1. NJEGA DJETETA

Pedijatrija Gr. Pais= dijeteGr. Iatros= lijenik Grana medicine definirana objektom svog interesa, a to je dijete, od roenja do kraja adolescencije. Pedijatrija je medicina razvojne dobi.Granice se s razvojem medicine pomiu, objekt interesa postaje i:Fetus- fetalna medicina kao dio pedijatrijeOdrasli- dio pedijatrije je i skrb nad kroninim bolesnicima u zreloj dobi Zato pedijatrija? Jer dijete nije umanjeni odrasli ovjek Razlikuje se od odraslog po anatomskim (pr.tjelesne proporcije) i fiziolokim osobinama (pr.potrebe za energijom, hranjivim tvarima), i po reakcijama na patogene agense iz okoline (pr.reakcija na infektivne agense ili na nedostatak vitamina Djetinjstvo je period najveeg rasta, razvoja, sazrijevanja. Djeca su maloljetna, ne mogu donositi odluke o sebi. Pedijatar tretira i dijete i roditelje i obitelj.Pedijatrija nije samo opa medicina primijenjena na djecu.Pedijatrija se bavi: zdravljem dojeneta, djeteta, adolescenta,njihovim rastom i razvojem, njihovim mogunostima da dostignu puni potencijal u odrasloj dobi, a za koji imaju bioloki potencijalfizikim i psihikim zdravljem, ali i emocionalnim razvojem od zaea do zrelosti,bavi se socijalnim i drugim uvjetima iz okoline koji djeluju na zdravlje i blagostanje djeteta i obitelji,jednako kao i posebnou organskih i biolokih procesaMladi su najranjiviji dio drutva i najugroeniji- zahtijevaju posebnu skrb Pedijatrija je preventivna medicina odraslih Interes pedijatrije:Pojedinano dijeteCijela djeja populacijaCiljevi i zadae pedijatrije:Prouavanje i nadzor razvoja djeceSprjeavanje, prepoznavanje i lijeenje bolestiZatita i unapreivanje zdravlja djeceOsposobljavanje djece ometene u razvoju Povijest zdravstvene zatite djece Od kada pedijatrija? Dijete u starom vijeku potpuno obespravljeno biePanje se djetetu poklanjala jedino ako je bio mukarac iz patricijske obitelji i kada bi stasao za ratniki odgojedomorstvo i prodaja djece u ropstvo legalizirano u svim drutvima starog vijeka Tajget visoka gora u Grkoj na kojoj su spartanci izlagali krljavu novoroenad da je raznesu ivotinjeNajugroeniji nedonoad, kongenitalno vidljivo malformirana novoroenad, nezakonita i socijalno ekonomski ugroena djecaRizik je povean ako su djeca bila dvostruko optereena ensko dijete na potpunoj umjetnoj prehraniU najstarijim zapisima ipak postoje odreeni propisi o zatiti djece Biblija idovski Talmud, egipatski papirusi, indijske knjige Veda, grki i rimski zakoni Grki lijenik Hipokrat i rimski Galen i Celso piu o djejim bolestima Soranus iz Efeza u 2.st. De arte opstetrica posebno se bavi njegom novoroenadi i po tome se smatra vjerojatno prvim opstetriarem i neonatologom Unatrag oko 200 god.Zapisi o djejim bolestima i prije, ali neizdvojeno iz ope medicine:Ebers Papyrus, napisan oko 1552. pr.K., otkriven 1872.: dojenje, lijekovi protiv crva nametnika, lijeenje onih bolestiHipokrat (oko. 400. pr.K.): kefalhematom, hidrocefalus, malformacije stopala, gliste, proljev, skrofula, astma, ospiceSoranus iz Efhezus-a (oko 100.) opisuje test noktom za kvalitetu MM (Ako kap klizne prema noktu sadri dovoljno masti, ukoliko ne vodenasto je)Galen (oko 200.): iscjedak iz uha, pneumonia, intestinalni prolaps, rahitisAvicena, veliki Arapski lijenik (oko 990.): tetanus, gliste, konvulzije, meningitis, umbilikalni apscesThomas Phaer 1. knjiga, Knjiga o Djeci, 1545.Hieronimus Mercurialis 1. vana tiskana knjiga o djeci 1583., De Morbus Pusiorum.Iz starog vijeka i u naoj zemlji dva eksponata: Govore o brizi za majke i djecu1. nadgrobna stela primalje iz stare Salone s natpisom Elia Soteira obstetrix (Soteira spasiteljica)2. nalaz kraj Zadra stare staklene rimske sisaljke kojom je dojkinja isisavala suvino mlijeko iz prepune dojkeDojenje oduvijek glavni uvjet da zdravo dojene preivi Srednji vijek Kranska civilizacija se uporno bori protiv edomorstva i prodaje djeceCrkve, njihova predvorja i krstionice mjesta gdje se nepoeljna novoroenad ostavljaju Bogu ili milosrdnim ljudima Crkvene vlasti organiziraju: Sirotita (ofanotrofije) za djecu bez roditeljaNahodita (brefotrofije) za naputenu djecu najpoznatije Ospedale di San Spirito osnovao papa Inocentije II etajui obalama Tibera promatrao ribare koji su izvlaili mree pune nasilno utopljene dojenadi U naoj zemlji prvo nahodite tek u 13.st. u slobodnoj Dubrovakoj Republici i samostanu Sv. Klare iz ovog nahodita se razvila kasnije i sadanja dubrovaka bolnicaTijekom 15.,16.,17. stoljea meu lijenicima se budi interes za djeje bolestiNapisano je vie knjiica o ishrani, njezi djece i bolestima Sve vei broj autora pie o djejim bolestima u 17.i u 18.st.:Thomas Sydenham (16241689), engleski Hipokrat: arlah, ospice, boginje, epilepsija, rahitis, skorbut, horea- ples Sv. Vida Edward Jenner (17491823) inokulirao je 8-godinjem djeaku materiju kravljih boginja u 1 ruku, a 6 tjedana kasnije inokulirao materiju velikih boginja u drugu ruku Djeak nije dobio velike boginje- to je utemeljenje imunizacije u prevenciji bolestiPoetak 19.stoljea - djeca kao bolesnici se odvajaju od odraslih oblikuje se pedijatrija kao posebna specijalizacija i znanstvena disciplinaTome pridonosi razvoj kemije, nauke o ishrani, napredak medicine na podruju bakteriologije i fziologije Florence Nightingale 1859. Biljeke o sestrinstvu Uzroci ove enormne smrtnosti dojenadi savreno su poznati... enama manjka osnovno znanje higijene i njege djeteta... Njima se u prvom redu trebamo obratiti.1888.god. osnovala prvu kolu za patronane sestre obilazak majki i djeceNa prijelomu stoljea u zapadnoj Europi razvijaju se ambulante za djecu koje postaju dispanzeri i mjesta gdje se sakuplja i rasporeuje ensko mlijekoZapoinje dugotrajna i mukotrpna borba za snienje smrtnosti dojenadi i male djece Osnovni uzroci morbiditeta i mortaliteta bili su: Ope siromatvo narodnih masaNepoznavanje higijeneOskudna prehrana dojenadi i male djece Izravni uzroci pobola bili su: Zarazni akutni i kronini proljeviPoremeaji prehranePosljedine malnutricijeRahitisMasa akutnih i kroninih zaraznih bolesti (epidemije variole, difterije, arlaha, ospica, hripavca, tuberkuloze i dr.) -Prva puerikulturna knjiica na hrvatskom jeziku bavi se primaljstvom i njegom novoroeneta Kratki navuk od metrije pupkorezne Ivan Krstitelj Lalangue francuski lijenik na radu u Varadinu 1777. godina Prva sustavna preventivna akcija u djece prva variola vakcinacija u nas 1880. dubrovaki lijenik Luka Stulli Otvaraju se rodilita, kole za primaljePo. 20. st. afirmacija pedijatrije kao samostalne specijalizacije Prvi educirani pedijatri bili su beki aci Radovan pl. Markovi osnovao prvi na pedijatrijski odjel Bolnica Milosrdnica 1904iga varc Savska cesta prvi ambulatorij za izvanbolniku zdravstvenu zatitu djece1923. god. Ernest Mayerhofer na alati formira Katedru pedijatrije koja e kasnije prerasti u nau prvu pedijatrijsku kliniku. Takoer iri i mreu preventivnih i pedagokih ustanova kola za obrazovanje pomonih sestara u Zagrebu (1921. vodio ju je Vladimir epuli) Prvi pedijatrijski asopisi Arhiv za zatitu majki i djece (1958) - ZagrebVjesnik medicinskih sestara i medicinskih tehniara SR Hrvatske (1962) - RijekaStruno- znanstveni sastanci pedijatara zapoeli su 1962.godine u OsijekuProljetna pedijatrijska kola osnovana u Splitu 1983. god.Salus infantium suprema lex estoSpas djece je najvii zakon Problemi definiraju prioritete kako zdravstveni problemi- tako i zdravstveni prioriteti- razliiti su diljem svijetaI zdr.problemi i prioriteti mjenjaju se i kroz vrijeme Promjene kroz vrijeme USA i razvijene zemlje:Na kraju 19. st. 200/ 1000 ivoroene djece umrlo bi u 1. godini ivota - od dizenterije, pneumonije, ospica, difterije, pertusisa.1925. dojenaki mortalitet 75/ 10001996, 7,2 Kako?Kontrola zaraznih bolestiPravilna prehrana Djeji dispanzeri za siromaneAntibakterijski lijekovi, antibioticicijepljenje Posljedice promjene u morbiditetu Predmet lijeenja pedijatara u drugoj polovini 20.st - leukemije, bol. novoroenake dobi, priroene srane greke, mentalna retardacija, genetske bolesti i malformacije, cistina fibroza, reumatske, bubrene, endokrine, metabolike bolesti A danas sve vie: Nasljedne i imunoloke bolesti,smetnje ponaanja i drutveni utjecaj na zdravlje djeteta, zanemareno i zaputeno dijete i zlostavljeno Te ponovno danas zarazne bolesti: stare i nove Posljedice promjene u mortalitetu Do kraja 1. godine HR i razvijene zemlje 1. perinatalna stanja2. Priroene anomalije3. SIDS4. respiratorne infekcije5. nesretni sluajni dogaaji Zemlje u razvoju 1. proljevi2. respiratorne infekcije3. hripavac4. perinatalni uzroci

Od 1. do 4. godHR i razvijene zemlje1. Ozljede/ nesree2. Priroene anomalije3. Maligne bolesti4. Resp.infekcije Puno manja smrtnost od smrtnosti dojenadi Zemlje u razvoju1. Proljevi2. Respiratorne infekcije3. Ospice Od 5. do 14. godineHR i razvijene zemlje1. Ozljede, nasilne smrti, nesree2. Maligne bolesti3. (Ubojstva)4. Priroene anomalije5. Bolesti srca i krvotoka6. (Suicid )USA Zemlje u razvoju1. Proljevi2. Gripa3. Pneumonija4. Nasilne smrti i nesree Razdoblje najnie smrtnosti u usporedbi sa svim ostalim ivotnim razdobljima Od 15. do 24. g.USA1. Ozljede2. Ubojstvo3. Suicid4. Maligne bolesti5. Bolesti srca Zdravstveni problemi u razdoblju kolske dobi i mladih Kronine bolestiNesree, samoubojstvaZarazne bolesti ukljuujui i spolno prenosive bolestiAdolescentne trudnoe i porodiDrugi psihosocijalni problemiBudunost : poboljanje zdravlja djeteta mogue je jedino prevencijom Preduvjet za prevenciju je rano otkrivanje faktora rizika za zdravlje djeteta kao to su:Nasljedne bolesti u obitelji, neuobiajen tijek trudnoe, socijalni uvjetiAktivnosti koje se provode:Poboljanje prenatalne zatite majke i djeteta (poboljanje uvjeta ivota i zdravlja populacije u generativnoj dobi, poboljanje porodnike skrbi, bolja organizacija zatite ugroene novoroenadi/nedonoadi)Cijepljenje Pravilna prehrana, dojenje !!, profilaksa rahitisa, karijesa, guavosti, sprijeiti pothranjenost i pretilostGenetsko informiranje i prenatalna dijagnostikaSistematski pregledi + ciljani: sluh, vid, kukovi Novi izazovi problemi (bolesti) Bolja medicina---sve vie djece s dugoronim trajnim lijeenjem - dijete optereeno i boleu i psiholoki (malignomi, dijabetes, astma, epi)Urbanizacije - novi zdravstveni i socijalni problemi djece (prometne nesree, kemijska trovanja)Promjene u obitelji - nepotpune obitelji, osamljenost djeteta bez roditelja koji previe radi, mediji sa sadrajima neprimjerenima za dijete (smetnje ponaanja)kolsko okruenje optereenje i kompeticija, nedostatak fizike aktivnosti (emocionalne tenzije, ortopedske bolesti, prerani spolni ivot) Ovisnosti, delinkvencija, socijalna nesigurnost, nezaposlenost, rat i poratno stanje Prava djeteta u okviru zdravstvene zatite Svjetska medicinska udruga (WMA World Medical Association), 1999., Otavska deklaracija o pravima djeteta na zdr.zatitu Uslijed etikih problema koji proistiu iz suprotnosti izmeu velikog razvoja medicine i ogranienih materijalnih mogunosti njihove primjeneObaveze i preporuke za zdr.radnike Naela kojih se moraju pridravati lijenici, po mogunosti, s obzirom na ogranienja u primjeni najnovijih znanstvenih dostignuaZdr.zat.djeteta sa svojim medicinskim, emocionalnim, drutvenim i financijskim stranama koje se isprepleu i djeluju na proces lijeenja, sadri osobitu pozornost prema pravima djeteta kao pacijentaTemelji se na Konvenciji UN o pravima djeteta iz 1989.: djetetu- najvii dostini standard zdravlja, sva mogua sredstva svoj djeci!!Dijete= ljudsko bie od asa roenja do kraja 17.g Opa naela Svako dijete ima priroeno pravo na ivot i na pristup sredstvima za postizanje zdravlja Zdr.radnici su duni promicati ta pravaZatiti preivljavanje i razvoj djeteta, uz odgovornost oba roditeljaBrinuti o najboljem interesu djetetaOdupirati se diskriminaciji u ostvarivanju pomoiOstvariti prikladnu pre i postnatalnu zatitu majke i djetetaOsigurati svakom djetetu zdr.pomo i skrb, osobito primarnu z.z., psihijatrijsku skrb, suzbijanje boli, zatitu ometenoj djecitititi od nepotrebnih postupaka i istraivanjaBoriti se protiv bolesti i pothranjenosti, protiv zlostavljanja, protiv tradicijskih postupakaRazvijati preventivnu skrb Posebna naela Kvaliteta skrbiSloboda izboraSuglasnost i samoodreenjeDostupnost informacijaPovjerljivostPrimanje u bolnicuZlostavljanje djeceZdravstveni odgojDostojanstvo pacijentaVjerska pomo Organizirana briga oituje se u zakonodavstvu Posebna briga zajednice oituje se u nacionalnim i meunarodnim zakonima, ali i u dogovorima i u meunarodnoj solidarnosti u pruanju pomoiUstav RH drava titi materinstvo, djecu i mlade roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu, te imaju pravo da samostalno odluuju o odgoju djecetjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete imaju pravo na osobitu njegu, obrazovanje, skrbdjeca ne smiju biti prisiljena na rad koji tetno utjee na zdravlje ili udoree, ne doputa im se takav radmlade, majke, invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu Konvencija o pravima djeteta 1990. UN/Generalna skuptina- obavezuje sve potpisnice Zahtijeva da drava osigura djeci najbolji zdravstveni standard, a posebno: da drava provodi mjere za smanjenje smrtnosti dojenadi, razvoj primarne z. zatite, osiguranje hrane djeci, z.z. majki prije i poslije poroda, razvoj preventivne z.z., irenje znanja o dojenju, higijeni, zatiti od nesrea, savjetovanje o planiranju obitelji posebna skrb, obrazovanje i vjebe za dijete ometeno u razvoju - dostojan ivot, samostalnost i integracija posebna zatita djece izbjeglica, djece u ratu, djece nacionalnih manjina zatita djece od narkotika i od spolnog iskoritavanja Socijalna pedijatrija Procjena zdravstvenog stanja majki i djece odreene zajednice temelji se na: Ocjeni prirodnog kretanja stanovnitva stope raanja, umiranja, prirodnog prirasta stanovnitva, dobne strukture i oekivanog trajanja ivotaOcjeni visine i uzroka smrtnosti (mortaliteta)Analizi pobolijevanja (morbiditeta)Praenju promjena tih mjerila tijekom vremenaProcjeni uinkovitosti raznih programa intervencije, tj. prevencije, otkrivanja i lijeenja odreenih bolesti i poremeajaOsim negativnih mjerila zdravlja smrtnost i pobol uzeti u obzir i pozitivne pokazatelje zdravlja podaci o tjelesnom rastu i razvoju djece Socijalna pedijatrija Znanost o suodnosu djeteta i njegove prirodne i drutvene okolineVitalna statistika ili statistika o prirodnom kretanju stanovnitva koja prouava vitalne procese stanovnitva, raanje i umiranje u njihovim mnogobrojnim vidovima. Takoer obuhvaa i prati sklapanje i rastave brakova, pozakonjenje djevce i drivoroeno dijete - je plod odvojen od majke bez obzira na trajanje trudnoe koje nakon odvajanja die ili pokazuje druge znakove ivota kao to su kucanje srca, pokretanje voljnih miia i pulzaciju pupkovine. Dijete je ivoroeno bez obzira na to je li pupkovina prerezana ili ne i je li posteljica jo u maternici Gestacijska dob (trajanje gestacije) - menstruacijska dob rauna se od prvog dana posljednje normalne mjesenice do dana poroda. Iskazuje se u navrenim tjednima i danima npr 32 i 2/7 tjedana = 32 tjedna i 2 danaRodna teina prva izmjerena teina fetusa ili novoroeneta nakon roenjaDijete niske rodne mase - dijete s poroajnom teinom manjom od 2500 g do i ukljuujui 2499gDjeca vrlo male rodne teine sva djeca kojima je rodna teina manja od 1500g (do i ukljuujui 1499gDjeca izvanredno male rodne teine sva djeca kojima je rodna teina manja od 1000g (do i ukljuujui 999g)Donoeno dijete dijete roeno nakon punih 37 tjedana (259 dana), a prije puna 42 ttjedna (prije 294 dana) gestacije Prenoeno dijete roeno je s puna 42 tjedna (294 dana) gestacije ili kasnijeNedonoeno dijete (prematurus, nedonoe) - dijete roeno prije navrenih 37 tjedana trudnoe (krae od 259 dana)Fetalna smrt - smrt ploda prije potpunog odvajanja od majke nezavisno od trajanja trudnoeMrtvoroeno dijete - dijete roeno, odnosno odvojeno od majke bez ikakvih znakova ivota, a noeno dulje od 22 tjedna Razdoblja u prvoj godini ivota 1. Perinatalno razdoblje obuhvaa vrijeme od navrena 22 tjedna gestacije do kraja ranog neonatalnog razdoblja tj do navrenih 7 dana ivota2. Neonatalno: 0 27.dana3. Rano neonatalno: 0 6. dana4. Postneonatalno: 28 364. dana5. Dojenako: 0 364. dana 6. Mlaa predkolska dob, razdoblje malog djeteta - 2. i 3. godina7. Predkolska dob od 4. do ukljuivo 6. godine8. kolska dob od 7. god. do poetka puberteta (10 god. djevojice i 12 godina djeaci)9. Pubertet od pojave prvih sekundarnih spolnih obiljeja do spolne zrelosti10. Adolescencija ili mladenatvo: od nastupa spolne zrrelosti do zavretka rasta i razvoja (djevojke 16/18g., deki 18/20g.)Maternalna smrtnost - broj umrlih ena tijekom trudnoe i tijekom 42 dana po zavretku trudnoe. Izraunava se na 10000 ili 100.000 ivoroene djece na odreenom podruju u odreenoj kalendarskoj godiniNeonatalna smrtnost - obuhvaa dojenad koja su umrla tijekom prvih 20 odnosno 27 dana ivotaPostneonatalna smrtnost - obuhvaa dojenad umrlu od 28.dana do kraja prve godine ivota Rana neonatalna smrtnost - obuhvaa umrlu dojenad u prvom tjednu ivota (0 6 dana)Perinatalna smrtnost - zbroj fetalne i rane neonatalne smrtnosti - Mortalitet dojenadi - broj umrle djece u dobi od 0 364 dana na 100.000 ivoroene djece na odreenom podruju u odreenoj kalendarskoj godiniSpecifini mortalitet djece - analiza prema dobnoj pripadnosti: dojenaki period ,1.- 4. godine, 5. 14.godine, 15. 24. godine na 1000 ivoroene djece na odreenom podruju u odreenoj kalendarskoj godini Natalitet - broj ivoroene djece na 1000 stanovnika jednog podruja u jednoj kalendarskoj godiniFertilitet - broj ivoroene djece na 1000 ena u fertilnoj dobi u nekoj populaciji. U vitalnoj statistici fertilna dob 15 49 godina ivota eneOpa stopa mortaliteta - ukupan broj umrlih tijekom kalendarske godine na 1000 stanovnika odreenog teritorija. Za broj stanovnika uzima se broj stanovnika sredinom kalendarske godine Neonatalni mortalitet Specifini mortalitet.Broj ivoroene djece umrle u neonatalnoj dobi (starosti do 28 dana).Podijeljen s ukupnim brojem ivoroene djece.U nekom vremenu, na nekom podruju. Ppt formula

Postneonatalni mortalitet Specifini mortalitet.Broj ivoroene djece umrle u postneonatalnoj dobi (starosti od 29 dana do 1 godine).Podijeljen s ukupnim brojem ivoroene djece.U nekom vremenu, na nekom podruju.

Mortalitet dojenadi Specifini mortalitet.Broj ivoroene djece umrle u dojenakoj dobi (starosti od 1 godine).Podijeljen s ukupnim brojem ivoroene djece.U nekom vremenu, na nekom podruju.Obuhvaa neonatalni i postneonatalni mortalitet

Perinatalni mortalitet Specifini mortalitet.Broj djece umrle u perinatalnoj dobi (od 22. tjedna trudnoe do starosti od 7 dana) i 500 g (do poetka 2001. 28/1000).Podijeljen s ukupnim brojem mrtvoroene i ivoroene djece.U nekom vremenu, na nekom podruju.

Perinatalni mortalitet Najosjetljiviji pokazatelj zdravstvenog stanja u zajednici (nekada visog zbog poremeaja in utero razvoja, asfiksije i malformacija i sl.) Stopa perinatalnog mortaliteta u Hrvatskoj je nia od stope za EU za 2003.g Najnii perinatalni mortalitet za 2009.g. eka 2,93 Osnovni principi zdravstvene zatite majki i djece u zajednici Zatita djeteta nedjeljiva je od zatite majke i obiteljiNaelo sveobuhvatnosti obuhvatiti sve lanove populacije majki i djece u odreenoj zajednici ujediniti preventivne, kurativne, rehabilit., socijalne oblike zatiteNaelo podjednake dostupnostiSadraj i nain provoenja prilagoditi specifinim potrebama i sociokulturnim obiljejima Naelo davanja prednosti ugroenima (engl. risk approach ) skupine pod povienim rizikom izdvojitiCijeli sustav zatite majki i djece treba biti lanano vrsto povezan najslabije toke sustava prijelazi iz jednog razvojnog razdoblja u drugoViestrukovni pristup zatiti Sadraj rada ZZ majki i djece

Prijekoncepcijska zatita Razdoblje od asa kada budui roditelji odlue dobiti dijete pa do poetka trudnoe Planiranje trudnoe istraiti faktore rizika (socijalni status, osobna i obiteljska anamneza) - promjena ivotnih navika - problemi buduih majci ovisnica Vremenski razmak izmeu posljednje kontracepcijske pilule i planirane trudnoe najmanje 3-4 mjeseca Izmeu pobaaja ili poroda do idue trudnoe trebalo bi proi 6 -12 mjeseci Uzimanje lijekova u trudnoi svesti na najmanju moguu mjeru Cijepljenje Testiranje toksoplazma, hepatitis B Iskoristiti mogunost fetomaternalne izoimunizacije Rh-antigenom svakoj se Rh negativnoj eni unutar 72h od poroda Rh pozitivnog djeteta (kao i nakon svakog pobaaja) treba injicirati anti - D imunoglobulin radi sprjeavanja komplikacija u iduoj trudnoi Prijekoncepc. regulacija dijabetesa Perinatalna zatita - zadae Dijagnoza trudnoe i praenje njezinog tijeka Zdravstveni odgoj i savjetovanje trudnice i lanova obitelji Priprema majke i oca za porod i roditeljsku funkciju Redoviti sistematski pregledi trudnica teina i visina, tlak, Hb, KG i Rh faktor, urin, cervikalni bris, seroloke reakcije na odreene infekcije Kontrolni pregledi svaka 4 tjedna do navrenih 30 tjedana, svaka 2 3 tjedna do navrenih 36 tjedana a zatim do kraja trudnoe jednom tjedno U trudnoi bez komplikacija 1 UZV pregled oko 18. tj i drugi s 34 37 tjedana Zatita dojenadi i predkolske djece - zadae Praenje rasta i razvoja Sprjeavanje bolesti i oteenja cijepljenje, profilaksa rahitisa, sideropenine anemije, psihosoc. poremeaja Poticanje prehrane na prsima Osiguranje pravodobnog i potpunog lijeenja, habilitacije i rehabilitacije Zdravstveni odgoj uz savjetovanje unaprijed (engl. anticipatory guidance) Sudjelovanje u provoenju drutvene skrbi o djeci Organizacija zdravstvene zatite djeje populacije Predbrano i brano savjetovaliteSavjetovalite za trudnice koje ukljuuje i genetsko (smanjenje dominantno nasljednih bolesti, kromosomskih anomalija itdSavjetovalite za dojenad i predkolsku djecu: Pedijatrijski i sistematski pregledi Provoenje primarne prevencije (vakcinacija) Ambulanta za bolesno dijete (lijeenje i rehabilitacija oboljele djece) Patronana sluba (trudnice, novoroenad, dojenad i mala djeca ) Pravno-medicinsko savjetovalite Sistematski pregledi dojenadi obuhvaaju: Osnovna antropometrijska mjerenja teina, duina, opseg glave Ocjenu opeg klinikog statusa i stanja uhranjenosti Procjena psihomotornog razvoja (neuroloki poremeaji ?) Orjentacijska procjena vid, sluha, razvoja govora Testovi za otkrivanje displazije kuka i drugih ortopedskih anomalija, ocjena poloaja testisa Procjena eventualnih socijalnih rizika zapostavljanje i nedostatak njege i skrbi za dijete zlostavljanje djeteta i dr. 1-2, 3-4, 6-7, 9-10, 12-13mj Sistematski pregledi predkolske djece jedanput na godinu ili barem jednom u 2. i 4. godini ivota Savjetovalite za dojenad i predkolsku djecu patronana sestra Jaslice (do navrene 3 god.) i vrtii (od 4. 7. godine ivota) dopuna su roditeljskom odgoju ali nisu zamjena Glavna tekoa zatita od infekcija Sistematski pregledi kolske djece Obuhvaaju SP djeteta prije upisa u kolu i SP u tijeku kolovanja SP prije upisa ocijeniti sposobnost i zrelost djeteta za kolu, otkriti anomalije i poremeaje sluh, vid, govor, duevna i tjelesna razvijenost Odgoda polaska u kolu SP u tijeku kolovanja prate rast i razvoj i sposobnost prilagoavanja na zahtjeve obrazovnog procesa

2. RAZVOJ DJETETA Emocionalni razvoj Bolesno dijete Psiholoki poremeaji

Emocionalni razvoj djeteta Psihiki razvoj je dinamiki proces gdje meusobno djeluju bioloka osnova djeteta (ivani sustav) i djetetova okolina. Dijete je bespomono i nezrelo (najbespomoniji sisavac), treba veliku zatitu i njegu da bi se razvilo do samostalnosti. Za optimalni razvoj, potrebni su i tjelesna njega i emocionalni poticaji. Te potrebe u najranijoj dobi moe zadovoljiti prvenstveno majka ili njena dostojna zamjena. Majka Koliko e majka pruiti tom nezatienom djetetu i hrane, i njege, i zatite i ljubavi,ovisi o -njezinom hormonskom i emocionalnom statusu (primarno materinstvo),-socijalnoj i kulturnoj sredini,-linosti majke, njezinim iskustvima iz vlastitog djetinjstva, -aktualnoj situaciji. Najvie e pruiti smirena i zadovoljna majka podrana od oca djeteta. 1. Autistina faza U prvim tjednima novoroene i dojene je senzoriki nezrelo - percipira samo ono to osjea na vlastitom tijelu. To je autistiki stadij u razvoju odnosa dijete - okolina. Takvo stanje moe biti patoloki produeno, a moe biti i trajno - kod primarnog autizma. Postupnim dozrijevanjem osjetnih organa, izmeu 1.i 3.mjeseca, dojene sve bolje zamjeuje okolinu. Prvo zamijeti i zapamti majino lice, koje najee vidi, a koje donosi ugodu. Dijete oima trai to lice i reagira na njega smijekom: to je poetak socijalnog kontakta. Jednako reagira i na sva druga lica, jer ih ne raspoznaje od majinog. Dijete najbolje upozna majku pri sisanju: dodirom, mirisanjem, gledanjem i sluanjem. Sisanjem se unosi hrana, ali ono jo donosi ugodu i smirenje: osjetni doivljaj u interakciji s majkom jednako je vaan za razvoj kao i samo mlijeko. Ta injenica opravdava upotrebu dude-varalice kod kolika 1.tromjeseja, kod nemira i nesanice: duda-varalica nadomjestak prave osjetne interakcije. Neka djeca trae najprije osjetni kontakt s majkom pa tek onda hranu - toga se treba sjetiti ako postoje potekoe u hranjenju. 2. Simbiotska faza Slijedea faza nakon autistike je zajednica majka-dijete: zbog djetetove nezrelosti mora se im prije uspostaviti. Poetak i zavretak te faze uvjetovani su i biolokom osnovom djeteta ali i utjecajima okoline. Za uspjenost poetka ove simbiotske zajednice (radi se o socijalnoj simbiozi) vane su majine emocije ve u trudnoi, im bri i manje bolan porod, te bliski kontakt majke i djeteta im prije.Zato je potrebno porod voditi u blagim uvjetima, poloiti novoroene na trbuh majke odmah po roenju, smjestiti majku i dijete zajedno u rodilitu, a ne odvajati ih. U simbiotskoj zajednici majka-dijete odvija se dijalog: dijete signalizira potrebe, majka daje; kasnije i majka poinje zahtijevati. O uspjenosti dijaloga i dobroj simbiozi ovisi sticanje povjerenja u majku i sticanje povjerenja u okolni svijet, sticanje samopouzdanja, i razvoj vlastitog ja. Za uspjenost dijaloga vano je zdravlje djeteta, vana je i brzina reagiranja majke na signale, intenzitet njezine stimulacije prema djetetu, i njeno prilagoavanje ritmu potreba djeteta. Dijete je monotropno- vee se samo za 1 osobu i s njom stupa u simbiotsku zajednicu.Na to treba misliti u sluaju odsutnosti majke. Noenje, privijanje k sebi, zajedniko spavanje prirodni je nain zatiivanja djeteta u simbiozi, to moe biti terapeutska mjera u nekim smetnjama spavanja ili nemiru, plau. Premalo dijaloga moe izazvati zastoj u emocionalnom razvoju, pa i tjelesnom, a kasnije u ivotu dovodi do asocijalnog ponaanja.dovodi i do psihosomatskih smetnji: odbijanje hrane, povraanje, smetnje sna, pa ak i - astma i egzem. Loa simbioza dovodi i do slabijeg ja, netolerantnog na frustracije. Vrhunac simbioze je oko 6.mj. kad dijete prepozna lice majke, te od tada pokazuje strah pred stranima i boji se da je izgubilo majku ako je ne vidi. Simbioza djeteta s majkom koju sada poznaje traje jo nekoliko mjeseci i u tom razdoblju dijete je vrlo osjetljivo na odvajanje!! Ne upuivati ga u bolnicu, jaslice!! 3. Separacija i individuacija Oko 10.mj.dijete se sve vie zanima za okolinu, ima potrebu za kretanjem, uenjem, komunicira s okolinom. Odnos s okolinom je aktivniji, ali doivljaj svijeta je jo u znaku vlastite svemonosti koju je dijete steklo u simbiozi s majkom. U to vrijeme dijete otkriva i pojam ne kojeg esto izgovara majka zabranjujui. Dijete e esto koristiti ne jer se identificira s majkom, ali i zato to izlaenjem iz simbioze- - poinje i individuacija: dijete istie sebe kao zasebnog individuuma. U toku separacije dijete obino nae neki predmet koji je uvijek blizu, a koji simboliki nadomjesti majku: prijelazni objekt. Taj predmet (dekica, igraka) pomae da se smanji frustracija zbog gubitka simbiotske majke. Oko 18.mj.dijete je sve vie svjesno zasebnosti od majke. Postaje svjesno svojih ogranienih mogunosti, postaje plaljivo, pa zato opet pokazuje ovisnost o majci. Ono je u nesvjesnom konfliktu: da li ostati u ugodnoj simbiozi ili izai iz nje i postati zasebna osoba kako to razvoj zahtijeva. Dijete sa stabilnim ja i sa samopouzdanjem, prebroditi e taj konflikt i poi naprijed; dijete s krhkim ja moe zapeti o taj konflikt i to moe biti toliko traumatizirajue da dijete reagira dugotrajnim regresivnim ponaanjem, pa i autistikim regresom- psihozom. Konflikt odvojiti se ili ne uvijek izaziva podvojenost u djeteta prema majci, pojavljuje se u manjoj ili veoj mjeri agresivnost koja zajedno s negativizmom nae svoj izraz u fazi prkosa. Osnovni strah u toj fazi je strah od gubitka majine ljubavi. Grubo suzbijanje djetetove agresije, prijetnja gubitkom ljubavi i naputanjem, u toj dobi kad dijete ne poznaje granice svoje moi, strah i osjeaj krivnje koji ometaju separaciju i individuaciju. Ponekad se prkos fiksira cijeli ivot. Individuacija se zbiva na nekoliko iskustvenih razina: najprije ja postane svjesno svoga tijela, dijete separacijom spoznaje da ima vlastito tijelo. Ono treba takoer spoznati da i tjelesne funkcije pripadaju njemu. Ako roditelji bezobzirno odreuju to e dijete jesti i kada, onda e ono tee spoznati da su glad i utaenje gladi njegove vlastite funkcije. Na taj nain ta funkcija moe postati sredstvo komuniciranja izmeu djeteta i roditelja: dijete jede da bi zadovoljilo majku, ne jede da privue panju. Smetnje prehrane u toj dobi su ba time uzrokovane. 4. Kontrola obavljanja nude Oko 20.mj. dijete je neurofizioloki zrelo da moe osjetiti potrebu za defekacijom i mokrenjem, te kontrolirati sfinktere. Od tog trenutka, te funkcije, kao i stolica i mokraa postaju zanimljivi djetetu, ali daleko je jo od totalne kontrole sfinktera. Za navikavanje na kontrolu potrebna je stimulacija okoline, koja podrazumijeva strpljenje i pozitivne osjeaje, jer je refleksno pranjenje previe lagodno da bi se lako napustilo. Takoer, dijete eli to obaviti kada i gdje on hoe, pa i poigrati se s time. Prerano, prestrogo, kruto, ali i labavo i nemarno navikavanje oteavaju stjecanje kontrole. Uslijed toga stjecanje kontrole moe postati sredstvo komuniciranja s okolinom, pa je posljedica opstipacija, stvaranje predispozicije za regresivno ponaanje u traumatskim situacijama, pa i predispozicije za prisilne fenomene karaktera, i za neurozu. Uitak u prljanju i moenju svojstven toj dobi pomaemo sublimirati dajui djetetu socijalno prikladnije materijale za igru: pijesak, voda, glina. Djetetu treba dati vlastiti prostor i raspolaganje vlastitim vremenom, to potpomae izgradnji ja u prostoru i vremenu. Uloga oca Osim majke, i otac ima vrlo vanu ulogu u razvoju, ve u najranijem djetinjstvu. On je potpora gravidnoj eni, rodilji, pomo pri njezi. Ali ima i specifinu ulogu: kao drugi roditelj usko povezan s djetetom, njegova zadaa je da potie separaciju iz simbioze. Sudjelovanjem oca u njezi, dijete stjee osnovno povjerenje u njega. Samo to povjerenje omoguuje da dijete u edipskoj fazi, izmeu 3.i 5.g. moe primiti zabrane od oca bez osjeaja stida. 5. Predkolska dob Dijete od 3 g.separirano je iz simbioze, iako jo uvijek vrlo ovisno o majci, osobito u trenucima neugode. Meutim, sad je doivljava kao zasebnu osobu, pa moe biti nekoliko sati bez nje, a da se ne osjeti naputeno. Sad bi moglo bez potekoa u vrti. Nakon perioda privikavanja na novu sredinu, samo nesamostalna djeca i dalje e pokazivati tekoe u obliku regresivnog ponaanja (enureza) ili drugih simptoma otpora protiv separacije. Istodobno, dijete postaje svjesno i svog spola, zamjeuje razlike meu spolovima, zanima se za pojave u vezi sa spolom, nastoji se osvjedoiti o spolu osoba iz okoline, zapitkuje. Kad dijete stekne iskustvo da od spolne regije moe dobiti ugodne osjeaje, mogu se javiti onanistike manipulacije. Za djevojice, otac je privlaan ne samo kao ugodan roditelj nego i kao osoba suprotnog spola koju ele zaokupiti sobom. Za djeake, majka je enska osoba prema kojoj su usmjerene djetinje elje i fantazije. Faza izmeu 3.i 5.g.puna je emocija i konflikata. U elji da se probije do prvenstva u osjeajima roditelja, uz ambivalenciju prema njima, dijete upoznaje ljubav, rivalstvo, ljubomoru, krivnju, strah. Strah specifian za ovu fazu je nesvjesni strah od dezintegracije tijela kao kazne za zloestou, tj.kazne za agresivne fantazije vezane za ambivalenciju prema roditelju istog spola. Kako je u toj fazi spolni organ vaan dio tijela, taj se strah u psihoanalitikoj terminologiji formulira kao strah od kastracije: djeak se boji da e izgubiti penis kao to je djevojica ostala bez njega, djevojica se boji da je izgubila penis jer je bila zloesta i zavidi djeaku to ima penis. Za ovu dob svojstvena su i razna prolazna strahovanja (fobije). Predmet straha je ono ega se dijete i realno boji: zvijeri, strani lik iz bajke, prirodne pojave koje ne razumije. Roenje brata ili sestre komplicira emocionalnu situaciju: konflikt ljubomore je obavezan, koliko god dijete bilo pripremljeno. Ljubomora se ubraja u osnovna ljudska iskustva pa je svako dijete mora samo svladati, a roditeljima preostaje samo ne poveavati ljubomoru. Zrela linost roditelja, skladan brak, prirodni odnos prema seksualnosti sve to pomae djetetu da prevlada konflikte i strah te faze, te da se s njima identificira. Dobra identifikacija s istospolnim roditeljem omoguuje djetetu da u osnovi prihvati muku ili ensku ulogu i izgradi svoje nad-ja. U temelje te konstrukcije ugraen je materijal iz prolih razvojnih faza svih svjesnih i nesvjesnih stavova roditelja prema djetetu. Igra i bajke nerazrjeivo su povezani za djetinjstva svih vremena. Igra nije samo aktivnost koja zabavlja, nego pomae psihikom razvoju. Putem igre dijete lake prebrodi strah i prihvati stvarnost. Odrasli ba u igri daju djetetu autonomiju i ostavljaju mu inicijativu, na taj nain potiu kreativnost. Bajke su sredstva za projekciju i identifikaciju.6. kolska dob Na poetku kolske dobi dijete mora ostaviti igranje zbog uenja i rada. Prijelaz mora biti postepen. Dijete je eljno znanja, ali igra mu jo treba. kola je nova okolina- mora se prilagoditi i afirmirati. Potreban je uitelj koji nije prestrog. Neka djeca reagiraju strahom, regresivnim ponaanjem, neurotskim ili psihosomatskim simptomima. Djeca kolske dobi postepeno se oslobaaju djetinjih veza s roditeljima, stvaraju prijateljstva s vrnjacima. Nesigurna konstrukcija njihova nad-ja progresivno se uvruje, to se oituje u jaem osjeaju dunosti, odgovornosti, pravdi i redu. Djeca strastveno skupljaju predmete. Igre su drutvene, sa strogim pravilima. Mogu se javiti lagani prisilni fenomeni. U pretpubertetu uz tjelesne promjene, dijete se i psihiki mijenja: interesi su mnogostrani, prijateljstva vra, zanimanje za drugi spol poraste, onanija je ponovno esta. Obino u to vrijeme neki dobri aci popuste u uenju. Na preveliki pritisak kole, mogu reagirati strahom, neurotskim i psihosomatskim reakcijama. Djeca u toj dobi postanu kritina, samostalna, to neke roditelje smeta, kao i vanost koju dijete pridaje vrnjacima: javljaju se prva razmimoilaenja. 7. Pubertet Seksualna zrelost natjera mladu osobu da se pokua potpuno osloboditi djetinjih veza s roditeljima, i nai objekt svojih tenji izvan obitelji. Pubertet donosi velike promjene u ponaanju: oscilacije u raspoloenju, kolebanje izmeu djetinjastog i odraslog ponaanja, pretjerana samouvjerenost ili nesigurnost, upadljiva identifikacija s popularnom osobom, protest protiv roditelja i nastavnika, slijepo podreivanje grupi. Intelektualizacija osjeaja, manifestacija asketizma, osjeaj usamljenosti i praznine, takoer su mogui; i neznatno nerazumijevanje moe izazvati pokuaj suicida. U pozadini svih tih manifestacija je burno zbivanje u linosti, u prvom redu reagiranja na seksualnu zrelost i na oslobaanje djetinjih veza s roditeljima. Jedno i drugo ini konflikt specifian za ovu fazu: odrasti ili ne odrasti, koji mlada osoba mora rijeiti da bi uvrstila svoj identitet. Tekoe u prethodnom razvoju, nepovoljni vanjski uvjeti u ovom razdoblju, oteat e mladoj osobi da nae svoj identitet. Kod izrazitih potekoa govori se o pubertetskim ili adolescentnim krizama. U pubertetu se mogu prvi put manifestirati i neuroze, i psihosomatski poremeaji, meu kojima je osobito ozbiljna anoreksija. Mogue su ak i psihotike obrane. Djeca roditelja koji su imali tekoe u pubertetu, takoer imaju smetnje. Povoljni uvjeti u okolini, razumijevanje i tolerancija pomau odrastanju. Medicinska psihologija bolesnog djeteta Znaenje i doivljaj bolesti Djeca predkolske i rane kolske dobi razumiju bolest povrno i na konkretnoj razini. Obino gledaju na bolest kao odgovor na njihovo loe ponaanje ili krenje pravila, pa vjeruju da e do ozdravljenja doi ako se pridravaju nekog drugog niza pravila. Djeca od 8 do 11 g.razlikuju sebe od vanjskih dogaaja koji uzrokuju bolest. Djeca starija od 11 razumiju i fizioloke procese i mehanizme bolesti, vezu uzroka i simptoma. Reakcije akutno bolesnog djeteta Akutne bolesti dovode do prolaznog naruavanja svakodnevnog ivota, smanjuju se tjelesne aktivnosti, i apetit, produljuje se odmor. Djeca do 3g su esto razdraljiva, netolerantna, ovisnija o roditeljima. Starija djeca pokazuju manji kontakt i interes za okolinu, veu usmjerenost na tijelo i tjelesne potrebe, samostalnija su i poslunija nego obino. esta reakcija na bolest je regresivno ponaanje kojim djeca nesvjesno trae pomo. Regresivno ponaanje je vraanje na oblik ponaanja primjeren ranijoj fazi razvoja: ponovno mokre u krevet, bude se, tee se odvajaju od roditelja. Vano je ponaanje roditelja: roditelji svojom pretjeranom panjom mogu produiti regres i nakon prestanka bolesti. I pretjerana zabrinutost roditelja utjee na ponaanje bolesnog djeteta. Reakcije kronino bolesnog djeteta Dijete reagira i na bolest i na odvajanje zbog hospitalizacije, i na tjelesna ogranienja, socijalnu izolaciju, ovisnost o drugima, strah od lijeenja, bolova, ishoda bolesti. U ranom djetinjstvu bolest moe direktno utjecati na rast i razvoj, jer utjee na prehranu i psihomotorni razvoj. este hospitalizacije nepovoljno utjeu na odnos roditelj-dijete, i time na djetetov emocionalni razvoj. U predkolskoj dobi ometen je razvoj samostalnosti i pokretljivosti. U kolskoj dobi utjee na ranu socijalizaciju zbog izostanaka iz kole. U pubertetu utjee na razvoj samopotovanja. Nain suoavanja se takoer mijenja. Dijete mlae od 2g motoriki reagira: pla, nemir, ljuljanje. Dijete od 2 d 4 g regredira na ranije ponaanje. Dijete od 6,7 g moe razumjeti bolest pa ga treba ukljuiti u njeno zbrinjavanje. Starije dijete gubi kompetentnost i samopouzdanje- vana je pri tom uloga roditeljaAdolescent e razviti kompenzacijske aktivnosti i identificirati se s vrnjakom oboljelim od iste bolesti.Tjeskoba, tuga, nestrpljivost, srdba su normalni aspekt suoavanja s boleu, ukoliko nisu znaajno naglaena. Ukoliko su jai emocionalne smetnje i smetnje ponaanja (ak u 30% adolescenata s kroninom bolesti) Bolesno dijete i obitelj Roditelji se teko prilagoavaju na djetetovu bolest: ok i tjeskoba, odbijanje, srdba, prilagodba. Dobra prilagodba obitelji podrazumijeva pruiti emocionalnu potporu djetetu za ostvarenje dobrog funkcioniranja i kvalitete ivota. Nepoeljna je reakcija obitelji u smislu prezatienosti oteana je psihosocijalna prilagodba djeteta, a jo vie zanemarivanje. Reakcije na neizljeivu bolest i smrt Na poetku se djetetu kae da e bolest potrajati s poboljanjima i pogoranjima. U poetku e ono gledati na bolest kao na jednostavnu promjenu, zatim kao na ozbiljnu ali privremenu, pa kao trajnu ali izljeivu, pa kao nepopravljivu, a kad umre prijatelj bolesnik, dijete zakljui da i ono umire. Dijete do 2g ne pozna pojam smrti. Do 5.g ne boji se smrti, jer misle da umrla osoba i dalje ivi. U 5.,6. g. misle da je to stanje povratno, kao san. Poslije vjeruje da je smrt konana ali izbjena, a nakon 9.g gleda na smrt kao bespovratnu i neizbjenu. Dijete u bolnici Neadekvatan pristup i uvjeti hospitalizacije tetni su za emocionalni razvoj djeteta - zbog odvajanja od roditelja, straha od boli, izloenosti nepoznatom, nesigurnosti, gubitku kontrole. U dobi do 6 mj. hospitalizacija je samo promjena dnevnog rasporeda djeteta. U dobi od 6 mj do 4 g najtea je odvojenost od roditelja: dijete ne razumije zato se mora odvojiti i ne moe podnijeti separaciju, nema mehanizama prilagodbe. Reakcija na odvojenost od majke i na bolniku okolinu ima 3 faze. 1. faza je protest, traje nekoliko dana, dijete plae i vrti i trai majku. U fazi oajanja jo doivljava svjesnu stalnu potrebu za majkom- povlai se i ne prua otpor, apatian je i posluan. 3. faza nastaje ako je dijete dulje u bolnici: ima povrne odnose s osobljem, prihvaa kad roditelj odlazi, djeluje dobro, ali tek nakon povratka kui oituju se negativne posljedice odvajanja. Najee smetnje nakon boravka u bolnici:nemir, smetnje spavanja, poremeaj prehrane, higijenskih navika, smetnje ponaanja- prkos, napadi bijesa, nedrutvenost,psihosomatski poremeaji- povraanje, bolovi u trbuhu, glavobolje, umor,govorne smetnje- tepanje, mucanje. PSIHOLOKI POREMEAJI 1. Somatizacija i konverzivni poremeaji2. Enureza3. Enkopreza4. Motorike smetnje ponaanja5. Poremeaji uzimanja hrane6. Poremeaji spavanja7. Tekoe uenja8. Sindrom nepanja-hiperaktivnost9. Zanemareno zlostavljeno dijete Somatizacija i konverzija Somatizacija je pojava tjelesnih simptoma koji nisu posljedica nekog organskog uzroka, nego nastaju zbog psiholokih tekoa i emocionalnih sukoba unutar djetetove linosti, neugode, tjeskobe. Simptomi u somatizaciji su preteito bolni: glavobolja, bolovi u trbuhu, prsitu, nedostatak zraka, ubrzan rad srca, vrtoglavica, nesvjestica, povraanje. Od 2-10% djece i adolescenata kad-tad ima bolove tipa somatizacije. Veina djece sa somatizacijom nema drugih psiholokih potekoa, tek 1/3 trpi od tjeskobe ili depresivnosti. Somatizacija je ea u obitelji u kojima postoje tjelesne i duevne bolesti. Roditelji prezatiuju djecu, pokazuju neprimjerenu zabrinutost, esto trae lijenika. Ova djeca su esto vrlo savjesna, preosjetljiva, nesigurna i posluna, i ambiciozna, nastoje biti odlini. Napor vezan uz kolu jedan je od riziko faktora za somatizaciju. Najei oblik somatizacije su recidivni bolovi u trbuhu: uglavnom od 5-12 g. Kad se psihogene smetnje i unutranji emocionalni sukobi oituju motorikim i senzorikim smetnjama - govori se o konverzivnim poremeajima. Oituju se paralizom, smetnjama hoda, gutanja, dvoslikama, histerinom sljepoom, napadima slinim epilepsiji. ei su kod adolescenata, ali sreu se i kod manje djece. Simptomi naglo nastanu nakon nekog neugodnog dogaaja, i naglo prestanu, vrlo dramatino. Pristup- lijeenje Kod somatizacije i konverzije nije rije o glumatanju, simptomi nastaju nesvjesno, smetnje su za dijete realne. Dijete treba razumjeti, roditelje upoznati s uzrokom smetnji, a lijeenje je psihoterapijom. Enureza To je opetovano nevoljno mokrenje tijekom dana ili noi u krevet ili odjeu, u dobi kada se oekuje da je dijete suho, tj.tek od dobi 4-5 g. Ponavlja se tijekom duljeg razdoblja u redovitim razmacima- pojedinane pojave uslijed neke promjene u svakodnevnom ivotu ne znae enurezu. Prevalencija

Primarna: dijete nikad nije uspostavilo kontrolu mokrenja (85% svih enureza) Sekundarna (regresijska): ve je bio uspostavljen voljni nadzor mokrenja, u dobi 5-8g. Uzroci su sloeni: bioloki (obiteljska sklonost), socijalni (neprimjereni prestrogi postupci pri vjebanju obavljanja nude ili zanemarivanje), emocionalni (vanjski dogaaji kao gubitak voljene osobe, roenje drugog djeteta, promjena kole). U manje od 10% djece uzrok je organski, uroloki. Pristup- lijeenje Uzeti u obzir i dijete (dijete s enurezom gubi samopotovanje, ogranien je u drutvenim aktivnostima) i roditelje. NE kanjavati, NE sramotiti Voditi dnevnik i simboliki nagraivati Praktini savjeti Dugotrajna enureza: alarmni ureaj (kondicioniranje), lijekovi, psihoterapija Enkopreza To je opetovano nevoljno pranjenje fecesa na neprikladnim mjestima, u odjeu, u dobi nakon 4.g., ee kod djeaka, uestalost: 1% petogodinjaka. Najee (80-90% sluajeva) je vezana uz kroninu opstipaciju. Uzrok je vezan uz puno dublji emocionalni poremeaj nego kod enureze (ali i neprimjereno uvjebavanje nude i psihosocijalni uvjeti mogu biti uzrok). Rjee je neovisna o opstipaciji- nenamjerno isputanje stolice u emocionalno optereujuim situacijama. Pristup- lijeenje Slino kako kod enureze: Uzeti u obzir i dijete i roditelje Praktini savjeti Dnevnik i simbolike nagrade- kod opstipacije Psihoterapija !!! Motorike smetnje ponaanja i navike To je nesvjestan nain kojim se dijete oslobaa unutranje emocionalne napetosti Njihanje glave i tijela, udaranje glave Tik upanje kose Grienje noktiju krgutanje zubima Njihanje glave i tijela su ritmiki pokreti kojim se dojene ili predkolsko dijete motoriki rastereuje. Odraavaju nezadovoljenu potrebu za boljom komunikacijom s okolinom (esta je u bolnici, u jaslicama). U 1.g.esto su normalna pojava. Ne suzbijaju se silom, nego se poboljaju faktori okoline koji stimuliraju emocionalni razvoj. Isti problemi su izvor sisanja palca i uvijanja kose. Tik je iznenadan, brz, neritmian, stereotipan motoriki pokret ili vokalizacija. Najee su prolazni: treptanje oima, trzanje vratom, grimasiranje, mrckanje, nakaljavanje, gunanje. Javljaju se u emocionalno napetoj situaciji, smanjuju se otklanjanjem panje, nestanu u spavanju. Mogu trajati i nekoliko mjeseci. Dob- izmeu 4 i 12 g, ee djeaci, nastanu iznenada. Lijeenje: NE pritiskom i opominjanjem. upanje kose- na jednom ili vie dijelova glave, ponekad i guta kosu. Diskretno poinje ve od 3-4 g., ali kasnije postaje zabrinjavajui. Lijeenje- psihoterapija djeteta i majke. Grienje noktiju- slui rastereenju od psihike napetosti. U pristupu: ne zabranjivati i upozoravati. Poremeaji uzimanja hrane U adolescentskoj dobi, estoa 0,5-1%, 10 puta ee u djevojaka. Anoreksija- u industrijaliziranim drutvima, gdje je vitkost prioritet, poetak najee 14.i18.g. To je nerazuman strah od debljanja, uzrok je dubok psihiki poremeaj u percepciji oblika vlastitog tijela i tj.mase. Psihoterapija Bulimija se oituje ponavljajuim epizodama opsesivnog prodrljivog prejedanja nakon kojega slijedi neprimjereno kompenzatorno ponaanje u svrhu rjeavanja netom pojedene hrane: povraanje, laksativi, diuretici, post, gimnasticiranje. U svome nastanku ima puno zajednikog s anoreksijom. Psihoterapija Poremeaji spavanja Etiologija je viestruka. Nesanice i buenja nou uzrokovani su okolinskim faktorima: ponaanjem roditelja tijekom uspavljivanja, hranjenjem po noi. None more povezane su sa zastraujuim doivljajima koji su im prethodili, te aktivnostima prije spavanja. Noni strah: javlja se obino u 1.treini noi u fazi dubokog spavanja. Dijete se uspravi u krevetu, pone vritati, zastraen izraz lica, vegetativni znakovi anksioznosti, ne da se razbuditi niti utjeiti, niega se ne sjea. Pri tom ne sanja. Nakon par minuta prolazi, dijete se vraa u san. Najee u dobi 4-12 g., spontano prolazi u adolescenciji Nona mora- zastraujui snovi u drugoj polovici noi, najee u predkolskoj dobi Dijete se samo probudi ili ga roditelj probudi i smiri, sjea se sna, nakon toga tee zaspi. Mjesearenje- ponavljane epizode usklaenog motorikog ponaanja u obliku ustajanja iz kreveta i hodanja, tijekom prve treine noi. Dijete je nepotpuno budno, smanjene mogunosti odgovora na podraaje. Javlja se obino od 4-8.g., najuestalije je oko 12. Pristup- lijeenje Uspostaviti dobre navike uspavljivanja, ponaanje roditelja smirujue, odlazak na spavanje u relaksirajuoj atmosferi, prisutnost roditelja prije spavanja pa i nou. Tijekom nonog straha ne buditi dijete; ve grliti i umirivati. Nakon nonih mora ne ispitivati dijete o sadraju sna. Psihoterapija. Tekoe uenja Radi se o specifinim tekoama uenja, uz normalnu inteligenciju poremeen je jedan ili vie temeljnih psiholokih procesa potrebnih za razumijevanje govornog ili pisanog jezika. Oituje se kao tekoe razumijevanja, zakljuivanja, govora, itanja, pisanja, raunanja. Najei je poremeaj itanja: kod 4-12% kolske djece. Sindrom nepanja-hiperaktivnost(sindrom minimalne cerebralne disfunkcije) Razvojni poremeaj koji se oituje nepanjom, impulzivnou, hiperaktivnou. Razvija se u ranom djetinjstvu, stabilan tijekom rane adolescencije, oslabi tijekom kasne adolescencije. Prisutan u 3-5% kolske djece. U neke djece nau se i blagi znaci neurorazvojnih smetnji. Uzrok su bioloki faktori, ali i emocionalna klima obitelji i okoline. Lijeenje: psihoterapija djeteta i obitelji Zlostavljanje i zanemarivanje djece Fiziko zlostavljanje: namjerno ozljeivanje djeteta s posljedicama tjelesnim i emocionalnim Fiziko zanemarivanje: uskraivanje prehrane, odjee, njege, sigurnosti Psihiko zanemarivanje: teroriziranje ponaanjem i verbalno, uskraivanje emocionalne potpore Seksualno zlostavljanje: postizanje seksualnog zadovoljstva odraslog ukljuivanjem djeteta Mnchausen-ov sindrom: roditelj izmilja tegobe djeteta u svrhu vlastite koristi

3. RAST I RAZVOJ DJETETA

... primjeren rast i razvoj pokazatelj zdravlja pojedinca i populacijeRast-slozene promjene-strukturne i funkcijske-prilagoavanje socijalnim/ ekonomskim/ kulturnim/ uvjetima okoline-socijalni, fizicki, psihicki, kulturni, fiziologija/patologijaRast- kvantitativan i kvalitativan proces, dimenzija- visina, opseg glave, ukupna masaRazvoj- kvalitativan, diferenciranje i suzbijanje strukture i funkcije tkiva i organa od zaea do kraja razvojne godineimbenici rasta:-nasljee (tempo rasta, konacna visina), spol, rasa, etnicka pripadnost, okolina (socijalni i ekonomski cimbenici, ekoloki uvjeti, prehrana, kronine bolesti)Genetski imbenici rastapoligenetski / multifaktornoAntropometrijska obiljeja roditeljaTM, TV ,ITM, TM majke u trudnoiTV oca potencijal razvoja skeletaPorodna masa - 20-40%*Krajnja TV djece TV roditeljaNaslijee OkoliIntrauterini rast i razvojmetabolika funkcija posteljice /IGF, IGF-BP, HR,leptin/DjetinjstvoHormon rasta (HR) Medijatori IGF-1, IGFBP-3Spol kao imbenik rastana roenju =porodna masa i duljina djeaka veaS 1 godinu =TM, TV djeaka = TM, TV djevojicaPubertet=raniji nastup, PHV, TV djevojica veaTV djeaka (31cm)/ TV djevojica (28cm) odrasla dob= TM,TV mukaraca > TM,TV enaEtnicitet kao imbenik rasta-imbenici (okoline nasljee), migracije stanovnitva, sekularni porastSekularne promjene rasta i razvojalat. saeculum vijek, stoljee, stoljetnivremenske promjeneporast TV,TM, ITM ranije sazrijevanje mlaih /starije generacijeMehanizmi sekularnih promjenaPoboljanje uvjeta u kojim dijete odrasta: socijalno-ekonomskih, zdravstvene zatite, prehraneZnaaj sekularnih promjena rasta za pojedinca i populaciju utjecaj na: morbiditet, rizicno ponaanje, mortalitet...psihosocijalne promjeneNesazrijev fizickog i psihickog sazrijevanjaPromjena drutvenih odnosa- adolescentne trudnoe psihosomatski sindromi depresija Razvojne dobiPrenatalno ( embrionalno, fetalno)Dojenaka Predkolska kolska (pubertet bioloki proces, adolescencija )Dojenaka dob Tjelesna masa0-3mj =175g/tjedno 750g/mj3-6mj =140g/tjedan 600g/mj6-9mj =110g/tjedan 450g/mj9-12 mj =70g /tjedan 300g/mj Duljina25 cm/godinu 50 75 cm Opseg glave12cm /godinu 35 47 cmPsihomotoriki razvoj najranija ivotna dob - odraz stanja i ponaanja djeteta novoroene- refleksni obrazac motorike dojenaki period-razvoj voljnih pokreta-kasnije koordinirani voljni pokreti motorika pokret izraavamo osjeaje (mimika) uspostavljamo verbalnu i gestovnu komunikaciju (gestikulacija, govor) ovladavamo prostorom postiemo bioloku samostalnost Pregled motorike -pasivna pokretljivost, spontani pokreti, refleksi i reakcijeDojenaka dob- razvoj motorikePrimitivni refleksiRefleksi Rotacije Posjedanje KleenjePuzanjeKleei iskorakUstajanjeRazvoj govora- prva godina 1.mj. grleni glasovi 2.mj. - vokalni 2,5.mj. - cianje 3.mj. - brblja,poetni vokali 4.mj. - grleni glasovi A,U 7.mj. - oponaa govorne zvukove 10.mj. -dada ili mama neodreeno 12.mj. - jo jedna rije osim mama ili tata Razvoj govora iza prve godine13.mj. - tri rijei 15-18.mj. - argon (-est rijei)21-24.mj. - fraze u 2 3 rijei 2.god. - zna oko 270 rijei, pravilno izgovaranje vokala, upotrebljava zamjenice 3.god. - zna oko 900 rijei, nesigurno jerazumljive fraze od 4 rijei ili reenice. Razumije govor vezan uz objekte iz okoline. Svladani su svi vokali i oko 2/3 konzonanata Razvoj govora 4. -8. Godine4. god. - zna oko 1540 rijei razumljive fraze od 5 rijei ili reenice 6. god. - zna oko 2560 rijei razumljive reenice sa 6 ili 7 rijei 7- 8. god. - normalan govor Senzorika- procjenaSluha( evocirani sluni potencijali, ipitivanje apatom, audioloko ispitivanje), vidaVid Novoroene povremeni konjugirani pokreti onih jabuica 2 mjeseca promatra 20 sec, i prati 300 u stranu od medijalne linije 5 mjeseci konvergencija bulbusa i suenje zjenica; uspostava binokularnog vida i akomodacije etvrtaste likove bolje shvaa Sluh 0-3 mjeeseca pljesak,ukanje papirom, zvonce, reagira Moroovim refleksom, plaem ili treptanjem vjea 4 mjeseca sigurno okree glavu prema izvoru zvuka Screening sluha od 2002. obavezan u svim rodilitima Protokol otkrivanja ranog oteenja sluha EOAE evocirana otoakustina emisija U rodilitu 96% djece ima uredan nalaz Radi se u poslijepodnevnim satima Dobije se signal pass Ako ne proe na testu ponavlja se jer u zvukovodu jo mogu biti ostaci plodne vode i vermixa Iza toga A-ABR radi se DNA analiza U rodilitu 3 screeninga Fenilketonurija Hipotireoza Sluh Govor Predjezina i jezina faza prijelaz je izmeu 8. i 9. mjeseca 2 mj. gukanje, ritmizacija, pojava nekih konsonanti 8 mj. vokali i kosonanti u slogove ali bez znaenja (ba-ba, da-da) 12 mj. slogove vee za odreeno znaenje (mama, tata, baba) Socijalno ponaanje 2 mj. osmjeh, promjene motorike na majin glas 4 mj. glasan smijeh, nezadovoljstvo izraava mimikom, motorikom i glasanjem 6 mj. raspoznaje poznate i nepoznate osobe 9 mj. igra se skrivaa 12 mj. uiva u igri bacanja predmeta Razvoj zuba 5. do 9. mjeseci prvi mlijeni zubi 12. mj. - 6-8 zuba 24 - 26 mj. 20 mlijenih zuba 6. 7. god. trajni zubi estice 13.god. - izbijanje drugih trajnih molara tree desetljee - trei molari umnjaci Predkolska dobMalo dijete- 1-3godine jaslicePredkolsko dijete- 4-6godina vrtiMalo dijete: 2. / 3. god. ivota hoda sitnim koracima na irokoj osnovi sigurno hoda i tri samostalno pije iz ae hrani se priborom za jelo govori nekoliko stotina rijei upravlja mokrenjem i stolicom smanjuje se brzina rasta TT i TV istrauje predmete oko sebe Svjesno svoje osobnostipojaana znatielja-oprez-nesree!!! Malo djete: TM - u 2. godini dobiva 2,5 kgu 3. godini dobiva 2 kg TV - 2.god.- 12cm 3.god. oko 7 cm OG u 2.god. 2cm u 3.god. 1cm Smanjeni apetit - nema vremena za jelo 18 mj. - 10-ak rijei, jednostavne reenice Predkolska dobTT 2 kg /god TV 6-7cm /god. motorike vjetine usavrava s 3 god. ide po stubama,s 4 god se sputa promjene u odnosima s roditeljimaRana kolska dob 7. - 10. god. ivotaTV - 6 cm/godTT - 3-3,5 kg/god6. god. - prvi trajni zubi - estice zamjena mlijenih zubi trajnima istim redoslijedom kojim su nicali 12. god. - 20 mlijenih zuba zamijenjeno trajnim Pubertet promjena linearnog rasta - PHVproporcija i kompozicija tijelarazvoj sekundarnih spolnih obiljejafizioloka varijabilnost Gonadotropin-releasing hormon GnRH gonadotropini LH, FSH LeptinRast u pubertetuDjevojiceDjeaciPoetak puberteta oko 1012 godinaSek.spolna obiljeja prsijutestisa84% konane TV oko 1012 godina95% konane TV oko 1315 godinaMax.brzina rasta oko 1214 godinaPorast TV (cm) 23-2828Spolna zrelost Tannerove tablice slika pptLinearni rast hormon rasta tiroidni hormoni androgeni i estorgeni inzulin glukokortikoidiIntrauterini postanatalni rast spol, porodna masa, gestacijska dob /IUZR/gonadotropini intrauterino tjelesne mase u djetinjstvu promjena dobi menarhe*PM> 97.C. leptina**Praenje rasta i razvoja djeteta sistematskim pregledima-pravodobno otkrivanje odstupanja primjerenog rasta. poremeaja funkcija, zdravstvenih problema djeteta i zajedniceAntropometrijsko praenje POJEDINCAPOPULACIJETjelesna masaUestalostVisina/duljinapothranjenostOpseg glavepretilostStatus sazrijevanjaInterpretacijaUsporedba sa standardom /drugimaPraenje rasta i razvoja Percentilne krivulje za TT, TV, OG, ITM Kotani razvoj- kotana dob Psihomotoriki razvoj Spolni razvoj Centilne krivulje rasta -mjere skupine zdrave djece statistika varijacijska irina tjelesne visine i tjelesne mase za dob i spol-odraavaju genetski potencijal rasta pogodne za dugorono praenje rasta pojedincafiziologija / patologija nadzor brzine rasta cm/godinu; kg/godinu procjenu stanja uhranjenostiBrzina rasta /godinu

Poremeaj rasta 1. ZAOSTAO RAST2. VISOKI RAST3. POREMEAJI UHRANJENOSTIPRETILOSTPODHRANJENOSTPORODINI ZAOSTAO RAST najei uzrok smanjenom rastu TV odstupa od prosjeka za dob TV TV roditelja (nieg su rasta) godinji prirast TV manji od prosjeka TV400 mogu oslabiti imunosni odgovor domainaPorast temp. za 10 poveava metaboliku aktivnost za 10 12%Ubrzava se disanje i rad srca, poveava se potronja kisika i stvaranje ugljinog dioksida, rastu kalorijske potrebe, razgradnja miine mase i nakupljanje duikovih spojevaPotreba za vodom se poveava za oko 12% za svaki 1 stupanj porasta temperatureKonvulzije kod djece do 5. godinePospanost, razdraljivost, bunilo, dezorijentacija, halucinacije, delirij sniavanjem T ovi se simptomi gube (CNS)Citokini odgovorni za nastanak vruice gubitak teka, algiki sy s glavoboljom i bolovima u zglobovima i miiima (posebno leni miii) Mjerenje tjelesne temperature Vrijednost T ovisna o mjestu i nainu mjerenjaNajpouzdaniji pokazatelj mjerenje u dubokim tkivima pluna art. (sredinja tjelesna temperatura), donji dio jednjaka, mokrani mjehur, nazofarinksSvakodnevna praksa kako? Gdje?Mjesto s najviom izmjerenom temp.?Kod novoroenadi se rektalno izmjerena temp. Slabo podudara sa stvarnom sredinjom temperaturomU novoroenadi aksilarno najbolje korelira sa sredinjom TAksilarno najvie odstupanja u odnosu na sredinju T za dobru pouzdanost mjeriti 9 min.Oralno samo u vee djece Timpaniki termometar preciznost ispod mjerenja rektalne T 3-4 od 10 mjerenja ne pokazuje stvarno povienje temp. (u amb. za odvajanje febrilnih od afebrilnih)Ovaj nain treba izbjegavati u bolnikim uvjetima i u djece mlae od tri mjeseca kada je vano precizno mjerenjeRektalno mjerenja jo uvijek najpouzdanije (osim u novoroenadi) termometar postaviti u rektum na 2-3 cm dubine tako da ne bude uronjen u fekalne mase jer one djeluju kao izolator i mjeriti 3 min. Vruica je definirana kao porast T iznad slijedeih vrijednosti: 38 C rektalno37,5 C oralno37,0 C aksilarno37,9 C u uhu za djecu do 11 godina37,5 C za djecu dobi 11 godina navie Infekcije rijetko uzrokuju porast sredinje T na vie od 41 C tada je obino rije o infekcijama CNS-a, tumori... ponekad je za uspjenu antipirezu potrebno agresivno vanjsko hlaenje U vruici se T nikada ne penje do vrijednosti koja bi mogla ozbiljno otetiti tkiva imperativ je lijeenje uzroka a ne toliko sniavanje T Simptomatsko lijeenje vruice Blagu ili umjereno povienu T ( 0.50dobraDugotrajni uinci analgezijeproduena alodinija i hiperalgezija nakon boli i oteenja tkiva4-6 mjeseci stara dojenad nakon cirkumcizije, intenzivnije su reagirala na cjepljenje nego dojenad koja nisu prola cirkumcizijudojenad koja su u prvim mjesecima ivota prola veliki kirurki zahvat prije kojeg su primila preemptivnu analgeziju, u usporedbi s vrnjacima, nisu pokazali razliit odgovor na stres prilikom cjepljenja u dobi od 14 do 45 mjeseci (mjeren kortizolom u slini)

61