Prof. dr. Milan Maceljski Prof. dr. Bogdan Cvjetkovi} Prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i} Prof. dr. Zvonimir Ostoji}

Priru~nik iz za{tite bilja(za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama)

Priru~nik je dostupan na Internetu: http://www.ergraf.hr/tiskara-md/

Zagreb, 1997.1

ZAVOD ZA ZA[TITU BILJA U POLJOPRIVREDI I [UMARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE Za izdava~a: Mr. Radoslav Maslin, ravnatelj Autori: prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi}, prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}, prof. dr. Zvonimir Ostoji} Urednici: prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi}, prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}, prof. dr. Zvonimir Ostoji} Grafikon na omotu: Broj dopu{tenih sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj. Stanje 1996. iz "Glasnika za{tute bilja", 2-3/1996. Tisak: Tiskara MD - Zagreb, tel: 531-321 i 380-058 E-mail: tiskara-md zg.tel.hrTiskano sukladno ~l. 15. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, Zagreb UDK 632.9(035) PRIRU^NIK iz za{tite bilja : za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama) / Milan Maceljski . . . . - Zagreb : Zavod za za{titu bilja u poljoprivredi i {umarstvu Republike Hrvatske, 1997. 187 str. : ilustr. ; 24 cm Bibliografija: str. 187. ISBN 953-96985-0-2 1. Maceljski, Milan 970210038

ISBN 953-96985-0-22

Kazalo

1. Uvod i zakonski propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 1.1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 1.2. Zakonski propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 2. [teto~inje bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.1. [tetnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2. Uzro~nici bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3. Korovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Za{tita bilja - op}i dio. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1. Pojam za{tite bilja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Mjere za{tite bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.3. Integrirana za{tita bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.4. Organsko-biolo{ka proizvodnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Sredstva za za{titu bilja (fitofarmacija) - op}i dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1. Proizvodnja i potro{nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2. Registracija sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3. Podjela sredstava za za{titu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4. Otrovnost za ~ovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.5. Ostaci sredstava na poljoprivrednim proizvodima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.6. Izbor sredstva u odnosu na karencu i namjenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.7. Otrovnost po ivotinje, biljke i okoli{ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.8. Mjere za za{titu osoba i okoli{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.9. Postupak u slu~aju otrovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.10. Rezistentnost {teto~inja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.11. Oblik (formulacija) sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.12. Kombinirana sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.13. Mije{anje sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.14. Priprema sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.15. Primjena sredstava za za{titu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16. Prilozi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16.1. primjeri izdanih dopu{tenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16.2. zna~enje oznaka upozorenja i obavijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16.3. karence propisane za pesticide u Hrvatskoj (ujedno pregled dopu{tenih namjena). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16.4. dodatni primjeri izra~unavanja koncentracija i doze . . . . . . . . . . . . 11 11 16 19 27 27 27 31 33 35 36 37 38 39 41 44 46 47 49 50 51 53 53 54 58 64 64 67 72 813

5. Sredstva za za{titu bilja (fitofarmacija) - posebni dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 5.1. Zoocidi 5.1.1. Insekticidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 5.1.2. Akaricidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 5.1.3. Nematocidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 5.1.4. Limacidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 5.1.5. Rodenticidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 5.1.6. Korvicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 5.2. Fungicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 5.3. Herbicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 6. Mjere za{tite bilja po kulturama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 6.1. [tetnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 6.1.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 6.1.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 6.1.3. Povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 6.1.4. Vo}ke i vinova loza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 6.1.5. Cvije}e, ukrasno drve}e i grmlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134 6.1.6. Uskladi{teni poljoprivredni proizvodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134 6.2. Uzro~nici bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 6.2.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 6.2.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 6.2.3. Vo}ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147 6.2.4. Vinova loza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 6.2.5. Ukrasno i {umsko bilje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 6.3. Korovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159 6.3.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159 6.3.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177 6.3.3. Vo}njaci i vinogradi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 7. Preporu~ena literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

4

1. UVOD I ZAKONSKI PROPISI1.1. UVODSve kulturne (i divlje) biljke napadaju razli~iti neprijatelji. To su razli~iti {tetnici (kukci i druge ivotinje), uzro~nici bolesti (gljivice i dr.), te korovi. Ove biljne neprijatelje nazivamo zajedni~kim nazivom {teto~injama bilja. [teto~inje prorje|uju sklop i uzrokuju uginu}e biljaka, uzrokuju njihov krljavi razvoj i slabije proizvodne sposobnosti, o{te}uju plodine te na brojne druge na~ine smanjuju urod ili kakvo}u poljoprivrednih proizvoda. Najnoviji podaci ukazuju da {teto~inje smanjuju prirod poljoprivrednih kultura u svijetu za 42%, a u Europi za 28%. Na{a su istraivanja pokazala da {teto~inje u Hrvatskoj smanjuju proizvodnju poljoprivrednih kultura za 29,2%. Priblino jedna tre}ina ovih {teta otpada na {tetnike, druga na uzro~nike bolesti, a tre}a na korove. Navedeni podaci o visini {teta se odnose na mogu}i (potencijalni) prirod, pa su izraene postotkom priroda koji bi se postigao da ovih {teta nema. O~ito je da pri visini {teta od 29,2% mogu}eg priroda, nama ostaje samo 70,8% tog priroda. Stoga je postotak {teta na ostvareni prirod jo{ mnogo ve}i i za Hrvatsku iznosi 41,25%. Ra~unanje % na mogu}i prirod zna~i da je kod {tete 25% i ostvarenog priroda p{enice od 6 t/ha, {teta 2 tone, jer je prirod (mogu}i) bez ovih {teta trebao biti 8 t. Ako se pokusom utvrdi da je na povr{ini gdje je zlatica uni{tila cimu krumpira prirod 10 t/ha, a na dijelu za{ti}enom od zlatice 15 t/ha, razlika od 5 t stavlja se u odnos s prirodom ostvarenim uz za{titu, dakle s 15 t, te {teta iznosi 33,3%. Vrijednost {teta (gubitaka) kojeg nanose {teto~inje poljoprivrednim usjevima i nasadima u Hrvatskoj iznose oko 500 milijuna US dolara svake godine, ~emu treba pridodati i {tete do kojih dolazi smanjenjem kakvo}e proizvoda, pove}anjem tro{kova proizvodnje, te{ko}ama do kojih dolazi u prometu itd. Razumljivo da svaki seljak i drugi uzgajiva~ poljoprivrednih kultura nastoji smanjiti {tete koje ~ine {teto~inje. Mogu}nostima suzbijanja {teto~inja se bavi posebna poljoprivredna struka - fitomedicina ili za{tita bilja. U mnogim zapadnoeuropskim dravama uvrijeen je naziv fitomedicina za za{titu bilja. Ono {to je za ljude medicina, za ivotinje veterina, to je za biljke fitomedicina. Medicinu, veterinu i fitomedicinu povezuje sli~nost mnogih neprijatelja (primjerice bakterije, virusi, neke vrste muha, {tetne biljke itd.) od kojih treba braniti ljude, ivotinje i biljke. Povezuje ih i sli~nost postupaka obrane (primjerice lijekovi = sredstva za za{titu bilja). No, povezuje ih jo{ jedna specifi~nost koju u biljnoj proizvodnji ima samo za{tita bilja: odgovornost pojedinaca za primjenu mjera za{tite bilja, odgovornost koju mora propisati drava. Ta odgovornost postoji zbog mogu}nosti preno{enja {teto~inja preko granica, ali i od susjeda k susjedu, te zbog opasnosti od sredstava za za{titu bilja za ~ovjeka, ivotinje i okoli{. Kao {to5

se lije~nici i veterinari, uz ostalo, brinu i o spre~avanju {irenja zaraznih bolesti, tako se stru~njaci za za{titu bilja (fitomedicinari), ali i svi poljoprivrednici, moraju brinuti ne samo o spre~avanju {irenja karantenskih, ve} i mnogih drugih {teto~inja. Naime, mnoge mjere za{tite bilja daju eljeni uspjeh samo ako se provode sustavno, zahva}aju}i ve}e povr{ine, dakle uz u~e{}e svih ili ve}ine poljoprivrednika. O izboru sorte p{enice ili hibrida kukuruza, o njezi usjeva i gnojidbi, ne ovisi susjed od susjeda, pa je Josipu svejedno kako gospodari susjed Ivica. No Josipu nije svejedno kako Ivica suzbija {teto~inje, jer uspjeh njegovog suzbijanja poljskih mi{eva, korova, plamenja~e krumpira, uspjeh njegove proizvodnje iz zdravog, ali skupljeg sjemena, ovisi da li to radi i Ivica. [tetnici, uzro~nici bolesti i korovi {ire se od susjeda susjedu, pa neznanje nazadnih ko~i napore naprednijih seljaka. Ta me|usobna ovisnost postoji i pri primjeni sredstava za za{titu bilja. Mogu}e je da jedan jedini nedovoljno upu}eni ili nemarni seljak one~isti potok koji protje~e selom i izazove uginu}e stoke (primjerice ako na potoku pere prskalicu ili ambalau sredstava). Pri nesmotrenoj primjeni sredstava, primjerice po ja~em vjetru, moe pojedinac one~istiti oblinje usjeve i nasade vi{e od dopu{tenih granica, moe otrovati susjedove p~ele ili perad, a nepaljivom primjenom herbicida moe o{tetiti, ~ak i uni{titi, oblinje usjeve i nasade. Upravo je ova me|usobna ovisnost u provedbi mjera za{tite bilja od {teto~inja uzrok {to svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, postoji niz propisa koji nastoje sprije~iti takve {tetne posljedice. Neki propisi propisuju obvezno suzbijanje odre|enih {teto~inja, drugi propisuju promet sredstvima za za{titu bilja na na~in koji }e na najmanju mogu}u mjeru smanjiti svaku opasnost po zdravlje ~ovjeka, korisnih ivotinja i posebice po okoli{. Daljnji propisi propisuju nadzor nad zdravstvenim stanjem sjemena i sadnog materijala, te nadzor uvoza i izvoza bilja. Iako su razli~ite mogu}nosti za{tite bilja prikazane u posebnom poglavlju, treba ve} u uvodu istaknuti da je kemijska metoda za{tite bilja vrlo ~esta, katkada i jedina mogu}nost za{tite. Ova se metoda sastoji u primjeni razli~itih pripravaka sredtava za za{titu bilja kojih na na{em tri{tu ima danas preko 600. Svako me|u njima ima dopu{tenje samo za odre|enu namjenu, u propisanoj dozi ili koncentraciji, uz brojna ograni~enja, pa treba znati svako sredstvo pravilno primijeniti. Osim toga, kako su skoro sva sredstva svrstana u otrove, pa su opasna po zdravlje ljudi i doma}ih ivotinja, te okoli{, to treba znati kako njima pravilno rukovati i kako ih primijeniti. Iz brige za pravilno rukovanje i primjenu sredstava za za{titu bilja proizlaze mnoge odredbe postoje}ih propisa, pa tako i odredba da svi uposleni u poljoprivrednim ljekarnama (poljoapoteci) moraju biti osposobljeni za taj posao. Zaposleni u poljoapotekama moraju imati znanje koje }e omogu}iti da svakom kupcu daju preporuku o sredstvu za za{titu bilja koje treba upotrijebiti, te odgovaraju}u uputu o na~inu primjene, mjerama opreza itd. Iz sli~nih razloga ve} odavna u ljekarnama lijekove prodaju diplomirani ljekarnici (farmaceuti). No, od uposlenih u poljoapoteci ~esto kupac trai i ono {to ljudi ne trae od ljekarnika, tj. dijagnozu i uputu za lije~enje. Seljaci ~esto u poljoapoteci trae sredstvo za suzbijanje onoga {to donesu pokazati, pa po donijetom {tetniku ili znacima {teta ili bolesti na bilju, treba zaklju~iti o kojem se uzro~niku radi i dati stru~nu uputu. To ukazuje da svaki zaposleni u poljoapoteci mora imati odre|eno znanje, pa takvo znanje trae od svakog zaposlenog i postoje}i propisi. Minimum potrebnog znanja prikazan je u ovom priru~niku.6

Zbog velikog broja poljoapoteka u nas, treba o~ekivati poja~anu konkurenciju. Kupci, potro{a~i sredstava za za{titu bilja, svakako }e radije odlaziti u onu poljoapoteku gdje znaju da }e mo}i dobiti stru~nu uputu i da }e mu biti preporu~eno najprikladnije sredstvo. Ve} i zato }e svakom vlasniku poljoapoteke biti itekako vano da svaki zaposleni ima znanje potrebno da udovolji o~ekivanju kupca.

1.2. ZAKONSKI PROPISIJedan dio znanja kojeg svaki zaposleni u poljoapoteci mora svladati je poznavanje propisa koji se ti~u prometa sredstava za za{titu bilja. Ovo }e poznavanje pripomo}i da svaki zaposleni sa~uva svoje zdravlje i ne ugrozi tu|e, kao i pruanje stru~nih savjeta kupcima za bezopasnu i uspje{nu primjenu tih sredstava. Poznavanje propisa omogu}it }e izbjegavanje kazni propisanih za njihovo nepridravanje, te daljnje uspje{no poslovanje poljoapoteke. Prikazat }emo samo izvod iz onog dijela propisa koji se odnosi na maloprodaju i primjenu sredstava za za{titu bilja. To su, prije svega, zakoni i pravilnici koje priprema ili donosi Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva. Ministarstvo zdravstva predlae Zakon o otrovima i propisuje postupke s otrovima, a kako su skoro sva sredstva za za{titu bilja svrstana u otrove, to se ti propisi odnose i na promet tim sredstvima. Osvrnut }emo se i na neke odredbe propisa o za{titi okoli{a koje se ti~u i sredstava za za{titu bilja. Popis najvanijih zakona nalazi se na koncu ovog poglavlja. Zakon o za{titi bilja u uvodnom dijelu ~lanka 39. propisuje da pravna osoba koja prodaje sredstva za za{titu bilja mora imati uposlenog djelatnika koji ima zavr{en agronomski ili {umarski fakultet smjera za{tite bilja, ratarskog ili vo}arsko- vinogradarsko-vrtlarskog ili {umsko-gospodarskog, koji se brine o smje{taju, ~uvanju i izdavanju sredstava za za{titu bilja, te daje korisnicima upute o stru~noj primjeni. Pored toga, u istom je ~lanku predvi|eno da pravna osoba koja prodaje sredstva za za{titu bilja na malo, u svakoj specijaliziranoj trgovini - poljoprivrednoj ljekarni, mora imati uposlenog djelatnika s najmanje stru~nom spremom ~etvrtog (IV/1) stupnja obrazovanja biljnog ili {umarskog smjera koji je osposobljen za ~uvanje i izdavanje sredstava za za{titu bilja i davanje uputa o stru~noj primjeni. Temeljem navedene odredbe, objavljen je Pravilnik o uvjetima koji moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja. Dodatno se ovim Pravilnikom propisuje da zaposleni djelatnik u poljoapoteci mora imati ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s punim radnim vremenom, te da stru~noj spremi zaposlenika odgovara poljoprivredni tehni~ar op}eg, biljnog, vrtlarskog i srodnih smjerova, {umarski tehni~ar, te zaposlenici koji imaju zavr{enu vi{u poljoprivrednu {kolu, agronomski ili {umarski fakultet drugih smjerova, osim onih iz uvodnog dijela ~l. 39. Zakon o prometu otrova (u pripremi Zakon o otrovima) tako|er propisuju da pravne osobe koje se bave prometom otrova moraju imati zaposlene djelatnike VII. stupnja odre|ene stru~ne spreme (npr. poljoprivredne), te da i drugi zaposlenici moraju imati potrebna znanja o za{titi od otrova s kojima rade.7

Organizacija koja vr{i maloprodaju sredstava za za{titu bilja je duna osposobiti radnika za rad na siguran na~in, te omogu}iti utvr|ivanje zdravstvene i psihi~ke sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. Zakon o za{titi bilja (~l. 39.) odre|uje da pravna osoba koja se bavi prometom sredstava za za{titu bilja mora posjedovati odgovaraju}e prostorije za smje{taj, ~uvanje i izdavanje sredstava za za{titu bilja koje udovoljavaju propisanim tehni~kim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Zakon o prometu otrova (~l. 20) propisuje da se otrovi moraju ~uvati u posebnim prostorima u kojima se ne smiju nalaziti drugi proizvodi. Pojedini otrovi mogu se drati u prostorijama koje slue za druge potrebe, ako se dre u posebnim ormarima i odvojeno od drugih proizvoda, no te prostorije ne smiju sluiti za promet namirnicma, sto~nom hranom niti predmetima op}e uporabe. Uvjete kojima moraju udovoljavati poljoprivredne ljekarne op{irnije propisuje prije spomenuti pravilnik. Poljoprivredne ljekarne moraju imati prodajni dio, skladi{ni dio i posebnu prostoriju s garderobnim dijelom i sanitarnim ~vorom. U prodajnom dijelu se obavlja promet sredstava smje{tenih odvojeno prema namjenama, te ure|ajima i opremom za primjenu tih sredstava. U tom se dijelu moe obavljati i promet sjemenom i sadnim materijalom, koji mora biti smje{ten u posebnom odvojenom prostoru prodajnog dijela. Na zidu prodajnog dijela mora biti istaknut plakat s pravilima za siguran rad sa sredstvima za za{titu bilja i plakat o za{titi pri radu s obja{njenjima oznaka upozorenja i obavijesti ("R" i "S"). Na vidljivom mjestu trebaju biti i upute o mjerama spre~avanja trovanja, na~inu pruanja prve pomo}i te mjerama za otklanjanje posljedica trovanja. Treba postojati priru~na ljekarna za pruanje prve pomo}i kod trovanja, te spremnik ili vre}a s glinom, perlitom ili pijeskom za apsorpciju sredstava za za{titu bilja u slu~aju prolijevanja. Prostorije i ormari u kojima se ~uvaju otrovi trebaju biti zaklju~ani i obiljeeni natpisom "OTROV". Skladi{ni dio slui za smje{taj sredstava za za{titu bilja, ure|aja i opreme za njihovu primjenu. Sredstva se ne smiju ~uvati u istoj prostoriji skladi{nog dijela zajedno sa sjemenom, mineralnim gnojivima i sto~nom hranom. Zidovi i podovi moraju biti od otpornih materijala koji se lako ~iste. Prodajni i skladi{tni dio moraju imati ventilaciju koja osigurava da koncentracija {tetnih plinova i aerosola ne bude ve}a od najvi{e dopu{tene koncentracije. Posebnim pravilnikom propisane su maksimalno dopustive koncentracije (MDK) sredstava za za{titu bilja u zraku radnih prostorija. To su one koncentracije koje ne dovode do o{te}enja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu, a izraene su u mg na prostorni metar. Primjerice, MDK za insekticide diklorvos je 1 mg, a metildemeton 0,5 mg, za herbicid atrazin 2 mg, a za fungicid tiram 5 mg na prostorni metar. Pravilnik propisuje i biolo{ke grani~ne vrijednosti, tj. upozoravaju}u razinu sredstava u tkivima, tjelesnim teku}inama ili izdahnutom zraku. Ove su vrijednosti propisane samo za klorirane ugljikovodike, organofosforne insekticide i karbamate. Sredstva kojima je istekao rok uporabe moraju biti smje{tena odvojeno od ostalih sredstava. Otrovi se moraju skladi{titi izvan zone za vodoopskrbu pitkom vodom i vodotokova. Sredstva za za{titu bilja koja su razvrstana u I. skupinu otrova ne smiju se drati i prodavati u poljoprivrednoj ljekarni. Prilikom prodaje sredstava za8

za{titu bilja II. skupine otrova, zaposleni u poljoprivrednoj ljekarni je duan upisati podatke o kupcu (ime i prezime, adresa, JMBG, naziv i koli~ina otrova te potpis kupca). U tu svrhu treba postojati odre|ena knjiga evidencije prometa otrova II. skupine. U promet se smiju stavljati samo sredstva za za{titu bilja koja imaju odgovaraju}e dopu{tenje za promet u Hrvatskoj. Popis ovih sredstava objavljuje se povremeno u NN (~l. 40. i 47. Zakona o za{titi bilja). Na deklaraciji sredstva treba biti ozna~en broj i datum dopu{tenja Ministarstva poljoprivrede i {umarstva. Sredstva za za{titu bilja se stavljaju u promet samo u izvornom pakiranju proizvo|a~a s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni. Uputa i deklaracija moraju biti napisane na hrvatskom jeziku. Zabranjeno je stavljanje u promet sredstava kojima je istekao rok uporabe ozna~en na deklaraciji. Deklaracija na svakom pakiranju mora sadravati naziv sredstva, generi~ko i kemijsko ime, sadraj svih aktivnih tvari,namjenu i na~in uporabe, datum proizvodnje, rok uporabe, naziv i adresu proizvo|a~a, na~in i uvjete skladi{tenja i ~uvanja, znakove opasnosti i oznake upozorenja i obavje{}ivanja, te neke druge propisane podatke. Predvi|eno je i propisivanje odre|enog na~ina evidentiranja cjelokupnog prometa otrovima. Propisan je i sadraj uputa, koji mora biti uskla|en s dopu{tenjem, te sadravati sve upute potrebne za uspje{nu primjenu sredstva uz najmanju mogu}u opasnost po primjenitelja, druge osobe i korisne organizme, te okoli{. Zakon o za{titi bilja (~l. 50.) propisuje obvezu da su posjednici bilja duni pridravati se ovih uputa, a naro~ito brinuti se da sredstva ne dospiju u vodu, na bilje i tlo koje se ne tretira itd. Proizvo|a~ sredstava je odgovoran za {tetu nastalu primjenom sredstva na na~in naveden u uputi, ako je ta uputa suprotna izdanom dopu{tenju. Zakon o za{titi okoli{a definira one~i{}enje okoli{a kao promjenu stanja koja je posljedica {tetnog djelovanja, ispu{tanja, uno{enja ili odlaganja {tetnih tvari. Pravna i fizi~ka osoba odgovara za nastalu {tetu i snosi tro{kove nastale one~i{}avanjem. Za one~i{}avanje okoli{a je odgovorna i osoba koja je nepravilnim djelovanjem omogu}ila one~i{}enje. Zakon o otpadu odre|uje da su otpad tvari koje je pravna ili fizi~ka osoba odbacila ili odloila. Posebni je postupak propisan s opasnim otpadom, a to je otpad koji sadri tvri koje imaju svojstva toksi~nosti, zapaljivosti itd., dakle u koje se ubrajaju i sredstva za za{titu bilja. Pravilnik o vrstama otpada propisuje razvrstavanje otpada u 20 grupa, te na~in postupka s pojedinim vrstama otpada. Nadzor nad pridravanjem svih ovih (i nekih drugih srodnih) propisa provode organi inspekcije za za{titu bilja u upanijama i republici, te sanitarni inspektori i inspektori za{tite okoli{a. Za prekr{aje su propisane, katakada i vrlo visoke, kazne. Popis najvanijih propisa koji se odnose na maloprodaju sredstava za za{titu bilja Zakon o za{titi bilja (NN 10/1994.) Pravilnik o na~inu izdavanja dozvola za stavljanje u unutra{nji promet sredstva za za{titu bilja (NN 53/1991. - Sl. l. 32/1991.), odn. nacrt novog Pravilnika u pripremi.9

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja (NN 40/1996.). Zakon o prometu otrova (NN 53/1991. - Sl.l. 13/1991.), odn. nacrt novog Zakona o otrovima u pripremi. Pravilnik o ozna~avanju otrova koji se stavljaju promet na doma}em tri{tu (NN 53/1991. - Sl.l. 32/1986.), odn. nacrt novog Pravilnika u pripremi. Pravilnik o na~inu uni{tavanja neupotrijebljenih otrova i ambalae koja je upotrijebljena za pakiranje otrova te o na~inu povla~enja otrova iz prometa (NN 53/1991. - Sl.l. 7/1983.), odn. nacrta novog Pravilnika u pripremi. Pravilnik o tehni~kim i sanitarno-higijenskim uvjetima kojima moraju udovoljavati OUR-i koji se bave prometom otrova (NN 53/1991. - Sl.l. 9/1986.). Pravilnik o o~evidniku otrova i djelatnika koji rukuju otrovima - nacrt u pripremi. Pravilnik o najvi{im dopu{tenim koncentracijama u zraku (NN 92/1993.). Zakon o za{titi okoli{a (NN 82/1994.) Zakon o otpadu (NN 34/1995.) Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/1996.) Zakon o za{titi na radu (NN 19/1983., 17/1986., 46/1992., 26/1992.) Pravilnik o najvi{im dopustivim koncentracijama {tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolo{kim grani~nim vrijednostima (NN 92/1993.).

10

2. [TETO^INJE BILJA2.1. [TETNICIPoljoprivrednim kulturama ~esto zna~ajne {tete mogu nanijeti razne ivotinje. U {tetne ivotinje ubrajamo kukce,potom grinje, nematode, glodavce, pueve, divlja~ i {tetne ptice. 2.1.1. Kukci Kukci (insekti) su najbrojnija skupina ivotinja na Zemlji. Ima ih blizu milijun poznatih vrsta, a svake se godine otkriva oko jedna do dvije tisu}e novih vrsta. Odlikuju se velikom brojno{}u pojedine vrste, vrlo brzom mogu}no{}u razmnoavanja i velikom prilagodljivo{}u na razli~ite uvjete ivota. U na{oj je zemlji prisutno oko tisu}u vrsta kukaca gospodarski {tetnih poljoprivrednim kulturama. Kukci se mogu razmnoavati nespolno tj. partenogenezom, kada enka lee ive mlade ili spolno, tj. gamogenezom kada enka lee jaja. U nekih se kukaca (lisne u{i) pokoljenja, tj. partenogeneza i gamogeneza izmjenjuju. Preobrazba ili razvoj u kukaca, moe biti potpuna kada kukci tijekom razvoja prolaze sve stadije ili nepotpuna. Kod potpune preobrazbe smenjuju se stadiji jaje, li~inka, kukuljica i odrasli oblik. Li~inke se presvla~e vi{e puta, pa se govori o li~inkama prvog, drugog, itd. stadija. Kod nepotpune preobrazbe postoje stadiji jaje, li~inka i odrasli oblik, jer se li~inka zadnjeg stadija izravno presvla~i u odrasli oblik. Jaja kukaca mogu biti odloena na razli~ita mjesta (na grane ili debla, na listove, stabljiku, ostatke biljaka, u zemlju, razna skrovita mjesta itd.) i to pojedina~no ili u skupinama. Katkada enke odlau jaja u biljne organe. Razli~ite su veli~ine i boje. Skupine jaja nazivaju se jajnim leglom. Li~inke kukaca su stadij koji naj~e{}e radi {tetu na poljoprivrednim kulturama. Mogu imati razne nazive kao gr~ice (hru{t), gusjenice (leptiri), pagusjenice (ose listarice) itd. S obzirom na broj nogu, postoje li~inke bez nogu (pipe, dvokrilci), one s tri para prsnih nogu (pr. zlatice) te one koji imaju tri para prsnih i trbu{ne (abodminalne) noge. Trbu{nih nogu, uglavnom gusjenice, imaju 5 pari, no neke vrste imaju samo dva para trbu{nih nogu (npr. grbice), pa se tijekom hodanja grbe. Li~inke osa listarica imaju 6-8 pari trbu{nih nogu. Li~inke uglavnom imaju dobro razvijenu glavu, ali ima i onih koje nemaju glavu, pa im je usni ustroj na prvom ~lanku prsi{ta.11

Kukuljica je stadij mirovanja. Moe biti pokrivena, otvorena ili ba~vasta. Vrlo ~esto li~inka prvo od pre|e napravi kokon unutar kojega se kukulji. Kukuljice se uglavnom nalaze na skrovitim mjestima. Odrasli kukac ima podijeljeno tijelo na tri dijela: glavu, prsi{te i zadatak. U nekih kukaca glava i prsi{te mogu biti sra{teni u glavopr{njak. Na glavi kukci uglavnom imaju velike o~i, ticala (1 par) i usni ustroj. Usni ustroj moe biti za grizenje i vakanje, za bodenje i sisanje, za sisanje i lizanje i za sisanje i grienje. O tipu usnog ustroja uvelike ovisi i na~in suzbijanja kukaca. Na prsi{tu se nalazi tri para nogu, osim kod kukaca koji nemaju noge. Noge se razlikuju po tipu, a mogu biti za: hodanje, tr~anje, skakanje, penjanje, kopanje itd. Kukci koji nemaju noge {tete ~ine tamo gdje se nalaze, odnosno gdje su pri~vr{}eni. Odrasli kukci mogu biti beskrilni, no ve}ina ih ima na prsi{tu krila i to jedan par (dvokrilci) ili dva para. Krila mogu biti razli~ite strukture (koasta, opnenasta, hitinizirana itd.). U zatku su smje{teni unutarnji organi kukaca, a na zatku mogu biti i razli~iti vanjski nastavci. Odrasli kukci nekih skupina nisu {tetni (leptiri, ve}ina dvokrilaca i opnokrilaca), ve} samo njihove li~inke. @ivot, razmnoavanje i razvoj kukaca ovisi o brojnim biotskim (ivim) i abiotskim (neivim) ~imbenicima. Najvaniji neivi ~imbenici su toplina, vlaga, svjetlost i vjetar. Najvanija je svakako toplina jer kukci nemaju vlastitu toplinu tijela ve} sve njihove funkcije ovise isklju~ivo o toplini okoli{a. U povoljnim uvjetima, kukci }e se bre razmnaati, intenzivnije hraniti i kretati i time ~initi ve}e {tete. Ako su uvjeti topline nepovoljni, kukci ulaze u latentan ivot, kada se ne hrane, ne kre}u i sve ivotne funkcije su im svedene na minimum. Ako se uvjeti poprave, ulaze u aktivan ivot, a ako se pogor{aju, tada ugibaju. Neki se kukci bolje i bre razvijaju u uvjetima pove}ane vlage, a drugi obrnuto. Neki se kukci kre}u i hrane samo danju, a drugi no}u, pa ih zovemo no}ni kukci. Vjetar moe znatno utjecati na kretanje i {irenje raznih vrsta kukaca. @ivi ~imbenici koji utje~u na insekte su njihovi prirodni neprijatelji. Oni mogu biti grabeljivci koji se hrane kukcima ili paraziti koji ih iskori{tavaju i tek tada usmrte. Najvaniji grbeljivci su tr~ci, buba mare, neke vrste stjenica, zlatooke itd. U grabeljivce se ubrajaju i je, krtica i ptice. Od parazita su najvanije parazitske osice i muhe gusjeni~arke. Oni mogu parazitirati jaja (njih ima najvi{e), li~inke, kukuljice ili odrasle {tetne kukce. Paraziti i predatori mogu zna~ajno smanjiti brojnost {tetnih kukaca, pa o njima treba jako voditi ra~una, {to vi{e ih {tedjeti i osigurati im {to bolje uvjete za razvoj. Najve}u ulogu u tom imaju pesticidi, koji ih pri nepravilnoj primjeni mogu i potpuno uni{titi, pa u suzbijanju treba {to vi{e koristiti one pesticide koji po{te|uju prirodne neprijatelje. Prema na~inu javljanja, kukce smo podijelili u periodi~ke ili permanentne. Permanentni ili stalni kukci su oni koji se javljaju svake godine u ve}oj ili manjoj brojnosti (npr. krumpirova zlatica), dok su periodi~ki ili povremeni oni kukci koji se javljaju u pravilnim (svake tre}e ili ~etvrte godine) ili nepravilnim razmacima. Ovisno o tome da li se hrane jednom vrstom hrane, svrstani su u monofage, s vi{e vrsta srodne hrane u oligofage, te s razli~itim vrstama hrane u polifage. Kukci koji se hrane biljem nazivamo fitofagima ili herbivorima, a one koji se hrane drugim ivotinjama zoofagima ili karnivorima.12

Temeljna podjela kukaca se odnosi na dvije skupine - beskrilni kukci i krilati kukci. Daljnja podjela je na redove, familije i vrste. Beskrilni kukci U ovu skupinu spadaju kukci najstarijeg podrijetla. Poznato ih je vi{e od 2000 vrsta. Tu ubrajamo skokunce, bezrepce, duplorepce i dlakorepce. Naj~e{}i su skokunci, kojih osim {tetnih, ima i korisnih vrsta koje se hrane jajima i drugim {tetnim kukcima. @ive u tlu i ~ine mezofaunu tla o ~ijem bogatstvu ovisi i plodnost tla. Krilati kukci Pripada im tridesetak redova kukaca. Pravokrilci. Ovom redu pripadaju pravi skakavci, zrikavci ili konjici, {turci ili popci i rovci. Pravi skakavci su veliki kukci koji mogu napraviti velike {tete u trenutku kada se prenamnoe. {tete rade i li~inke i odrasli skakavci grizenjem. Polifagni su i napadaju veliki broj kultura. Konjici su ~e{}e korisni nego {tetni, jer se hrane drugim kukcima. Rovci su vani {tetnici. @ive u hodnicima u tlu i hrane se korijenjem biljaka. Bogomoljke su ~esti kukci u nas, naro~ito u toplim krajevima. Grabeljive su i hrane sa {tetnim kukcima. Tripsi ili resi~ari su sitni kukci s dva para uskih krila obraslih resama. Hrane se sisanjem. Ima ih veliki broj vrsta i {tetnici su gotovo na svim poljoprivrednim kulturama. Ima i korisnih ili grabeljivih tripsa. Stjenice su ve}inom spljo{teni, ovalni ili duguljasti kukci. Ima ih vi{e od 25000 vrsta. Imaju trokutastu glavu i dva para krila od kojih su gornja poluhitinizirana, a donja opnenasta. Usni ustroj je za bodenje i sisanje. Dio stjenica je {tetan, a ima i ve}i broj korisnih predatorskih vrsta. Najve}e {tete ~ine u ratarstvu i povrtlarstvu. Jednakokrilci. Podijeljeni su na 5 velikih skupina: cikade ili cvr~ci, {titasti moljci, lisne buhe, lisne u{i i {titaste u{i. Svi jednakokrilci imaju dva para opnenastih krila i hrane se bodenjem i sisanjem. Cvr~ci su po veli~ini vrlo razli~iti. Prozirna krila dre sloena u obliku krova ku}e. Neki prenose virusne bolesti. Lisne buhe su manji kukci s relativno velikom glavom. Zna~ajni su {tetnici u vo}arstvu. [titasti moljci su sitni kukci s dva para krila posipanih vo{tanim prahom. Brzo se razmnoavaju, imaju ve}i broj generacija tijekom godine i brzo postaju otporni na razne insekticide. Razvoju pogoduju gusti sklopovi biljaka, vi{e vlage i vi{e temperature. Najve}e {tete nanose biljkama u zatvorenim prostorima (staklenici, plastenici). Lisne u{i imaju njeno tijelo dugo naj~e{}e do 3 milimetra. Hrane se sisanjem sokova. Li~inke su sli~ne odrasloj enki. Razmnaaju se partenogenezom i gamogenezom (spolno), ili samo partenogenezom. Tijekom godine izmjenjuju se krilata (s dva para prozirnih krila) i beskrilna pokoljenja (naj~e{}e 10 do 15). Ve}ina vrsta ima zimskog (drvenasto bilje) i ljetnog doma}ina (npr. povr}e) na kojeg sele krajem prolje}a i po~etkom ljeta. Izlu~uju slatkastu teku}inu (mednu rosu) kojom se hrane mravi i naseljuju gljive ~a|avice. Prenose mnoge virusne bolesti.13

[titaste u{i su sitni kukci. @enke su ve}inom neporektne, a mujaci mogu letjeti. [tete ~ine uglavnom na drvenastim kulturama. Opnokrilci. Ima ih vi{e od 100.000 vrsta. Ovoj skupini pripadaju uglavnom paraziti, ali ima i zna~ajnih {tetnika, zatim su tu socijalni kukci i opra{iva~i. Razli~itih su veli~ina, oblika i na~ina ishrane i ivota. Razmnaaju se uglavnom spolno. Kod {tetnih vrsta {tetne su samo li~inke. One osa listarica nazivaju se pagusjenice. Tu spadaju i al~ari koji su dobili ime po tome jer se leglica u enke preobrazila u alac. To su p~ele, ose i mravi. Najve}i broj vrsta opnokrilaca su zoofagne, te ~ine najvaniju skupinu prirodnih neprijatelja {tetnika. Kornja{i. Najve}i su red kukaca. Ima ih vi{e od 300.000 vrsta. Razli~itih su veli~ina. Svi se hrane grizenjem. Imaju ~vrsto,hitizirano tijelo. Prednji par krila je hitiniziran, naziva se pokrilje i slui samo za odravanje pravca. Lete s donjim parom opnenastih krila. Li~inke imaju tri para prsnih nogu, a li~inke pipa nemaju noge. [tete ~ine i li~inke i odrasli kukci. Razmnoavaju se gamogenezom. Najvanije porodice su tr~ci (korisni kukci, osim zabrusa), listoro{ci, i~njaci ili klisnjaci, bube mare (korisne), zlatice ({tetne i korisne), buha~i, pipe itd. Leptiri. Ima ih vi{e od 160.000 vrsta. [tetne su samo li~inke koje se nazivaju gusjenicama. Imaju tri para prsnih nogu te razli~iti broj trbu{nih nogu. Odrasli leptiri nisu {tetni, razli~itih su veli~ina i mogu biti danji ili no}ni. Vane {tetne familije su moljci, savija~i, plamenci, sovice, bijelci itd. Dvokrilci. Imaju samo jedan par opnenastih krila. Odrasli oblici uglavnom ne rade {tetu. [tetne su beznone li~inke. Naj~e{}e su znatno suene prema zatku. @ive unutar biljnih organa gdje rade {tete. Neke su vrste korisne kao grabeljivci. U ovaj se red ubrajaju i vrste {tetne ~ovjeku (komarci) i doma}im ivotinjama (obad, {trk). Neke vrste prenose i bolesti (komarac malari~ar). 2.1.2. Grinje Grinje se razlikuju od kukaca po tome {to imaju 4 ili 2 para nogu, nemaju segmentirano tijelo i nemaju ticala. Vrlo su sitne, naj~e{}e manje od 1 mm. Hrane se bodenjem i sisanjem. Razmnavaju se spolno. Imaju dvije vrste jaja - zimska koja prezimljuju i ljetna jaja. Iz jaja izlaze li~inke koje se nakon nekoliko presvla~enja pretvaraju u odrasle grinje. Kukuljica ima dva negibljiva stadija. Za razvoj im najvi{e pogoduje niska relativna vlaga zraka i vi{e temperature. Uglavnom imaju ve}i broj generacija tijekom godine. Me|u grinjama ima i ve}i broj korisnih, grabeljivih vrsta. 2.1.3. Nematode Nematode su sitne ivotinje duljine 0,5 do 2 mm. Mogu biti kon~astog, ovalnog, okruglog ili drugih oblika tijela. Naj~e{}e su bjelkaste ili u}kaste boje. Postoje fitofagne, {tetne nematode i zoofagne ili korisne nematode. Fitofagne se vrste hrane sisanjem sokova koje izvla~e iz stanica usnim stiletom. Neke vrste ive u biljkama, neke na biljkama, a neke u tlu. Dijele se u cistolike, korjenove i slobodno ivu}e vrste. Kod cistolikih nematoda, tijelo enke se pretvara u cistu u kojoj jaja i li~inke mogu preivjeti vi{e godina. Korjenove nematode ive na korijenju biljaka i uzrokuju razli~ita zadebljanja.14

Nematode se razmnaaju spolno. @enke legu jaja, mogu le}i ive mlade, a nekad i oboje. Li~inke prolaze kroz nekoliko razvojnih stadija, a potom se preobraze u odrasle. Nematode su slabo pokretljive pa se {ire ve}inom zemljom ili biljkama. Najve}e probleme uzrokuju kod kultura koje se ponavljaju na istim povr{inama (za{ti}eni prostori). 2.1.4. Puevi Puevi su hermafroditi (dvospolci). Di{u plu}ima. Postoje puevi s lju{turom (ku}icom) i oni bez nje, tzv. puevi gola}i. tijelo im je mekano, prekriveno sluzi. Puevi gola}i su vrlo pokretljivi, danju za sun~ana vremena obi~no se skrivaju na sjenovita mjesta, a ve}inom se hrane no}u. Prodrljivi su i u jednom danu mogu pojesti 5-50% svoje teine. Polifagi su i hrane se velikim brojem kultura. Osim {to biljke direktno o{te}uju grienjem, na njima ostavljaju i svoj trag i izmet, pa i time gube tri{nu vrijednost. Iza sebe ostavljaju sluzavi trag, pa je lako otkriti kuda se kre}u. ^esto se u praksi govori o suzbijanju pueva ga{enim vapnom. Ga{eno vapno uistinu uzrokuje uginu}e pueva mehani~kim, a ne kemijskim u~inkom, jer skine puu sluz sa tijela te on ugiba od isu{enja. 2.1.5. Glodavci Glodavci su uglavnom manji sisavci koji su dobili ime po specifi~noj gra|i zubala prilago|enog glodanju. Poznato je oko 2800 vrsta. Vrlo brzo se razmnoavaju, pa ~esto dolazi do prenamnoenja kada mogu nanijeti zna~ajne {tete. Podijelili smo ih u glodavce u polju i one u zatvorenim prostorima. Od glodavaca u polju su naj~e{}i mi{, poljska voluharica, vodena voluharica, hr~ak, prugasti poljski mi{ i utogrli mi{. O{te}uju biljke iznad povr{ine tla, no ~esto se hrane i korijenjem. Grade hodnike u tlu, a prisutnost se uo~ava po ulaznim rupama i utabanim stazama izme|u njih. Suzbijanje treba provoditi dok su u rezervatima (livade, pa{njaci, nasipi i sl.) jer u njima treba sprije~iti prenamnoenje. Kasnije je ono znatno tee. 2.1.6. Divlja~ U {tetnu divlja~ ubrajamo ze~eve, vepra i srne}u divlja~. Naro~ito su ugroene kulture u blizini {uma. [to su u vrijeme napada biljke manje, {teta je ve}a. Divlja~ se moe samo odbijati od napada, a ne ubijati. 2.1.7. [tetne ptice To su ~vorci, vrane, svrake, fazani itd. O{te}uju zasijano sjeme i klice ili zrelo vo}e. Suzbijanje se ne smije provoditi ubijanjem ptica, ve} se mogu koristiti repelenti kojima se tretira sjeme. U vo}njacima i vinogradima provodi se mehani~ko suzbijanje mreama ili se ptice pla{e pla{ilima.15

2.2. UZRO^NICI BOLESTIKod bolesnih biljaka bez obzira na uzro~nika dolazi do poreme}aja: u primanju vode i mienralnih tvari, kori{tenju hranjivih sastojaka, izgradnji organskih spojeva i njihovom premje{tanju unutar biljke. Uslijed toga nastaju promjene u unutra{njoj gra|i ili u vanjskom izgledu biljke. Dakle, kod bolesnih biljaka dolazi do promjene u ivotnim procesima. Nastale promjene mogu uzrokovati mikroorganizmi, ali mogu biti i neparazitske prirode. Posljednje spomenute promjene na biljkama nazivamo neparazitskim bolestima ili poremetnjama. Parazitske bolesti predstavljaju patolo{ki proces, koji nastaje kao rezultat me|uodnosa parazita, reakcije biljke doma}ina i utjecaja ~imbenika sredine. Paraziti ive u biljnim ili na biljnim organima, tako da iz njih crpe hranu za ivotne potrebe, ali ne uzvra}aju nikakvu korist biljci doma}inu. Za razliku od parazitskih bolesti, neparazitske bolesti nisu zarazne tj. ne prenose se od bolesne na zdravu biljku. Biljke rastu u zemlji, a ve}im dijelom iznad tla u zraku, pa su izloene utjecaju jedne i druge sredine. Ve}ina neparazitskih bolesti su izazvane nepovoljnim uvjetima okoli{a, {to ~esto doprinosi poja~anoj osjetljivosti biljaka prema patogenima, naro~ito u stresnim situacijama. Neparazitske bolesti ili poreme}aji mogu nastati zbog niskih ili povi{enih temperatura, nedostatkaili vi{ka vlage u tlu i zraku, manjka ili vi{ka svjetla, nedostatka ili vi{ka hranjiva, toksi~nosti nekih elemenata u tlu, neodgovaraju}e pH vrijednosti tla, toksi~nosti pesticida, vi{ka nekih elemenata u zraku itd. Kao posljedica patolo{kog stanja na napadnutoj biljci pojavljuju se odre|eni znaci bolesti koji su toliko karakteristi~ni za odre|enu bolest, da je po njima lako prepoznajemo. Za prakti~ara je prepoznavanje simptoma veoma vano, jer prema nastalim promjenama na biljci moe prepoznati bolest i poduzeti mjere za{tite. U nekim slu~ajevima nije lako odrediti {to je uzrok bolesti, jer razni uzro~nici mogu izazvati iste ili sli~ne simptome. U takvim slu~ajevima potrebno je bolesne biljke analizirati u laboratoriju, gdje }e se kvalificirano postaviti dijagnoza. Parazitske bolesti uzrokuju gljive, bakterije, fitoplazme, virusi i viroidi. Znanost koja prou~ava uzro~nike biljnih bolesti, kao i me|usobne odnose izme|u patogena i doma}ina, utjecaj okoline na pojavu, tijek bolesti i mjere za{tite nazivamo fitopatologija. Gljive - Me|u svim patogenim organizmima na bilju, gljivama pripada posebno mjesto, jer su upravo one odgovorne za preko 70% bolesti. Osim po brojnosti gljivi~ne bolesti se isti~u i po {tetama koje uzrokuju. Obligatnim parazitima smatramo one mikroorganizme koji nisu u stanju proivjeti svoj ivotni ciklus bez ivog doma}ina, dok se fakultativni razvijaju kao paraziti, ali mogu egzistirati i kao saprofiti (ive na mrtvoj organskoj tvari). Gljive nakon propadanja biljaka nastavljaju ivot u formi raznih tipova spora, micelija ili plodnim tijelima na odumrlim biljnim ostacima ili u tlu. Mikroskopski male gljive sastoje se od tankih cjevastih stanica koje nazivamo hife. Hife mogu biti jednostani~ne, a ako su podijeljene septom, onda su vi{estani~ne. Hife rastu vr{no i granaju se tvore}i micelij. Micelij nekih gljiva raste po povr{ini napadnutih organa, a iz stanica doma}ina pomo}u sisaljki (haustorija) crpi potrebnu hranu. Te gljive nazivamo ektoparazitima. Tu svrstavamo ve}inu uzro~nika peplnica. Ipak, kod ve}ine patogenih gljiva micelij se16

{iri u unutra{njosti napadnutih organa, {ire}i se izme|u stanica (intercelularno) ili ulaze}i u stanice (intracelularno). Ukoliko gljiva ulazi u stanice, tada hranjiva uzima direktnom difuzijom u hifu. Gljive ~ije hife ulaze u me|ustani~ne prostore formiraju sisaljke pomo}u kojih crpe hranu iz stanice doma}ina. Me|u odlikama niih gljiva izraena je sposobnost da stvaraju vi{e tipova spora razli~itog oblika i razli~itog podrijetla. Spore su najkarakteristi~niji organ za razmnaanje gljiva. One mogu nastati na raznim tipovima nosa~a (kondioforima, koremiju, sporodohiju) ili u raznim tipovima plodnih tijela (piknid, acervul, apotecij, peritecij, kleistotcij). Nastale spore done{ene vjetrom, ki{om, insektima itd. dospijevaju na biljne organe. Pri povoljnim uvjetima temperature i vlage, spore klijaju. Pomo}u penetracione hife, gljiva ulazi, kroz prirodne otvore ili probojem kutikule, u tkivo doma}ina. Uspostavljanjem uzajamnog odnosa doma}ina i patogena po~inje proces infekcije. Nakon toga slijedi jedan period bez simptoma koji nazivamo inkubacija. Taj period kod zeljastih biljaka traje od 3-4 dana pa do desetak dana, nakon kojeg se pojavljuju fruktifikacijski organi gljive (na pr. kondiofori s konidijama kod Botrytisa) popra}eni simptomima. Simptomi se mogu pojaviti istovremeno s poajvom sporonosnih organa, ali fruktifikacija moe i kasniti {to ponajprije ovisi o vlazi i temperaturi. Svi uzro~nici bolesti nemaju stadij fruktifikacije. Kod traheomikoza, virusa i bakterija nema pojave sporonosnih organa, a ipak se pojavljuju znaci bolesti. Sa sporonosnih organa ili iz njih, osloba|aju se spore koje {ire infekciju tijekom vegetacije. Kada biljka zavr{i svoj ivotni ciklus, gljiva poku{ava na razne na~ine preivjeti bez doma}ina i do~ekati sjetvu ili sadnju kako bi ponovo po~ela svoj parazitski na~in ivota. Neke vrste gljivica prezimljavaju na (ili u) ostacima doma}ina, koji je prethodne godine bio zaraen. Tu se formiraju specifi~ni organi: plodna tijela (periteciji, apoteciji, kleistoteciji, acervuli, piknidi), oospore, sklerociji, strome i drugi oblici. Neki organi (sklerociji, hlamidospore, oospore,razni tipovi konidija) dospijevaju u tlo i preivljavaju dui ili kra}i period u tlu. U za{ti}enim prostorima zahvaljuju}i "zelenom mostu" gljive se lako odravaju tijekom svih godi{njih doba. Kod uzgoja pod staklenikom i plastenikom temperature su uvijek povoljne, a neke pogotovo polifagne gljive (Botrytis, Sclerotinia) nalaze svoje doma}ine salatu, raj~icu, krastavac itd. gotovo cijele godine. Sjemenom se mogu prenijeti gljivi~ne bolesti iz jedne u drugu vegetaciju, a i na velike udaljenosti. Bakterije su jednostani~ni mikroorganizmi koji mogu izazvati i bolesti na biljkama. Od svih do sada opisanih bakterija samo 10% otpada na fitopatogene bakterije. Bolesti koje one uzrokuju nazivaju se bakteriozama. Fitopatogene bakterije su {tapi}asta oblika, a ve}ina njih ima cilije. Cilije (bi~evi) mogu biti raspore|ene na cijeloj povr{ini ili samo na jednoj, odnosno obje polarne strane bakterije. One vrste koje imaju cilije su pokretne. Veli~ina im varira od 0,5-4,5 x 0,3-0,6 mikrometara. Razmnaaju se vrlo brzo, tako da od jedne bakterije pri optimalnim uvjetima u roku od 24 sata nastaje 17 000.000 novih jedinki. Ogroman infektivni potencijal koji nastaje u vrlo kratkom periodu obja{njava pojavu iznenadnih epifitocija. Epifitocija je pojava neke bolesti, koja u kratkom vremenu zarazi ve}i broj biljaka na nekom podru~ju. Fitopatogene bakterije su termofilne s optimumom za razvoj izme|u 25-30 C. Bakterije ulaze u biljku kroz pu~i, lenticele, kroz nektarske lijezde cvijeta, zatim putem rana, kroz oiljke koji nastaju nakon ot17

padanja lista ili ploda. Sve fitopatogene bakterije su endoparaziti, {to zna~i da se nalaze u unutra{njosti napadnutih biljnih dijelova ili cijele biljke. Ve}ina fitopatogenih bakterija su fakultativni paraziti i ostaju u biljnim ostacima ili u tlu te predstavljaju izvor zaraze. Osim ovog na~ina, bakterije se prenose i sjemenom. Fitoplazme - Mikoplazmama sli~ni organizmi, koji parazitiraju na biljkama, svrstane su u rod Phytoplasma. Zbog toga {to nemaju ~vrstu stani~nu stijenku, poprimaju pleomorfne oblike. Tako jedna te ista fitoplazma moe imati razli~ite oblike i veli~ine. Fitoplazme prenose insekti, a ne mogu se suzbijati sredstvima za za{titu bilja. Virusi izazivaju brojne i zna~ajne bolesti biljaka koje nazivamo viroze. Po svojoj veli~ini su manji od bakterija i fitoplazmi. Do sada je opisano oko 500 fitopatogenih virusa. Unato~ tome {to su viroze manje zastupljene, one su veoma zna~ajne zbog {teta koje nanose biljnoj proizvodnji. Kada se jednom pojave simptomi, zaraza se ne moe suzbiti. Virusi se od zaraene biljke do zdrave biljke prenose mehani~kim dodirom, zatim raznim prenosnicima kao {to su insekti, grinje, nematode, vilinom kosicom i nekim niim gljivama. Sjemenom nekih biljaka, rezancima, gomoljima i cijepovima, sadnicama tako|er se prenose virusi, a ~ovjek rade}i s biljkama moe prenijeti zarazu od zaraenih na zdrave biljke. Svi virusi ne prenose se na isti na~in.

18

2.3. KOROVIU jednom od svojih prvih priru~nika, poznati ameri~ki znanstvenik A.S. Crafts kae: "U po~etku nije bilo korova". Ovim rije~ima autor je htio re}i da do pojave ~ovjeka nije bilo korova. I zaista, onog trenutka kad se ~ovjek po~eo baviti poljodjelstvom organizirano, korovi su postali dijelom njegove svakodnevnice. Uzgajaju}i kulturno bilje, ~ovjek je zajedno s njim uzgojio i njihove neeljene pratitelje, koje je kasnije nazvao korovom. Stoga nije slu~ajno da je poznati botani~ar de Candola jo{ u pro{lom stolje}u kao korov ozna~io "protiv volje poljoprivrednika kultivirane biljke". Po toj definiciji smatramo korovom svaku biljnu vrstu koja raste zajedno s kultiviranom biljnom vrstom. Tako i suncokret npr. moemo smatrati korovom kad se pojavi u {e}ernoj repi, soji ili uljanoj repici, jednako kao {to su ra, je~am ili zob korovi ako se pojavljuju u p{enici. Iz prikazanog se vidi da su korovi antropofiti jednako kao i kulturne biljke. Nastali su u vrijeme i zajedno s ~ovjekom. Stoga se s razlogom kae da je korov stvorio ~ovjek. Botani~ar Thellung kae isto, ali na drugi na~in. Njegova definicija "korove je stvorio plug" upu}uje na isti zaklju~ak. U novije vrijeme, pojam korova je dobio {ire zna~enje. Tako ameri~ki znanstvenik Klingman kae da je korov "biljka koja raste na neeljenom mjestu, odnosno biljka van mjesta". Drugim rije~ima, korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju samo u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracionim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i sl.). Korovi su veliki problem na eljezni~kim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz puteve i staze, na sportskim objektima, parkovima, ispod dalekovoda, u {umama i sl. U svim re~enim slu~ajevima govorimo o biljnim vrstama (korovima) na neeljnom mjestu. S gledi{ta poljodjelca korovi su uvijek {tetne i neeljene biljne vrste jer svojom prisutno{}u umanjuju koli~inu i kakvo}u kultiviranoj vrsti. S druge pak strane, njihova prisutnost omogu}uje zaposlenje ogromnom broju lokalne i prolazne sezonske radne snage. Mnoge korovne vrste slue p~elama za skupljanje meda, pticama i glodavcima kao izvori{te hrane i kao skloni{te, ali su istovremeno i doma}ini mnogim biljnim bolestima i {teto~injama. Zbog svojstva da brzo rastu i da izrastu visoko, korovi umanjuju vidljivost uz ceste, mogu usporiti protok vode u vodotocima. Zbog istih }e svojstava ~ovjeku koristiti kad spre~avaju eroziju koju ~ovjek gradnjom re~enih objekata pospje{uje. Zbog svega re~enog, W.P. Anderson ima pravo kad kae da su korovi kontroverzne biljke koje nisu sve uvijek {tetne, jednako kao {to sve nisu uvijek korisne.

2.3.1. Karakteristike korova Budu}i da pripadaju malom broju razli~itih porodica (vidi tablicu 6), za pretpostaviti je da su im i osnovne zna~ajke korova sli~ne. Ve}inu korovnih vrsta karakterizira sljede}e: - da su sposobni nicati u razli~itim pedo-klimatskim uvjetima - da faze rasta i razvoja od nicanja do plodono{enja prolaze brzo.19

Tako npr. {}ir (Amaranthus retroflexus) koji normalno dosee visinom 1-1,5 m, moe u nepovoljnim uvjetima cvasti i plodonositi ve} kad dosegne samo 15 cm, a osjaku (Cirsium arvense) sjeme moe dozrijeti ve} dva tjedna nakon cvatnje. - da im je sjeme sposobno odrediti i kontrolirati period mirovanja (dormantnosti) - da im je klijavost dugotrajna. Tako sjeme vrste divlja zob (Avena fatua) ili loboda (Chenopodium album) moe zadrati klijavost u poljskim uvjetima i vi{e od 20 godina. - mnoge jednogodi{nje vrste proizvode sjeme neprestano i u velikim koli~inama. Tako npr. vrste Poa annua ili Stellaria media imaju kratku vegetacijsku sezonu, te tijekom jedne kalendarske godine plodonose dva ili tri puta. - da imaju izraenu sposobnost samoodravanja, odnosno da su sposobni prilagoditi se razli~itim pedo-klimatskim i agrotehni~kim promjenama. Ta sposobnost prilago|avanja veoma je izraena kako na promjene koje nastaju kroz due, tako i na one koje nastaju kroz kra}e vremensko razdoblje. - da su rasprostranjeni {irom svijeta (ubiskviti), {to je u direktnoj svezi sa sposobno{}u prilago|avanja razli~itim proizvodnim prilikama. - neki korovi proizvode sjeme jednake veli~ine i mase kao i kultivirane vrste koje zakorovljuju. Npr. p{enica i bro}ika (Galium aparine). Stoga kombajn nije sposoban razdvojiti sjeme ovog napasnog korova prilikom etve od sjemena p{enice, kroz sito ili strujom zraka (ventilacijom). - da se mnogi osim sjemenom mogu razmnaati i razli~itim vegetativnim organima (vrijee, rizomi, lukovice, stoloni i dr.). - da su im vegetativni organi lomljivi te da se ne daju lako iskorijeniti ~upanjem ili motikom. - podzemni vegetativni organi korova bogati su rezervom hraniva te lak{e odole bilo kojem stresu. - mnogi korovi imaju poseban na~in {irenja na druge prostore. - korijen i vegetativni organi korova prodiru duboko u tlo. Tako npr. osjak (Cirsium arvense) moe doprijeti do pet, a slak (Convolvulus arvensis) ~ak do deset metara dubine. - korovi su sposobni razviti rezistentnost na herbicide i tako otrpjeti njihov fitocidni u~inak (loboda - Chenopodium album, {}ir - Amaranthus retroflexus i dr. na triazinske herbicide). 2.3.2. [tete od korova Korovi nanose poljoprivrednim kulturama velike {tete na vi{e razli~itih na~ina: - oduzimaju vodu u tlu. Korovi obi~no rastu bre od kulture, te tro{e ve}e koli~ine vode. Tako je istraivanjima utvr|eno da kulturne vrste prosje~no za izgradnju jednog grama suhe tvari tro{e 2,42 g vode, dok korovi za istu koli~inu suhe tvari utro{e oko 3,57 g. Ovo je vidljivo iz priloene tablice 1.20

Tablica 1. Potreba pojedinih kultiviranih i korovnih biljnih vrsta za vodomBiljka korovi: {}ir loboda vje{ti~in korov tu{t kulture: proso sirak p{enica kukuruz soja potrebna voda* 3,3-3,8 1,5-2,3 3,9 3,5 3,7-4,0 3,5-3,7 1,8-2,5 1,6 transpiracioni koeficijent 261-305 435-658 254 288 251-274 268-285 403-550 361 646

* = stvoreni grami suhe tvari na 1000 g utro{ene vode

- korovi oduzimaju kulturi velike koli~ine hranjiva iz tla. Za izgradnju iste koli~ine suhe tvari, korovima nije potrebna ve}a koli~ina hranjiva, ali se s kulturom nadme}u za ista hranjiva, te je time dovode u podre|en poloaj. Tablica 2. Potrebna koli~ina hranjiva (u funtama) za izgradnju jednake koli~ine suhe tvariBiljna vrsta p{enica zob je~am loboda ambrozija {}ir tu{t gor~ica du{ik 12,2 10,8 18,4 16,6 14,6 11,2 6,7 21,6 fosfor 2,6 3,8 5,8 3,4 3,0 3,0 1,7 6,0

Tablica 3. prikazuje na|enu koli~inu hranjiva u toni biljnog materijala dvije kulture i jedne korovne vrste. Iz priloenog se vidi koliko loboda nadme}u}i se s lucernom i je~mom odnosi hranjiva. Tablica 3. Sadraj hranjiva u toni biljnog materijala (u funtama)hranjivo du{ik fosfor kalij loboda 52,0 7,4 86,8 lucerna 47,4 11,0 49,4 slama je~ma 11,8 5,0 32,0

21

Koliko korovna vrsta {}ir - Amaranthus retroflexus, odnosi hranjiva kulturi kukuruza, vidljivo je iz sljede}eg prikaza. Tablica 4. Usporedni prikaz sadraja hranjiva nezakorovljenog kukuruza, kukuruza zakorovljenog {}irom i {}ira bez prisutnosti kulturevrsta nezakorovljen kukuruz kukuruz zakorovljen {}irom {}ir N 100 58 102 P2O5 100 63 80 K2O 100 46 124 Ca 100 67 275 Mg 100 77 234

- korovi zauzimaju prostor nad i pod povr{inom tla te tako znatno umanjuju prirod pojedinim kulturama. Utjecaj korova i drugih {teto~inja na prirod pojedinih kultura je vidljiv iz priloene tablice 5. Iz priloenog je vidljivo da {teto~inje poljoprivrednim kulturama smanjuju prirod za 25-30%. Od re~enih gubitaka na {tete koje uzrokuju korovi otpada tre}ina. - mnogi korovi svojom gra|om truju ili mirisom odvra}aju stoku te ih ona ispa{om propu{ta. Osim direktnog utjecaja na prirod, korovi mogu: - umanjiti vrijednost proizvodu na na~in {to se pove}avaju tro{kovi ~i{}enja sjemena. - mogu izazvati trovanja stoke ili sto~nih proizvoda. - kod ljudi izazivaju te{ke alergije, dermatitis i trovanja. - pojedine vrste (vilina kosica, vodnja~a i sl.), parazitiraju neke kulturne biljke. - nanose {tete na povr{inama koje nisu zasijane poljoprivrednim kulturama (eljezni~ke pruge, aerodromi, putevi, ceste, kanali i sl.). - mnogi su korovi doma}ini ekonomski zna~ajnim biljnim bolestima i {tetnicima. Tako su Solanum nigrum - pomo}nica, Chenopodium album - loboda i Amaranthus retroflexus - {}ir doma}ini bolesti crna noga, opasnoj bolesti krumpira. Viruse prenose na kulturu mnogi korovi. Tako Sorghum halepense - divlji sirak prenosi viruse na kukuruz. Solanum nigrum prenosi mozaik virus krastavca na vi{e kulturnih vrsta. Mnoge lisne u{i prenose razli~ite viruse s pojedinih korova na kulture. Krumpirova zlatica tako|er je prenositelj bolesti crna noga s korova Solanum nigrum na krumpir. Veliki je broj sli~nih primjera poznat poljoprivrednoj praksi, no za primjer smo naveli samo zna~ajnije. 2.3.3. Podjela korova Od oko 200.000 biljnih vrsta koliko ih je ra{ireno {irom svijeta, ~ovjek je ozna~io samo 250 vrsta kao ekonomski zna~ajnim korovima. Ova konstatacija ne isklju~uje mogu}nost ve}eg broja vrsta kao korova, no oni ~esto imaju vi{e lokalni zna~aj. Pogledamo li nadalje botani~ku pripadnost navedenog broja korovnih vrsta, do}i }emo do zapanjuju}e spoznaje da ih 70% vu~e podrijetlo iz samo 12 porodica.22

Tablica 5. Potencijalna i stvarna proizvodnja te {tete od {teto~inja u Hrvatskoj (prema vi{egodi{njem prosjeku proizvodnje i procjeni {teta)

23

Tablica 6. Botani~ka pripadnost najzna~ajnijih korova u svijetuPorodica Poaceae Cyperaceae Asteraceae Polygonaceae amaranhaceae Brassicaceae Leguminaceae Convolvulaceae Euphorbiaceae Chenopodiaceae Malvaceae Solanaceae 47 preostalih Broj vrsta 44 12 32 8 7 7 6 5 5 4 4 3 14 12-14 za{tite (dani) Pojava * rezistentnosti

Metalaksi Oksadiksi l Ofurak l Ridomil Sandofan Caltan plus-45 F C C-5 MZ-72

Dimeto Cimoksan il morf Acrobat Antracol Combi MZ

+++

+++ Ne ispiru se

+++

+++

+++

+++

+++

+++

+++ 60

+++ 3 sata + 2-3 8-10 -

60 minuta + 4-6 >14 * + 3-5 12-14 * + 3-5 >12 *

+ 3 do 12 -

Pepelnica (Uncinula necator) Bolest se o~ituje na svim zelenim dijelovima. Listovi mogu biti napadnuti u svakom stadiju svoga razvoja. Parazit dolazi na gornjoj strani lista pa nastaju bijele pjege koje potje~u od sporonosnih organa prazita. List se kvr~i i uvija. Mladice mogu biti napadnute od momenta izlaenja iz pupa pa dok ne odrvene. Na mladicama nastaju zrakaste mrlje koje su u po~etku pepeljaste, a kasnije plavkastocrne. Na rozgvi ostaju nekrotizirana mjesta ~okoladne boje. Ipak, naj~e{}e su napadnute bobe na kojima su simptomi najkarakteristi~niji. Napadnuti grozdovi su djelomi~no ili potpuno presvu~eni pepeljastom prevlakom koja potje~e od sporonosnih organa. Ako do zaraze do|e rano, tada bobe pucaju, a pukotine dopiru sve do sjemenke, {to je najkarakteristi~niji simptom ove bolesti. Gljiva prezimljuje u pupovima i pomo}u plodnih tijela (kleistotecij). U prolje}e iz pupova ili kleistotecija dolazi do primarnih infekcija, zato je potrebno sa za{titom po~eti vrlo rano. Za suzbijanje ove bolesti koriste se fungicidi na osnovi sumpora, dinokapa (Karathane) te brojni sistemici. Od sistemika koriste se: Anvil-5, Atemi, Bayleton special, Bumper 25, Folicur E, Folicur 250, Punch 10 EW, Rubigan 12 SC, Systhane 12E, Sumi-8, Tilt, Topas 100 C, Vectra. Postoje jo{ i kombinacije i to: Atemi S i Tridal S., Sabithane, Bayleton AC, AntracolBT-71. Za preporuku je za svako prskanje koristiti fungicid iz druge kemijske skupine.

155

Siva plijesan (Bortytis cinerea) B. cinerea moe parazitirati na mladicama, listovima, cvijetu, zelenim i zrelim grozdovima. Napad na mladice i listove je rijedak, a ako do|e do zaraze, u na{em klimatu {tete nisu zna~ajne. Ipak na nekim sortama (silvanac, rajnski rizling) u pojedinim vinogorjima dolazi do napada na cvjetnu peteljku {to je vano znati zbog programa za{tite. Do ranih napada na bobe dolazi samo izuzetno, obi~no je to krajem lipnja i po~etkom srpnja. Pojedine bobe posme|e, a na njima se javi pau~inasta prevlaka. Do zaraze boba dolazi kroz oku nevidljive pukotine koje nastaju nakon obilnih ki{a, te kroz o{te}ena mjesta od insekata (gro|ani moljci, ose) ili od tu~e. Gljiva moe sama perforirati pokoicu kada je odnos {e}era i kiselina povoljan za nju. Simptomi se naj~e{}e javljaju pred berbu. Na grozdovima nastaje siva pau~inasta prevlaka koja predstavlja sporonosne organe i spore gljive. Spore raznosi vjetar a gljiva nastavlja ivjeti kao saprofit, te se u prolje}e naseljava na cvat na kojem ne mora izazvati {tete. Unato~ tome {to se simptomi primje}uju pred berbu, sa za{titom treba po~eti rano, u pravilu nakon cvatnje. Najdjelotvornija se za{tita postie sa ~etiri tretiranja i to: I. krajem cvatnje, II. prije zatvaranja grozda, III. kod promjene boje boba i IV.~etiri tjedna pred berbu, ovisno o karenci preparata. Zbog visoke cijene specifi~nih fungicida (botriticida) za suzbijanje sive plijesni, obi~no se za prva prskanja koriste fungicidi koji suzbijaju plamenja~u i ujedno smanjuju napade od sive plijesni. To su sljede}i fungicidi: Folicur E, Folpan WDG, Euparen, Bakreni Euparen. Za ostala prskanja koriste se specifi~ni fungicidi: Mythos, Switch, Kidan, Ronilan, Sylbos, i biolo{ki preparat Trihodex. Najbolje ih je koristiti naizmjeni~no kako bi se izbjegla pojava rezistentnosti. Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola) Simptomi se manifestiraju na mladicama, rozgvi i listovima. Na listovima samo nekih sorata dolazi do infekcije. Listovi u po~etku vegetacije naj~e{}e uz glavne ile imaju jednu ili nekoliko nekroti~nih pjega promjera 1-2 mm koje su okruene u}kastim prstenom. Zaraeni dio plojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i defomira. Na mladicama se, obi~no na najdonjim internodijima, pojavljuju ve} krajem svibnja, tamnoplave nekroze, duguljasta oblika, za{iljene na krajevima. Te nekroze mogu obuhvatiti ~itavu mladicu pa se mladica pod teretom roda ili uslijed vjetrova slomi. U prolje}e na lucnjevima neki pupovi ostanu uspavani, dakle ne kre}u. Kod ve}ine sorata na rozgvi dolazi do izbjeljivanja i pojave plodna tijela (piknida). Prilikom reza treba odstraniti svu zaraenu rozgvu i iznijeti je iz vinograda. Tik pred kretanje vegetacije treba obaviti prskanje fungicidima na osnovi bakra. Sljede}a prskanja treba obaviti u stadiju B-C, odnosno D-E. Obi~no se pristupi prskanju kada je najve}i broj ~okota u toj fazi. Temperature trebaju biti vi{e od 8oC da bi do{lo do infekcije, tako da se kod niih temperatura moe presko~iti jedno prskanje. Od fungicida se mogu koristiti Polyram DF, Mikal, Mankozeb, Antracol combi. Crvena pale (Pseudopeziza tracheiphila) Crvena pale se javlja povremeno na nekim lokacijama (Plje{ivica i Moslava~ko vinogorje). P. tracheiphila napada listove ulaze}i svojim micelijem u provodne156

snopove te onemogu}uje normalno kolanje sokova u njima. Zbog pomanjkanja vode, tkivo lista izme|u ila se su{i i odumire pa nastaju trokutaste pjege ome|ene nervaturom lista ili rubom plojke. U po~etku su one svijetloute boje podsje}aju}i na uljane pjege sli~no plamenja~i. Boja pjega se postupno mijenja od svijetloute do crvenkasto sme|e s jasnim prelazom u zdravo tkivo. Kod sorata s crvenim gro|em, napadnute zone lista poprimaju boju vina tj. obrub postaje crvenkasto- ljubi~ast. ako se zaraza pojavi uz glavnu ilu plojke, plojka se brzo su{i i smeura. Simptomi se obi~no jave koncem svibnja ili po~etkom lipnja. Kod jakih napada dolazi do defolijacije, sa svim posljedicama koje donosi rani gubitak listova. Zaoravanje listova svakako je korisna mjera koja smanjuje infektivni potencijal, pa je treba provesti gdje je to mogu}e. Provode se 2, eventualno tri prskanja i to u fazi 3, 5-7 i eventualno 9 listova, ukoliko u tom periodu padaju ki{e. Od fungicida su djelotvorni karbamati (Polyram DF, Dithan M-45), koji suzbijaju i gljivicu Phomopsis viticola, pa se jednim tretmanom suzbijaju obje bolesti. Mogu se koristiti: Champion, Cuproxat, Bordo{ka juha, Cuprablau Z, Cupramix, Antracol combi. 6.2.5. Ukrasno i {umsko bilje 6.2.5.1. Rua Pepelnice rue (Sphaerotheca pannosa) Prvi simptomi su lagano uzdignute, crvenkaste zone s gornje strane lista. Bijele prevlake gljivice koje predstavljaju micelij s konidijima najprije se javljaju kao sitne ovalne prevlake na mladom li{}u. Poslije se spajaju i mogu prekriti cijelu povr{inu lista, pa dolazi do uvijanja i su{enja listova. U za{ti}enom prostoru na mladim listovima oidije mogu nastati i na donjoj strani lista. Ja~e zaraeni listovi ranije otpadaju. ^im se primijete prvi simptomi, potrebno je po~eti sa za{titom a intervali izme|u tretiranja trebaju biti kratki (oko 7 dana) u fazi intenzivnog porasta mladica. Jedna od prvih djelotvornih tvari koja je upotrebljena protiv pepelnice na ruama je sumpor. Sumporni preparati (Tiovit, Chromosul, Sumpor SC-80 i drugi) kod temperature iznad 25oC mogu izazvati oegotine na listu. Koristi se i Karathane. Osim spomenutih, ~esto se upotrebljavaju i sistemici Baycor, Bayleton special, Rubigan, Nimrod i Saprol. Zvjezdasta plijesan (Marssonina rosae) Simptomi su naju~ljiviji na listovima. Na njima nastaju tamno plave do crne pjege 3-15 mm u promjeru. Pjege su dosta pravilnog krunog oblika s tipi~nim neravnim rubom, koji pjegi daje zvjezdast izgled. Li{}e moe imati jednu ili vi{e takvih pjega. Listovi koji imaju pjege, ute i otpadaju. Simptomi se u pravilu javljaju poslije ki{a u kolovozu. U jesen je poeljno sakupiti zaraeno otpalo li{}e i spaliti. Kod osjetljivih sorata potrebno je provesti prskanje s jednim od fungicida: Euparen 0,5%, Polyram DF 0,25%, Dithan M-45 0,25%, Bavistin 0,1%.157

Hr|a rue (Phragmidium spp.) Bolest se javlja na lisitovima. Na nali~ju zaraenog lista nastaju naran~aste nakupine koje pod kraj vegetacije postaju tamno sme|e. Listovi na kojima se pojavi vi{e pjega otpadaju. Svi fungicidi navedeni za suzbijanje zvjezdane plijesni, osim Bavistina, suzbijaju i ovu bolest. 6.2.5.2. Krizantema Hr|e krizanteme (Puccinia spp.) Na krizantemama dvije gljive uzrokuju hr|u. Jedna od njih je (Puccinia chrysanthemi), a uzrokuje sme|u hr|u. Ova bolest se javlja obi~no u toplijim krajevima. Prepoznat }emo je po bradavi~astim izraslinama. Sme|e boje poredanim u krugovima. Kod jakih napada, listovi se savijaju i su{e. Ona u pravilu ne izaziva {tetu kao bijela hr|a. Bijela hr|a (Puccinia horiana) Simptomi se manifestiraju na gornjoj strani listova u vidu svijetlozelene pjege. Pjege su naj~e{}e rasprostranjene izme|u glavnih ila, a rijetko se mogu javiti i na cvijetu. Ta mjesta su na listu blago konkavna, promjera 1-5 mm. Na istom mjestu na nali~ju lista formiraju se male bradavi~aste izrasline. Te izrasline su u po~etku bijele poput voska, a kasnije su u}kaste boje. Kada je list napadnut prije nego {to je dostigao svoju normalnu veli~inu, on se kvr~i i deformira. Kod jake zaraze otpadaju zaraeni listovi. Cvjetovi kod zaraenih biljaka su sitniji. Bolest se te{ko suzbija i treba po~eti sa za{titom vrlo rano. Na obje hr|e djeluju isti fungicidi a to su: Baycor WP, Saprol. Ako se bolest pojavi na malom broju listova, tada biljke treba poprskati, a tek zatim otrgnuti zaraene listove i spaliti. 6.2.5.3. Gerbera Venu}e i trule korijena (Phytophthora cryptogea) Biljka ne pokazuje znakove naglog venu}a, ve} u po~etku zaostaje u rastu. Listovi gube svjeinu i postupno postaju zelenosivi bez sjaja. U daljnjem napredovanju bolesti, lome se peteljke na mjestu gdje izlaze iz rizoma. Listovi se spuste do zemlje i osu{e, a korijenov sustav je reduciran. Postupno venu i drugi listovi, rozete i uskoro biljka ugiba. ^im se u nasadu primijeti zaraena biljka, treba je odstraniti zajedno s dijelom zemlje oko nje, a zatim preostale biljke zalijevati s Previcurom N. 6.2.5.4. Hrast Pepelnica hrasta (Microsphaera alphitoides) Pepelnica se javlja isklju~ivo na mladim listovima, pa se moe javiti u rasadnicima ili na odraslim stablima nakon golobrsta. Na licu lista nastaju pepeljasto bijele prevlake. Te su prevlake ovalna oblika i postupno se {ire zahva}aju}i ~itav list. Jako zaraeni listovi se su{e. Mladi izboji mogu biti tako|er presvu~eni158

pepeljastom prevlakom. Suzbija se fungicidom Anvil-5. Za{tita se po~inje po pojavi prvih simptoma bolesti.

6.3. KOROVI6.3.1. Ratarski usjevi 6.3.1.1. Kukuruz Korovna flora kukuruzi{ta tipi~no je okopavinska. Njene zna~ajke su veoma jaka zakorovljenost jednogodi{njim mono i dikotiledonskim vrstama. Vi{egodi{nje vrste tako|er su prisutne, iako u znatno manjem broju. Od jednogodi{njih {irokolisnih korova naj~e{}e su zastupljene vrste: Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria, Polygonum convolvulus, Solanum nigrum, Datura stramonium, Ambrosia elatior, Xanthium strumarium, Abutilon theoprasti, Sinapis arvensis, Hibiscus trionum i dr. Jednogodi{nje trave zastupljene su znatno manjim brojem vrsta, ali brojem jedinki i biljnom masom ~esto nadma{uju sve re~ene dvosupnice. Od trava najzna~ajnije su vrste: Echinochloa crus- galli, Setaria glauca i viridis. Digitaria sanguinalis, Panicum milliaceum, capilare i dichotomiflorum od jednogodi{njih, te Sorghum halepense, Agropyron repens i Cynodon dactylon od vi{egodi{njih. Naj~e{}i predstavnici vi{egodi{njih {irokolisnih korova su: Convolvulus arvensis, Cirsium arvense, Rumex crispus, Rumex obtusifolius. Za suzbijanje korova u kukuruzu u Hrvatskoj je registrirano 30 herbicida. Broj pripravaka na njihovoj osnovi iznosi 88 (vidi tablicu 22). Pojedini su djelotvorni samo na {irokolisne, dok drugi djeluju na korovne trave. Istovremeno, ve}ina ne iskazuje u~inak na bilo koju skupinu vi{egodi{njih korova. Zbog toga se primjenom bilo kojeg pojedina~no ne polu~uju eljeni u~inci. ^ak ni primjenom kombinacije dva ili tri preparata ne suzbijamo sve korove. Zbog toga se ~esto pristupa primjeni u dva roka. Naj~e{}e se pre-emergence ili prije sjetve suzbijaju jednogodi{nji korovi, a post-emergence primjenom vi{egodi{nji. Tablica 22. Selektivni herbicidi u kukuruzu koji su registrirani u HrvatskojTrgova~ki naziv preparata 2 Trophy Vrijeme primjene 4 pre-em. Spektar djelovanja 6 trave i neki {irokolisni trave i neki {irokolisni

Aktivna tvar 1 Acetoklor

Doza l,kg/ha 3 2-3 1,8-2,6 4-5 4-5 3-6

Faza kulture 5

Faza korova 7

Guardian Acetoklor+atr Guardian azin extra Alaklor Lasso Lasso Microtech

pre-em

159

Nastavak tablice br. 22 Aktivna tvar 1 Alaklor Trgova~ki naziv preparata 2 Bravo Doza l,kg/ha 3 Vrijeme primjene 4 pre-em. Faza kulture 5 Spektar djelovanja 6 sjemenske trave i neki {irokolisni korovi Faza korova 7 1. list

Alaklor Alanex 48 EC Alapin Bravo MC Alaklor+atraz Lasso5-8 in Atrazin FL Alazin 33 5 Lasso combi 5-7

post-em.

do 3 lista

pre-em.

sjemenske trave i {irokolisni korovi do 3 lista

1. list

Bravo/Radazin5-8 -T AlaklorAtrazin-T Alaklor+linuroLasson Linuron Afalon 6-8 kombi

post-em.

pre-em.

sjemenske trave i {irokolisni korovi

AlaklorLinuron Bravo kombi Alaklor+terbu Bravo6-8 tilazin Terazin-T Alaklor+ciana Ciatral-ATC zin+atrazin Ciatral SCZ 6-8

pre-em.

sjemenske trave i {irokolisni sjemenske trave i {irokolisni korovi

pre-em.

Ciatral SCZMC Ciatral SCIMC Alaklor+linuroCiatral ALA 7-0 n Ametrin+atraz Amepin in 2,5-3

pre-em.

pre-em.

sjemenske trave i {irokols. sjemenske trave i {irokols.

160

Nastavak tablice br. 22 Aktivna tvar 1 Atrazin Trgova~ki Vrijeme naziv Doza l,kg/ha primjene preparata 2 3 4 Gesaprim 50 2-3 WP Atrapin Radazin WP pre-em. 50 post-em. Faza kulture 5 Spektar djelovanja 6 Faza korova 7

sjemenski i {irokolisni i neke trave do 3 lista

u nicanju

Gesaprim 500 FL Radazin T-50 Atrazin T-50 Atrapin 500 T Atranex 80 WP Radazin WP 1,5-2 80 Atrazin+prom Inakor 2-3 etrin Bentazon Basagran 3-4 Basagran 600 1-3 Basagran super Bentazon+atra Laddok zin Bromoksinil Pardner Cianazin Bladex 50 SC Deherban A DMA 6 Dikocid Herbocid Deherban forte 1,5-2 4-5 1-1,5 2-6

pre-em.

sjemenski {irokolisni sjemenski {irokolisni 2-4 lista

post-em.

post-em. post-em. pre-em.

2-6 lista 2-6 lista

sjemenski {irokolisni sjemenski {irokolisni sjemenski {irokolisni i neke trave

2-6 listova 2-6 listova

2,4-D

1,5-2,5 1,5-2,5

post-em. post-em.

4-5 lista 4-5 lista sjemenski i vi{egodi{nji {irokolisni korovi sjemenski i vi{egodi{nji {irokolisni korovi sjemenski i vi{egodi{nji {irokolisni korovi

2-6 lista 2-6 lista

2,4D+MCPA

Dikamba

Banvel 480 S 0,5-0,7

post-em.

2-5 lista

2-6 lista

Dikamba+2,4- Banvel D universal

1,0-1,75

post-em.

2-5 lista

2-6 lista

161

Nastavak tablice br. 22 Trgova~ki Vrijeme naziv Doza l,kg/ha primjene preparata 1 2 3 4 Dimetenamid Frontier 900 1,2-1,6 pre-em. Aktivna tvar Faza kulture 5 Spektar djelovanja 6 sjemenske trave i neki {irokolisni korovi sjemenske i vi{egodi{nje trave i neki {irokolisni korovi Faza korova 7

EPTC

Frontier 720 1-1,25 Agrisan EC- 4-8 80

pre-sowing +inkorporacija

Flukloridon

Alirox 5-7,5 Eradicane 4-6 extra 6E Racer 25 EC 1-1,5

pre-em.

Fluroksipir

Starane 250

0,8

post-em.

3-6 lista

Klomesulon

Mikado

1,5-3

post-em.

2-5 listova

Klopiralid

Lontrel 300

0,2-0,3

post-em.

2-4 lista

Linuron

Afalon

2,5-3

pre-em.

jednog. {irokolisni korovi i neke trave sjemenski i vi{egodi{nji {irokolisni korovi trave i {irokolisni korovi sjem. {irokolisni korovi sjemenski {irokolisni korovi

u fazi aktivnog rasta

2-6 listova

Metolaklor

Afalon disperzija Linurex 50 WP Linuron WP 50 Linuron Chromos teku}i Dual 500 Metolaklor Dual 720

2-3

2-4 2-4 1,5-3

pre-em.

sjemenske trave i neki {irokolisni korovi

Dual 960

1-2

162

Nastavak tablice br. 22 Trgova~ki naziv preparata 1 2 Metolaklor+li Dualin 500 nuron Aktivna tvar Metolaklor+at Primextra razin 500 tek. Doza l,kg/ha 3 4-5 Vrijeme primjene 4 pre-em. Faza kulture 5 Spektar djelovanja 6 sjemenske trave i {irokolis. sjemenske trave i {irokolisni korovi {irokolisni korovi sjemenske trave i {irokolisni korovi sjemenske trave i {irokolisni korovi sjemenske i vi{egodi{nje trave i neki {irokolisni korovi Faza korova 7

4-7

pre-em.

do 3-5 lista

do 2 lista trava

Primextra 50 WP Metolaklor+m Galex 500 etobromuron EC

4-7 5-7

pre-em. pre-em.

Metolaklor+te Primanet rbutrin+atrazin480 E

5-7

pre-em.

Nikosulfuron Motivell

1-1,25

post-em.

3-6 lista

sjemenske trave 1. list do busanja,vi{ego di{nje 5-20 cm i sjemenski {irokolisni 24 lista

Pendimetalin Stomp 330 E 3-6

pre-em.

Lentagran WP Piridat+atrazinClap

Piridat

3 3-4

post-em. post-em.

2-6-8 lista 2-4 lista

Piridat+alaklo Tristar r+atrazin

7-8

post-em.

1-4 lista

sjemenske trave i neki {irokolisni korovi sjemenski {irokolisni sjemenski {irokolisni i neke trave sjemenski {irokolisni i trave

2-4 lista 2-5 cm visine {irokolisni kotiledoni do 6 lista,trave 13 lista {irokolisni kotiledoni do 6 lista,trave 13 lista

Tristar ASC Piridat+alaklo Tristar TSC r+terbutilazin

6 6

post-em.

1-4 lista

sjemenski {irokolisni i trave

163

Nastavak tablice br. 22 Trgova~ki naziv preparata 1 2 Primisulfuron Tell 75 WG Aktivna tvar Doza l,kg/ha 3 40 g Vrijeme primjene 4 post-em. Faza kulture 5 2-6 lista Spektar djelovanja 6 sjemenski {irokolisni i vi{egodi{nje trave Faza korova 7 {irokolisni kotiledoni do 4 lista,trave 24 lista

20+20 g (split) Primisulfuron Ring 80 WG 20-30 g +prosulfuron Propaklor Propaklor T- 8-10 50

post-em. post-em. pre-em.

2-6 lista 4-6 listova {irokolisni korovi sjemenske trave i neki {irokolisni korovi vi{egodi{nje i sjemenske trave i sjemenski {irokolisni korovi 2-4 lista

Rimsulfuron Tarot 25 DF 50-60 g vi{eg. trave

post-em.

2-6 lista

{irokolisni kotiledoni do 4 lista. Sjemenske trave 1-3 lista do kraja busanja. Vi{egodi{nje trave,2-3 lista do po~etka busanja

Simazin

Radokor

40-50 g sjem. trave i {irok. korovi 30+20+20 g (split) 2-3 pre-em.

sjemenske trave i {irokolisni korovi

Terbutilazin

Simapin T50 Radokor T50 Terazin WP

1-1,5

pre-em.

sjemenski {irokolisni korovi

Terazin WP 50 Terazin SC 50 Terbutilazin+a Ciatral ATC 6-8 laklor+cianazi n

pre-em.

sjemenski {irokolisni korovi i trave

164

Nastavak tablice br. 22 Trgova~ki Vrijeme naziv Doza l,kg/ha primjene preparata 1 2 3 4 Tifensulfuron Harmony 75 10-15 g post-em. WG Aktivna tvar Vernolat Surpass 6,7 E 5-7 Faza kulture 5 2-4 lista Spektar djelovanja Faza korova 7 od nicanja do 4 lista

6 sjemenski {irokolisni korovi sjemenske presowing+inkor trave i {irokolisni poracija korovi pre-em.

6.3.1.2. P{enica P{enicu i druge bijele itarice zakorovljuje ~itav niz korovnih vrsta. S gledi{ta botani~ke pripadnosti i vremena kretanja sve ih moemo razvrstati u ~etiri kategorije: - jednogodi{nje {irokolisne vrste: Stellaria media, Galium aparine, Sinapis arvensis, Raphanus Raphanistrum, Lamium purpureum, Myosotis arvensis, Papaver rhoeas, Anthemis arvensis, Matricaria chamomilla, Fumaria officinalis, Veronica persica, Veronica hederifolia, Viola arvensis, Capsella bursa-pastoris, Ranunculus arvensis i dr. Pojedine vrste navedenih korova sposobne su poni}i ve} u jesen, dok druge ni~u samo u prolje}e. - vi{egodi{nje {irokolisne vrste: Convolvulus arvensis, Cirsium arvense, Symphytum officinale, Vicia spp., Sonchus arvensis i dr. Razvijaju se isklju~ivo u prolje}e iz gomolja, vrijea, stolona, rizoma ali i iz sjemena. - jednogodi{nje trave: Apera spica-venti, Alopecurus myosuroides, Poa annua, Avena fatua, Avena ludoviciana i Lolium spp. Svi navedeni korovi mogu poni}i i tijekom jeseni, prezimiti u mla|em razvojnom stadiju i u prolje}e nakon plodono{enja zavr{iti vegetacijski ciklus. - vi{egodi{nje trave: Agropyron repens. Za suzbijanje korova u p{enici i drugim bijelim itaricama imamo na raspolaganju veliki broj razli~itih preparata (tablica br. 23). Za pravilan izbor preparata ili kombinacije preparata potrebno je dobro poznavanje stadija razvoja kulture, sastava korovske flore i stadija razvoja korova te klimatskih prilika u proizvodnim podru~jima. Herbicidi se u bijelim itaricama mogu primijeniti u jesen (pre-em) ili u prolje}e (post-em). Jesenska primjena ima mnoge prednosti pred proljetnom, ali ima i odre|ene nedostatke. Osnovni nedostatak joj je da se tretiranje obavlja vi{e ili manje "na pamet" jer korovi jo{ nisu nikli, za razliku od proljetne primjene kada su korovi ve} ponikli pa je i izbor herbicida lak{i.

Tablica 23. Selektivni herbicidi u p{enici registrirani u Hrvatskoj165

Trgova~ki naziv preparata 2.4-D Deherban A Dikocid Herbocid DMA 6 2.4-D+MCPA Deherban forte Deherban 2.4D+MCPA+MCP special P 2,4+MCPA+Flu Follow roksipir 2,4-D+MCPP Deherban combi-MD Dicofluid MP combi 2,4-D+Dicamba Banvel universal MCPA Deherban M MCPA+MCPP+ Banvel MP Dikamba MCPA+Dikamb Banvel M-Ohis a MCPA+Fluroksi Starane M pir MCPP Deherban fluid MCPP+Joksinil Actril M MCPP+Klopiral Lontrel 418-EC id MCPP-P Astix Optica Duplosan KV MCPPZirol P+Diflufenikan MCPPExel D+ P+Bifenoks Axol super MCPPP+Joksinil+Brom oksinil MCPP+Joksinil+ Oxytril-M Bromoksinil Glifosat Roundup Cidokor Glyphogan 2,4-DP Dicofluid DP Galium 2,4DP+MCPA+MC PP 2,4Basagran DP DP+Bentazon 2,4Banvel DP DP+Dicamba Aktivna tvar

Doza l,kg/ha 1.5-2.5

Vrijeme primjene post-em

Faza (ZCK) 25-30

Spektar djelovanja {irokolisni

1.5-2.5 4,0

post-em post-em

25-30 25-30

{irokolisni {irokolisni

2,0-2,5 4,0 4,0

post-em post- em post-em

13-25 25-30 25-30

{irokolisni {irokolisni

0,8-1,0 1,5-2,5 3,0-4,0 4,0 1,0-1,5 4,0 2,5-3,5 3,0-5,0 2,0 2,0 2,5 2,0 2,5 1,3-1,7

post-em post-em post-em post-em post-em post-em post-em post-em post-em

21-25 25-30 25-29 25-29 13-31 25-31 13,25 25-30 25-31

{irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni

post-em post-em post-em

13-29 13-31 21-30

{irokolisni {irokolisni {irokolisni

1,5-3,0 2-4

post-em pred etvu

21-30 90-92

{irokolisni {irokolisni i uskolisni {irokolisni {irokolisni

4,0 4,0

post-em post-em

25-31 25-30

4,0 4,0

post-em post-em

22-31 25-30

{irokolisni {irokolisni

166

Nastavak tablice br. 23 Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparata 2,4-DP+Piridat Lentagran plus 3,0-4,0 Izoproturon Tigrex 3,0-5,0 Alon 50 2,5-3,5 Aktivna tvar Izoproturon+Dif Quartz super lufenikan Cougar Izoproturonbifenoks Bifenix-N 2,5-3,5 1,25-1,75 6,0 4,0-6,0 2,0-,25 Vrijeme primjene post-em pre-em post-em pre-em post-em pre-em post-em post-em Faza (ZCK) 21-30 13- 25 Spektar djelovanja {irokolisni jednogod. trave i neki {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni jednogod. trave i neki {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni {irokolisni jednogodi{nji {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni jednogodi{nji {irokolisni i neke trave jednogod. {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni jednogodi{nji {irokolisni jednogod. {irokolisni i neke trave jednogodi{nje trave jednog. {irokolisni {irokolisni {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni trave sjemenske trave divlja zob

12-13

13- 29 13-29

Izoproturon+fluo Alon Forte roglikofen Izoproturon+Am Alon super idosulfuron Amidosulfuron Grodyl Triasulfuron+Flu Satis 18 WP oroglikofen Triasulfuron+Kl Dicuran forte ortoluron Prosulfokarb Arcade 80-EC

2.0

post-em

13-29

20-40 g 0,2 2,0

post-em pre-em post-em pre-em post-em pre-em post-em post-em pre-em pre-em post-em pre-em post-em pre-em post-em post-em post-em post-em post-em pre-em

12-32 12-29 13- 20

4,0-5,0

12-13 13-31

Tribenuron Klortoluron

Granstar 75-DF 10-25 g Dicuran 80WP Dicuran 500 FW Tolurex 50 SC X-pand Quartz 2.0-3.0 3,0-4,0 3,0-4,0 1,0 0,3-05

13-25

Izoksaben Diflufenikan

12-13 12-13 11-29 21-30 20-32 13,-39 13-39

ImazametabenzmAssert etil Piridat Lentagran WP Bentazon Fluroksipir TrifluralinLinuron Basagran Basagran 600 Starane 250 Trinulan

2,5-3,0 3,0 4,0 3,0 0,6-1,2 4,0

Fenoksapropetil Puma super Diklofop-metil Illoxan Difenzokvat Avenge 200-E

0,6-1,2 2,5 5,0

post-em post-em post-em

13-32 25-30 2-,30

167

Nastavak tablice br. 23 Aktivna tvar Tralkoksidim Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparata Splendor 2,5-3,0 Vrijeme primjene post-em Faza (ZCK) 11-31 Spektar djelovanja divlja zob

6.3.1.3. Soja Korovska flora soje tipi~no je okopavinska. Kao kod ve}ine okopavina i u soji su korovi ograni~avaju}i faktor proizvodnje. Od osobite je vanosti suzbiti korov za vrijeme kriti~nog razvoja soje. Drugim rije~ima, soju je potrebno osloboditi od korova u vrijeme od stadija tre}e troliske (V-3) pa do perioda razvoja ~etvrte troliske (V-4). U na{em klimatu zajedno sa sojom ni~u sljede}e sjemenske {irokolisne korovske vrste: Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria, Polygonum convolvulus, Solanum nigrum, Hibiscus trionum, Ambrosia elatior, Xanthium strumarium, Abutilon theophrasti, Sinapis arvensis, Datura stramonuim i dr. Istovremeno ili ne{to kasnije javljaju se i jednogodi{nje korovne trave: Echinochloa crusgalli, Setaria spp., Digitaria sanguinalis, Panicum spp. Osim jednogodi{njih, soju zakorovljuju i mnogi vi{egodi{nji korovi, na koje ve}ina danas poznatih herbicida nije dovoljno djelotvorna. To su Agropyron repens, Cynodon dactylon, Convolvulus arvensis i Cirsium arvense. Prema prikazanom stanju zakorovljenosti, moe se zaklju~iti da se od herbicida zahtijeva da su djelotvorni na obje skupine korova, da imaju dobro inicijalno i izraeno rezidualno djelovanje i da su selektivni prema kulturi. Sve ove osobine te{ko je objediniti u jednom preparatu, pa se u praksi ~esto primjenjuju kombinacije preparata. U Hrvatskoj dozvolu za promet za suzbijanje korova u soji imaju 22 aktivne tvari. Na njihovoj osnovi proizvodi se 47 preparata (tablica 24). 6.3.1.4. [e}erna repa Zbog ~injenice da se sjetva obavlja ranije, a va|enje kasnije, kao i zbog nieg habitusa i otvorena sklopa, {e}erna repa je za razliku od ostalih okopavina tijekom cijele sezone izloena napadu korova. Po vremenu kretanja, korove {e}erne repe moemo svrstati u dvije skupine. Prije ili zajedno s repom ni~u korovi Sinapis arvensis, Polygonum persicaria, Matricaria chamomilla, Stachys annua, Veronica persica, Anagallis arvensis, Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus i dr. Termofilni korovi ~iji ponik uslijedi nakon {e}erne repe, a produi se tokom cijelog ljeta su: Echinochloa crus-galli, Setaria glauca, Setaria viridis, Datura stramonuim, Solanum nigrum, Ambrosia elatior i Hibiscus trionum. U isto vrijeme mogu se ponovo javiti vrste Amaranthus retroflexus, Chenopodium album i polyspermum i vrste roda Polygonum. Protiv prve skupine korova uglavnom imamo dobra rje{enja, naime herbicidi koje primjenjujemo prije ili neposredno nakon sjetve, dobro ih suzbijaju. Ljetni korovi u po~etku svog razvoja ne predstavljaju ve}u opasnost, a kako vrijeme odmi~e, navedeni korovi uzimaju sve vi{e maha i konkuriraju kulturi. Herbicidima ih moemo suzbiti samo dok se nalaze u mla|em razvojnom stadiju. Za suzbijanje navedenih korova u {e}ernoj repi danas u Hrvatskoj raspolaemo sa 17 razli~itih aktivnih tvari. Na njihovoj osnovi u prometu se nalazi 36 razli~itih preparata (tablica br. 25). Pojedini su djelotvorni na {irokolisne, a drugi na korovne168

169

170

171

172

trave. Zbog toga ih redovito primjenjujemo u kombinaciji. Primjenom dvojne ili trojne kombinacije pro{iruje im se spektar, dok problem rezidualne djelotvornosti i dalje ostaje prisutan. Ovaj nedostatak nastojimo rije{iti tako da u toku jedne sezone tretiranje obvljamo u vi{e navrata smanjenim dozacijama herbicida (split aplikacija).

Tablica 25. Selektivni herbicidi u {e}ernoj repi registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar cikloat

Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparata Ro-Neet 5-6

Vrijeme primjene pre-sow

Faza razvoja

cikloksidim

Focus Focus ultra Illoxan 28 Frontier 900

0,5-2 1-4 3-3,5 1,2-1,6

post-em

diklofop-metil dimetenamid

post-em pre-em

etofumesat

Nortron Nortron super

8-10 2-4 6-8

pre-em post-em post-em

3-4 lista 2-4 lista

etofumesat+fenmBetanal edifam Tandem Kalifan Duo fenmedifam Betanal fenmedifan+desm Betanal AMedifam 11 Kalifan S fenmedifam+des Kalifan Pro medifan+etofum Betanal Progres esat fenoksapropFurore etil Furore Super fluazifop-pbutil haloksifop-etil Fusilade super

Spektar djelovanja jedno i vi{egodi{nji travni i {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. travni jednogod. travni i neki {irokolisni jednogod. {irokolisni travni jednogod.{irokol isni i travni jednogod. {irokolisni jednogod. {irokolisni jednogod. {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji {irokolisni

6 6

post-em post-em

2-4 lista 2-4 lista

5

post-em

4 lista

1,5-4 1-1,2 1-4

post-em

post-em

Gallant 125 Bastional Lontrel 300 Lontrel 100

1-4 0,5-1,5 0,2-0,4 0,6-1,2

post-em

klopiralid

post-em

173

Nastavak tablice br. 25 Trgova~ki naziv preparata kloridazon Pyramin WP Pyramin FL Pyramin Turbo Betamin Betamin T kloridazon+meto Pyradur FL laklor Aktivna tvar kvizalofop-etil Targa Targa super Pantera Goltix Dual 500 Dual 720 Dual 960 Agil 100 Doza l,kg/ha 3-6 6 3,5-5 3-6 6 8 Vrijeme primjene pre-em post-em Faza razvoja 2-4 lista Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni

pre-em

metamitron metolaklor

1-25 0,5-3 1-1,5 5-7 2-3 1 5-2 1-1,5 0,8-1,5

post-em

pre-em post-em pre-em

2 lista

propakvizafop

post-em

propizamid

Kerb 50

3-4

post-em

2 lista

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

jednogod. {irokolisni i travni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni jednogodi{nji travni i neki {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni

6.3.1.5. Uljana repica Sjetva uljane repice u na{em klimatu se obavlja koncem ljeta, a zbog povoljnih temperaturnih prilika i velik broj sjemenskih termofilnih korova spreman je poni}i zajedno ili neposredno nakon kulture. Zajedno s uljanom repicom kre}u i anuelne korovne vrste: Echinochloa crus-galli, Setaria