Nikoleta Poljak i Jelena Kamenko

Dubrovnik, 22.–24.2.2017.

Volonturizam – inovacija u zajednici!

Volonturizam – inovacija u

zajednici!

Opći cilj: Razviti kapacitete organizatora volontiranja za razvoj ili unaprjeđenje volunturističkih programa.

Specifični ciljevi:

• Upoznati sudionike s konceptom volonturizma.

• Unaprijediti znanje, vještine i stavove organizatora volontiranja o menadžmentu volonturista.

• Upoznati koncept društveno odgovornog poslovanja te mogućnosti društvenog poduzetništva za razvoj novih turističkih proizvoda i usluga.

1. dan

13:00-14:30

Predstavljanje sudionika, trenera i programa

Uvod u volonterstvo

14:30-15:00 Pauza za kavu

15:00-16:30

Zakonsko uređenje volonterstva u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Volonturizam

16:30-17:00 Pauza za kavu

17:00-18:30

Uvod u upravljanje volonturističkim projektima/aktivnostima

Suradnja kao preduvjet kvalitetnih volonturističkih programa

2. dan

9:00-10:30

Planiranje volonturističkih aktivnosti i lokalna zajednica

Izrada atraktivnih aktivnosti ili programa za volonturiste

10:30-11:00 Pauza za kavu

11:00-12:30

Regrutacija, selekcija, uključivanje volonturista

Orijentacija i trening

12:30-13:30 Pauza za ručak

13:30-15:00

Uloga koordinatora volonturista

Supervizija i podrška

15:00-15:30 Pauza za kavu

15:30-16:30

Vrednovanje provedbe volonturističkih aktivnosti i angažmana

Održivost volonturističkih programa

3. dan

9:00-10:30

Razjašnjavanje koncepta društveno odgovornog poslovanja

Kontekst i koncept društvenog poduzeća

10:30-11:00 Pauza za kavu

11:00-13:00

Uloga društvenog poduzeća u razvoju turizma i lokalne zajednice

Zatvaranje edukacije, povratne informacije sudionika

13:00 Ručak

Uvod u volonterstvo

„Nikada ne sumnjaj da mala grupa ljudi može promijeniti svijet, uistinu

to je jedino što ga je ikada i mijenjalo“

Margaret Mead

Uloga volontiranja u civilnom društvu

• Volontiranje predstavlja integralni i snažan

dio civilnog društva.

• Potiče društveni aktivizam koji je osnovni

pokretač svakog naprednog društva.

• Pomažemo društvu da brže i kvalitetnije

riješi nagomilane probleme.

Volontiranje

• Dobrovoljnost – sloboda izbora

• Opća/zajednička dobrobit

• Bez novčane naknade

Razotkrivanje mita volonterstva

Tradicionalni pogled Suvremeni pogled

• element altruizma ključni sastojak

volontiranja

• volonteri/ke daruju svoje slobodno

vrijeme bez očekivanja da će dobiti

nešto zauzvrat

• jednosmjeran odnos

• odvija se samo u civilnom društvu

• volontiraju oni koji imaju vremena i

novca

• volontiranje isključivo “na licu mjesta”

• jači pomažu slabijima

• volontiranje je besplatno

• volontiranje kombinira dobročinstvo i

aktivizam

• obje strane (ili više njih) daju nešto u

proces kako bi ostvarile obostranu

korist

• faktor koji doprinosi ekonomskom

razvoju zemlje

• volontiranje zahtijeva osmišljene

politike za razvoj

• volontiranje u službi socijalne

inkluzije

Dobrobiti volontiranja za društvo

• Smanjivanje predrasuda

• Razvoj tolerancije i uvažavanja različitosti

• Omogućavanje jednakih mogućnosti za sve

• Razvoj pozitivnih društvenih vrijednosti

• Zdravija, humanija i solidarna zajednica

• Aktivni građani

• Odgovorni ljudi

• Razvijanje kreativnosti

• Stvaranje novih vrijednosti

• Bolja kvaliteta življenja

• Humanije društvo

• Prevencija delikventnog ponašanja

• Ekonomičnije zadovoljavanje potreba

Dobrobit volontiranja za organizaciju

• Razvoj organizacije

• Jačanje vrijednosti organizacije

• Povećanje kapaciteta za ostvarivanje misije

• Podizanje kvalitete rada

• Produktivniji rad

• Pozitivno radno ozračje

Dobrobiti volontiranja za volontera

• Samopoštovanje • Nova znanja i učenje socijalnih vještina • Mogućnost utjecanja na društvene promjene • Nova poznanstva • Zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja

drugima • Osjećaj korisnosti i svrhovitosti (korisno

provođenje slobodnog vremena) • Prva profesionalna iskustva • Osjećaj socijalne odgovornosti

Značaj volontiranja za socijalnu integraciju

• “skidaju oznake” beskućnik, nezaposleni, osoba s

invaliditetom i postaju volonteri

• Pristup novoj socijalnoj mreži i novim prilikama

• Podizanje samopouzdanja

• Stjecanje novih znanja i vještina

• Zagovaranje i borba protiv diskriminacije

• Pristup tržištu rada

• Zdravstveni aspekt

• Pozitivan i poticajan primjer skupini iz koje dolaze

Zakonsko uređenje volonterstva u

Hrvatskoj i Crnoj Gori

Zakon o volonterstvu

• Pojašnjava definiciju volontera i volontiranja, odnos korisnika i pružatelja volonterskih usluga, naknade troškova, osiguranja, oporezivanje…

• Navodi temeljna načela volontiranja.

• Zakon uređuje samo organizirano ili formalno volontiranje temeljem ugovora o volontiranju.

• Navodi prava i obveze organizatora volontiranja kao i samih volontera.

• Uređuje situacije u kojima se obavezno sklapaju ugovori o volontiranju te uređuje evidentiranje volonterskog rada (potvrda ili volonterska knjižica).

Volontiranje u RH

Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra

dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i

vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za

dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a

obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom,

bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili

potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno

volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Zakon o volonterstvu NN br.58/07, 22/13

Dugotrajno volontiranje je ono koje volonter

obavlja redovito i kontinuirano, na tjednoj

osnovi u razdoblju od najmanje tri mjeseca

bez prekida.

Kratkotrajno volontiranje je ono koje volonter

obavlja jednokratno ili povremeno u

vremenski ograničenom trajanju.

Volontiranje

Volontiranje u CG

• Volonterski rad je dobrovoljno i

besplatno ulaganje vremena, znanja i

vještina kojima se obavljaju usluge ili

aktivnosti u korist drugog lica ili za

opštu dobrobit društva (volonterske

usluge).

– dobrovoljno obavljanje usluga ili aktivnosti koje su u suprotnosti s Ustavom Republike

Hrvatske, drugim propisima Republike Hrvatske te preuzetim međunarodnopravnim

obvezama,

– obavljanje usluga ili aktivnosti za koje postoji uvjet isplate ili potraživanja novčane

nagrade odnosno druge imovinske koristi, a koje se obavljaju bez zasnivanja radnog

odnosa,

– obavljanje poslova koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju

obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos,

– stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa uređeno posebnim

propisima,

– obavljanje usluga ili aktivnosti koje je jedna ugovorna strana obvezna pružiti drugoj

ugovornoj strani na temelju ugovora, osim ugovora o volontiranju,

– obavljanje usluga ili aktivnosti koje je jedna osoba obvezna pružiti drugoj osobi na

temelju zakona ili drugih propisa,

– izvršavanje obveza sukladno sudskim odlukama i presudama,

– obavljanje usluga ili aktivnosti koje su uobičajene u obiteljskim, prijateljskim ili

susjedskim odnosima.

Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, ne smatra:

Organizatori volontiranja

• Organizator volontiranja u smislu ovoga Zakona može biti udruga, zaklada i fundacija, ustanova i svaka druga pravna osoba iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da nije osnovana s ciljem stjecanja dobiti (neprofitna pravna osoba).

• Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

• Ustanove kojima je osnivač fizička osoba mogu biti organizatori volontiranja samo u dijelu neprofitnih aktivnosti.

Volonter/ka

• Osoba mora imati najmanje 15 godine • Maloljetna osoba s navršenih 15 godina sklapa ugovor o volontiranju

i volontira samo uz pisanu suglasnost roditelja odnosno zakonskog zastupnika/ce

ODGOJ ZA VOLONTIRANJE (u RH) Mlađi od 15 godina:

• Da je s aktivnostima suglasan zakonski zastupnik/ca

• Da se aktivnosti ne obavljaju u razdoblju između 20 i 6 h radnim danom te između 23 h i 6 h vikendom ili praznicima

• Organizator volontiranja mora biti odgojno obrazovna ustanova, ustanova socijalne skrbi ili druga pravna osoba koja organizira volontiranje u odgojne i obrazovne svrhe uz suglasnost nadležnih tijela

Discovery consist

not in seeking

new lands

but in seeing

with new eyes - Marcel Proust

Volonturizam

Transformacija globalnog

turizma u 21. stoljeću

• naglasak na odgovornosti, održivosti i ekologiji;

• turisti i lokalno stanovništvo usmjereni su na zajednički cilj: učiniti turizam odgovornijim;

• sve više turista žele da njihova putovanja budu smislenija i za lokalnu zajednicu koju posjećuju te žele bolje razumjeti lokalnu kulturu.

DRUŠTVENO ODGOVORNO PUTOVANJE

• temeljeno na etičkim principima i ljudskim pravima;

• „zauzimanje stava i odabir” prilikom putovanja (poštivanje lokalnog stanovništva i doprinos lokalnoj kulturi, gospodarstvu i okolišu);

• uključuje podršku te uključivanje turista u programe lokalne zajednice (volonturizam);

Volonturizam - povijest

• prvi oblici pojavljuju se 1960. s mirovnim snagama

(PeaceCorps) – volonteri služe svojoj zemlji

angažirajući se u zemljama u razvoju, pružajući

pomoć i sudjelujući u izgradnji mira kroz interakciju

s lokalnim kulturama.

Volonturizam - povijest

• prvi put korišten kao termin u turističkoj industriji 1998. u

Nevadi gdje su pojedinci volontirali kako bi podržali turizam

te unaprijedili turističku ponudu Nevade za posjetitelje.

• 2000. termin je u upotrebi te označava spoj neprofitnog i

turističkog sektora te kombinira elemente volonterstva i

turizma.

Volonturizam danas

• novi milenijski trend u putovanjima i turističkoj ponudi;

• iskustvo više od samog putovanja;

• Usmjeren na turiste zainteresirane za aktivni odmor i upoznavanje destinacije kroz direktan socijalni kontakt i sudjelovanje u društveno odgovornim programima;

• „volontersko putovanje”, „volonterski odmor” – osjećaj svrhovitosti tijekom odmora;

Volonturizam - definicija

• kombinacija volonterskog angažmana na određenoj destinaciji s tradicionalnim elementima putovanja – umjetnost, kultura, geografija, povijest i rekreacija;

• uključuje putovanje s ciljem unaprjeđenja gospodarskog blagostanja, socio-kulturnog razvoja ili/i očuvanja okoliša kroz volonterski angažman turista u lokalnoj zajednici koju posjećuju.

Motivacija

“Kad radite za

druge, neka to

bude s istim

žarom kao da je

to bilo za vas

same.”

(Konfucije)

Motivacija

• Proces pokretanja, usmjeravanja i održavanja ljudskog ponašanja ka određenom cilju

• Zasnovana na tri elementa: potreba, pokret, nagrada

o Potreba - stanje nedostatka ili psihološkog odnosno fiziološkog debalansa

o Pokret - akcija koju čovjek poduzima kako bi otklonio nedostatak

o Nagrada - postizanje onoga čime se nedostatak može otkloniti i neutralizirati tenzije

Teorije motivacije

Teorije sadržaja istražuju koje su to grupe potreba ili motiva

koje ljudi nastoje ostvariti u organizacijama.

Što pokreće ljudsku aktivnost?

Teorije procesa istražuju proces motivacije, odnosno kako

čovjeka motivirati na poduzimanje aktivnosti.

Kako se pokreće ljudsko ponašanje?

Maslovljeva hijerahija potreba

fiziološke potrebe

sigurnost

pripadnost i ljubav

poštovanje

samoaktualizacija

Faktori motivacije

Motivirajući

Adekvatna nagrada

Interesantan posao

Uvjeti rada

Autonomija

Povjerenje

Demotivirajući

Izostanak nagrade

Dosadan posao

Kruta i rigidna struktura

Loši odnosi

Volonturizam - dobrobiti

• korist od volonturizma ima i zajednica i sam volonter/turist;

• ne oduzima plaćeni posao lokalnom stanovništvu;

• surađuje s lokalnom partnerskom organizacijom ili zajednicom;

• doprinosi strukturiranim i dugoročnim programima u zajednici;

• osnažuje lokalnu zajednicu;

• dvosmjeran proces – volonturisti mogu naučiti iz svog iskustva, a ne samo pružiti lokalnoj destinaciji.

Dobrobiti za volonturiste

• pruža mogućnost interakcije s različitim kulturama;

• omogućuje nove perspektive i poglede na svijet koji produbljuju razumijevanje čovječanstva;

• pruža osjećaj svrhovitosti na putovanju u kombinaciji s ostalim aktivnostima slobodnog vremena;

• predstavlja novi segment filantropije – davanja slobodnog vremena, ali i materijalnih dobara na osoban, svrhovit način;

• volonturisti osjećaju da su više dobili nego što su dali određenoj destinaciji i njezinim stanovnicima.

Volonturizam - izazovi

• volonturistički programi ponekad ne nude puno više od običnog odmora i ne predstavljaju istinsko volontersko iskustvo ili pozicioniraju volontere samo u ulogu donatora, a ne kao aktivnog sudionika zajednice;

• ponekad je izazov pronaći odgovarajući kratkotrajni volonterski angažman (u trajanju do 2 tjedna) adekvatan za turiste;

• ukoliko se radi o grupama putnika, ponekad može biti teško uskladiti vještine većeg broja putnika sa zahtjevima lokalnih organizacija/zajednice;

• jezične barijere;

• Kulturalne različitosti i barijere.

Stranac može fotografirati

eksterijere jedne nacije. Ni jedan stranac

ne može tako prodrijeti u njihovu

unutrašnjost, život, govor i misli.

Znanje o ljudima stječe se samo na

jedan način, godinama nesvjesnog

upijanja. Čovjek upoznaje ljude srcem,

a ne očima i umom.

- Mark Twain

Izrada opisa

volonterske pozicije

Planiranje

uključivanja

volontera

Pronalaženje volontera

Selekcija i

Uključivanje

volontera Orijentacija i

trening volontera

Supervizija i

nagrađivanje

volontera

Evaluacija volontera

Evaluacija

volonterskog

programa

Upravljanje volonterskim programom –

menadžment volontera

Dva osnovna razloga za neuspjeh volonterskih

programa:

• nepostojanje adekvatnog znanja iz

menadžmenta

• previše pojednostavljen pogled na ljude i

njihove motive

Suradnja kao preduvjet kvalitetnih

volonturističkih programa

Definicija uspješne suradnje

• Angažman kojim se ostvaruje vrijednost,

osjećaj da su nečemu doprinijeli

• Turiste volontiranje čini sretnima

• Dobra koordinacija od strane neprofitne

organizacije

• Povećanje „vidljivosti” projekta/programa

Prednosti prilikom ostvarivanja

suradnje

• Stjecanje novih znanja i vještina

• Kontinuiran pristup timovima volontera

• Reduciranje potrebe za regrutacijom novih volontera

• Povećanje međusektorskog razumijevanja

• Podizanje ugleda organizacije i raznolikosti baze volontera

• Privlačenje dugoročnih volontera

• Poticanje dugoročnih odnosa

Dodane vrijednosti suradnje

• Nematerijalna potpora

• Sponzorstvo

• Donacije i nagrade

Kreiranje prilika za suradnju

• Proaktivnost

• Strateško razmišljanje

• Koristi za volonturista koje možete

ponuditi?

• Koristi za zajednicu?

Identificiranje suradnika

• Tko dijeli vrijednosti slične vašima?

• Web istraživanja - programi u zajednici

• Lokalna samouprava, ustanove, udruge

• Uključite svoje osobne kontakte

• Regionalni i lokalni volonterski centri

Planiranje suradnje

• Koje su dobrobiti za dionike?

• Koje resurse osigurava agencija, a koje

neprofitna organizacija te ostali dionici u

zajednici?

Osiguranje i upravljanje rizicima

• Tko će pokriti osiguranje za vrijeme volontiranja ukoliko je to potrebno?

• Javna odgovornost je vaša obveza.

• Tijekom volontiranja podliježu istim pravilima o nemaru i zaštiti privatnosti.

• Pisani sporazum koji pomaže razjasniti tko prihvaća koju odgovornost.

• Zašto želimo uključiti volonturiste?

• Koja su prava i obveze volonturista?

• Koja su prava i obveze naše organizacije?

• Koliko nam treba volontera?

• Tko će koordinirati angažman volontera?

• Portfolio volontera – kakvi nam volonturisti trebaju?

• Što zaposlenici organizacije misle o uključivanju

volonturista?

Planiranje uključivanja volontera

Zajednica

Spoj osobnih odnosa, grupa, mreža,

tradicija i uzoraka ponašanja

koji postoje između onih koji dijele

zajedničku fizičku okolinu,

društveno-gospodarske uvjete te

zajednička shvaćanja i interese.

Razvoj zajednice

• Izgradnja aktivnih i održivih zajednica utemeljenih na

socijalnoj pravdi i međusobnom uvažavanju

• Promjena struktura moći u cilju većeg sudjelovanja ljudi u

rješavanju problema koji utječu na njihove živote

• Proces osnaživanja zajednice koji vodi prema boljoj kvaliteti

života

• Osnaživanje pojedinaca i grupa za pozitivne društvene

promjene

• Sve ono što stvara zdrave zajednice „…sveukupno stanje

tjelesne, duševne i psihičke dobrobiti…”

Dimenzije razvoja zajednice

• ZAJEDNICA KOJA UČI - pojedinci i skupine koji stječu znanja,

vještine i samopouzdanje kako bi krenuli u akciju oko pitanja

koja ih brinu

• PRAVEDNA I RAZBORITA ZAJEDNICA - jednake mogućnosti,

socijalna pravda, socijalnA uključenost, antidiskriminacija

• AKTIVNA I ORGANIZIRANA ZAJEDNICA - opće aktivnosti u

zajednici, kvaliteta i učinkovitost skupina i organizacija koje djeluju

u zajednici

• UTJECAJNA ZAJEDNICA - odnosi između zajednice i građana i

političkih, administrativnih i uslužnih sustava

Elementi aktivne zajednice

• Sudjelovanje i uključenost - građanska participacija

• Zajedničko bogatstvo - gospodarski razvoj zajednice

• Brižna zajednica - razvoj društva i usluga

• Sigurna i zdrava zajednica - održivi razvoj

• Kreativna zajednica - razvoj umjetnosti i kulture

• Zajednica za građane - samouprava i razvoj

Osnažena zajednica

• Održivost: stabilna socijalna, gospodarska, fizička i

kulturna infrastruktura, postoji trajna mogućnost za

zadovoljavanje ljudskih potreba i promicanje dobrobiti

zajednice

• Dobar život: ljudi zadovoljni s onim što rade i kako se

zabavljaju

• Pravičnost: jednake mogućnosti za zapošljavanje,

rješavanje stambenih pitanja i pristupa uslugama

Volonturistički programi

• suradnja turističkih agencija, lokalnih zajednica (i neprofitnih organizacija) i volonturista;

• razvijaju se u skladu s potrebama u zajednici (i potrebama neprofitnih organizacija), uzimajući u obzir njihovu svrhovitost i lokalne običaje;

• nude mogućnost interakcije lokalnog stanovništva i volonturista što je ključno za interkulturno učenje;

• važna komponenta je i briga o okolišu, ali i istraživanje znamenitosti u zajednici;

• daju „autonomiju” lokalnom stanovništvu – znanje, vještine i resursi u svrhu održivosti.

Volonturistički programi

• popularni među stanovnicima SAD-a, Australije,

Velike Britanije, a u posljednje vrijeme su traženi i

u Njemačkoj;

• najpopularnije destinacije su Kina, Indonezija,

Indija, SAD i Brazil.

Organiziranje kratkoročnih

volonterskih aktivnosti i

dugoročnih volonterskih

programa

Upravljanje većim skupinama – organiziranje

kratkoročnih volonterskih aktivnosti

• Povežite svoje redovite programe

• Budite određeni u onom što želite da oni učine

• Radite s vođom tima – imajte jedan središnji kontakt

• Mogu li oni nabaviti materijale?

• Hoće li oni pokriti osiguranje svojih zaposlenika ukoliko je to potrebno?

• Planiranje nepredviđenih situacija za aktivnosti na otvorenom

Učinkovitost kratkoročnih volonterskih

aktivnosti

• doprinose rješavanju konkretnih problema u zajednici u vrlo kratkom roku;

• daju mogućnost ostvarivanja vrlo raznolikih ciljeva i podrške raznim ciljanim skupinama;

• imaju mogućnost uključivanja velikog broja volontera raznih profila i drugih aktera u zajednici;

• snažan su mehanizam povezivanja i umrežavanja građana, lokalne uprave, udruga, ustanova i poslovnih organizacija;

• velika je vidljivost rezultata;

• Predstavljaju učinkovit način promocije volonterstva - konkretan primjer i rezultati potiču druge aktere na uključivanje.

Koraci u organizaciji kratkoročnih volonterskih

aktivnosti: Pripremna faza

• Identificiranje potreba korisničke skupine te određivanje prioriteta;

• Definiranje cilja aktivnosti (mora biti mjerljiv, ostvariv, realan);

• Regrutiranje partnera (mapiranje postojećih organizacija iz okruženja te slanje poziva na suradnju);

• Identificiranje najprimjerenije metode i aktivnosti u suradnji s partnerima;

• Identificiranje organizacijskog tima (koordinator volontera, osoba za odnose s javnošću, logistička podrška, kontakt osoba u poslovnoj organizaciji itd.);

• Izrada detaljnog akcijskog plana (jasno definiranje zadataka i uloga, vremenski raspored, određivanje volonterskih pozicija i potreban broj volontera te ostali potrebni resursi – izračun troškova volonterske aktivnosti i sl.);

• Nabava potrebnih materijala;

• Izrada rasporeda volontera i, prema potrebi, identificiranje voditelja skupina volontera;

• Organiziranje orijentacijske, pripremne radionice za volontere ili sastanka;

• Obavještavanje lokalnih medija o volonterskoj aktivnosti.

Koraci u organizaciji kratkoročnih volonterskih

aktivnosti: Provedbena faza

• Doček i dobrodošlica volonterima;

• Raspoređivanje volontera, upoznavanje s dnevnim rasporedom te podjela radnih materijala;

• Provedba aktivnosti (osigurati dobru raspodjelu poslova i stalnu komunikaciju u organizacijskom timu...);

• Druženje uz zakusku te zahvala volonterima i partnerima.

Koraci u organizaciji kratkoročnih volonterskih

aktivnosti: Evaluacija i završna faza

• Evaluiranje aktivnosti s volonterima i s partnerima kroz razgovor ili upitnike (sagledati sve učinjeno, a posebno obratiti pozornost na eventualne propuste te zaključke uzeti u obzir pri planiranju sljedećih aktivnosti)

• Evaluiranje aktivnosti unutar organizacijskog tima;

• Izrada opisnog i financijskog izvještaja;

• Pozivanje medija da objave rezultate vaše volonterske aktivnosti.

Volonturističke aktivnosti i

ponuda

• sirotišta

• ekologija

• briga o životinjama

• poljoprivreda

• …

„Community Footprints” – The

Ritz-Carlton

• Luksuzni hotel The Ritz-Carlton 2008. godine omogućio je svojim

gostima da upotpune svoj odmor s uključivanjem u aktivnosti

lokalne zajednice: rad s morskim kornjačama, briga o djeci s

neizlječivim bolestima, bez roditeljske skrbi ili provođenje vremena

u domu za starije, itd.

• sastavni dio njihove standardne turističke ponude.

Pronalaženje volontera

Gdje ćemo pronaći volontere?

Na koji način ćemo pronaći volontere?

Kakvu poruku želimo poslati potencijalnim volonterima?

• Poklapanje/prepoznavanje potreba

potencijalnih volontera

• Izbor prave/odgovarajuće metode

pronalaženja volontera

• Voditi računa tražimo li dugoročne ili

kratkoročne volontere

Zadovoljavanje

potreba

volontera

i

organizacije

Krug potreba i motivacije

za svakog pojedinačnog

volontera

Ključni elementi kod pronalaženja

volontera

CILJANO PRIKUPLJANJE VOLONTERA

Ciljane prezentacije zainteresiranim

grupama/pojedincima, organizacijama

Brošura/letak

Usluge Volonterskog centra

OSOBNO PRENOŠENJE

INFORMACIJA

Usmena predaja

OTVORENI PRISTUP

Objave u dnevnom tisku

Informacije preko TV-a i radija –

jingle za TV i radio

Internetska stranica organizacije

i internetske stranice srodnih

organizacija

Distribucija letaka i postera

organizacije na različita mjesta u

gradu

Predavanja u zajednici gdje se

nalaze korisnici

Pristupi pronalaženju volontera

Promocija

• Pripremite informacije koje će uvijek biti spremne za slanje

• Ponudite različite projekte u koje se mogu uključiti

• Organizirajte sastanak

• Pripremite prezentaciju i materijale

• Koristite različite kanale: društvene mreže, medije, časopise, krovne organizacije, itd.

Izjava o potrebi – govori/šalje poruku zašto je

posao koji će potencijalni volonter/ka obavljati

važan

Izjava treba biti usmjerena na potrebe vaše ciljane

skupine/zajednice u kojoj djelujete, a ne na

potrebe vaše organizacije

Kroz poruku ukazati volonteru kako može

pridonijeti rješenju problema

Kako formulirati poruku

Poruka treba biti interesantna i poticajna kako bi zainteresirala osobu/e da se javi/e.

Poruka mora biti jednostavna i lako razumljiva – izbjegavajte stručne riječi i žargon.

Testirajte poruku prije nego ju pošaljete van organizacije.

Kroz poruku potencijalni volonter/ka moraju dobiti sve potrebne informacije (o potrebi, poticaj što ja mogu učiniti, gdje se javiti…)

Poruka nikako ne smije zahtijevati dodatni napor/posao od potencijalnog volontera/ke da bi razumjeli za što vi tražite volontera.

Nemojte slati poruku i tražiti volontere ako nemate već izrađen plan i

zadatke volonterskog angažmana.

Zapamtite

Osnovne informacije o volonteru (ime i prezime,

adresa, kontakt telefon…)

Obrazovanje, specifična znanja i vještine

Motivacija

Interesi

Vremenska raspoloživost

Prijavnica za volontere

Struktura razgovora

UVOD Osigurajte uvjete da se kandidat osjeća ugodno predstavite se obavijestite kandidata o tome kako će razgovor izgledati

GLAVNI DIO izvijestite kandidata o svrsi razgovora dajte realni opis volonterskog posla dajte mu informacije o poziciji volontera u organizaciji postavljajte mu pitanja na temelju kriterija selekcije

ZAKLJUČAK provjerite treba li kandidat još informacija izvijestite ga/nju o daljnjim koracima u proceduri odabira volontera ili odbijte kandidata jasno objašnjavajući razloge odbijanja

Nekoliko primjera pitanja koja se mogu koristiti prilikom

razgovora s potencijalnim volonterom Menadžment volontera

Što vas je privuklo našoj organizaciji? Postoji li neki određeni aspekt našeg rada koji vas posebno motivira za volontiranje u našoj organizaciji?

Koji posao, koji ste do sada obavljali (plaćeni angažman ili volonterski), vam se najviše svidio?

Zašto? Što bi doprinijelo vašem osjećaju uspješnosti tijekom volontiranja za našu organizaciju? Što

očekujete od nas? Kakvu vrstu podrške očekujete tijekom volontiranja? Želite li raditi sami, s drugim volonterom/kom ili u grupi? Zašto? Koja znanja i vještine posjedujete? Kako bi proveli dan koji imate na raspolaganju? Postoje li određeni poslovi ili dobna skupina s kojom ne biste mogli/željeli raditi? Što mislite po vašem mišljenju ono najvažnije što naša organizacija treba napraviti/raditi da bi

najbolje pomogla razvoju zajednice? Koliko vremena možete odvojiti za volontiranje? Koliko često možete volontirati? Kada bi mogli započeti s volontiranjem?

ORIJENTACIJA

I TRENING

Orijentacija – opće upoznavanje volontera s

organizacijom i njezinim programima. Proces pripreme

volontera s ciljem definiranja jasnoga odnosa volontera i

organizacije

Trening/obuka – proces pripreme volontera za

obavljanje specifičnih zadataka, aktivnosti ili poslova

Orijentacija i obuka

Predstavljanje organizacije - misija i vizija organizacije/ustanove; povijest

organizacije

Struktura i upravljanje; programi organizacije

Predstavljanje sustava menadžmenta volontera - važnost uloge volontera u

organizaciji; pravilnik rada s volonterima

Predstavljanje socijalnog okruženja – upoznavanje tima

Informacijski paket:

Pismo dobrodošlice, ugovor o suradnji, opći podaci

o udruzi, kopija pravilnika rada s volonterima,

vrsta potrebne dodatne edukacije, popis s važnim

brojevima, sve dodatne info o organizacije…

Orijentacija

Priprema treninga/obuke:

- Koje informacije volonter treba imati da bi uspješno obavljao volonterske poslove

- Koje vještine volonter treba imati da bi uspješno obavljao svoj posao?

- Kakav pristup i stajalište volonter treba imati da bi uspješno obavljao posao?

Kroz trening/obuku volonter mora dobiti sljedeće informacije:

- Ono što volonter treba napraviti

- Ono što volonter ne smije napraviti

- Ono što je potrebno napraviti u određenim situacijama

- Pojašnjenje uloga i odgovornosti

Trening/obuka

• Suradnja s rukovodstvom institucije

• Definiranje potreba za volonterima u suradnji sa zaposlenicima

• Izrada preciznih opisa poslova volontera u suradnji sa zaposlenicima

• Priprema zaposlenika za prihvat volontera

• Osigurati adekvatne radne uvjete

• Organiziranje, pronalaženje i uključivanje volontera u instituciju

• Organiziranje plana i kalendara aktivnosti volontera

• Organizirati obuku za volontera

• Redovna komunikacija

• Izvještavanje rukovodstva i ostalih djelatnika institucije o statusu volonterskog

programa

• Izrada proračuna troškova volonterskog rada

Koordinator volontera

Komunikacijske vještine

• slušati

• čuti

• zapamtiti

• prenijeti

Organizacijske vještine

• znati odrediti

prioritete

• delegirati zadatke

Facilitacijske vještine

• objediniti ideje i trud grupe

• znati stvoriti cjelinu

• znati izgraditi tim

KOORDINATOR VOLONTERA

- Ključne menadžerske vještine-

Što volonteri trebaju:

• Podršku

• Komunikaciju

• Ovlaštenje

• Radni prostor i opremu

• Edukaciju

• Razonodu

• Pohvalu

Kako im pružiti ono što trebaju:

• Predanošću

• Dosljednošću

OSOBA ZADATAK

PODRŠKA

SUPERVIZIJA

Odnos supervizije i podrške

Zadaci supervizora volontera

procjena kvalitete rada volontera

podrška i pomoć u rješavanju problema

pružanje stručne i savjetničke podrške

olakšavanje komunikacije

sposobnost davanja odgovore na pitanja volontera

promocija timskog duha i djelovanja

uspostavljanje standarda i ograničenja

procjena potrebe za dodatnom edukacijom volontera

služiti kao uzor (role model)

davanje povratne informacije na djelovanje volontera

pružiti podršku rastu i razvoju volontera

Evaluacija rada volontera

Evaluacija volonterskog programa

Evaluacija (sustava) menadžmenta volontera u

ustanovi

Evaluacija rada volontera

Vrste evaluacije u procesu

menadžmenta volontera

Opće informacije o volonterima

Broj volontera

Vrijeme uloženo u volonterski rad (broj sati)

Protuvrijednost u kunama

Postignuti rezultati

Komentari/procjena supervizora

Evaluacija rada

volontera

Evaluacija menadžmenta

volontera

Pozitivna i negativna iskustva

Procjena po fazama menadžmenta (npr. orijentacijskog treninga i edukacije)

Usklađenost obavljenih zadataka s opisom posla

Stečena znanja i vještine

Suradnja s zaposlenicima Suradnja s korisnicima

Suradnja s drugim volonterima

Mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka ipreuzimanju odgovornosti

Identifikacija novih područja rada

Prijedlozi za pronalaženje novih volontera

Opća procjena menadžmenta volontera u ustanovi

• Pitajte svoje volontere koja znanja i vještine su stekli kao produkt

volonterskog iskustva/rada u vašoj organizaciji

• Ne zaboravite se osvrnuti i na neke druge elemente osim radnih vještina

• Citirajte druge ljude kada god se za to iskaže povoljna prilika – recite svojim

volonterima što su drugi volonteri, zaposlenici, korisnici uočili o njihovim

pozitivnim radnim navikama ili drugim oblicima njihove uključenosti u rad

vaše organizacije

• Nemojte generalizirati! Pohvalite imenom i prezimenom, ali zahtjevajte i

individualnu odgovornost

Korisni savjeti za razgovor

o evaluaciji

• Postavljajte volonterima pitanja koja im otvaraju prostor za kritiku,

prijedloge i za identifikaciju novih izazova.

• Prvo iznesite pozitivne povratne informacije o njegovom radu, pa onda

prijedloge za poboljšanje.

• Prije nego iznesete volonteru neke negativne komentare, budite sigurni

da je volonter imao priliku samostalno/uz pomoć identificirati stvari koje

su vezane uz njegov rad, a koje bi htio i mogao promijeniti.

• Tolerirajte njihove pogreške!

Korisni savjeti za razgovor

o evaluaciji

Održivost volonturističkih programa

• Dobro organiziran i kvalitetan program

• Osjećaj „vlasništva”

• Vidljivost rezultata

• Suradnja u lokalnoj zajednici

• Inovacija

Društveno odgovorno

poslovanje i

društveno poduzetništvo

“Svijet postaje sve “manji”, pa ipak sve je teže utjecati na zbivanja”

Društveno odgovorno

poslovanje - DOP

• Koncept u kojem poslovni subjekt odlučuje, na

dobrovoljnoj osnovi, doprinositi boljem društvu i čistijem

okolišu, u interakciji s ostalim dionicima (Odraz)

• Izražava socijalnu odgovornost i opredijeljenost

kompanije koja prelazi propisane zakonske zahtjeve u

cilju povećanja standarda društvenog razvoja, zaštite

okoliša te poštivanja ljudskih prava (Odraz)

• Odgovornost organizacije za vlastiti utjecaj na društvo

(EK, 2011)

Povijest DOP-a

• 1983 – Bussiness in the Community (UK)

• 1995 – CSR Europe (Nike)

• 2000 – Global Compact (UN-ov globalni sporazum)

• 2001 – Zelena knjiga EU (EU okvir DOP-a, Enron)

• 2003 – UN Milenijski razvojni ciljevi (ISO26000, smjernice o DOP organizacija)

Načela DOP-a (UN Global

Compact /MDG)

• Ljudska prava

• Radna prava

• Okoliš

• Borba protiv korupcije

Interna dimenzija DOP-a

• Upravljanje ljudskim resursima

• Zdravlje i sigurnost na poslu

• Prilagođavanje promjenama / društveno odgovorno

restrukturiranje je planirano

uz uključivanje svih potencijalnih rizika, kalkuliranje svih

troškova, donošenje alternativnih strategija i sl.

• Upravljanje utjecajima na okoliš i prirodne resurse

Eksterna dimenzija DOP-a

• Utjecaj na lokalnu zajednicu

• Odnos s partnerima, dobavljačima i

potrošačima

• Poštivanje ljudskih prava

• Globalna briga za okoliš

Dimenzije DOP-a

• Briga za društvo/zajednicu

• Briga za vlastite zaposlenike

• Briga za dobavljače, klijente, partnere, suradnike

• Sponzorstva i donacije

• Zaštita zdravlja i okoliša

DOP u turizmu

• propituje način na koji se koriste prirodna i kulturna

dobra, štiti okoliš, radi na očuvanju krajolika,

bioraznolikosti i kulturnog nasljeđa.

• potiče se pravednost i odgovornost u odnosu na

zaposlenike, dobavljače i goste

• potiče se pravedno korištenje lokalnih proizvoda i usluga

te suradnja s lokalnom zajednicom u svrhu poboljšanja

kvalitete života lokalnog stanovništva.

Deklaracija iz Cape Towna o

odgovornom turizmu (2002)

• umanjuje negativne učinke na gospodarstvo, okoliš i društvo

• ostvaruje veću gospodarsku korist za lokalno stanovništvo i zajednicu

• poboljšava uvjete rada i dostupnost turizma

• uključuje lokalno stanovništvo u odlučivanje

• pozitivno utječe na očuvanje prirodne i kulturne baštine, prihvaćajući raznolikost

• pruža ugodnija iskustva turistima kroz kontakte s lokalnim stanovništvom, veće razumijevanje lokalne kulture, društva i okoliša

• omogućava pristup osobama s poteškoćama u kretanju

• odgovorni turizam jest kulturološki osjetljiviji, potiče stvaranje poštovanja između turista i domaćina te pomaže jačanju lokalnog ponosa i izgradnji pouzdanja

Primjer dobre prakse - SCANDIC

jedan od vodećih hotelskih lanaca u sjevernoj Europi

Primjer dobre prakse

• doprinos održivom životu suština je njihova djelovanja i poluga

uspjeha

• koriste i poslužuju organski uzgojene namirnice

• energija dolazi od vjetra i vode, te potiču korištenje vode iz

slavine

• većina dobavljača je iz lokalne zajednice

• nude besplatnu noćnu kavu odraslima koji u noćnim patrolama

paze na sigurnost tinejdžera

• rabljene, ali ispravne prekrivače daju hostelima, utočištima za

beskućnike ili humanitarnim organizacijama

• hranu koja ostaje nakon sastanaka direktno daju onima koji je

trebaju

• sponzor su organizacije za borbu protiv raka dojke

• potiču poštivanje dječja prava (npr. Donirali su sredstva Centru

dječje potpore u Tallinu

Društveno poduzetništvo – kontekst i

koncept

Proces koji je simultano usmjeren na ekonomsku, društvenu i

ekološku aktivnosti i predstavlja razvoj socioekonomskih

struktura, veza, institucija, organizacija i mjera koje rezultiraju

održivim društvenim koristima.

Zajedničko gotovo svim definicijama

- društvena promjena, vrijednosti, rješavanje društvenih problema

Razlozi aktualizacije društvenog

poduzetništva

• globalna recesija, klimatski kaos, raslojavanje društva,

selektivan pristup informacijama, znanjima i tehnologiji...

• nezaposlenost, nesigurnost i siromaštvo,

(ne)raspolaganje javnim resursima/dobrima...

• trenutna kriza - rezultat razvojnih politika i sustava

(profit iznad čovjeka i prirode)

• Europa se suočava s dubokom ekonomskom i

društvenom transformacijom

Strateški cilj Europa 2020

• Pametan, održiv i uključiv rast

...postati najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija utemeljena u znanju….

Vizija EU 2020

Društvo u kojem su građani motivirani činiti

pozitivne promjene u svojim zajednicama i

time doprinijeti bržem, humanijem,

učinkovitijem poboljšanju kvalitete života.

Nove vrijednosti (dobra ekonomija)

...etika, ekološka svijest, suradnja / sinergija,

međusobna podrška, uključivanje / jednake

mogućnosti, kreativnost / inovacija, proaktivnost,

društvena odgovornost, održivost, jedinstvo u

raznolikosti… “Is it too late?”

Društvena poduzeća

• nastoje služiti interesu zajednice, a ne

maksimiziranju dobiti

• robe i usluge koje društvena poduzeća nude,

načini organiziranja i proizvodnje su inovativni

• zapošljavaju najranjivije (društveno isključene)

članove zajednice

• doprinose povećanju društvene kohezije i

smanjenju nejednakosti (Europski parlament)

Vrijednosti društvenog

poduzetništva

• Pravičnost u vlasništvu i raspodjeli bogatstva

• Jednake mogućnosti sudjelovanja

• Solidarnost

• Poštenje u ostvarivanju ciljeva

• Otvorenost poslovanja

• Ravnoteža između tržišta i poslovanja

• Vlasništvo pripada radnicima

• Demokratsko upravljanje

• Održivi razvoj (društveno, ekonomsko, okolišno)

Načela društvenog poduzeća

• društvena, okolišna i ekonomska održivost

• u vlasništvu je članova/zaposlenika (jednaka prava)

• odluke se donose demokratski (svaki član -1 glas)

• stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili većim

dijelom investira se u zajednicu

• gospodarske i društvene aktivnosti

• posvećenost stvaranju društvenog bogatstva, a ne

privatnog kapitala

Vizija i misija društvenog

poduzetništva

Pravedno društvo

Oblik komercijalnog poduzeća u kojem

su vlasništvo, upravljanje i raspodjela

bogatstva ravnomjerno raspoređeni, što

u širem kontekstu doprinosi stvaranju

pravednijeg društva

Postavljanje društvenog

poduzeća – članstvo,

struktura, upravljanje

Vrijednosti

Stavovi

Vizija

Misija

Strategija

Struktura

Ljudski resursi

Materijalna sredstva

Organizacija

O D N O S I

P R O G R A M I

Ustroj društvenog poduzeća

• Odražava oblik vlasništva i demokratske procese

utvrđene osnivačkim aktom

• Uključuje osnovne vrijednosti i načela koje su članovi

usvojili

• Podrazumijeva uspostavljanje organizacijskog

sustava i strukture u skladu s veličinom poduzeća i

opsegu komercijalnih i društvenih aktivnosti

• Osigurava prostor za uvođenje novih elemenata

usporedo s rastom i širenje poduzeća

Članstvo društvenog poduzeća

• Sva društvena poduzeća imaju dva zajednička

čimbenika:

o Svaki član ima jedan glas u procesima donošenja odluka

o Samo članovi mogu biti vlasnici društvenog poduzeća

• Osnivačkim aktom definira se tko i na koji način

može postati član društvenog poduzeća

• Članovi društvenog poduzeća ujedno su i njegovi

vlasnici

• Ovisno o tome imaju li članovi financijskih uloga,

poduzeća mogu biti zajednička i u suvlasništvu

Organizacijska struktura

poduzeća Skupština članova

Upravni odbor

Rukovoditelj Rukovoditelj

Zaposlenici Zaposlenici Zaposlenici

Formalna struktura

Dobro upravljanje

• transparentan proces donošenja odluka

• vodstvo organizacije na djelotvoran i

odgovoran način usmjerava resurse i provodi

svoje ovlasti

• utemeljeno u zajedničkim vrijednostima

Uloga članova u upravljanju

• Utvrđivanje strategije i smjera djelovanja

• Utvrđivanje politike poduzeća

• Utvrđivanje ekonomskih, društvenih i ekoloških ciljeva

• Preuzimanje sveukupne odgovornosti za djelovanje društvenog poduzeća

• Upravljanje godišnjim planiranjem i društvenom revizijom

• Osnivanje i nadziranje podobora/tijela niže razine

Uloga rukovoditelja

• Provedba strategije

• Primjena politika

• Zapošljavanje

• Brzo donošenje odluka

• Preuzimanje osobne odgovornosti za svakodnevno poslovanje i kratkoročno planiranje

• Preuzimanje operativne odgovornosti za praćenje smjera utvrđenog od strane članova

• Nadzor administracije

Društveni poduzetnici

• koriste turizam kao alat kreiranja ekonomskih i

društvenih promjena

• djeluju i razvijaju turističku ponudu u sportskom

turizmu, humanitarnoj pomoći za zemlje u razvoju,

ekoturizmu, volonterskim turističkim programima,

ruralnom turizmu, urbanom turizmu (umjetnički i

kulturni projekti)

• razvijaju turističku ponudu za osobe s invaliditetom

Društveno poduzetništvo u turizmu

• temelji se na razvoju društvenih veza, povezivanju kupaca/klijenata s lokalnim zajednicama s ciljem pružanja bogatog društveno-kulturnog iskustva

• razvija interakciju, povjerenje, učenje i gradi društvene odnose između kupaca/klijenata i zajednice

• pruža značajne financijske i društvene koristi za lokalnu zajednicu.

Primjer dobre prakse - Zlatna

greda d. o. o. (Hr)

Prva je ekoturistička agencija, osnovana 2006. godine od strane Udruga za zaštitu

prirode i okoliša Zeleni Osijek kao potpora Eko centru Zlatna Greda. Udruga je

osnovana 1995. s ciljem zaštite prirodnih i kulturnih resursa te održivi razvoj

istoka Hrvatske. Udruga je 2003. godine osnovala Eko centar Zlatna Greda.

Eko centar Zlatna Greda koncept je koji pruža praktična iskustva suživota čovjeka i

prirode, mjesto učenja, novih spoznaja, ali i zabave, opuštanja. U Eko centru

predstavljaju se praktični primjeri održivog razvoja, kao što su obnovljivi izvori

energije, odvajanje otpada, društveno poduzetništvo i odgovorno poslovanje.

Zlatna Greda d. o. o. turistička je agencija koja funkcionira po kriterijima društvenih

poduzetnika te se ostvarena dobit raspoređuje na programske aktivnosti

Udruge, vezane uz zaštitu prirode i okoliša. Agencija je organizator

ekoturističkih sadržaja za posjetitelje Eko centra Zlatna Greda: škola u prirodi,

ture kanuima, vožnja čamcem po Dunavu, Dravi i rukavcima, fotosafarije,

promatranje ptica, izlete i team building-programe u prirodi, adrenalinski park

HVALA!