Transcript
Page 1: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Din Duraković

Page 2: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Tjeskoba je stanje u kojem se čovjek osjeća bespomoćno,

uplašeno, napeto, nezaštićeno, ali i bolno, jer se boji da će se dogoditi nešto nepredviđeno i

loše

To je reakcija organizma na unutrašnju i na vanjsku opasnost

Unutrašnja opasnost je u oblasti instinktivne, a vanjska u oblasti potencijalno prijeteće opasnosti

iz okoline

Page 3: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

U normalnim uvjetima, tjeskoba se osjeća i njeni simptomi se ispoljavaju, kada je osoba suočena s

prijetnjom, opasnošću ili kada se nalazi u stanjima stresa

U stanjima tjeskobe osoba nastoji nastalo stanje riješiti na različite načine, pomoću različitih duševnih mehanizama

Iako se u tjeskobi najčešće radi o psihološkim čimbenicima, postoje podaci o genetskom utjecaju, kao i

o neurofiziološkim promjenama

Page 4: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Tri su glavne vrste tjeskobe:

Opća tjeskoba Fobije

Panični poremećaji

Page 5: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Razlozi za to stanje mogu biti:

fiziološki (promjena elektro-kemijskih procesa u mozgu, tj. složena interakcija između neurotransmitora i neuromodulatora u mozgu),

psihološki (reakcija na stresno stanje iz okoline , npr. zbog prekinute čvrste veze

ili izlaganja stanju katastrofe)

Page 6: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Prema nekim podacima, anksiozni poremećaji učestalosti su do 5% u populaciji Praćeni su kroničnom tjeskobom, a traju različito: danima, tjednima, pa i mjesecima

Takva osoba tuži se na kroničnu zabrinutost

Page 7: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Tegobe mogu biti praćene slabosti koncentracije, lakim gubitkom strpljenja, nesanicom, vrtoglavicom, potištenosti, opsesivnim vezanjem za neke stvari ili

događaje, drhtanjem dijelova tijela ili cijelog tijela, grčenjem mišićnih skupina, napetosti u

predjelu trbuha i dr.

Page 8: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

To su nerealna stanja kao reakcije tjeskobe na vanjski podražaj

Dijele se u: socijalne fobije (izlaganje nekim socijalnim stanjima ili nastupima) -

mogu biti vezane za procjenu osoba iz okolice koji bi joj se mogli rugati, ismijavati je i sl. -u tim situacijama može se dogoditi

intenzivno znojenje, crvenilo lica, lupanje srca, ubrzano disanje i dr. opsesivno-kompulzivne poremećaje (ponavljane, neželjene ,

nametljive misli, mogu biti u oblasti opsjednutost ili prisila), posttraumatske bolesti poput post-traumatskog stresnog

poremećaja, akutne bolesti stresa (ponovljena trauma u prethodno

traumatiziranih), generalizirane tjeskobne poremećaje (češći u djece adolescenata), tjeskobu tijekom nekih tjelesnih poremećaja (npr. tijekom ozljeda

glave, upala, uzimanja nekih lijekova, alkoholnih pića, kofeina)

Page 9: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Mogu biti praćene intenzivnim strahom od nekih stanja ili objekata (npr. fobije zatvorenog prostora,

otvorenog prostora, fobije visine, bojazan putovanja avionom, bojazan od kućnih ljubimaca na ulici, i td.)

Te reakcije straha su neadekvatne i iracionalne Posljedice mogu biti neizlaženje na ulicu,

izbjegavanje vožnje dizalom, izbjegavanje vožnje avionom i dr.

Page 10: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Napadaji panike zahvaćaju više od 30% populacije u jednoj godini -

većina tih osoba spontano se oporavi i bez liječenja

Panični poremećaji su rijetki i zahvaćaju manje od 1% populacije u

pola godine, a od toga češći su u adolescenata i ranoj odrasloj dobi

Najjači su unutar 10 minuta, nisu opasni po zdravlje i spontano se

gube

Mogu se različito ispoljavati, od bolova u prsima, vrtoglavice,

drhtanja, straha od smrti, nelagode u prsima, do mučnine i trbušnih

tegoba

Page 11: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Tegobe takve osobe mogu biti praćene s

naglo nastalom panikom, koja može

trajati minuta, satima, ali i danima

Može biti različito ispoljena, od jedva primjetne do jake

panike

Page 12: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Tjeskoba ne znači nužno da se radi o psihičkoj bolesti, već može biti samo posljedica onoga što je čovjek ranije proživio, to jest može značiti i najčešće znači normalnu reakciju organizma

na stanja opasnosti

No: tjeskoba ipak može biti znak promjene raspoloženja zbog bolesti, koja se ispoljava kao posljedica tamo gdje nema

stvarne opasnosti za čovjeka

Kada se susretne s opasnosti, čovjek postaje tjeskoban i to je normalna reakcija na opasnost

To je različita reakcija od straha, jer je blaža i duža u trajanju

Tjeskoba je poremećaj koji lijećnici često ne prepoznaju, zbog čega se i ne liječi primjereno

Page 13: Zaključci kolegija TJESKOBA 2

Tjeskobe su najčešća stanja u psihologiji i psihijatriji One prate čovjeka u većoj ili manjoj mjeri tijekom cijelog životnog

vijeka

Tjeskoba može biti : korisna, tamo gdje se signalizira i upozorava čovjeka na postojeću

realnu opasnost, nesvrsishodna i neadekvatna, tamo gdje nema korelacije veličine

opasnosti i reakcije organizma

Ako se radi o stanjima prilagodbe, ona su korisna jer se pomoću njih organizam priprema da bi se adekvatno zaštitio za buduća stanja

koja nose potencijalnu opasnost No ako se radi o lošoj prilagodbi na stres, može se dogoditi posljedično stanje iscrpljenosti organizma i promjena funkcija na

lošije


Recommended