, i specijalističke studije završio je Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) na Cetinju, na kojem je i magistrant. Istakao se u više pozorišnih predstava matičme kuće i drugih teatara u zemlji i regionu. Glumio je u nekoliko fi lmova domaće i strane produkcije. Član je Upravnog odbora FSR od početka 2010. godine.

Sandra Šipka, diplomirana je psihološkinja. Tokom petnaestogodišnje karijere na području profesionalne orijentacije i zapošljavanja stekla je veliko iskustvo u radu s malim grupama. Teorijske i praktične elemente trenerskog rada savladala je kroz stručna usavršavanja za trenera i su-pervizora Evropske agencije za razvoj i Ministarstva za rad, sport i socijalnu skrb Republike Slovenije. Kreirala je i izvela veliki broj seminara s ciljem unaprijeđenja socijalnih i ličnih kompetencija nezapošljenih osoba. Edukovala je više od 150 edukatora/trenera za interaktivni rad. Članica je većeg broja timova za unaprijeđenje tehnologije rada, izradu strateških dokumenata i kreiranje politike zapošljavanja. Autorka je nekoliko brošura namijenjenih učenicima koji se nalaze pred problemom profesionalnog izbora. Izvodila je programe selekcije za različite treninge, prekvalifi kacije

UPRAVNI ODBOR 2005-2010

Organi

Page 99: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL99

i zapošljavanje. Pośeduje veliko iskustvo u individualnom savjetovanju učenika i nezapošljenih za izbor buduće profesije i upravljanje karijerom. Inicijator je programa za unaprijeđenje položaja ranjivih grupa (osobe s invalidite-tom, žene, mladi...) na tržištu rada. Članica je Upravnog odbora FSR od početka 2007. godine.

Behija Ramović, članica je Upravnog odbora ispred zapošljenih u FSR od 2008. godine

Sabit Pajazitaj, od 1999. sa familijom živi u Crnoj Gori. Izuzetno je aktivan u izbjegličkom naselju i uključen u niz programa koje sprovode organizacije civilnog društva i međunarodne agencije angažovane u radu sa romskom i egipćanskom izbjegličkom populacijom. Ima značajno iskustvo medijatora. U radu Upravnog odbora FSR uključen od pokretanja stipendijskog programa za osnovne škole 2008. godine kroz saradnju sa UNHCR.

mr.sc. Rada Gavrilović, profesorica je engleskog jezika i književnosti. Magistrirala je teoriju kulture na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Ima bogato radno, profesionalno i ekspertsko iskustvo u oblasti ljud-skih i manjinskih prava, obrazovanja i socijalne inkluzije. U Misiji Organizacije za evropsku bezbijednost u Crnoj Gori radila kao konsultantkinja za pitanja nacionalnih manjina. Zaslužna za kreiranje institucionalnog okvira i usvajanje niza rješenja koji su podstakli proces socijalne inkluzije i Dekade ukljičivanja Roma u Crnoj Gori. Bila je izvršna koordinatorka „Verona forum”-a u Evropskom parlamentu. Autorka je više stručnih tekstova i analitičkih izvještaja. U radu Upravnog odbora učestvovala je od osnivanja FSR do jula 2006. godine.

Ivana Vujović, savjetnica je za programe obrazovanja u Misiji Organizacije za bezbijednost i saradnju u Evropi u Crnoj Gori. Profesorica je engleskog jezika i književnosti a trenutno radi na magistarskoj tezi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, smjer Organizacijski menadžment. Članica Upravnog odbora bila je od osniv-anja FSR do prve polovine 2007. godine

Sabahudin Delić, pomoćnik je ministra za ljudska i man-jinska prava u Vladi Crne Gore i od kraja 2009. godine Na-cionalni koordinator Akcionog plana Dekade uključivanja Roma 2005-2015. Profesor fi losofi je i logike sa značajnim pedagoškim i iskustvom na polju kulture i muzičkog stvaralaštva. Koordinirao je i bio član u više radnih i tematskih tijela koji su pripremali državne izvještaje o primjeni relevantnih međunarodnih konvencija iz oblasti ljudskih i manjinskih prava. Funkciju člana Upravnog od-bora obavljao je od osnivanja FSR do aprila 2008. godine.

Goran Đurović, diplomirani pravnik i magistrant na smjeru „Organizacijski razvoj” na Ekonomskom fakultetu u Pod-gorici. Bio je niz godina direktor Centra za razvoj nevladinih organizacija, posebno zadužen za program edukacije i jačanja kapacieta NVO-a i programa saradnje lokalnih samouprava i nevladinih organizacija. Autor je više stručnih knjiga i tekstova. Trener i konsultant iz oblasti organizaci-jskog razvoja. Predśednik je Upravnog odbora NVO koalicije „Saradnjom do cilja”. Funkciju člana Upravnog odbora FSR obavljao od osnivanja do kraja 2009. godine.

Organi

Page 100: Monografija cijela za_monitor

100HUMANI KAPITAL

Roki Adžović (1988), kao FSR stipendista završio Srednju građevinsku školu u Podgorici. Prvi je predśednik Rom-skog omladinskog kluba FSR. Pohađao više obrazovnih programa. Angažovan na prezentaciji programa stipendija u lokalnoj sredini i osnovnim školama. Odlično govori njemački jezik. Preko FSR programa prekvalifi kovan za zanimanje konobara koje mu je omogućilo bolju poziciju na tržištu rada.

Biljana Alković (1971), polaznica je programa “Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori” koji je spro-vodila Misija OEBS-a u Crnoj Gori pod pokroviteljstvom Vlade Kraljevine Holandije. Završila je Srednju turističku školu, kao stipendistkinja FSR, u Ulcinju. Sa posebnim uspjehom završila Školu novinarstva Instituta za medije Crne Gore. Sarađivala za Radio Bar i dnevne novine “Dan”. Prva je Egipćanka koja studira na Univerzitetu Crne Gore. Studije novinarstva, na Fakultetu političkih nauka, uspješno i u roku privodi kraju. Ranije je Članica je Nacionalnog DecadeWatch Tima za Crnu Goru. Preśednica je Vijeća časti asocijacije „Romski novinari Crne Gore”. Uspješno je uređivala učeničke časopise „Mozaik” i „Dječija planeta” koje su izdavale osnovne škole u Podgorici i Ulcinju pod podrškom Save the childrena i Misije OEBS-a. Stažira u redakciji i sarađuje za nezavisni neđeljnik „Monitor”. Laureat je Plakete Ministarstva kulture, medija i sporta za najbolji istraživački prilog u 2007. godini o socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u Crnoj Gori. U FSR je aktivna u Studentskom klubu čija je sekretarka od akademske 2008/09 godine. Bila je koordinatorka Media tima projekta “Druga šansa” koji je stavio u funkciji zvanični program elementarnog funkcionalnog opismenjavanja stanovništva. Takođe je članica Mentorskog tima za podršku korisnicima stipendija u srednjim školama. Glavna je urednica magazina „Inkluzija”. Članica je Upravnog odbora FSR.

Ćerim Avdulaj (1989), kao stipendista FSR završio srednju školu u Podgorici. Kroz rad u Romskom omladinskom klubu, volonterskom i omladinskom programu posvećen promovisanju značaja obrazovanja u radu sa mlađim generacijama.

Hajdana Badžović (1987), kao FSR stipendistkinja završila srednju školu u Baru kao primjerena i uspješna učenica. Bila je angažovana, tokom školovanja, u omladinskom klubu FSR. Sarađivala na različitim programima lokalnih nevladinih organizacija u Baru. Pohađala je pojedine seg-mente programa „Jačanje kapaciteta romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“. U FSR radno bila angažovana na poslovima socijalne asistentkinje tokom projekta „Romi vidljivi na tržištu rada“ realizovanog uz podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Hana Badžović (1978), radila za FSR na poslovima anketarke tokom programa „Romi vidljivi na tržištu rada“.

Kumrija Beganaj (1987), FSR stipendistkinja tokom pohađanja srednje škole i Univerziteta. Završila studijski program predškolsko vaspitanje i obrazovanje na Filo-zofskom fakultetu u Nikšiću kao primjerna studentkinja. Godine 2009. proglašena za studentkinju generacije FSR. Završila obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraskih „DVV International“.Tokom studiranja bila korisnik podrške Romskog obrazovnog fonda. Izuzetno aktivna u romskoj zajednici i lokalnim NVO grupama. U FSR bila angažovana u programu istraživanja, obrazovanja odraslih kao asistentska podrška provajderima programa elemntarnog opismenjavanja i kao mentorka i supervizorka FSR stipendista u srednjim školama u Nikšiću. Danas živi i radi u SR Njemačkoj i zapošljena je u lokalnom javnom vrtiću.

Naser Beganaj (1985) sa familijom živi u Nikšiću, đe je završio osnovnu školu. Kao FSR stipendista pohađao sred-nju školu. Aktivista je NVO “Početak”, prve romske orga-nizacije u Crnoj Gori. Bio je polaznik programa “Jačanje rom-skih liderskih potencijala u Crnoj Gori” i posebnog mofula posvećenog „NVO menadžmentu”. U FSR bio angažovan u programu obrazovanja odraslih, kao službenik – logističar Tima za pružanje socijalne podrške, pri aktivnostima funk-cionalnog opismenjavanja u Nikšiću.

Eldina Beriša (1989), kao FSR stipendistkinja završila je Srednju hemijsku školu u Podgorici. Među rijetkim Rom-kinjama aktivnim u romskoj zajednici. Kroz rad u FSR stručno se usavršavala za rad u obrazovanju odraslih, sa osjetljivim grupama i za pružanje programske podrpške osnovnim školama. Završila obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraskih „DVV International“. Članica je Tima za socijalnu inkluziju koji okuplja asis-tente/kinje osposoljene za rad sa romskom zajednicom u sklopu programa obrazovanja odraslih i stipendija za osnovne škole. Kao službenica FSR radno angažovana kao istraživačica, asistentkinja pri funkcionalnom opis-menjavanju odraslih i osnovnoškolskom obrazovanju romske đece izbjeglica u osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“.

Hikmeta Beriša (1987), bila je polaznica FSR programa funkcionalnog opismenjavanja i stručnog osposoblja-vanja. Osim elementarne jezičke i matematičke pismenosti zahvaljujući ovim programima završila četiri razreda os-novna škole i stručnu obuku za jednostavna zanimanja. Nastavila je sa školovanjem i uspješno je završila osnovnu školu. Time je postala jedan od pozitivnh primjera u ob-razovanju odraslih. Zato je i zapošljena kao saradnica socijalne inkluzije odnosno FSR asistentkinja u funkcio-nalnom opismenjavanu odraslih iz romske i egipćanske zajednice u Podgorici. Prošla je kroz obuku „Odrasli Romi

ANGAŽOVANJA U FSR2005-2010

Angažovanja

Page 101: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL101

u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji Centra za stručno obrazovanje i FSR.

Maksut Beriša (1967), spada među rijetke Rome, srednje generacije, koji je samostalno i bez podrške društva, završio srednju školu. Dugo godina je radio kao komercijalista u nekada čuvenom preduzeću „Industrijaimpex“. Bio je polaznik programa „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“ u sklopu kojeg je prošao kroz model snaženja individualnih kapaciteta i ljudskih prava. Uspješno je završio, kao FSR stipendista, Školu novinarstva za početnike Instituta za medije Crne Gore. Bio je saradnik Radija Crne Gore. Izabran je za prvog preśednika asocijacije „Romski novinari Crne Gore“. Zahvaljujući angažovanju Savjeta za građansku kontrolu rada policije jedno vrijeme je radio u Upravi policije. U FSR profesionalno se angažuje od 2006. godine. Radio je na poslovima anketara i istraživača. Član je Tima za podršku socijalnoj inkluziji. Kao službenik FSR pružio je značajan doprinos implementaciji Programa el-ementarnog funkcionalnog opismenjavanja stanovništva. Takođe u sjedištu FSR radio na poslovima koordinacije i ad-ministracije različitih programa. Saradnik je Kulturološkog odjeljenja FSR aktivno podržavajući proces prikupljanja i sistematizacije građe o romskoj kulturi. Završio obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraskih „DVV International“. Od osnivanja je član Rom-skog savjeta u Crnoj Gori i jedan od njegovih vodećih funkcionera.

Mehmet Beriša (1985), član Romskog savjeta u Crnoj Gori. Kao FSR stipendista završio Novinarsku školu Insti-tuta za medije Crne Gore. Uspješni polaznik kompletnog programa „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Koordinator programa u nevladinoj organizaciji „Mladi Romi“ Herceg Novi sa značajnim iskustvom na polju razvijanja politika, javnog zastupanja i socijalne inkluzije uopšte. Posebno bio aktivan na veoma uspješnom pro-jektu razvijanja saradnje opštine Herceg Novi i Kabineta gradonačenika sa romskom zajednicom. Otvaranje kancel-arije za ova pitanja u civilnom društvu se prepoznaje kao jedan pod modela dobre prakse. Osnivač je i član asoci-jacije „Romski novinari Crne Gore“. U nekoliko publikacija i monografi ja predstavljen kao pozitivan i uspješan primjer romske zajednice. Zanima se istraživanjem identiteta i kulture romske zajednice.

Nedžmedin Beriša (1988), kao FSR stipendista završio srednju školu. Žrtva je diskriminacije prilikom upisa u osnovnoškolsko obrazovanje i upućen, bez utemeljenja, u tzv. specijalno obrazovanje. FSR javno zastupa ovaj i slične slučajeve. Od srednjoškolskih dana izuzetno aktivan u romskoj zajednici. Bio veoma aktivan član Romskog

omladinskog kluba. Učesnik brojnih omladinskih radionica. Prošla je kroz obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji Centra za stručno obrazovanje. Učesnik nekoliko međunarodnih događaja na kojima je dostojno predstavljao FSR, romsku zajednicu kao i svoju školu. U FSR angažovan u programu obrazovanja odraslih kao saradnik socijalne inkluzije.

Demir Bulić (1982), osnovnu školu završio u Podgorici, gimnaziju u Tuzi a Fakultet političkih nauka u Sarajevu. Bio je novinar u Studentskog radija Sarajevo, koordinator u Studentskom servisu Univerziteta u Sarajevu, programski saradnik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Sara-jevu te saradnik agencije “Puls” na istraživanjima javnog mnjenja. Saradnik je Udruženja za njegovanje bošnjačke kulture “Almanah” u Podgorici. Član je redakcije prvog crnogorskog turističkog magazina „Putovanja”. Jedan je od koordinatora u Ferijalnom savezu Crne Gore. Volontersko iskustvo nosi iz ADP „Zid”. U FSR radio kao konsultant u Romskom omladinskom klubu. Direktor je dokumentarnog fi lma o FSR. Koordinator je Odjeljenja za stipendiranje učenika i studenata FSR.

Zdravko Cimbaljević (1983), u civilnom društvu aktivan od 2000. kroz rad na razvijanje učeničkih i omladinskih struktura u crnogorskim srednjim školama uz podršku „Chatholic Relief Services“-a. Kao terenski radnik i istraživač radio za američku humanitarnu organizaciju „Crkva Isusa Hrista“, kancelarija u Beogradu, Srbija, radeći sa mladima u prošnji, mladim prestupnicima i korisnicima narkotika. Bio volonter Centra za građansko obrazovanje u kojem je završio Školu demokratije i Školu ljudskih prava. Radio za Centar za mlade - Proactive u Podgorici kao koordinator projekta za povećanju informisanosti učenika srednjih škola o trgovini ljudima. U Evropskom pokretu u Crnoj Gori radio kao koordinator kancelarije i na poslovima monitoringa pisanja medija o EU integracijama. U FSR radio kao koordinator projekta „Druga šansa“ podržanog od EU i koordinator volonterskog programa. U Newcastle, UK, radio u Centru za mlade beskućnike u Newcastle-u. U Maracay, Venecuela, radio kao konsultant na jačanju kapaciteta lokalnih grupa koje rade sa mladima iz LGBT zajednice.

Zorica Cimbaljević (1979), samohrana majka iz Nikšića. U FSR radno angažovana na programu „Romi vidljivi na tržištu rada“ 2006. godine.

Vesna Delić, rođena Rasulić, (1980), osnovnu školu završila je u Valjevu, a Srednju baletsku školu „Lujo Davičo,“ odsjek za narodne igre, u Beogradu. Diplomirala je etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na ko-jem je i doktorantkinja. U FSR stekla je i prva radna iskustva.

Angažovanja

Page 102: Monografija cijela za_monitor

102HUMANI KAPITAL

Završila obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraskih „DVV International“. Angažovanaje duži niz godina kao istraživačica, koordinatorka projekta „Romi vidljivi na tržištu rada“, koordinatorka programa obrazovanja odraslih i koordinaorka programa stipendija za osnovnu školu. Voditeljka je Kulturološkog odjeljenja FSR. Autorka je knjige „Otvorena vrata - antropološki prilog kulturama Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji je izdala FSR uz podršku Ministarstva kulture sporta i medija Vlade Crne Gore. Obavljala je i dužnost direktorke FSR.

Fljamur Delija (1986), kao FSR stipendista završio srednju školu u Nikšiću. Završio obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraslih „DVV International“. Član Tima za podršku socijalnoj inkluziji. U FSR radno angažovan na programima istraživanja i obrazovanja odras-lih. Izuzetno posvećen muzici i umjetnosti. Sarađuje i za kulturne programe FSR.

Miljaim Delija (1987), prvi je student egipćanske nacio-nalnosti na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, studij menadžmenta. U FSR aktivan duži niz godina preko Omla-dinskog i studentskog kluba kao i kroz radna angažovanja u svojstvu mentora i supervizora u srednjoškolskom stipendi-jskom programu. Učesnik je brojnih domaćih i regionalnih konferencija i radionica kao i niza stručnih usavršavanja za rad u civilnom društvu i sa marginalizovanim grupama. Koordinator je FSR u Nikšiću, posebno posvećen radu sa korisničkim grupa u tom gradu.

Mustafa Dibrani (1980), radio za FSR na poslovima anketara tokom programa „Romi vidljivi na tržištu rada“. Završio stručno osposobljavanje za odžačara.

Enis Eminović (1991), kao FSR stipendista završio Srednju stručnu školu „ Ivan Uskoković u Podgorici. Izuzetno akti-van bio u Romskom omladinskom klubu. Uključen u rad volonterskog i omladinskog programa.

Andrija Đukanović (1978), sociolog kulture i analitičar. Diplomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu Uni-verziteta Crne Gore u Nikšiću. Magistrant na studiju međunarodnih odnosa na Univerzitetu Donja Gorica (UDG). Uspješno pohađao više obrazovnih programa i specijalizacija u zemlji i inostranstvu iz oblasti društvenih nauka. Član je redakcije magazina „Inkluzija“ i sarađuje za nekoliko nezavisnih medija. Autor je više izvještaja i analiza o političkom, društvenom i ekonomskom aspektu kod romske i egipćanske zajednice. Takođe, autor je niza analiza i komentara vezanih za različite percepcije i vrijednosti kod romske i egipćanske omladine. Član je Nacionalnog Tima DecadeWatch-a za Crnu Goru. U FSR obavljao iz poslova i dužnosti – istraživač, programski saradnik, koordinator istraživačkog programa i koordinator Odjeljenja za sti-pendiranje učenika i studenata. Zamjenik je direktora FSR.

Sultana Đukić, (1964), preśednica je organizacije „Romske žene zajedno“ sa sjedištem u Podgorici. Aktivna je članica Romske ženske mreže. Pośeduje značajno iskustvo na projektima osnaživanja i emancipovanja žena i đevojaka iz romske zajednice. Pohađala je niz obrazovanih sadržaja iz oblasti ženskih ljudskih prava. U FSR bila radna angažovana na programima stručnog osposobljavanja i pristupa tržištu rada teže zapošljivih kategorija.

Lidija Imeri (1987), osnovnu školu završila u Beranama kao i stručnu obuku za frizerku. U FSR bila angažovana u skopu programa javnih radova ZZZ Crne Gore. Aziz Idrizaj (1991) kao stipendista FSR završio Srednju građevinsko-geodetsku školu „ing. Marko Radević“ u Pod-gorici. Bio je aktivan član Romskog omladinskog kluba. Zbog svog rasnog porijekla bio je žrtva diskriminacije tokom školovanja. Usljed jednog incidenta došlo je do trajnog oštećenja vida na jednom oku. Ranije se aktivno bavio fudbalom. U Fondaciji za stipendiranje Roma je zapošljen na programu „Integracija i podrška manjinskim grupa“ na poslovima istraživanja i koordinacije. Saradnik je socijalne inkluzije angožavan kao službenik FSR u O.Š. „Božidar Vuković Podgoričanin“. Pored albanskog i romskog odlično govori i njemački jezik.

Senada Imeri (1989), bila je FSR stipendistknija tokom pohađanja srednje škole. Zbog bolje pozicije na tržištu rada, preko ZZZ Crne Gore, stručno se obučila za frizerku i šnajdericu. Angažovana u predškolskom vaspitanju romske đece u Beranama. Članica Romske ženske mreže i koor-dinatorka ženske organizacije “Korak ka uspjehu” koja je posvećena ekonomskom osnaživanju Romkinja u Berana-ma i njihovom stručnom osposobljavnaju za jednostavna zanimanja. U FSR bila angažovana na istraživačkim i ad-ministrativnim poslovima.

Jasmina Ivanović (1983), kao FSR stipendistkinja završila srednju školu i Novinarsku školu Instituta za medije Crne Gore (IMCG). Bila je aktivistkinja NVO „Početak“ iz Nikšića i učesnica programa CRNVO posvećenog jačanju kapac-iteta romskih grupa i aktivista. Sarađivala je sa Centrom za romske inicijative, takođe iz Nikšića. Uspješno pohađala program „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“ koji je sprovodila Misija OEBS-a. Jedna je od osnivačica asocijacije „Romski novinari Crne Gore“ i članica njenog Upravnog odbora. Bila je saradnica Radio i televizije Nikšić, u kojoj je i završila praksu, takođe kao FSR stipendistkinja, nakon novinarske obuke u IMCG. U FSR bila zapošljena na poslovima istraživanja i prikupljanja građe relevatne za različite programe i izvještaje.

Nurija Jaha (1988), radila za FSR na poslovima anketarke tokom programa „Romi vidljivi na tržištu rada“.

Angažovanja

Page 103: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL103

Šaip Jaha (1963), ugledni zanatlija i romski predstavnik u Boki. Dugogodišnji NVO aktivista. Jedan od pionira rom-skog organizovanja u Crnoj Gori. U FSR bio angažovan kao istraživač tokom projekta „Romi vidljivi na tržitu rada“.

Emrah Jefkaj (1989), u Herceg Novom završio osnovnu i srednju školu, kao FSR stipendista. Student je Filozofskog fakulteta u Nikšiću studijski program psihologija. Preśednik je Romskog studentskog kluba FSR. Član je Mentorskog tima koji je posvećen radu sa korisničkim grupama u srednjim školama. Aktivno sudjeluje u koordinaciji rada FSR u Nikšiću kao i u programu istraživanja, posebno problematike stanovanja.

Bljurim Kajtazi (1983), iz Berana, radio za FSR na poslovima anketara tokom programa „Romi vidljivi na tržištu rada“.Vukosava Vukica Martinović (1973), ženska aktivistkinja sa Cetinja, jedna od koordinatorki ženskog programa u NVO klubu „Građanska kuća“ na Cetinju. Upravnica Ženskog medijskog centra i koautorka, zajedno sa Danijelom Radulović, prvog istraživanja o učešću žena u javnom životu Cetinja. Zajedno sa Zoricom Jovetić i Velizarom Roganovićem početnica je prigovora savjesti u Crnoj Gori. Bila je i preśednica Skupštine Mreže za prigovor savjesti u Crnoj Gori. U FSR bila radno angažovana na poslovima istraživačice, mentorke i supervizorke u programu sti-pendija za učenike/ce srednjih škola.

Nermina Mustagrudić (1966), ranije zdrastvena radnica. Radi u Zavodu za školovanje i rehabilitaciju invalidne đece i omladine kao saradnica u nastavi. Osnovala je i izvršna je direktorka „Centra za zaštitu socijalnih prava“. Svoj angažman posebno posvetila ostvarivanju prava na alternativni smještaj u Glavnom gradu. Piše poeziju i iza sebe ima nekoliko objavljenih knjiga. Uspješno je prošla kroz nekoliko obrazovnih programa jačanja kapaciteta za rad sa marghinalizovanim i teže zapošljivim grupama. Završila obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraskih „DVV International“. U FSR radila u programu obrazovanja odraslih kao članica Tima za pružanje socijalne podrške i socijalna asistentkinja u funk-cionalnom opismenjavanju odraslih Romkinja.

Vera Nakić (1960), samohrana je majka četvoro đece – Boža, Zlatice, Tamare i Luke. Završila je srednju školu u Ulcinju i Višu ugostiteljsku školu u Beogradu, smjer ugostiteljstvo. Kao turistička radnica radila u nekoliko turističkih preduzeća sa područja crnogorskog primorja. Bila je i v.d. upravnica autobuske stanice u Ulcinju. Polaznica je kompletnog programa OEBS-a „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Preśednica je Skupštine nacionalne ko-alicije NVO-a „Romski krug“ i veoma aktivna u lokalnom nevladinom sektoru. U osnovnoškolskom obrazovanju egipćanske i romske đece u Ulcinju bila je uključena kao asistentkinja-pomagačica. U FSR bila angažovana na pro-gramima istraživanja, pristupa dokumentima i animaranja egipćanske i romske zajednice za evidentiranje kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore

Milena Pejović (1979), u FSR profesionalno radila, tokom tra-janja institucionalne podrške Misije OEBS-a, na poslovima podrške u radu sa programskim korisničkim grupama.

Hidajet Pepić (1960), u nevladinoj organizaciji „Enfants“ radi na poziciji socijalnog medijatora i logističara. Ova orga-nizacija je prepoznata kao odgovoran partner u procesu socijalne inkluzije na śeveru Crne Gore. Ranije je radio za francusku humanitarnu organizaciju EMDH. Član je Opštinske komisije za raspodjelu stanova domicilnoj RAE populaciji u Beranama. U FSR bio je zapošljen na pozicijama socijalnog pomagača i istraživača.

Behija Ramović (1976), srednju školu završila u Podgorici. Studentkinja je Fakulteta političkih nauka, studij socijalnog rada. Završila obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraskih „DVV International“. Jedna od pi-onirki romskog ženskog organizovanja u Crnoj Gori. U FSR, tokom niza godina, obavljala poslove zamjenika direktora, koordinatorke Odjeljenja za stipendiranje učenika i stude-nata, saradnice i organizatorke socijalne inkluzije u procesu obrazovanja odraslih i stručnog osposobljavnja. Danas je službenica FSR zadužena za praćenje osnovnoškolskog obrazovanja romske đece i članica Upravnog odbora. Članica je i Nacionalnog Decade Watch Tima za Crnu Goru i preśednica Romske ženske mreže.

Mirza Ramović (1983), osnovne i specijalističke studije završila na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek međunarodni odnosi. Magistrantkinja je na istom fakultetu. Učestvovala je u nizu programa jačanja kapaciteta civilnog društva. Stekla značajano iskustvo iz ljudskih i manjinskih prava kroz rad sa istraživačem kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori. Pohađala je Školu ljudskih prava Centra za građansko obrazovanje. Posebno je istraživala prirodu i koncept „Dekade uključivanja Roma“ kao međunarodnog programa kojem je pristupila i Crna Gora. Saradnica je magazina „Inkluzija“. U FSR radila na nekoliko programa – javno zastupanje, stipendije u srednjim školama i em-pirijska istraživanja.

Ramiz Ramović (1951), član je Romskog savjeta u Crnoj Gori u kojem je imao niz odgovornih angažovanja – članstvo u Upravnom odboru, saradnja sa državnim Zavodom za statistiku i praćenje oblasti stanovanja. Lider je lokalne orga-nizacije „Pomoć marginalizovanim grupama“ sa sjedištem u Podgorici. U FSR radno angažovan kao asistent u programu stručnog osposbljavanja kroz program „Romi vildjivi na tržištu rada“ i u programu obrazovanja odraslih Roma – funkcionalno opismenjavanje. Završio obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraskih „DVV International“. Zanima se pitanjima romske kulture i iden-titeta. Saradnik je Kulturološkog odjeljenja FSR.

Senad Ramović (1978), stažirao u Odjeljenju za stipendi-ranje učenika i studenata u sklopu programa OKC „Juven-tas“ iz Podgorice posvećenog radu sa marginalizovanim

Angažovanja

Page 104: Monografija cijela za_monitor

104HUMANI KAPITAL

grupama. Bio je FSR stipendista tokom pohađanja srednje škole. Polaznik je edukativnog modula „NVO menadžment“ u sklopu programa „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“ Misije OEBS-a u Crnoj Gori. Sarađivao je na programima organizacije „Centar za romske inicijative“ iz Nikšića. Značajno radno iskustvo stekao kroz rad u FSR u programima stručnog osposobljavanja i istraživanja. Danas je zapošljen u preduzeću „Rokšped“, zadovoljan radnim okruženjem i svojim statusom.

Ljiljana Ristović (1960) u FSR bila angažovana kao logističarka, u sjedištu FSR, tokom trajanja programa „Druga šansa“. Aco Rizvanović (1956), predsjednik romskog udruženja „Azra“ i jedan od vodećih romski aktivista u Beranama. Posebno je angažovan na obezbjeđenju prava na pristuip dokumentima i pravu na obrazovanje. Zbog odličnog poznavanja romskog jezika angažuje ga jedan broj državnih i pravosudnih organa. U FSR bio je zapošljen na poslovima istraživanja i koordinacije različitih programskih aktivnosti za područje opštine Berane.

Darko Sejdović (1978), završio srednju školu u Podgorici. Kao FSR stipendista pohađao i uspješno završio Novinarsku školu Intituta za medije Crne Gore. Bio saradnik Radija Crne Gore. Učestvovao u pokretanju prve emisije posvećene romskoj zajednici. Aktivista je nevladine organizacije „Rom-sko vrijeme“ u Podgorici. Polaznik kompletnog programa „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“ koji je sprovodila Misija OEBS-a u Crnoj Gori uz podršku Kraljevine Holandije. U FSR radno bio angažovan na istraživačkim programima.

Senad Sejdović (1975), srednju školu završio u Podgorici. Kao FSR stipendista završio Novinarsku školu Instituta za medije Crne Gore. Novinar – saradnik je Radio i televizije Crne Gore i preśednik Skupštine udruženja „Romski novi-nari Crne Gore“. U FSR profesionalno angažovan duži niz godina. Završio obuku „Odrasli Romi u procesu doživotnog učenja“ u organizaciji njemačke međunarodne organizacije za obrazovanje odraskih „DVV International“. Radio je na poslovima istraživača i programkog saradnika, mentora i supervizora, asistenta u obrazovanju odraslih. Kao socijalni asistent FSR radno angažovan u osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“. Koordinator je programa stručnih obuka u FSR. Član je Romskog savjeta u Crnoj Gori.

Stevo Selimović (1970), radio za FSR na poslovima anketara tokom programa „Romi vidljivi na tržištu rada“. Zahvaljujući Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, pokrenutoj i uspješno završenoj obuci danas radi kao odžačar u Beranama.

Mato Staničić (1983), aktivan bio u podmlatku Crvenog krsta Crne Gore, vršnjački i omladinski edukator, aktivista nevladinih grupa u Tivtu. U FSR radio na poslovima anketara i istraživača kao i monitoringa programa u opštinama Tivat i Kotor.

Majda Škrijelj (1977), diplomirana pravnica. Prva je direk-torka FSR. Prije angažovanja u FSR radila u Misiji OEBS-a, kancelarija u Podgorici, između ostalog, i na programu „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Zaslužna je za postavljanje, uz podršku Upravnog odbora, temelja programa stipendija za redovne i vanredne učenike/ce i studente/kinje i početaka programa istraživanja. Posebno je bila posvećena promovisanju mandata i uloge FSR u ja-vnosti. Kroz organizovanje širokih i intenzivnih prezentacija u lokalnim sredinama i sistemskim institucijama kreirana je početna i solidna korisnička baza. Dužnost direktorke obavljala je od osnivanja do početka 2006. godine.

Mensur Šalja (1993) kao stipendista FSR završio Srednju građevinsko-geodetsku školu „ing. Marko Radević“ u Pod-gorici. Bio je aktivan član Romskog omladinskog kluba. Profesionalo se bavi fudbalom i igra u omladinskoj postavi FK „Mladost“ u Podgorici. Fondaciji za stipendiranje Roma je zapošljen na programu „Integracija i podrška manjinskim grupa“ na poslovima istraživanja i koordinacije. Saradnik je socijalne inkluzije angožavan kao službenik FSR u O.Š. „Božidar Vuković Podgoričanin“. Među rijetkim je mlađim romskim aktvistima koji odlično govori romski jezik.

Muhamed Uković (1962) potpredśednik je Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana i jedan od vodećih autoriteta te populacije u Crnoj Gori. Bio je polaznik programa Misije OEBS-a „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“, u sklopu koga je pohađao sadržaje osmišljene za jačanje individualnih kapaciteta i za rad u zajednici kao i obuku za NVO aktivizam. Kao angažovani asistent odnosno saradnik socijalne inkluzije pośeduje bogato iskustvo u predškolskom vaspitanje i osnovnoškolskom obrazovanju egipćanske i romske đece. Kao FSR stipendista uspješno je završio Novinarsku školu Instituta za medije Crne Gore.

Angažovanja

e.

Page 105: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL105

Osnivač je i preśednik udruženja „Romski novinari Crne Gore“. U FSR učestvovao na uspostavljanju saradnje sa Televizijom Crne Gore i uključivanja odgovarajućih sadržaja iz romske i egipćanske zajednice u njen program. Član je redakcije magazina „Inkluzija“ i urednik Internet egipćankog radija. U FSR radio na istraživačkom i kulturnom programu.

Aleksandra Vujičić (1977), diplomirala sociologiju na Filo-zofskom fakultetu u Nikšiću. Na istom fakultetu diplomirala njemački jezik i književnost. Stekla značajano iskustvo iz ljudskih i manjinskih prava kroz rad sa istraživačem kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori. U FSR angažovana u Odjeljenju za empirijska istraživanja. Autorka je nekoliko analiza koje se tiču društvenog položaja romske i egipćanske zajednice.

Aleksandra Lekić – Vujisić, (1979), kao stipendistkinja, nekoliko mjeseci bila angažovana u FSR. Posebno bila angažovana na zahtjevnim poslovima zatvaranja pro-jekta „Jačanje romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“, organizovanja završne projektne svečanosti na Cetinju i pripremi saradnje sa REF-om. Takođe sudjelovala u raz-vijanju udruženja „Romski novinari Crne Gore“ i jačanju kapaciteta polaznika/ca novinarskog programa FSR. Danas radi kao asistentinja u Programu demokratizacije u Misiji OEBS-a u Crnoj Gori.

Alija Žabelji (1992), u FSR volonterski angažovan od početka pohađanja srednje škole. FSR stipendista i predśednik Rom-skog omladinskog kluba. Aktivno se bavi sportom i igra za prvi romski fudbalski klub iz Bijelog Polja. Pohađao više omladinskih i volonterskih skupova i radionica. Angažovan na prezentaciji programa stipendija u lokalnoj sredini i osnovnim školama.

mr.sc. Aleksandar Saša Zeković (1974), istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori. Ljudska prava specijalizirao je na univerzitetima, institutima i organizacijama u nekoliko evropskih zemalja. Autor je više knjiga, školskih udžbenika i priručnika, istraživanja i izvještaja iz oblasti ljudskih i man-jinskih prava, evropskih integracija i socijalne ekonomije. Funkciju direktora FSR, sa određenim prekidama, obavlja od aprila 2006.

Page 106: Monografija cijela za_monitor

106HUMANI KAPITAL 111111111000000000066666666HUMUMUMANI KKKAKAPITAL

Obilježavanje

FSR jubileja pomogli:

- Ministarstvo kulture,

medija i sporta

- Ministarstvo za ljudska

i manjinska prava

- Ministarstvo turizma

- Ministarstvo ekonomije

- Ministarstvo za evropske

integracije

- Ministarstvo prosvjete

i nauke

- Ministarstvo rada

i socijalnog staranja

- Ministrastvo unutrašnjih

poslova i javne uprave

Page 107: Monografija cijela za_monitor

HUMAN KAPITAL107 HUMANANAN KAPITALLLL111111000000077777777

Page 108: Monografija cijela za_monitor