Novi list d.d. / Predsjednica Uprave Ankica KRULJAC / Glavna urednica Novog lista Slavica BAKIĆ / Urednica priloga

Nađa BERBIĆ /Marketing: Maja MICHIELI / Grafička urednica Karin HOFBAUER / e-mail: nadja.berbic@novilist.hr

� � � � � � � � �

ŽIVJETI ZDRAVO

do 2025. godine na 5 grama (1 čajna žliči -

ca).

Stoga, birajte hranu koja sadrži malo

kuhinjske soli: voće i povrće, svježi kravlji

sir, jogurt, jaja, svježa riba i meso, perad,

sjemenke, orasi. Izbjegavajte hranu s viso-

kim sadržajem soli: suhomesnate proizvo-

de, konzervirano voće i povrće, konzervira-

ne riblje proizvode, slane grickalice, tvrde

sireve, pekarske proizvode, gotove umake,

juhe iz vrećice, „brzu“ hranu (pizza, ham-

burgeri, prženi krumpirići). Umjesto soli

koristite začine: crvena paprika, chilli, cur-

ry, papar, ružmarin, bosiljak, origano, timi-

jan, limunov sok. Provjeravajte količinu soli

na deklaracijama gotovih proizvoda.

Funkcionalna hrana povezana je rezulta-

tima interakcije prehrane na zdravlje što je

studijama dokazano, jer utječe na dobro

zdravlje, smanjenje rizika od bolesti i nutri-

tivnom potporom kod bolesti. Primjeri fun-

kcionalne hrane sa bioaktivnim komponen-

tama su češnjak, luk, poriluk, voće, povrće,

orah, riba, meso, mlijeko, sirutka.

Medicinska nutritivna terapija

Medicinska nutritivna terapija je medi-

cinski pristup u liječenju pojedinih kronič-

nih stanja/bolesti uz pomoć individualno

prilagođenog načina prehrane, baziranog

na znanstvenim dokazima. Temelji se na

edukaciji oboljelog, promjene načina života

i prehrambenih navika te samokontrole.

Kod pretilosti nužno liječenje i kontrole

Procjena je SZO-e da u svijetu ima 2 mili-

jarde osoba s prekomjernom tjelesnom teži-

nom a 700 milijuna je pretilo. Pojavnost pre-

tilosti u Hrvatskoj je u porastu i danas je sva-

ki peti stanovnik pretio, a preuhranjene su

dvije trećine muškaraca i više od polovice že-

na. Pretilost se definira indeksom tjelesne

mase većim od 30 kg/m2 i klasificira se kao

bolest. Pretilost kao kronična bolest praćena

je nizom komplikacija koje bitno narušavaju

kvalitetu života i smanjuju životni vijek obo-

ljelih. Povezana je sa razvojem kardiovasku-

larnih rizika poput arterijske hipertenzije, in-

zulinske rezistencije i šećerne bolesti, odnos-

no ishemijske bolesti srca i ishemijskog mož-

danog udara. Pretilost je povezana s većom

učestalošću angine pektoris, infarkta mio-

karda, srčanog zatajenja i iznenadne srčane

smrti, najvjerojatnije uslijed endotelne dis-

funkcije i kronične subkliničke upale. Osim

navedenog, pretilost povećava rizik za razvoj

nekih vrsta tumora, artritisa, opstruktivne

bolesti spavanja, bolesti jetre i brojne druge.

U pandemiji pretilosti izrodila se za-

panjujuća paleta različitih oblika prehrane

za mršavljenje: ona s niskim udjelom mas-

noće, niskim udjelom ugljikohidrata, viso-

kim unosom masnoća-niskom udjelom uglj-

ikohidrata, visokim unosom proteina. Ko-

rekcije u prehrani koje uključuju ekstrem-

ne, najpopularnije dijete često garantiraju

veliki gubitak tjelesne težine, ali većina dije-

ta ne ispuni očekivanja i mogu ozbiljno na-

rušiti zdravlje. Epidemiološka praćenja

ukazuju kako se debljina najneuspješnije li-

ječi u usporedbi sa ostalim bolestima. Ra-

zlozi leže u potrebi za dugotrajnom promje-

nom prehrambenih navika, te nepridrža-

vanju preporučenih mjera i motivacije kroz

duže razdoblje.

Glavne intervencije u liječenju pretilih

osoba su smanjenje kalorijskog unosa, po-

većana tjelesna aktivnost i promjene u po-

našanju kroz duži vremenski period. Istraži-

vanja pokazuju da je ključ uspješnog gubit-

ka mase u kalorijskoj redukciji, odnosno

odgovarajućem omjeru kalorijskog unosa i

kalorijske potrošnje. Promjenom životnih

navika i postepenim mršavljenjem, pobolj-

šava se kvaliteta života bez izlaganja „mu -

kama“ tipičnima za instant dijete.

Mediteranska prehrana smatra se zlat-

nim standardom u prehrani zdrave popula-

cije, kao i u dijetoterapiji mnogih bolesti da-

našnjice poglavito kardiovaskularnih boles-

ti, šećerne bolesti, hipertenzije i pretilosti.

Provedenim studijama o njezinom utjecaju

na zdravlje, neosporna je znanstvena ute-

meljenost provođenja takve prehrane.

Učinci su joj bolja kontrola krvnog tlaka, ra-

zine šećera i masnoća u krvi, gubitak tjeles-

ne težine, povećanje „dobrog“ HDL koles-

terola te snižavanje „lošeg“ LDL kolesterol

i triglicerida, antioksidativni učinak,

smanjenje upalnih faktora.

Kardiološka klinička prehrana

Suvremena kardiološka klinička prehra-

na vezana je uz korekciju rizičnih čimbeni-

zaustavlja bolesti i pretilost

�����