Glagolski oblici

U hrvatskom jeziku postoje sljedeći glagolski oblici:

vremena: prezent, perfekt, imperfekt, aorist,pluskvamperfekt, futur prvi i futur drugi

načini (koji izriču odnos izricatelja rečeniceprema vršitelju glagolske radnje): imperativ,kondicional prvi i kondicional drugi

pridjevi (kojima se najčeše tvore složeni glagolskioblici): glagolski pridjev radni i glagolski pridjevtrpni

prilozi: glagolski prilog sadašnji i glagolski prilogprošli

neodređeni oblik: infinitiv

G.I.

Prema načinu tvorbe glagolski oblici su jednostavni i složeni.

Jednostavni se tvore nastavcima.

Složeni se sastoje od dvije ili tri riječi.

G.I.

Jednostavni glagolski oblici

INFINITIV neodređeni glagolski oblik kojim se ne daje

nikakav podatak o osbi, broju, vremenu ili načinu

završava na:

a) – ti: biti, cvasti, plivati;

b) – ći: ići, peći, reći.

G.I.

PREZENTjednostavan glagolski oblik kojim izričemo

sadašnjost

tvorba:od svršenih i nesvršenih glagola nastavcima

- em - jem - im - amtresem pijem radim čitam

G.I.

prezent pomoćnog glagola biti

svršeni nesvršenibudem jesam sambudeš jesi sibude jest jebudemo jesmo smobudete jeste stebudu jesu su

naglašeni nenaglašeni

G.I.

prezent pomoćnog glagola htjeti

naglašeni nenaglašeni

hoću ću

hoćeš ćeš

hoće će

hoćemo ćemo

hoćete ćete

hoće će

G.I.

AORIST

prošlo svršeno vrijeme koje izriče brze, dinamične radnje u prošlosti, ili radnje koje su se dogodile neposredno prije trenutka u kojem se o njima govori

tvorba:od svršenih glagola nastavcima-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše

(dođoh, dođe, dođe, dođosmo, dođoste, dođoše)- h, -Ø, -Ø, -smo, -ste, -še

(vidjeh, vidje, vidje, vidjesmo, vidjeste, vidješe)

G.I.

aorist pomoćnih glagola

BITI

bih

bi

bi

bismo

biste

biše

HTJETI

htjedoh

htjede

htjede

htjedosmo

htjedoste

htjedoše

G.I.

IMPERFEKT

prošlo nesvršeno vrijeme koje izriče radnje koje su trajale u prošlosti

tvorba:

od nesvršenih glagola dodavanjem nastavaka

-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu

-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu

-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu

G.I.

vikah vikasmo

vikaše vikaste

vikaše vikahu

čujah čujasmo

čujaše čujaste

čujaše čujahu

tresijah tresijasmo

tresijaše tresijaste

tresijaše tresijahu

imperfekt pomoćnih glagola:

bijah/bjeh bijasmo/bjesmo

bijaše/bješe bijaste/bjeste

bijaše/bješe bijahu/bjehu

hoćah/htijah hoćasmo/htijasmo

hoćaše/htijaše hoćaste/htijaste

hoćaše/htijaše hoćahu/htijahu

G.I.

IMPERATIV

zapovjedni način

i jednostavni i složeni glagolski oblik

( u 3. osobi jednine koriste se složeni oblici)

nema oblik za 1. osobu jednine

tvorba: osnova + nastavci - Ø, -mo, -te;

-j, -jmo, -jte;

-i, -imo, -ite;

-ji, -jimo- jite

G.I.

1. - - - -

2. broj daj nosi piši

3. neka broji neka daju neka nose neka piše

1. brojimo dajmo nosimo pišimo

2. brojite dajte nosite pišite

3. neka broje neka daju neka nose neka pišu

(jotacija!)

pis+ji

G.I.

GLAGOLSKI PRIDJEVI

RADNI -glagolski oblik koji izriče vršitelja radnje;

tvorba: osnova + nastavci

-o, -la, -lo, -li, -le, -la jednina:

radio radila radillobio bila bilohtio htjela htjelo

množina:

radili radile radilabili bile bilahtjeli htjele htjela

TRPNI - glagolski oblik koji izriče trpitelja radnje;

tvorba: osnova + nastavci

-n, -en, -jen, -t jednina:

bacan bacana bacanodonesen donesena donesenoovijen ovijena ovijenoganut ganuta ganuto

množina:

bacani bacane bacanadoneseni donesene donesenaovijeni ovijene ovijenaganuti ganute ganuta

G.I.

GLAGOLSKI PRILOZI

SADAŠNJI – izriče radnju istovremenu radnji predikata

tvorba: 3. osoba množine prezenta nesvršenog glagola

+ nastavak -ći

(ići – idu+ći = idući)

PROŠLI – izriče radnju koja se dogodila prije radnje predikata

tvorba: infinitivna osnova svršenog glagola + nastavak

-vši ili –avši

(baciti – baci+vši = bacivši)

G.I.

Složeni glagolski obliciPERFEKTprošlo složeno vrijeme tvorba: glagolski pridjev radni i nesvršeni prezent

pomoćnog glagola biti

rekao sam bio sam htio samrekao si bio si htio sirekao je bio je htio jerekli smo bili smo htjeli smorekli ste bili ste htjeli sterekli su bili su htjeli su

G.I.

PLUSKVAMPERFEKT

pretprošlo vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti:

bio sam doveo bijah doveo

bio si doveo bijaše doveo

bili smo doveli bijasmo doveli

bili ste doveli bijaste doveli

bili su doveli bijahu doveli

bio sam bio bijah bio

bio si bio bijaše bio

bio je bio bijaše bio

bili smo bili bijasmo bili

bili ste bili bijaste bili

bili su bili bijahu bili

bio sam htio bijah htio

bio si htio bijaše htio

bio je htio bijaše htio

bili smo htjeli bijasmo htjeli

bili ste htjeli bijaste htjeli

bili su htjeli bijahu htjeli

G.I.

FUTUR PRVI

buduće vrijeme složeno od infinitiva i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti

osjetit ću ja ću osjetiti

osjetit ćeš ti ćeš osjetiti

osjetit će on će osjetiti

osjetit ćemo mi ćemo osjetiti

osjetit ćete vi ćete osjetiti

osjetit će oni će osjetiti

zaći ću ja ću zaći

zaći ćeš ti ćeš zaći

zaći će on će zaći

zaći ćemo mi ćemo zaći

zaći ćete vi ćete zaći

zaći će oni će zaći

G.I.

FUTUR DRUGI

predbuduće vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i dvovidnog prezenta pomoćnog glagola biti

budem dolazio budemo dolazili

budeš dolazio budete dolazili

bude dolazio budu dolazili

G.I.

KONDICIONAL – glagolski način kojim se izriče pogodba,

mogućnost ili želja

KONDICIONAL PRVI – tvori se od glagolskog pridjeva radnog i nenaglašenog aorista pomoćnog glagola biti:

znao bih znali bismoznao bi znali bisteznao bi znali bi

bio bih bili bismobio bi bili bistebio bi bili bi

htio bih htjeli bismohtio bi htjeli bistehtio bi htjeli bi

KONDICIONAL DRUGI – tvori se od glagolskog pridjeva radnog i kondicionala prvog pomoćnog glagola biti:

bio bih ostao bili bismo ostalibio bi ostao bili biste ostalibio bi ostao bili bi ostali

bio bih bio bili bismo bilibio bi bio bili biste bilibio bi bio bili bi bili

bio bih htio bili bismo htjelibio bi htio bili biste htjelibio bi htio bili bi htjeli

G.I.