13
Barok Barok Egzistirao između 1600. i 1750. godine

Likovna kultura 31

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Likovna kultura 31

BarokBarokEgzistirao između 1600. i 1750. godine

Page 2: Likovna kultura 31

PORIJEKLO NAZIVA I PORIJEKLO NAZIVA I NASTANAKNASTANAK Po jednima, on potiče od naziva za nepravilan dragi kamen koji su od šesnaestog vijeka koristili juveliri u Portugalu, dok po drugima ovaj naziv je nastao od imena keramičke figure, četvrtastog oblika . Bježeći od zatvorenih oblika i klasicizma prethodne epohe, arhitekte i vajari su tražili nove dimenzije izraza i stvarali raskošna djela, prepuna scenskih inovacija i pokreta.

Page 3: Likovna kultura 31

Karakteristike pravcaKarakteristike pravca Osnovne karakteristike baroka se već nalaze u

renesansnoj umjetnosti Evrope jer je on proširenje i završetak ovog umjetničkog pokreta i shvatanja i njenih tendencija. U određenom smislu on je negacija renesanse jer u sebi sadrži komponentu koja proizlazi iz srednjovekovnog hrišćanstva. Ova komponenta se naročito pokazala kada je renesansa počela da se iscrpljuje oko 1520. godine nastaje manirizam koji je bio groteskan i bavio se optičkim iluzijama. Nastankom baroka ovaj stav je prevaziđen i prenebregnut. Formulisane su jasne i razumljive misli i program na preporod hrišćanstva i zbog toga se često govori o katoličkoj reformaciji. Jasno formulisani ciljevi su stvorili relativno koncizan jezik koji je nazvan barok. Najznačajniji predstavnik umjetničkog pravca renesanse koji prelazi manirizmu i baroku je neosporno Mikelanđelo Bonaroti.

Page 4: Likovna kultura 31

RAZVOJ I ŠIRENJERAZVOJ I ŠIRENJEU osamnaestom vijeku barok se proširio preko Alpa gdje doseže svoj nevjerovatni domet u vidu rokokoa. Zahvaljujući raskošnoj umjetnosti evropskih dvorova i papskog Rima, tako je rođena građanska umjetnost, više okrenuta realnosti svakodnevnog života, koja je u Veneciji i Flandriji dobila prve centre svog razvoja.Barok je kulturno umjetnički pravac, koji je vladao u Evropi između 1600. i 1750. godine, nastao je u Italiji odakle se raširio po cijeloj Evropi i njenim kolonijama.

Page 5: Likovna kultura 31

Rembrant van RajnRembrant van Rajn

Page 6: Likovna kultura 31

Piter Pavao RubensPiter Pavao Rubens

Page 7: Likovna kultura 31

Dijego VelaskezDijego Velaskez

Page 8: Likovna kultura 31

KARAKTERISTIKE KARAKTERISTIKE ARHITEKTUREARHITEKTURE

Monumentalnost, težnja za stvaranjem utiska na čoveka, naglasak na osjećenjima, unutrašnji napon i sl.Crkve su trebalo da budu slika neba na zemlji a palate i zamci reprezentovali su bogatstvo i moć, osnova za zgradu je bila elipsa ili njeni elementi, čest arhitektonski elemenat je kupola, upotrebljavali su se skupi materijali, zlato i plemenito drvo, kao i bojeni mermer.

Page 9: Likovna kultura 31

Barokno slikarstvoBarokno slikarstvo Barokne slikarske kompozicije su velikih

razmjera. Barok se formirao od teme koja nagoni čovjeka na razmišljanje, i one koje su trebale čovjeka da dirnu i da ga nagone na razmišljanje o potrebi vjere, crkva se svim sredstvima trudila da zadrži svoj položaj koji je imala. Barok je primjenjivao sve ono što je bilo već pronađeno. Razvijao je odnose svjetlosti i sjenke i težio da razvije dramatiku i patetiku koja se potencirala snažnom gestikulacijom i dinamikom pokreta i za razliku od statične i smirene renesanse. Pojavljuju se složene kompozicije i nerjetko se upotrebljava i dijagonalna kompozicija slike.

Najznačajniji barokni slikari su: Karavađo, Dijego Velaskez, Peter Paul Rubens, Rembrant van Rijen, Đovani Batista Tiepolo, Pietro Da Kortona, Andrea Pozo i dr.

Page 10: Likovna kultura 31

Mikelanđelo Merizi, Mikelanđelo Merizi, KaravađoKaravađo

Page 11: Likovna kultura 31

SKULPTOR I SKULPTOR I ARHITEKTAARHITEKTASinonim za baroknu skulpturu Đovani Lorenzo Bernini, koji je u svom djelu u kom je obrazlagao svoje stavove i osjećanja i misli svojim značajem takoreći odredio skulpturu u baroku. Radio je na dogradnji i dekoracijama crkve Sv. Petra u Rimu.

Page 12: Likovna kultura 31

Barokna književnostBarokna književnostU literaturi se javlja neslaganje o tome ko se može svrstati u barokne književnike. Po najširem mišljenju tu spadaju svi književnici od 1550. - 1750. tako da bi tu svrstali Migel Servantesa Savedra, koji je napisao svoj roman “Don Kihot” koji se smatra prvim romanom koji je po teoriji književnosti napisan kao žanr romana, Molijera kao i Vilijam Šekspira.

Page 13: Likovna kultura 31

HVALA ZA PAŽNJU!HVALA ZA PAŽNJU!