Transcript
  • IZDAVA:

    Udruenje poslovnih ena Deutsche Gesellschaft fuer Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH

    Im Auftrag des Bundesministeriums fuer wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung (BMZ) der Bundesrepublik Deutschland

    ZA IZDAVAA

    Udruenje poslovnih ena Olivera Popovi

    Deutsche Gesellschaft fuer Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH Martin Welte

    AUTORKE

    Marina Ostoji Valerija ivkovi Jelena Dimitrijevi Marija Radovanovi

    UREIVA

    Marija Radovanovi

    RECENZENTI

    Jovana Ruii Dragana Petkovi

    LEKTOR

    Hanna Gadomski

    DIZAJN I OPREMA

    Multimediaworx

    TAMPA

    Mladost

    TIRA 200

    ISBN 978-86-910351-6-7

    GIZ Projekat

    Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu

    RASPITIVANJE U PREDUZEU I ISPROBAVANJE PRAKSE

    ARINASTOJIELENAIMITRIJEVIALERIJA>IVKOVIARIJAADOVANOVI

    Beograd Mart 2012. godine

    VODI ZA KOLE U REALIZACIJI REALNIH SUSRETA

    VODI ZA PREDUZEA U REALIZACIJI

    REALNIH SUSRETA

    PREDUZEA ZA OSNOVCE

  • GIZ Projekat

    Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu

    RASPITIVANJE U PREDUZEU I ISPROBAVANJE PRAKSE

    ARINASTOJIELENAIMITRIJEVIALERIJA>IVKOVIARIJAADOVANOVI

    Beograd Mart 2012. godine

    VODI ZA KOLE U REALIZACIJI REALNIH SUSRETA

    VODI ZA PREDUZEA U REALIZACIJI

    REALNIH SUSRETA

    PREDUZEA ZA OSNOVCE

  • 2Sadraj

    Sadraj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

    Uvodna re . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

    U susret Danu devojica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

    O projektu Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Izazovi partnerstva i saradnje izmeu kole i privrede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

    Realni susreti sa svetom rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

    Osnovci u realnim susretima sa svetom rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

    Organizacione forme realnih susreta sa svetom rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    Raspitivanje u preduzeu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    Isprobavanje prakse. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

    Monitoring isprobavanja prakse u realnim susretima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

    Trajanje realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

    Koraci u pripremi preduzea i kole za ostvarivanje realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

    Preporuke za preduzea u pripremi i ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

    Preporuke za kole u pripremi i ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

    Preporuke za uenike/ce u pripremi i ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

    Priprema mesta za praksu za uenike/ce iz osnovne kole i sadraj prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    Plan aktivnosti kole i preduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    Poznavanje razvojnih karakteristika uenika/ca zavrnih razreda osnovne kole . . . . . . . . . . . . . . . 20

    Dobiti iz ostvarivanja realnih susreta za preduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

    Dobiti iz ostvarivanja realnih susreta za aktere u koli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

    Preduzea kao resurs centri za profesionalnu orijentaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

    kole kao resurs centri za profesionalnu orijentaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

    Primeri ostvarivanja realnih susreta iz ugla preduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

    Primeri ostvarivanja realnih susreta iz ugla kole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

    Razmena iskustava sa drugim preduzeima u ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

    Razmena iskustava sa drugim kolama u ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

    Unapreivanje partnerstva i saradnje izmeu preduzea i kole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

    Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

    Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

  • 2Sadraj

    Sadraj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

    Uvodna re . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

    U susret Danu devojica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

    O projektu Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Izazovi partnerstva i saradnje izmeu kole i privrede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

    Realni susreti sa svetom rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

    Osnovci u realnim susretima sa svetom rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

    Organizacione forme realnih susreta sa svetom rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    Raspitivanje u preduzeu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

    Isprobavanje prakse. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

    Monitoring isprobavanja prakse u realnim susretima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

    Trajanje realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

    Koraci u pripremi preduzea i kole za ostvarivanje realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

    Preporuke za preduzea u pripremi i ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

    Preporuke za kole u pripremi i ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

    Preporuke za uenike/ce u pripremi i ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

    Priprema mesta za praksu za uenike/ce iz osnovne kole i sadraj prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    Plan aktivnosti kole i preduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    Poznavanje razvojnih karakteristika uenika/ca zavrnih razreda osnovne kole . . . . . . . . . . . . . . . 20

    Dobiti iz ostvarivanja realnih susreta za preduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

    Dobiti iz ostvarivanja realnih susreta za aktere u koli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

    Preduzea kao resurs centri za profesionalnu orijentaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

    kole kao resurs centri za profesionalnu orijentaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

    Primeri ostvarivanja realnih susreta iz ugla preduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

    Primeri ostvarivanja realnih susreta iz ugla kole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

    Razmena iskustava sa drugim preduzeima u ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

    Razmena iskustava sa drugim kolama u ostvarivanju realnih susreta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

    Unapreivanje partnerstva i saradnje izmeu preduzea i kole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

    Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

    Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

    3

    Uvodna re

    Vodi Preduzea za osnovce nastao je u okviru GIZ-ovog projekta Profesionalna orijentacija na pre-lasku u srednju kolu, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvete i nauke i Ministarstvom omladine i sporta. Osnovni cilj projekta je uspostavljanje funkcionalnog i odrivog programa profesi-onalne orijentacije za uenike/ce koji zavravaju osnovnu kolu i mlade.

    Projekat realizuje procesni, dinamiki, petofazni model profesionalne orijentacije, u ijem je fokusu razvoj kompetencije za orijentaciju prilikom izbora zanimanja pomou programa modula: samospo-znaja, informisanje o zanimanjima i karijeri, putevi obrazovanja i mrea kola, realni susreti sa svetom rada i donoenje odluke o izboru kole i zanimanja.

    Jedna od inovacija prepoznatih u ovom programu jeste modul realni susret sa svetom rada. Ostvaru-je se programom i prilikom da uenici/ce zavrnih razreda osnovne kole, u cilju raspitivanja u predu-zeu i isprobavanja prakse, realizuju posetu preduzeu u trajanju od po 15 sati godinje, u sedmom i u osmom razredu. Sistemom obrazovanja, upoznavanje sa procesom rada i zanimanjima predvieno je za uenike/ce iz srednjih kola i za studente. Pitanje je da li uenici/ce osnovne kole mogu da ostvaru-ju realne susrete? Zemlje Evropske unije, svojim programom profesionalne orijentacije i modelima, da-ju jasnu poruku da je raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse u preduzeima poeljno i mogue i na ranijem uzrastu, u cilju donoenja promiljene odluke o izboru budue kole i zanimanja. Bili smo u prilici da se uverimo u verodostojnost, znaaj i dobiti koji se ostvaruju u realnim susretima u Austriji, preko GTZ-ovog projekta Prelazak mladih u svet rada na Zapadnom Balkanu, u periodu od 20082010. godine. Poueni i ohrabreni pozitivnim iskustvima iz pomenutog pilot projekta, na ijim je osnovama nastao i razvio se GIZ-ov projekat Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu, namera nam je da implementiramo pozitivna iskustva u obrazovni i privredni sistem Srbije. Na taj nain, elimo da unapredimo kapacitete partnerskih institucija u projektu, pre svega preduzea/organizacija/ustanova/kompanija, kako bi otvorili vrata osnovcima za raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse.

    Svrha ovog vodia jeste da osnai i pripremi preduzee i kolu za ostvarivanje realnih susreta sa ueni-cima/cama zavrnih razreda osnovne kole u oblasti raspitivanja o preduzeu i isprobavanja prakse.

    U vodiu Preduzea za osnovce nalaze se potrebne informacije o: projektu i programu profesionalne orijentacije: Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu;

    realnim susretima;

    pripremi preduzea/ustanove i kole za ostvarivanje realnih susreta;

    razvojnim karakteristikama uenika/ca zavrnih razreda osnovne kole;

    viziji razvoja programa i razmeni iskustava;

    unapreivanju partnerstva i saradnje preduzea i kola;

    dokumentaciji za ostvarivanje realnih susreta.

    Vodi e i bojama usmeravati na sledei nain: crveno uokvireni naslovi namenjeni su istovre-meno i preduzeima i kolama, zeleni naslovi su prevashodno namenjeni preduzeima/orga-nizacijama/ustanovama/kompanijama, a narandasti kolama.

    Autorke

  • 4U susret Danu devojica

    Dan devojica (Girls Day) je jedna od aktivnosti koju Udruenje poslovnih ena Srbije sprovodi u okviru ostvarivanja svoje misije poboljanje institucionalnog i drutvenog okvira za ra-zvoj preduzetnitva u Srbiji sa posebnim akcentom na unapreenje poloaja ena i njihove uloge u ekonomskom razvoju.

    Dan devojica je manifestacija koja se tradicionalno odrava u evropskim zemljama sa ciljem stvaranja mogunosti da se devojice upoznaju sa netipinim profesijama kojima se ene ba-ve, da proire svest i osnae se prilikom izbora zanimanja a u Srbiji se 26.04.2012. godine po prvi put odrava u saradnji sa GIZ projektom Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu. Posebna panja se posveuje zanimanjima u oblastima informaciono komunikacionih tehnologija, prirodnih nauka i inenjerstva a koja nude velike poslovne mogunosti. Program je zamiljen kao dan kada uenice zavrnih razreda osnovnih kola poseuju izabrana predu-zea i tako dobijaju priliku da steknu konkretna iskustva u oblastima u kojima ene profesio-nalno nisu dovoljno zastupljene, da prepoznaju jednake anse pristupa i uea u svetu rada kao i da u uspenim enama kao modelima pronau inspiraciju.

    Cilj manifestacije Dana Devojica je i institucionalizacija manifestacije u saradnji sa velikim brojem partnera iz privrede, preduzeima, univerzitetima, naunim institutima, poslovnim enama, resornim minstarstvima, kolama - uenice 7. i 8. razreda, predstavnicima lokalne uprave i medijima, kao i upoznavanje javnosti, roditelja i blieg okruenja za poveanim intere-sovanjem devojica za tradicionalno muka zanimanjima.

    Udruenje poslovnih ena Srbije izraava zadovoljstvo i zahvalnost svim svojim lanicama i drugim preduzeima koji su se bez ikakve zadrke, svi do jednog, odazvali pozivu da se ukljue u ovu akciju i etvrtog etvrtka u mesecu aprili, na jedan dan otvore svoja vrata svim zaintere-sovanim devojicama. Toga dana, ene menaderke, profesionalke u takozvanim mukim za-nimanjima postaju primeri i modeli devojicama koje nemaju svakodnevno priliku da ih upo-znaju, kroz medije ili u susretima drugih vrsta, i poele da se ugledaju na njih. Ovakav, direktan nain komunikacije izmeu uenica i ena sa uspenim profesionalnim karijerama nije susret za jedan dan ve moe da se nastavi i u budunosti s obzirom da su susreti organizovani na lo-kalnom nivou i da se danas drutvene mree koriste u svim uzrastima.

    Udruenje poslovnih ena Srbije planira da Dana Devojica organizuje svake godine na teri-toriji cele Srbije, da ga to vie omasovi ali i da prati rezultate dobijene kroz ankete sprovede-ne tog dana u kolama, preduzeima, i meu uenicima koji mogu biti od izuzetnog znaaja za ekonomsko osnaivanje ena u Srbiji.

    Olivera Popovi, podpredsednica Udruenje poslovnih ena Srbije

    5

    O projektu Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu

    Saradnja Ministarstva prosvete i nauke i Ministarstva omladine i sporta sa GIZ BOSS, obez-beuje realizaciju projekta Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu za sve osnov-ne kole u Srbiji, u periodu od 2011. do 2013. godine.

    Projekat realizuje procesni, dinamiki, petofazni model profesionalne orijentacije za izbor za-nimanja i kolovanja posredstvom programa modula:

    samospoznaja uenici/ce upoznaju sebe, svoja interesovanja, sklonosti, sopstvene potencijale, sposobnosti, vrednosti, svoj tip uenja, spremnost za timski rad, i izgrau-ju sliku o sebi u odnosu na svet rada i kolovanja;

    informisanje o zanimanjima i karijeri pripremanje i obezbeivanje dostupnosti ra-spoloivih informacija o zanimanjima ili informacija koje tek treba razviti u cilju infor-misane odluke o izboru zanimanja, na strukturisan nain; uenici se informiu o svetu rada upoznavanjem sa oblastima rada i zanimanjima, indikacijama i kontraindikacija-ma za odreena zanimanja, o obrazovnim prolima i aspektima srednjih kola;

    putevi obrazovanja i mrea kola doprinose da uenici/ce upoznaju puteve obrazo-vanja i karijere koji vode ka ostvarenju eljenog zanimanja;

    realni susreti sa svetom rada uenici/ce preko direktnog kontakta i anketiranja predstavnika zanimanja, raspitivanja u preduzeu i prakse koja podrazumeva opro-bavanje u pojedinim zanimanjima sprovode test realnosti kao proveru da li je uinjen pravi izbor eljene kole i zanimanja. Ovaj modul preporuuje izlazak uenika/ca i van kole, za ta je potrebna sistematska priprema unutar same kole, kao i priprema me-sta koje uenici/ce poseuju (preduzea/organizacije/ustanove/kompanije);

    donoenje odluke o izboru kole i zanimanja samostalno, promiljeno i odgovorno donoenje odluke o izboru kole ili zanimanja.

    Program je koncipiran tako da aktivnosti u radionicama sa uenicima/cama omoguavaju da oni, primereno svom uzrastu, izgrade saznanja, razviju umea, sposobnosti i vrednosti kao osnovu za samostalno, kompetentno, odgovorno i valjano odluivanje o izboru budue kole i zanimanja, planiranje karijere i ukljuivanje u svet rada.

    Program profesionalne orijentacije namenjen je kako nastavnicima i uenicima, tako i rodite-ljima i celokupnoj zajednici u kolskom okruenju, i unapreuje i vankolske lokalne, regio-nalne i nacionalne kapacitete drugih korisnika u oblasti profesionalne orijentacije. Unapree-nje kapaciteta ostvaruje se usavravanjem kadrova u sledeim institucijama: osnovne kole, srednje kole, Regionalni centar za struno usavravanje zaposlenih u obrazovanju, Nacional-na sluba za zapoljavanje, Centar za socijalni rad, lokalna samouprava, Kancelarije za mla-de, Regionalna privredna komora, organizacije, ustanove, kompanije. Unapreenje se ostva-ruje i partnerstvima, umreavanjima i razmenom iskustava svih relevantnih aktera u oblasti rada sa uenicima/cama i mladima, sa ciljem da se obezbedi kvalitetan sistem profesional-ne orijentacije.

  • 4U susret Danu devojica

    Dan devojica (Girls Day) je jedna od aktivnosti koju Udruenje poslovnih ena Srbije sprovodi u okviru ostvarivanja svoje misije poboljanje institucionalnog i drutvenog okvira za ra-zvoj preduzetnitva u Srbiji sa posebnim akcentom na unapreenje poloaja ena i njihove uloge u ekonomskom razvoju.

    Dan devojica je manifestacija koja se tradicionalno odrava u evropskim zemljama sa ciljem stvaranja mogunosti da se devojice upoznaju sa netipinim profesijama kojima se ene ba-ve, da proire svest i osnae se prilikom izbora zanimanja a u Srbiji se 26.04.2012. godine po prvi put odrava u saradnji sa GIZ projektom Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu. Posebna panja se posveuje zanimanjima u oblastima informaciono komunikacionih tehnologija, prirodnih nauka i inenjerstva a koja nude velike poslovne mogunosti. Program je zamiljen kao dan kada uenice zavrnih razreda osnovnih kola poseuju izabrana predu-zea i tako dobijaju priliku da steknu konkretna iskustva u oblastima u kojima ene profesio-nalno nisu dovoljno zastupljene, da prepoznaju jednake anse pristupa i uea u svetu rada kao i da u uspenim enama kao modelima pronau inspiraciju.

    Cilj manifestacije Dana Devojica je i institucionalizacija manifestacije u saradnji sa velikim brojem partnera iz privrede, preduzeima, univerzitetima, naunim institutima, poslovnim enama, resornim minstarstvima, kolama - uenice 7. i 8. razreda, predstavnicima lokalne uprave i medijima, kao i upoznavanje javnosti, roditelja i blieg okruenja za poveanim intere-sovanjem devojica za tradicionalno muka zanimanjima.

    Udruenje poslovnih ena Srbije izraava zadovoljstvo i zahvalnost svim svojim lanicama i drugim preduzeima koji su se bez ikakve zadrke, svi do jednog, odazvali pozivu da se ukljue u ovu akciju i etvrtog etvrtka u mesecu aprili, na jedan dan otvore svoja vrata svim zaintere-sovanim devojicama. Toga dana, ene menaderke, profesionalke u takozvanim mukim za-nimanjima postaju primeri i modeli devojicama koje nemaju svakodnevno priliku da ih upo-znaju, kroz medije ili u susretima drugih vrsta, i poele da se ugledaju na njih. Ovakav, direktan nain komunikacije izmeu uenica i ena sa uspenim profesionalnim karijerama nije susret za jedan dan ve moe da se nastavi i u budunosti s obzirom da su susreti organizovani na lo-kalnom nivou i da se danas drutvene mree koriste u svim uzrastima.

    Udruenje poslovnih ena Srbije planira da Dana Devojica organizuje svake godine na teri-toriji cele Srbije, da ga to vie omasovi ali i da prati rezultate dobijene kroz ankete sprovede-ne tog dana u kolama, preduzeima, i meu uenicima koji mogu biti od izuzetnog znaaja za ekonomsko osnaivanje ena u Srbiji.

    Olivera Popovi, podpredsednica Udruenje poslovnih ena Srbije

    5

    O projektu Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu

    Saradnja Ministarstva prosvete i nauke i Ministarstva omladine i sporta sa GIZ BOSS, obez-beuje realizaciju projekta Profesionalna orijentacija na prelasku u srednju kolu za sve osnov-ne kole u Srbiji, u periodu od 2011. do 2013. godine.

    Projekat realizuje procesni, dinamiki, petofazni model profesionalne orijentacije za izbor za-nimanja i kolovanja posredstvom programa modula:

    samospoznaja uenici/ce upoznaju sebe, svoja interesovanja, sklonosti, sopstvene potencijale, sposobnosti, vrednosti, svoj tip uenja, spremnost za timski rad, i izgrau-ju sliku o sebi u odnosu na svet rada i kolovanja;

    informisanje o zanimanjima i karijeri pripremanje i obezbeivanje dostupnosti ra-spoloivih informacija o zanimanjima ili informacija koje tek treba razviti u cilju infor-misane odluke o izboru zanimanja, na strukturisan nain; uenici se informiu o svetu rada upoznavanjem sa oblastima rada i zanimanjima, indikacijama i kontraindikacija-ma za odreena zanimanja, o obrazovnim prolima i aspektima srednjih kola;

    putevi obrazovanja i mrea kola doprinose da uenici/ce upoznaju puteve obrazo-vanja i karijere koji vode ka ostvarenju eljenog zanimanja;

    realni susreti sa svetom rada uenici/ce preko direktnog kontakta i anketiranja predstavnika zanimanja, raspitivanja u preduzeu i prakse koja podrazumeva opro-bavanje u pojedinim zanimanjima sprovode test realnosti kao proveru da li je uinjen pravi izbor eljene kole i zanimanja. Ovaj modul preporuuje izlazak uenika/ca i van kole, za ta je potrebna sistematska priprema unutar same kole, kao i priprema me-sta koje uenici/ce poseuju (preduzea/organizacije/ustanove/kompanije);

    donoenje odluke o izboru kole i zanimanja samostalno, promiljeno i odgovorno donoenje odluke o izboru kole ili zanimanja.

    Program je koncipiran tako da aktivnosti u radionicama sa uenicima/cama omoguavaju da oni, primereno svom uzrastu, izgrade saznanja, razviju umea, sposobnosti i vrednosti kao osnovu za samostalno, kompetentno, odgovorno i valjano odluivanje o izboru budue kole i zanimanja, planiranje karijere i ukljuivanje u svet rada.

    Program profesionalne orijentacije namenjen je kako nastavnicima i uenicima, tako i rodite-ljima i celokupnoj zajednici u kolskom okruenju, i unapreuje i vankolske lokalne, regio-nalne i nacionalne kapacitete drugih korisnika u oblasti profesionalne orijentacije. Unapree-nje kapaciteta ostvaruje se usavravanjem kadrova u sledeim institucijama: osnovne kole, srednje kole, Regionalni centar za struno usavravanje zaposlenih u obrazovanju, Nacional-na sluba za zapoljavanje, Centar za socijalni rad, lokalna samouprava, Kancelarije za mla-de, Regionalna privredna komora, organizacije, ustanove, kompanije. Unapreenje se ostva-ruje i partnerstvima, umreavanjima i razmenom iskustava svih relevantnih aktera u oblasti rada sa uenicima/cama i mladima, sa ciljem da se obezbedi kvalitetan sistem profesional-ne orijentacije.

  • 6Program je baziran na pozitivnim iskustvima u njegovoj realizaciji u irem regionu, a priprema sadraja programa poverena je strunjacima iz oblasti obrazovanja. Do danas program pro-fesionalne orijentacije u svom svakdonevnom radu realizuje vie od 230 osnovnih kola i vi-e od 25 Kancelarija za mlade irom Srbije. Na osnovu primera dobre prakse, nauenih lekcija iz primene programa, specijalizacije u okviru oblasti profesionalne orijentacije, prilagoenog i razvijenog materijala, do kraja 2013. godine program e se uvesti u sve osnovne kole i Kan-celarije za mlade.

    Kao rezultat najnovijih naunih i meunarodno priznatih standarda, podrku realizaciji pro-grama pruaju i prirunici za rad sa nastavnicima i uenicima: Profesionalna orijentacija pet koraka do odluke o koli i zanimanju, sa materijalom za kopiranje, (namenjeni trenerima, pro-fesionalcima u osnovnoj koli i Kancelarijama za mlade), Portfolio profesionalne orijentacije registrator dokumenata za pripremu izbora budue kole/zanimanja (namenjen uenicima/cama iz osnovne kole i mladima).

    Izazovi partnerstva i saradnje izmeu kole i privrede

    Promene u svetu rada i konceptu zanimanja, kao i u zahtevima za kvalikacijama, stepenu izraenosti nekih strunih poslova i poslovnoj delatnosti, utiu i na promene u sistemu obrazo-vanja. Samim tim promene se ogledaju i u celokupnoj oblasti profesionalne orijentacije. Novi koncept dinamine profesionalne orijentacije vodi ka aktivnom ispitivanju, isprobavanju i suo-avanju sa svetom rada i zanimanjima, uz odgovornost relevantnih institucija. Uenici/ce do-bijaju priliku da se u praksi upoznaju sa mogunostima kolovanja i zanimanjima koja ih inte-resuju i isprobaju razliite poslove.

    Presudnu ulogu podrke podjednako dele kola i preduzee, uz faktore uticaja: poslovna poli-tika, razvojni ciljevi, otvorenost institucije, sagledavanje mogunosti i planiranje, kompetencija profesionalaca, aktivnosti i angaovanje, poznavanje sveta rada i zanimanja. Odgovor institu-cija i njihov stav odreuje mogunost realizacije aktivnosti profesionalne orijentacije i pripre-me uenika/ca i mladih za svet rada.

    Vizija koju elimo da ostvarimo jeste objedinjavanje sfere kole i privrede i obostrani proces uenja i razvoja, zatim da preduzea i kole putem partnerstva i saradnje unapreuju kapa-citete za ostvarivanje realnih susreta, omogue upoznavanje uenika/ca sa svetom rada i nji-hovo oprobavanje u autentinim situacijama u svetu rada, kao i preispitivanje izbora i odluke o zanimanju i kolovanju posredstvom komponenata: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse.

    Kao misiju vidimo da realni susreti budu: atraktivni i dostupni u ponudi; usmereni ka ostvariva-nju socijalne komunikacije i odrivog razvoja; odgovor na potrebe kola i preduzea; eksibilni u odnosu na potrebe pojedinaca ili grupa; efektivni i takvi da omoguuju osnovcima da donesu valjanu odluku; zasnovani na partnerstvu i saradnji i da ukljuuju sve relevantne faktore u ra-zvoju ove oblasti; funkcionalni, sa uspostavljenom strukturom i podelom odgovornosti za rea-lizaciju; integrativni deo ostvarivanja programa profesionalne orijentacije u drutvu.

    Poseban znaaj ima izbor preduzea kao mesta za praksu i on se vri u skladu sa individual-

    7

    nim i lokalnim/regionalnim okolnostima. U tom cilju, preporuuje se da i kole i preduzea sa-gledaju uslove kao to su: veliina preduzea, prostor, oprema, oblast rada i delatnost, broj i struktura zaposlenih, bezbednost, mogunosti za realne susrete, kompetencije tima za ostva-rivanje i monitoring realnih susreta, spremnost za nastavak saradnje i partnerstvo sa kola-ma. Meusobno predstavljanje i razmena iskustava i saznanja daje priliku obrazovnim i privre-dnim institucijama da uspostave saradnju i partnerstvo u celokupnom procesu profesionalne orijentacije.

    Realni susreti sa svetom rada

    Za ostvarivanje ciljeva projekta i programa, uenicima/cama se nudi modul realni susret, kao sastavni deo programa profesionalne orijentacije. U programu se identikuju dva vida re-alnih susreta: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse. Osnovci za realne susrete ima-ju strukturisanu i voenu pripremu u koli, kao i predvienu dokumentaciju u obliku portfolija profesionalne orijentacije registrator dokumenata za pripremu izbora budue kole/zanima-nja, u kome se registruje i prati celokupan tok individualnog procesa profesionalne orijenta-cije. Zatim se uenici/ce, u organizaciji kole i preduzea, upuuju u preduzee/organizaciju/ustanovu/kompaniju u cilju ostvarivanja realnih susreta, upotpunjavanja teorijskog i prakti-nog znanja, te provere izabranog zanimanja i kole u stvarnosti.

    Pod pojmom realni susreti podrazumevaju se svi direktni susreti sa svetom rada:

    raspitivanja u preduzeu dolazak uenika/ca u preduzee i raspitivanje u preduzeu putem razgovora i intervjua sa zaposlenima (ekspertima), realizacija zadataka u ci-lju posmatranja posla u zanimanju, sakupljanje informacija i intenzivna reeksija kao uvid u nova saznanja;

    praksa isprobavanja / praksa u preduzeima mogunost za uee osnovaca u je- dnostavnim radnim zadacima u okviru procesa rada i reeksija;

    susreti iz oblasti kolskog obrazovanja isprobavanja prakse u koli i u srednjim ko- lama pri emu se koriste i razvijaju ve raspoloivi resursi;

    susreti sa institucijama koje su relevantne za zanimanja: Nacionalna sluba za zapo- ljavanje, Centri za informisanje o zanimanjima, institucije privrede za obuke i usavr-avanje;

    jednodnevne informativne manifestacije: Sajam obrazovanja, Sajam zanimanja i kari- jere, Sajam nauke, Dani informisanja o srednjim kolama Dan otvorenih vrata, Girls and Boys Day, susreti sa ekspertima u nastavi.

    Putem sadraja i aktivnosti u radionicama iz programa profesionalne orijentacije, osnovci sti-u potrebna znanja o svetu rada i zanimanja iskustvenim uenjem, odnosno uobliavanjem i poimanjem linih, autentinih saznanja i doivljaja. Ta saznanja zahtevaju praktinu proveru da li stvarni zahtevi odgovaraju sopstvenim predstavama i linim pretpostavkama. Sutinski znaaj realnih susreta, raspitivanja u preduzeu i isprobavanja prakse, ogleda se u moguno-sti da osnovci dopunjuju i unapreuju svoje znanje o svetu rada i zanimanja, intenzivno sagle-davaju u stvarnosti kvalikacioni okvir i put kolovanja, provere da li stvarni zahtevi odgovara-

  • 6Program je baziran na pozitivnim iskustvima u njegovoj realizaciji u irem regionu, a priprema sadraja programa poverena je strunjacima iz oblasti obrazovanja. Do danas program pro-fesionalne orijentacije u svom svakdonevnom radu realizuje vie od 230 osnovnih kola i vi-e od 25 Kancelarija za mlade irom Srbije. Na osnovu primera dobre prakse, nauenih lekcija iz primene programa, specijalizacije u okviru oblasti profesionalne orijentacije, prilagoenog i razvijenog materijala, do kraja 2013. godine program e se uvesti u sve osnovne kole i Kan-celarije za mlade.

    Kao rezultat najnovijih naunih i meunarodno priznatih standarda, podrku realizaciji pro-grama pruaju i prirunici za rad sa nastavnicima i uenicima: Profesionalna orijentacija pet koraka do odluke o koli i zanimanju, sa materijalom za kopiranje, (namenjeni trenerima, pro-fesionalcima u osnovnoj koli i Kancelarijama za mlade), Portfolio profesionalne orijentacije registrator dokumenata za pripremu izbora budue kole/zanimanja (namenjen uenicima/cama iz osnovne kole i mladima).

    Izazovi partnerstva i saradnje izmeu kole i privrede

    Promene u svetu rada i konceptu zanimanja, kao i u zahtevima za kvalikacijama, stepenu izraenosti nekih strunih poslova i poslovnoj delatnosti, utiu i na promene u sistemu obrazo-vanja. Samim tim promene se ogledaju i u celokupnoj oblasti profesionalne orijentacije. Novi koncept dinamine profesionalne orijentacije vodi ka aktivnom ispitivanju, isprobavanju i suo-avanju sa svetom rada i zanimanjima, uz odgovornost relevantnih institucija. Uenici/ce do-bijaju priliku da se u praksi upoznaju sa mogunostima kolovanja i zanimanjima koja ih inte-resuju i isprobaju razliite poslove.

    Presudnu ulogu podrke podjednako dele kola i preduzee, uz faktore uticaja: poslovna poli-tika, razvojni ciljevi, otvorenost institucije, sagledavanje mogunosti i planiranje, kompetencija profesionalaca, aktivnosti i angaovanje, poznavanje sveta rada i zanimanja. Odgovor institu-cija i njihov stav odreuje mogunost realizacije aktivnosti profesionalne orijentacije i pripre-me uenika/ca i mladih za svet rada.

    Vizija koju elimo da ostvarimo jeste objedinjavanje sfere kole i privrede i obostrani proces uenja i razvoja, zatim da preduzea i kole putem partnerstva i saradnje unapreuju kapa-citete za ostvarivanje realnih susreta, omogue upoznavanje uenika/ca sa svetom rada i nji-hovo oprobavanje u autentinim situacijama u svetu rada, kao i preispitivanje izbora i odluke o zanimanju i kolovanju posredstvom komponenata: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse.

    Kao misiju vidimo da realni susreti budu: atraktivni i dostupni u ponudi; usmereni ka ostvariva-nju socijalne komunikacije i odrivog razvoja; odgovor na potrebe kola i preduzea; eksibilni u odnosu na potrebe pojedinaca ili grupa; efektivni i takvi da omoguuju osnovcima da donesu valjanu odluku; zasnovani na partnerstvu i saradnji i da ukljuuju sve relevantne faktore u ra-zvoju ove oblasti; funkcionalni, sa uspostavljenom strukturom i podelom odgovornosti za rea-lizaciju; integrativni deo ostvarivanja programa profesionalne orijentacije u drutvu.

    Poseban znaaj ima izbor preduzea kao mesta za praksu i on se vri u skladu sa individual-

    7

    nim i lokalnim/regionalnim okolnostima. U tom cilju, preporuuje se da i kole i preduzea sa-gledaju uslove kao to su: veliina preduzea, prostor, oprema, oblast rada i delatnost, broj i struktura zaposlenih, bezbednost, mogunosti za realne susrete, kompetencije tima za ostva-rivanje i monitoring realnih susreta, spremnost za nastavak saradnje i partnerstvo sa kola-ma. Meusobno predstavljanje i razmena iskustava i saznanja daje priliku obrazovnim i privre-dnim institucijama da uspostave saradnju i partnerstvo u celokupnom procesu profesionalne orijentacije.

    Realni susreti sa svetom rada

    Za ostvarivanje ciljeva projekta i programa, uenicima/cama se nudi modul realni susret, kao sastavni deo programa profesionalne orijentacije. U programu se identikuju dva vida re-alnih susreta: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse. Osnovci za realne susrete ima-ju strukturisanu i voenu pripremu u koli, kao i predvienu dokumentaciju u obliku portfolija profesionalne orijentacije registrator dokumenata za pripremu izbora budue kole/zanima-nja, u kome se registruje i prati celokupan tok individualnog procesa profesionalne orijenta-cije. Zatim se uenici/ce, u organizaciji kole i preduzea, upuuju u preduzee/organizaciju/ustanovu/kompaniju u cilju ostvarivanja realnih susreta, upotpunjavanja teorijskog i prakti-nog znanja, te provere izabranog zanimanja i kole u stvarnosti.

    Pod pojmom realni susreti podrazumevaju se svi direktni susreti sa svetom rada:

    raspitivanja u preduzeu dolazak uenika/ca u preduzee i raspitivanje u preduzeu putem razgovora i intervjua sa zaposlenima (ekspertima), realizacija zadataka u ci-lju posmatranja posla u zanimanju, sakupljanje informacija i intenzivna reeksija kao uvid u nova saznanja;

    praksa isprobavanja / praksa u preduzeima mogunost za uee osnovaca u je- dnostavnim radnim zadacima u okviru procesa rada i reeksija;

    susreti iz oblasti kolskog obrazovanja isprobavanja prakse u koli i u srednjim ko- lama pri emu se koriste i razvijaju ve raspoloivi resursi;

    susreti sa institucijama koje su relevantne za zanimanja: Nacionalna sluba za zapo- ljavanje, Centri za informisanje o zanimanjima, institucije privrede za obuke i usavr-avanje;

    jednodnevne informativne manifestacije: Sajam obrazovanja, Sajam zanimanja i kari- jere, Sajam nauke, Dani informisanja o srednjim kolama Dan otvorenih vrata, Girls and Boys Day, susreti sa ekspertima u nastavi.

    Putem sadraja i aktivnosti u radionicama iz programa profesionalne orijentacije, osnovci sti-u potrebna znanja o svetu rada i zanimanja iskustvenim uenjem, odnosno uobliavanjem i poimanjem linih, autentinih saznanja i doivljaja. Ta saznanja zahtevaju praktinu proveru da li stvarni zahtevi odgovaraju sopstvenim predstavama i linim pretpostavkama. Sutinski znaaj realnih susreta, raspitivanja u preduzeu i isprobavanja prakse, ogleda se u moguno-sti da osnovci dopunjuju i unapreuju svoje znanje o svetu rada i zanimanja, intenzivno sagle-davaju u stvarnosti kvalikacioni okvir i put kolovanja, provere da li stvarni zahtevi odgovara-

  • 8ju njihovim preduslovima i sposobnostima, predstavama o svetu rada i zanimanjima, kao i da preispitaju svoj izbor i odluku.

    U cilju razumevanja i ilustracije znaaja realnih susreta, navodimo autentinu izjavu tridese-togodinjeg uspenog bankarskog slubenika iz Austrije: Kada sam bio u osnovnoj koli, e-leo sam da budem poslastiar i da pravim razne slatkie. To mi je bilo kreativno i zanimljivo, a i moje drutvo iz odeljenja htelo je u poslastiare. Prijavio sam se za isprobavanje prakse ko-ju je kola organizovala u oblinjoj poslastiarnici. Sluao sam poslastiare koji su govorili o zanimanju, kolovanju, uslovima rada, napredovanju u karijeri. Sluao sam i kako opisuju je-dan svoj radni dan. Zamislite, jedan radni dan poslastiara moe da izgleda tako to celog da-na samo mutite lag ili lupate jaja. Tog trenutka sam zamislio sebe. Da mutim lag celog da-na? Kakav jednolian posao! Moje predstave o zanimanju su se rasprile. Tog trenutka sam uvideo da sam gajio nerealnu sliku o zanimanju i da, u stvari, nisam znao ta znai biti posla-stiar! Pomalo tuan zbog ruenja ideala, ipak sam bio zahvalan za upoznavanje i negativnih strana zanimanja. Da nije bilo raspitivanja i isprobavanja prakse, ja bih verovatno postao ne-srean poslastiar koji nevoljno odlazi na posao i radi posao koji ne voli. Na sreu, doiveo sam izvanredno iskustvo koje me je preusmerilo i opredelilo, tako da sam danas cenjen i uspean u poslu i napredujem u svojoj bankarskoj struci. U svakoj prilici priam ovu priu buduim sre-dnjokolcima, uenicima koji su sada kod mene na praksi i naravno, sa velikom radou, kao sada, kada me pozove moja osnovna kola.

    Osnovci u realnim susretima sa svetom rada

    Da bi realni susreti ostvarili svoju svrhu, vano je osvestiti line koristi koje realni susret do-nosi uenicima/cama kada odluuju o kolovanju i zanimanju. Za praenje sopstvenog posti-gnua, uenicima/cama se nudi reeksija analiza i procena povratne informacije iz predu-zea ili kole i preispitivanje da li su saznanja i iskustva u skladu sa prvobitnim oekivanjima. Mogu se usmeriti i na faktore procene i orijentacije prilikom izbora daljeg kolovanja u odno-su na rad u struci, kao to su: upotrebljivost kolskih kvalikacija i diploma, procena izgle-da za rad u struci nakon kolovanja, potranja za strunim kadrovima, mogunosti zarade, broj nezaposlenih u tom podruju rada u odnosu na broj zaposlenih u drugim podrujima ra-da i drugo.

    Znaaj realnih susreta u procesnom petofaznom modelu ogleda se u tome da se odluka o putu kolovanja odnosno o zanimanju donosi uz usklaenost linog koncepta (interesovanja, oe-kivanja, sposobnosti) sa realnim okolnostima (zahtevi koji se postavljaju pred uenika odlui-vanjem za odreeno kolovanje i zanimanje).

    Radi boljeg razumevanja pojednih koraka u petofaznom modelu, evo pregleda iz ugla uenika/ce pre donoenja odluke o koli i zanimanju:

    1. Upoznajem samog sebe: ta me zanima? Koje su moje dobre strane, sposobnosti i talen-ti? Ko sam ja uopte? Moja interesovanja u koli, moja interesovanja u slobodno vreme, moj sistem vrednosti.

    2. Informiem se, pretraujem i obraujem: Kakve ponude informacija postoje? Kako da

  • 9doem do tih informacija? Kako da pravim selekciju u toj raznovrsnoj ponudi? Koje informa-cije su znaajne za mene i kako da ih koristim za orijentaciju?

    3. Poznajem mogunosti kolovanja i puteve karijere koji dovode do ostvarenja u eljenom zanimanju: Bavim se ponudama informacija koje su vane za moj izbor kole, obrazovanja i zanimanja. Uporeujem svoja interesovanja, dobre strane, talente sa zahtevima kola u ko-je elim da se upiem / eljenih zanimanja, i sa odraslima (roditeljima, nastavnicima) razgo-varam o oekivanjima koje imam od odreenih kola i zanimanja.

    4. Istraujem i isprobavam eljene kole (mogunosti kolovanja) i zanimanja: Dobro pri-premam i naknadno obraujem raspitivanja u koli i preduzeu, pretraujem i na internetu, dokumentujem rezultate rada koji su za mene vani u vidu zapisa u portfoliju i sada znam kako drugaije da sagledavam mogunosti posle realnih susreta u preduzeu.

    5. Proveravam i odluujem: Sad bolje poznajem sebe. Znam koje su mogunosti kolovanja i ka-kvi su zahtevi za pojedina zanimanja, i znam i sam kako da se informiem. Sve mi to daje vie si-gurnosti za donoenje odluke. Iskoristiu prikupljene rezultate rada kao pomo u orijentaciji.

    Realni susreti daju mogunost da mlada osoba stekne nova saznanja i zakljuke, testira i pro-ceni put kolovanja i eljeno zanimanje u realnosti, da iskoristi ponudu upoznavanja saveto-davne ustanove koja nudi pomo za planiranje kolskog/strunog obrazovanja.

    Organizacione forme realnih susreta sa svetom rada

    Realni susreti u svojoj organizacionoj formi mogu se ostvariti kao:

    grupno raspitivanje, kada celo odeljenje ili grupa za profesionalnu orijentaciju zajedno istrauje preduzee u celini;

    raspitivanje po sektorima/slubama, kada se osnovci dele na grupe i svaka grupa, po- lazei od zainteresovanosti za zanimanje, istrauje neki sektor ili slubu;

    ispitivanje aspekata organizuje se tako da se istrauje samo jedan ili vie aspeka- ta preduzea (ekonomski, tehnoloki, socijalni, aspekat profesionalne orijentacije ko-ji obuhvata put kolovanja sa njegovim zahtevima, strune okolnosti i karijerni razvoj), nakon ega se pravi razlika izmeu odreenih aspekata, posmatranih kako pojedina-no tako i u meusobnim kombinacijama.

    Raspitivanje u preduzeu

    Cilj raspitivanja u preduzeu jeste neposredno upoznavanje uenika/ca sa zahtevima eljenog kolovanja i struke i dobijanje informacija putem strukturisanog razgovora i intervjua sa eks-pertima predstavnicima zanimanja u preduzeu, u stvarnim uslovima obavljanja zanimanja. Razgovori sa ekspertima sa kojima je ostvaren susret tokom prakse omoguavaju da se dobiju uvidi u razliite oblasti poslova i zadataka, kao i u mogunosti kolovanja i razvoja karijere.

    U uvodu je poeljno analizirati kakva je bila lina situacija eksperta na putu odluivanja o koli i zanimanju. Zatim sledi razgovor o svakodnevici u struci, karijeri (inicijalno obrazovanje i usa-vravanje, srodna zanimanja), zahtevima (line podesnosti, dobre strane i mogunosti), sta-nje u karijeri (zadovoljstvo poslom, identikacija sa radom i zanimanjem, priznanje u drutvu,

  • 10

    mogunosti za napredovanje u struci i unapreenje, izgledi za budunost, mogunosti za za-radu). Na zavretku razgovora preporuuje se diskusija, reeksija i obrada informacija popu-njavanjem portfolija.

    Tokom raspitivanja u preduzeu, predstavnici preduzea i kole istovremeno pripremaju i pru-aju podrku uenicima/cama prilikom:

    prvog kontakta u meusobnom predstavljanju i upoznavanju u preduzeu;

    praenja kratke prezentacije o preduzeu (delatnost, oblasti rada i zanimanja, karak- teristike i specinosti preduzea, postignua, broj i struktura zaposlenih, kolovanje zaposlenih, mogunosti za zapoljavanje i razvoj karijere, i drugo);

    informisanja i potovanja kodeksa ponaanja u preduzeu i mera bezbednosti;

    sagledavanja informacija o zanimanjima koje se odnose na obrazovanje, zadatke i po- slove, sirovine i radni materijal, zahteve potrebne za zanimanja: zike, karakterne, in-telektualne, pozitivne i negativne strane zanimanja, mogunosti za obrazovanje i usa-vravanje;

    sticanja uvida u konkretno obavljanje radnog procesa u zanimanjima;

    susreta sa ekspertima koji bi pruili informacije o zanimanjima.

    Preporuuje se da preduzee od zaposlenih odabere one koji su predstavnici tog zanimanja, eksperti u zanimanjima, koji su komunikativni, mogu da ostvare kontakt sa uenicima/cama i prue odgovore na pitanja. Informacije koje preduzee prua uenicima/cama treba da budu kratke, jasne, zanimljive, prilagoene razvojnim kapacitetima uenika/ca, iz ugla sopstvenog iskustva u zanimanju i sa preporukama za bavljenje odreenim zanimanjem.

    Prilikom realizacije intervjua i razgovora sa zaposlenima, sve vreme je aktivan i koordinator realnih susreta iz kole. On/ona prua strunu pomoi i podrku iz uloge nastavnika, strunog saradnika ili odeljenjskog stareine, a preduzeu podrku za saradnju.

    Uenicima/cama raspitivanje slui da, nakon procesa samospoznaje i informisanja o zanima-njima, informacije koje dobiju kao teorijski okvir u vezi sa zanimanjima i svetom rada neposre-dno i iskustveno dopune, unaprede i provere da li one odgovaraju linim kapacitetima za iza-brano zanimanje i da li potvruju odluku o izboru kole i zanimanja.

    Taj proces sveukupno doprinosi i unapreivanju kompetencija profesionalaca iz kole i predu-zea, kao i kompetencija institucije.

    Isprobavanje prakse

    Uenici/ce se upuuju u preduzee u cilju upoznavanja osnovaca sa zahtevima i uslovima ra-da u struci, sticanja saznanja znaajnih za odluku o daljem kolovanju i zanimanju, usposta-vljanja kontakta i komunikacije sa ekspertima u preduzeu i isprobavanja prakse. Isprobava-nje prakse sastoji se u obavljanju jednostavnih radnih zadataka u okviru eljenog zanimanja, kako bi se povezalo i upotpunilo teorijsko i praktino znanje i sagledao razvoj potrebnih veti-na i sposobnosti, te proverilo izabrano zanimanje u stvarnosti. Prilika da se otvori pristup po-

  • 10

    mogunosti za napredovanje u struci i unapreenje, izgledi za budunost, mogunosti za za-radu). Na zavretku razgovora preporuuje se diskusija, reeksija i obrada informacija popu-njavanjem portfolija.

    Tokom raspitivanja u preduzeu, predstavnici preduzea i kole istovremeno pripremaju i pru-aju podrku uenicima/cama prilikom:

    prvog kontakta u meusobnom predstavljanju i upoznavanju u preduzeu;

    praenja kratke prezentacije o preduzeu (delatnost, oblasti rada i zanimanja, karak- teristike i specinosti preduzea, postignua, broj i struktura zaposlenih, kolovanje zaposlenih, mogunosti za zapoljavanje i razvoj karijere, i drugo);

    informisanja i potovanja kodeksa ponaanja u preduzeu i mera bezbednosti;

    sagledavanja informacija o zanimanjima koje se odnose na obrazovanje, zadatke i po- slove, sirovine i radni materijal, zahteve potrebne za zanimanja: zike, karakterne, in-telektualne, pozitivne i negativne strane zanimanja, mogunosti za obrazovanje i usa-vravanje;

    sticanja uvida u konkretno obavljanje radnog procesa u zanimanjima;

    susreta sa ekspertima koji bi pruili informacije o zanimanjima.

    Preporuuje se da preduzee od zaposlenih odabere one koji su predstavnici tog zanimanja, eksperti u zanimanjima, koji su komunikativni, mogu da ostvare kontakt sa uenicima/cama i prue odgovore na pitanja. Informacije koje preduzee prua uenicima/cama treba da budu kratke, jasne, zanimljive, prilagoene razvojnim kapacitetima uenika/ca, iz ugla sopstvenog iskustva u zanimanju i sa preporukama za bavljenje odreenim zanimanjem.

    Prilikom realizacije intervjua i razgovora sa zaposlenima, sve vreme je aktivan i koordinator realnih susreta iz kole. On/ona prua strunu pomoi i podrku iz uloge nastavnika, strunog saradnika ili odeljenjskog stareine, a preduzeu podrku za saradnju.

    Uenicima/cama raspitivanje slui da, nakon procesa samospoznaje i informisanja o zanima-njima, informacije koje dobiju kao teorijski okvir u vezi sa zanimanjima i svetom rada neposre-dno i iskustveno dopune, unaprede i provere da li one odgovaraju linim kapacitetima za iza-brano zanimanje i da li potvruju odluku o izboru kole i zanimanja.

    Taj proces sveukupno doprinosi i unapreivanju kompetencija profesionalaca iz kole i predu-zea, kao i kompetencija institucije.

    Isprobavanje prakse

    Uenici/ce se upuuju u preduzee u cilju upoznavanja osnovaca sa zahtevima i uslovima ra-da u struci, sticanja saznanja znaajnih za odluku o daljem kolovanju i zanimanju, usposta-vljanja kontakta i komunikacije sa ekspertima u preduzeu i isprobavanja prakse. Isprobava-nje prakse sastoji se u obavljanju jednostavnih radnih zadataka u okviru eljenog zanimanja, kako bi se povezalo i upotpunilo teorijsko i praktino znanje i sagledao razvoj potrebnih veti-na i sposobnosti, te proverilo izabrano zanimanje u stvarnosti. Prilika da se otvori pristup po-

    11

    druju rada kome pripada eljeno zanimanje, kao i da se kvalikacioni okvir / put kolovanja sagleda i proveri u stvarnosti, daje pozitivan ili negativan odgovor nakon posmatranja i ana-lize usaglaenosti stvarnih zahteva zanimanja i obavljanja delatnosti sa linim preduslovima izabranog zanimanja.

    Preporuuje se da preduzee upozna uenike/ce sa svetom rada oprobavanjem uenika/ca u autentinim situacijama u svetu rada. To znai da priprema preduzea, uz profesionalnu podr-ku kole, sadri sledee segmente:

    analiza radnih procesa koje uenici/ce mogu da isprobaju;

    selekcija i izbor onih radnih procesa iz kojih uenici/ce mogu reprezentativno da sa- gledaju sutinu zanimanja;

    predstavljanje i objanjavanje uenicima/cama izabranih radnih procesa, u vidu jedno- stavnih zahteva koje uenici/ce mogu da obave;

    upoznavanje sa konkretnim uslovima i pravilima ponaanja tokom susreta, pravilima bezbednosti na radnom mestu tokom obavljanja jednostavnih zadataka i operacija u radnom procesu, postupanja sa materijalima ili alatom, uniformom i opremom, kao i sa zatitom, nainom ophoenja i komunikacije ili sa drugim specinostima posla i zanimanja;

    demonstracija radnih procesa;

    pomo i podrka uenicima prilikom isprobavanja prakse;

    zajednika procena eksperta u zanimanju i profesionalca iz kole o kapacitetima i spo- sobostima uenika/ca za odreeno zanimanje.

    Pripremu za isprobavanje prakse uenici/ce obavljaju putem sadraja iz Portfolija Moj dnev-ni izvetaj za dane strune prakse, u kome upisuju obavljene poslove, alate i maine i materi-jale na kojima se radilo, optereenja u poslu i raspoloenje za vreme isprobavanja prakse, do-ivljaj sa prakse, zapaanja ta im se dopada ili ne i slobodne napomene koje ele da zabelee (videti prilog).

    Osobe iz preduzea zaduene da primaju osnovce na isprobavanje prakse treba da se upozna-ju sa delom Portfolija koji se odnosi na praksu, kako bi procenili uenike/ce na osnovu sledeih kriterijuma: spremnost na radne uinke, spremnost za uspostavljenje kontakata, pouzdanost, samostalnost, briljivost, tanost i drugo.

    Nakon realizovane prakse i testiranja zanimanja u realnosti, zaposleni iz preduzea mogu da pomognu uenicima/cama da zajedniki naprave osvrt: kako je bilo na praksi tokom realnih susreta, koji je najjai utisak, koji je lep ili manje lep doivljaj, razmiljanja, procenjivanje po-desnosti ili nepodesnosti za izabrano/eljeno zanimanje, sa argumentacijom za dokumenta-ciju u Portfoliju.

    Koordinator za PO pomae saradnicima iz preduzea da ostvare isprobavanje prakse u predu-zeu, a uenicima/cama, putem praenja i reeksije, da iskustveno poveu isprobavanje pra-kse sa odlukom o buduoj koli i zanimanju.

  • 12

    Monitoring isprobavanja prakse u realnim susretima

    Monitoring isprobavanja prakse vre zajedno, u stalnoj komunikaciji i konsultaciji, preduzee i kola. On se ostvaruje na bazi dnevnog praenja realizacije planiranih aktivnosti, povratnih informacija i preporuka u odnosu na nivo dostignutih praktinih znanja, vetina i napretka. Po obavljenom isprobavanju prakse, uenici/ce mogu da dobiju potvrdu iz preduzea o realizova-nom realnom susretu i isprobavanju prakse, da bi je priloili kao sastavni deo portfolija koji po-mae u pripremi izbora budue kole/zanimanja.

    Trajanje realnih susreta

    Realni susreti u neposrednom radnom okruenju traju po 15 sati godinje, to za sedmake i osmake podrazumeva da taj broj sati sadri razliite aktivnosti direktnih susreta sa svetom rada. Broj sati koje osnovci provedu u preduzeu moe da varira u zavisnosti od: broja uenika/ca, ka-paciteta preduzea za prijem osnovaca, usaglaavanja liste eljenih zanimanja uenika/ca i po-nude sa liste zainteresovanih preduzea, organizacijskih mogunosti i kadrovskih kapaciteta.

    Preporuka je da poseta osnovaca preduzeu/ustanovi/organizaciji/kompaniji/koli traje oko tri sata, kako bi se u tom intervalu realizovale aktivnosti:

    AKT I VNOST TRAJANJE

    dolazak osnovaca i zaduenih profesionalaca iz kole u preduzee

    meusobno upoznavanje i dogovor o pravilima i procedurama 20 minuta

    obilazak preduzea 20 minuta

    raspitivanje u preduzeu razgovor sa ekspertima u zanimanju 45 minuta

    isprobavanje prakse i monitoring isprobavanja prakse 45 minuta

    reeksija, popunjavanje elemenata portfolija 20 minuta

    evaluacija i sumiranje 10 minuta

    odlazak osnovaca i zaduenih profesionalaca iz preduzea

    Prilikom realizacije realnih susreta, vano je voditi rauna o ritmu i dinamici promene aktivno-sti, kao i o kratkim pauzama izmeu njih, to se dogovara na prvom susretu u preduzeu/usta-novi/organizaciji/kompaniji / srednjoj koli.

    Koraci u pripremi preduzea i kole za ostvarivanje realnih susreta

    Ostvarivanje realnih susreta podrazumeva i pripremu preduzea i kole, to obezbeuje ne-smetanu realizaciju, uspenost i zadovoljstvo svih ukljuenih aktera.

    Priprema preduzea i kole ostvaruje se u nekoliko koraka:

    Saglasnost preduzea i kolePrvi korak koji se realizuje jeste sagledavanje mogunosti za ostvarivanje realnih susreta. U skladu sa potrebama preduzea i poslovnom politikom, preduzee kao i kola sagledavaju proces odluivanja o partnerstvu i saradnji preduzea i kole: ko odluuje, po kojoj proceduri, na osnovu kog akta se sprovodi saradnja?

  • 12

    Monitoring isprobavanja prakse u realnim susretima

    Monitoring isprobavanja prakse vre zajedno, u stalnoj komunikaciji i konsultaciji, preduzee i kola. On se ostvaruje na bazi dnevnog praenja realizacije planiranih aktivnosti, povratnih informacija i preporuka u odnosu na nivo dostignutih praktinih znanja, vetina i napretka. Po obavljenom isprobavanju prakse, uenici/ce mogu da dobiju potvrdu iz preduzea o realizova-nom realnom susretu i isprobavanju prakse, da bi je priloili kao sastavni deo portfolija koji po-mae u pripremi izbora budue kole/zanimanja.

    Trajanje realnih susreta

    Realni susreti u neposrednom radnom okruenju traju po 15 sati godinje, to za sedmake i osmake podrazumeva da taj broj sati sadri razliite aktivnosti direktnih susreta sa svetom rada. Broj sati koje osnovci provedu u preduzeu moe da varira u zavisnosti od: broja uenika/ca, ka-paciteta preduzea za prijem osnovaca, usaglaavanja liste eljenih zanimanja uenika/ca i po-nude sa liste zainteresovanih preduzea, organizacijskih mogunosti i kadrovskih kapaciteta.

    Preporuka je da poseta osnovaca preduzeu/ustanovi/organizaciji/kompaniji/koli traje oko tri sata, kako bi se u tom intervalu realizovale aktivnosti:

    AKT I VNOST TRAJANJE

    dolazak osnovaca i zaduenih profesionalaca iz kole u preduzee

    meusobno upoznavanje i dogovor o pravilima i procedurama 20 minuta

    obilazak preduzea 20 minuta

    raspitivanje u preduzeu razgovor sa ekspertima u zanimanju 45 minuta

    isprobavanje prakse i monitoring isprobavanja prakse 45 minuta

    reeksija, popunjavanje elemenata portfolija 20 minuta

    evaluacija i sumiranje 10 minuta

    odlazak osnovaca i zaduenih profesionalaca iz preduzea

    Prilikom realizacije realnih susreta, vano je voditi rauna o ritmu i dinamici promene aktivno-sti, kao i o kratkim pauzama izmeu njih, to se dogovara na prvom susretu u preduzeu/usta-novi/organizaciji/kompaniji / srednjoj koli.

    Koraci u pripremi preduzea i kole za ostvarivanje realnih susreta

    Ostvarivanje realnih susreta podrazumeva i pripremu preduzea i kole, to obezbeuje ne-smetanu realizaciju, uspenost i zadovoljstvo svih ukljuenih aktera.

    Priprema preduzea i kole ostvaruje se u nekoliko koraka:

    Saglasnost preduzea i kolePrvi korak koji se realizuje jeste sagledavanje mogunosti za ostvarivanje realnih susreta. U skladu sa potrebama preduzea i poslovnom politikom, preduzee kao i kola sagledavaju proces odluivanja o partnerstvu i saradnji preduzea i kole: ko odluuje, po kojoj proceduri, na osnovu kog akta se sprovodi saradnja?

    13

    Sagledavanje kapaciteta i mogunosti preduzeaU narednom koraku preduzee sagledava svoje kapacitete i mogunosti za ostvarivanje real-nih susreta i partnerstva sa kolom, u ijem ostvarenju mogu da pomognu sledea pitanja: da li delatnost preduzea omoguava realizaciju realnih susreta; da li se moe ostvariti potpuna bezbednost uenika/ca; lista zanimanja koja se nudi osnovcima u okviru delatnosti preduzea; da li se u preduzeu mogu ostvariti oba segmenta realnih susreta raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse; kako se moe ostvariti saradnja preduzea i kole u domenu ljudskih i/ili drugih resursa; ta preduzee moe da ponudi osnovcima koji poseuju preduzee: informa-cije o zanimanjima i svetu rada u susretu sa ekspertima i u skladu sa zahtevima iz portfolija, jednostavne operativne zadatke za isprobavanje prakse; koje je preduslove potrebno ostvari-ti za tu vrstu partnerstva...

    Sagledavanje kapaciteta i mogunosti koleSvoje kapacitete i mogunosti za ostvarivanje realnih susreta i partnerstva sa preduzeem kola sagledava pomou sledeih pitanja: dinamika realizacije programa profesionalne orijen-tacije sa uenicima/cama; kadrovski kapaciteti koje poseduje kola; naini dobijanja saglasno-sti roditelja za ostvarivanje realnih susreta; informisanje strunih i upravnih organa kole; sa-gledavanje kapaciteta za saradnju kojima raspolau preduzea u lokalnom ili irem okruenju: da li je delatnost preduzea odgovarajua za realne susrete, bezbednost uenika/ca, zanimanja u okviru delatnosti preduzea, veza zanimanja sa obrazovnim prolima; ostvarivanje segmena-ta realnih susreta: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse; ostvarivanje saradnje kole i preduzea u domenu ljudskih i/ili drugih resursa; vrsta informacija u preduzeu; oblasti rada i zanimanja pogodne za raspitivanje i za isprobavanje prakse; preduslovi za partnerstvo...

    Formiranje tima za saradnju i partnerstvo sa kolomNakon uvodnog sagledavanja sledi formiranje i imenovanje tima za saradnju sa kolom, po predvienoj proceduri imenovanja u preduzeu. Preduzee treba paljivo da izabere svoj tim u odnosu na kompetencije i cilj koji se eli ostvariti, da imenuje tim i izabere koordinatora real-nih susreta koji e biti zaduen za njihovo ostvarivanje i kontakt sa kolom. Bilo bi poeljno da jedna osoba u timu bude predstavnik strukture upravljanja iz preduzea, kako bi se omogui-la saradnja sa kompetentnom i odgovornom osobom koja odluuje u sprovoenju realnih su-sreta. Preduzee treba da predvidi i eksperte koji imaju potrebne kompetencije u ostvarivanju partnerstva i saradnje sa kolom.

    Verikacija tima za PONakon uvodnog sagledavanja, kola, koja ve ima formiran tim za PO na osnovu preporuke lanova tima: struni saradnik/ci i nastavnik/ci, verikuje na sednici nastavnikog vea tim za PO i zadatke tima u oblasti ostvarivanja realnih susreta, u saradnji i partnerstvu sa timom i ko-ordinatorom iz preduzea.

    Uspostavljanje kontakta sa kolomJedan od zadataka za preduzee jeste da koli poalje detaljnije informacije o preduzeu: de-latnost, oblast rada i zanimanja, karakteristike i specinosti preduzea; pravila, protokoli i

  • 14

    kodeksi koji vae u preduzeu; pravila i procedure bezbednosti; osobe iz tima koje su zadue-ne za ostvarivanje realnih susreta; mogunosti za realne susrete koje nudi preduzee.

    Uspostavljanje kontakta sa preduzeemkola preduzeu dostavlja detaljnije informacije o zanimanjima za koja se interesuju osnovci, broj uenika/ca koji bi posetili preduzee, kontakte tima za profesionalnu orijentaciju u ko-li. Nakon prvog informativnog kontakta, sledi realizacija daljih koraka u uspostavljanju sara-dnje i partnerstva.

    Potpisivanje sporazuma o saradnji i partnerstvuPotpisivanje sporazuma izmeu preduzea i kole obezbedie saglasnost oko detalja u reali-zaciji realnih susreta, ime se doprinosi uspostavljanju partnerstva i kvalitetu saradnje kole i preduzea. Sporazum treba da predvidi ciljeve, zaduenja i sadraj saradnje, kao i naine ka-ko se ona ostvaruje, potujui potrebe obe institucije u partnerskom odnosu. Primer sporazu-ma nalazi se u prilogu.

    Kreiranje plana partnerstva i saradnje sa kolomZa uspeno ostvarivanje realnih susreta vano je da, prilikom potpisivanja sporazuma, koor-dinatori realnih susreta iz kole i preduzea kreiraju plan aktivnosti za realizaciju realnih su-sreta. Plan sadri konkretizovanje aktivnosti u ostvarivanju realnih susreta u segmentima: sadraj (ta), vremenska dinamika (kada), nain (kako) i zaduene osobe (ko). Zajedniko do-govaranje i konkretizacija aktivnosti obezbeuju ostvarenje ciljeva, potovanje dogovorenih aktivnosti, a time i kvalitet ostvarenja. Poeljno bi bilo da plan sadri i elemente vizije budue saradnje u cilju unapreivanja kapaciteta obe institucije.

    Upoznavanje sa korisnicima realnih susreta u preduzeuUenici/ce koji ostvaruju realne susrete u preduzeu predstavljaju posebnu ciljnu grupu. Cilj posete preduzeu jeste upoznavanje funkcionisanja i organizacije preduzea, zanimanja i oblasti rada, kvalikacionog okvira za zanimanja, puteva kolovanja i razvoja karijere, raspiti-vanje u preduzeu i isprobavanje prakse posredstvom jednostavnih i uzrastu primerenih ele-menata radnog procesa u bezbednim uslovima. S obzirom na uzrasne specinosti ciljne gru-pe, preduzee se mora pripremiti da prui potrebne informacije na uenicima/cama razumljiv i njima prilagoen nain. Planiranje jednostavnih zadataka radnog procesa u cilju isprobava-nja prakse takoe ukljuuje poznavanje sposobnosti i kapaciteta uenika/ca kako bi se omo-guio i ostvario proces uenja iz realnih susreta.

    Denisanje sadraja i oblasti partnerstva i saradnje Preduzee u svom poslovanju ima utvrenu strukturu, organizaciju i procese, te je neophodno denisati koje oblasti delatnosti preduzea, kao i koji sadraji u okviru delatnosti, mogu biti otvoreni za kole. Zadatak kole jeste da potuje odluku preduzea u pogledu toga koje obla-sti delatnosti, kao i koji radni procesi ili eksperti u zanimanjima, mogu biti ukljueni u realne susrete. Svakako, prilikom odreivanja sadraja treba voditi rauna o bezbednosti i dostupno-sti, uzrastu uenika/ca i poslovnoj politici preduzea i kole.

  • 14

    kodeksi koji vae u preduzeu; pravila i procedure bezbednosti; osobe iz tima koje su zadue-ne za ostvarivanje realnih susreta; mogunosti za realne susrete koje nudi preduzee.

    Uspostavljanje kontakta sa preduzeemkola preduzeu dostavlja detaljnije informacije o zanimanjima za koja se interesuju osnovci, broj uenika/ca koji bi posetili preduzee, kontakte tima za profesionalnu orijentaciju u ko-li. Nakon prvog informativnog kontakta, sledi realizacija daljih koraka u uspostavljanju sara-dnje i partnerstva.

    Potpisivanje sporazuma o saradnji i partnerstvuPotpisivanje sporazuma izmeu preduzea i kole obezbedie saglasnost oko detalja u reali-zaciji realnih susreta, ime se doprinosi uspostavljanju partnerstva i kvalitetu saradnje kole i preduzea. Sporazum treba da predvidi ciljeve, zaduenja i sadraj saradnje, kao i naine ka-ko se ona ostvaruje, potujui potrebe obe institucije u partnerskom odnosu. Primer sporazu-ma nalazi se u prilogu.

    Kreiranje plana partnerstva i saradnje sa kolomZa uspeno ostvarivanje realnih susreta vano je da, prilikom potpisivanja sporazuma, koor-dinatori realnih susreta iz kole i preduzea kreiraju plan aktivnosti za realizaciju realnih su-sreta. Plan sadri konkretizovanje aktivnosti u ostvarivanju realnih susreta u segmentima: sadraj (ta), vremenska dinamika (kada), nain (kako) i zaduene osobe (ko). Zajedniko do-govaranje i konkretizacija aktivnosti obezbeuju ostvarenje ciljeva, potovanje dogovorenih aktivnosti, a time i kvalitet ostvarenja. Poeljno bi bilo da plan sadri i elemente vizije budue saradnje u cilju unapreivanja kapaciteta obe institucije.

    Upoznavanje sa korisnicima realnih susreta u preduzeuUenici/ce koji ostvaruju realne susrete u preduzeu predstavljaju posebnu ciljnu grupu. Cilj posete preduzeu jeste upoznavanje funkcionisanja i organizacije preduzea, zanimanja i oblasti rada, kvalikacionog okvira za zanimanja, puteva kolovanja i razvoja karijere, raspiti-vanje u preduzeu i isprobavanje prakse posredstvom jednostavnih i uzrastu primerenih ele-menata radnog procesa u bezbednim uslovima. S obzirom na uzrasne specinosti ciljne gru-pe, preduzee se mora pripremiti da prui potrebne informacije na uenicima/cama razumljiv i njima prilagoen nain. Planiranje jednostavnih zadataka radnog procesa u cilju isprobava-nja prakse takoe ukljuuje poznavanje sposobnosti i kapaciteta uenika/ca kako bi se omo-guio i ostvario proces uenja iz realnih susreta.

    Denisanje sadraja i oblasti partnerstva i saradnje Preduzee u svom poslovanju ima utvrenu strukturu, organizaciju i procese, te je neophodno denisati koje oblasti delatnosti preduzea, kao i koji sadraji u okviru delatnosti, mogu biti otvoreni za kole. Zadatak kole jeste da potuje odluku preduzea u pogledu toga koje obla-sti delatnosti, kao i koji radni procesi ili eksperti u zanimanjima, mogu biti ukljueni u realne susrete. Svakako, prilikom odreivanja sadraja treba voditi rauna o bezbednosti i dostupno-sti, uzrastu uenika/ca i poslovnoj politici preduzea i kole.

    15

    Informisanje zaposlenih u preduzeuS obzirom da preduzee obavlja svoju delatnost bez obzira na posetu uenika/ca i ostvariva-nje realnih susreta, zaposleni u preduzeu koje tim namerava da ukljui u ostvarivanje realnih susreta treba da budu obaveteni o poseti i pripremljeni za kontakt sa osnovcima. Za njih su relevantne sledee informacije sa kojima treba da budu upoznati: koja je njihova uloga u real-nim susretima u odnosu na uenike/ce; ta je njihov zadatak i na koje naine ga mogu najbolje realizovati; da li je potreban odreeni materijal ili demonstracija procesa rada ili tehnika po-drka ukoliko se radi o prezentaciji; koje izvore informacija mogu ponuditi uenicima/cama; na koja pitanja treba da odgovore; i dr. Istovremeno, verujemo da e i za zaposlene u preduzeu to biti poseban izazov i sjajna prilika da svoje iskustvo prenesu mladoj generaciji.

    Informisanje u koliSastavni deo procedure ostvarivanja realnih susreta jeste da kola, odnosno tim za PO, infor-mie aktere o planiranoj organizaciji realnih susreta: uenike/ce zavrnih razreda i njihove ro-ditelje, strune i upravne organe kole, kao i ueniki parlament. Relevantne informacije koje se prenose akterima odnose se na: ulogu i zadatak kole u realnim susretima; dobiti za aktere u koli; pripremu i realizaciju realnih susreta kroz dimenzije sadraja programa profesionalne orijentacije; i organizacijske segmente: cilj, aktivnosti, kontakti, vreme, mesto, sadraj, evalu-acija, evidencija i izvetavanje.

    Saglasnost roditelja za ostvarivanje realnih susretaOd roditelja je neophodno zatraiti i dobiti saglasnost za ostvarivanje realnih susreta, to se moe ostvariti na roditeljskom sastanku, a na osnovu preporuenog obrasca koji se nalazi u prilogu.

    Saradnja sa srednjom kolom u ostvarivanju realnih susretaPreporuuje se da osnovna kola koristi resusrs srednje kole u ostvarivanju realnih susreta, s obzirom da posebno srednje strune kole, u okviru svojih programskih aktivnosti, ostvaru-ju realne susrete i obavezno isprobavanje prakse. Osnovne kole u saradnji sa predstavnicima srednje kole mogu da kreiraju plan pridruivanja osnovaca u danima raspitivanja u preduzeu ili isprobavanja prakse. Za uenike/ce iz osnovne kole to je istovremeno i prilika za upoznava-nje puteva kolovanja i iskustvene povratne informacije od starijih vrnjaka koji se ve nalaze na kolovanju za odreeno zanimanje, za profesionalce iz srednje kole to je prilika za kontakt i promociju kole, a za vrnjake mogunost za vrnjaku razmenu i uenje.

    Odlazak sa uenicima/cama do preduzeaNakon prikupljanja podataka o eljenim zanimanjima od uenika/ca i pravljenja plana za ostva-rivanje realnih susreta sa preduzeem, kola organizuje odlazak uenika, pri emu vodi rau-na o sledeem: broj uenika/ca, raspored i nain odlaska do preduzea, obavezno noenje portfolija za upisivanje podataka, provera sa preduzeem i najava dolaska, preciziranje mesta susreta u preduzeu, nain evidentiranja posete.

  • 16

    Odlazak sa uenicima/cama u preduzee organizovae se tako to e koordinator iz kole za-jedno sa uenicima doi iz kole u preduzee, ili, ako je preduzee u blizini, mogu se sresti na odreenom mestu, na primer, na ulazu u preduzee. kola pri tom vodi rauna o nainu prevo-za uenika i taj segment predstavlja sastavni deo plana realizacije realnih susreta koji su sa-inili kola i preduzee.

    Priprema okruenja za ostvarivanje realnih susretaPrijatno i bezbedno okruenje u velikoj meri doprinosi ostvarivanju ciljeva realnih susreta. Preduzee treba da predvidi prostor za obavljanje raspitivanja, kao i prostor za isprobava-nje prakse, bilo da se ono izvodi u odvojenom ili u autentinom prostoru proizvodnog procesa. Takoe, posebno e se pobrinuti za bezbednost uenika/ca i spovoenje etikih kodeksa pre-duzea.

    Ostvarenje realnih susretaUvodno kratko upoznavanje sa radnim prostorom, okruenjem, zaposlenima u preduzeu, pu-tem obilaska odreenog dela ili preduzea u celini, doprinee da se kod uenika formira jasna slika o preduzeu koje poseuju. Potovanje dogovorenih segmenata iz plana aktivnosti obez-bedie uspenu realizaciju realnih susreta.

    ta nakon realnih susretaAnaliza evaluacije ostvarenja realnih susreta iz pozicije kole i iz pozicije preduzea pokazae ostvarenost ciljeva i stepen zadovoljstva aktera, uz otvaranje niza mogunosti za unapreenje partnerstva i razvoj oblasti realnih susreta. Zato bi zajednika analiza koju vre kola i predu-zee, u odnosu na razvojne i poslovne ciljeve i kvalitet ostvarenja realnih susreta, dala odgo-vor na mogunosti budue saradnje i unapreivanje njenih segmenata.

    Preporuke za preduzea u pripremi i ostvarivanju realnih susreta

    Kada je preduzee saglasno da otvori svoja vrata i prima uenike/ce iz osnovne kole radi rea-lizacije realnih susreta, i zakljui sporazum o meusobnoj saradnji sa osnovnom kolom, iz to-ga, kao jedan od osnovnih preduslova za uspenu realizaciju realnih susreta i ostvarivanje ci-ljeva i ishoda realnih susreta, proistiu sledei koraci. Preduzee:

    ima saglasnost upravnih tela za realizaciju realnih susreta;

    obezbeuje siguran i bezbedan prostor za boravak uenika/ca u cilju raspitivanja o preduzeu i isprobavanja prakse;

    informie zaposlene o ostvarivanju realnih susreta i njihovim zaduenjima;

    denie naine i kanale komunikacije sa uenicima/cama;

    obezbeuje promotivni materijal o preduzeu;

    upoznaje uenike/ce i zaduenog koordinatora iz kole sa pravilima zatite i bezbe- dnosti i ostalim relevantnim procedurama, pravilnicima i kodeksima ponaanja u pre-duzeu;

    17

    imenuje koordinatora realnih susreta i obezbeuje pripremu ostalih zaposlenih za pro- cese obuke i pomo osnovcima u realizaciji aktivnosti raspitivanja i isprobavanja pra-kse u preduzeu;

    omoguuje osnovcima pristup resursima potrebnim za ostvarenje postavljenih cilje- va raspitivanja ili isprobavanja prakse u realnim susretima (oprema, maine, ureaji, dokumentacija i dr.), primereno karakteristikama uzrasta i kapacitetu uenika/ca zavr-nih razreda osnovne kole;

    prua podrku i pomo uenicima/cama da steknu praktina znanja i vetine o zani- manju kako bi se to bolje pripremili za svet rada i zanimanja;

    preko zaduenog iz preduzea, savetuje uenike/ce iz osnovnih kola, prati raspitiva- nje i isprobavanje prakse u zanimanjima i vri monitoring;

    sarauje i komunicira sa zaduenim koordinatorom realnih susreta iz kole;

    planira i arhivira sva pratea dokumenta preduzea koja se tiu realizacije realnih su- sreta u oblastima: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse, kao i popunjavanje dokumenata za kolu (lista dokumenata iz Portfolija, Upitnik za realne susrete, u pri-logu).

    Preporuke za kole u pripremi i ostvarivanju realnih susreta

    Kada je kola uspostavila saradnju i partnerstvo sa preduzeem u cilju ostvarenja realnih su-sreta, kao jedan od osnovnih preduslova za uspenu realizaciju realnih susreta i ostvarivanje ciljeva i ishoda realnih susreta, bitni su sledei koraci kole:

    implementacija programa profesionalne orijentacije u kolska zakonska dokumenta: Godinji plan rada, kolski programi za 7. i 8. razred, kolski razvojni plan, Akcioni pla-novi za samovrednovanje i eksterno vrednovanje, Plan rada odeljenjskih vea, Plan ra-da odeljenjskog stareine;

    obezbeivanje uslova za realizaciju radionica iz programa profesionalne orijentacije sa uenicima zavrnih razreda;

    dobijanje saglasnosti strunih i upravnih tela kole za realizaciju realnih susreta;

    obezbeivanje saglasnosti roditelja za ostvarivanje realnih susreta, posebno dela koji se odnosi na isprobavanje prakse;

    priprema uenika za ostvarivanje realnih susreta i podrka za pripremu elemenata portfolija za ostvarivanje realnih susreta;

    upoznavanje uenika/ca i zaduenog nastavnika sa pravilima zatite i bezbednosti i ostalim relevantnim procedurama, pravilnicima i kodeksima ponaanja u preduzeu;

    imenovanje koordinatora realnih susreta odlukom nastavnikog vea, kao i informisa- nje kolektiva o procesima obuke i pomoi osnovcima u realizaciji pripremnih i organi-zacionih aktivnosti raspitivanja i isprobavanja prakse u preduzeu;

    komunikacija, saradnja i koordinacija aktivnosti sa osobom iz preduzea zaduenom za ostvarivanje realnih susreta;

  • 16

    Odlazak sa uenicima/cama u preduzee organizovae se tako to e koordinator iz kole za-jedno sa uenicima doi iz kole u preduzee, ili, ako je preduzee u blizini, mogu se sresti na odreenom mestu, na primer, na ulazu u preduzee. kola pri tom vodi rauna o nainu prevo-za uenika i taj segment predstavlja sastavni deo plana realizacije realnih susreta koji su sa-inili kola i preduzee.

    Priprema okruenja za ostvarivanje realnih susretaPrijatno i bezbedno okruenje u velikoj meri doprinosi ostvarivanju ciljeva realnih susreta. Preduzee treba da predvidi prostor za obavljanje raspitivanja, kao i prostor za isprobava-nje prakse, bilo da se ono izvodi u odvojenom ili u autentinom prostoru proizvodnog procesa. Takoe, posebno e se pobrinuti za bezbednost uenika/ca i spovoenje etikih kodeksa pre-duzea.

    Ostvarenje realnih susretaUvodno kratko upoznavanje sa radnim prostorom, okruenjem, zaposlenima u preduzeu, pu-tem obilaska odreenog dela ili preduzea u celini, doprinee da se kod uenika formira jasna slika o preduzeu koje poseuju. Potovanje dogovorenih segmenata iz plana aktivnosti obez-bedie uspenu realizaciju realnih susreta.

    ta nakon realnih susretaAnaliza evaluacije ostvarenja realnih susreta iz pozicije kole i iz pozicije preduzea pokazae ostvarenost ciljeva i stepen zadovoljstva aktera, uz otvaranje niza mogunosti za unapreenje partnerstva i razvoj oblasti realnih susreta. Zato bi zajednika analiza koju vre kola i predu-zee, u odnosu na razvojne i poslovne ciljeve i kvalitet ostvarenja realnih susreta, dala odgo-vor na mogunosti budue saradnje i unapreivanje njenih segmenata.

    Preporuke za preduzea u pripremi i ostvarivanju realnih susreta

    Kada je preduzee saglasno da otvori svoja vrata i prima uenike/ce iz osnovne kole radi rea-lizacije realnih susreta, i zakljui sporazum o meusobnoj saradnji sa osnovnom kolom, iz to-ga, kao jedan od osnovnih preduslova za uspenu realizaciju realnih susreta i ostvarivanje ci-ljeva i ishoda realnih susreta, proistiu sledei koraci. Preduzee:

    ima saglasnost upravnih tela za realizaciju realnih susreta;

    obezbeuje siguran i bezbedan prostor za boravak uenika/ca u cilju raspitivanja o preduzeu i isprobavanja prakse;

    informie zaposlene o ostvarivanju realnih susreta i njihovim zaduenjima;

    denie naine i kanale komunikacije sa uenicima/cama;

    obezbeuje promotivni materijal o preduzeu;

    upoznaje uenike/ce i zaduenog koordinatora iz kole sa pravilima zatite i bezbe- dnosti i ostalim relevantnim procedurama, pravilnicima i kodeksima ponaanja u pre-duzeu;

    17

    imenuje koordinatora realnih susreta i obezbeuje pripremu ostalih zaposlenih za pro- cese obuke i pomo osnovcima u realizaciji aktivnosti raspitivanja i isprobavanja pra-kse u preduzeu;

    omoguuje osnovcima pristup resursima potrebnim za ostvarenje postavljenih cilje- va raspitivanja ili isprobavanja prakse u realnim susretima (oprema, maine, ureaji, dokumentacija i dr.), primereno karakteristikama uzrasta i kapacitetu uenika/ca zavr-nih razreda osnovne kole;

    prua podrku i pomo uenicima/cama da steknu praktina znanja i vetine o zani- manju kako bi se to bolje pripremili za svet rada i zanimanja;

    preko zaduenog iz preduzea, savetuje uenike/ce iz osnovnih kola, prati raspitiva- nje i isprobavanje prakse u zanimanjima i vri monitoring;

    sarauje i komunicira sa zaduenim koordinatorom realnih susreta iz kole;

    planira i arhivira sva pratea dokumenta preduzea koja se tiu realizacije realnih su- sreta u oblastima: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse, kao i popunjavanje dokumenata za kolu (lista dokumenata iz Portfolija, Upitnik za realne susrete, u pri-logu).

    Preporuke za kole u pripremi i ostvarivanju realnih susreta

    Kada je kola uspostavila saradnju i partnerstvo sa preduzeem u cilju ostvarenja realnih su-sreta, kao jedan od osnovnih preduslova za uspenu realizaciju realnih susreta i ostvarivanje ciljeva i ishoda realnih susreta, bitni su sledei koraci kole:

    implementacija programa profesionalne orijentacije u kolska zakonska dokumenta: Godinji plan rada, kolski programi za 7. i 8. razred, kolski razvojni plan, Akcioni pla-novi za samovrednovanje i eksterno vrednovanje, Plan rada odeljenjskih vea, Plan ra-da odeljenjskog stareine;

    obezbeivanje uslova za realizaciju radionica iz programa profesionalne orijentacije sa uenicima zavrnih razreda;

    dobijanje saglasnosti strunih i upravnih tela kole za realizaciju realnih susreta;

    obezbeivanje saglasnosti roditelja za ostvarivanje realnih susreta, posebno dela koji se odnosi na isprobavanje prakse;

    priprema uenika za ostvarivanje realnih susreta i podrka za pripremu elemenata portfolija za ostvarivanje realnih susreta;

    upoznavanje uenika/ca i zaduenog nastavnika sa pravilima zatite i bezbednosti i ostalim relevantnim procedurama, pravilnicima i kodeksima ponaanja u preduzeu;

    imenovanje koordinatora realnih susreta odlukom nastavnikog vea, kao i informisa- nje kolektiva o procesima obuke i pomoi osnovcima u realizaciji pripremnih i organi-zacionih aktivnosti raspitivanja i isprobavanja prakse u preduzeu;

    komunikacija, saradnja i koordinacija aktivnosti sa osobom iz preduzea zaduenom za ostvarivanje realnih susreta;

  • 18

    kontinuirana podrka i pomo uenicima/cama u vidu stalnog prisustva koordinatora realnih susreta iz kole tokom realnih susreta, posebno prilikom korienja potrebnih resursa za ostvarenje postavljenih ciljeva raspitivanja ili isprobavanja prakse u real-nim susretima (oprema, maine, ureaji, dokumentacija i dr.);

    podrka i pomo uenicima/cama da steknu praktina znanja i vetine o zanimanju ka- ko bi se to bolje pripremili za svet rada i zanimanja;

    zajedno sa zaduenom osobom iz preduzea, savetovanje uenika/ca iz osnovnih ko- la, praenje isprobavanja prakse u zanimanjima i monitoring;

    podsticaj, pomo i podrka uenicima/cama za popunjavanje portfolija;

    uredno arhiviranje svih prateih dokumenata kole koja se tiu realizacije realnih su- sreta u oblastima: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse; izvetavanje o real-nim susretima na sednicama upravnih i strunih organa i povratna informacija predu-zeu o efektima ostvarivanja realnih susreta.

    Preporuke za uenike/ce u pripremi i ostvarivanju realnih susreta

    Kada se uspostavi saradnja i partnerstvo kole sa preduzeem u ostvarivanju realnih susreta, iz toga proistiu sledee obaveze uenika/ca:

    prisustvo i aktivno uee na radionicama iz programa profesionalne orijentacije i pri- prema za odlazak u preduzee (odabir, redosled, formulacija pitanja na koja ele da dobiju odgovore, nain ophoenja sa zaposlenima);

    obezbeivanje saglasnosti roditelja za ostvarivanje realnih susreta, posebno dela koji se odnosi na isprobavanje prakse;

    priprema za ostvarivanje realnih susreta i priprema elemenata portfolija za ostvariva- nje realnih susreta;

    informisanje o pravilima zatite i bezbednosti i ostalim relevantnim procedurama, pravilnicima i kodeksima ponaanja u preduzeu, i potovanje istih prilikom posete preduzeu;

    potovanje dogovorenog vremena za odlazak, boravak u preduzeu i povratak u kolu ili kui, po dogovoru sa zaduenim koordinatorom realnih susreta iz kole;

    izbor nekoliko zanimanja za koja ele da ostvare realne susrete, po prioritetu;

    uenici/ce su u obavezi da redovno nose sa sobom svoj portfolio tokom trajanja realnih susreta i da upisuju potrebne informacije, kao i da nose sopstveni pribor za pisanje;

    komunikacija i saradnja sa osobom iz preduzea zaduenom za ostvarivanje realnih susreta i koordinatorom realnih susreta iz kole nastavnikom, odeljenjskim starei-nom ili strunim saradnikom;

    saradnja sa vrnjacima u grupnim aktivnostima za vreme sprovoenja realnih susreta i potovanje instrukcija vezanih za proces rada, posebno prilikom korienja potrebnih resursa za ostvarenje postavljenih ciljeva raspitivanja ili isprobavanja prakse u real-nim susretima (oprema, maine, ureaji, dokumentacija i dr.);

    19

    voljnost i angaovanje da steknu praktina znanja i vetine koje se tiu zanimanja, ka- ko bi se to bolje pripremili za svet rada i zanimanja;

    slobodno obraanje zaduenoj osobi iz preduzea i iz kole radi informisanja, raspiti- vanja i traenja pomoi prilikom isprobavanja prakse u zanimanjima;

    traenje informacija, pomoi i podrke za popunjavanje portfolija;

    uredno arhiviranje u portfolio svih prateih dokumenata koja se tiu realizacije real- nih susreta;

    pismo zahvalnosti preduzeu, sa utiscima o realnim susretima i porukama za bolje re- zultate preduzea iz ugla uenika/ca.

    Priprema mesta za praksu za uenike/ce iz osnovne kole i sadraj prakse

    Preduzee obezbeuje mesto za boravak odreenog broja osnovaca, u skladu sa raspoloivim kapacitetima i mogunostima. Ukoliko je to mogue, za uenike/ce koji ostvaruju raspitivanje u preduzeu poeljno je obezbediti jednu prostoriju u kojoj nesmetano mogu da se raspituju o zanimanju, uslovima za zanimanje i ostalim predvienim pitanjima iz intervjua sa ekspertima, te da imaju mogunosti za beleenje odgovora i zapaanja.

    Za isprobavanje prakse neophodno je ili pripremiti posebnu prostoriju za obavljanje jednostav-nih radnih zadataka i operacija iz oblasti zanimanja ili omoguiti siguran i bezbedan prostor u okviru preduzea, u kome uenici/ce mogu obavljati jednostavne radne procese uz nadzor profesionalca iz preduzea.

    Uenicima/cama je, u cilju bezbednosti, vano skrenuti panju i na minimalne rizike radnog mesta gde se obavlja isprobavanje prakse, ako oni postoje, kao i na kodeks ponaanja, kako bi ih potovali. U sluaju nepridravanja pravila, procedura i kodeksa, preduzee je obavezno da se konsultuje i dogovori sa zaduenim koordinatorom iz kole o daljem postupanju.

    Sadraj rada, zanimanja, opis delatnosti, liniju razvoja karijere, karakteristike, organizacionu strukturu i kulturu, metodologiju rada preduzea i drugo, preduzee moe da predstavi ue-nicima/cama putem PP prezentacije, ali da ih i na druge naine informie o sadraju rada (e-mail, broura, upuivanje na sajt preduzea, asopis preduzea...).

    Plan aktivnosti kole i preduzea

    Plan aktivnosti zajedniki izrauju koordinatori realnih susreta iz kole i preduzea na poet-ku kolske godine. Vano je da plan aktivnosti predstavlja potrebe i poslovnu politiku obe in-stitucije, a prema sledeim elementima:

    ispitivanje potreba uenika/ca za zanimanjima koja ih interesuju i preduzea za ostva- rivanjem realnih susreta;

    sklapanje sporazuma o saradnji kole i zainteresovanih preduzea u ostvarivanju re- alnih susreta;

    priprema uenika/ca za ostvarivanje realnih susreta;

  • 18

    kontinuirana podrka i pomo uenicima/cama u vidu stalnog prisustva koordinatora realnih susreta iz kole tokom realnih susreta, posebno prilikom korienja potrebnih resursa za ostvarenje postavljenih ciljeva raspitivanja ili isprobavanja prakse u real-nim susretima (oprema, maine, ureaji, dokumentacija i dr.);

    podrka i pomo uenicima/cama da steknu praktina znanja i vetine o zanimanju ka- ko bi se to bolje pripremili za svet rada i zanimanja;

    zajedno sa zaduenom osobom iz preduzea, savetovanje uenika/ca iz osnovnih ko- la, praenje isprobavanja prakse u zanimanjima i monitoring;

    podsticaj, pomo i podrka uenicima/cama za popunjavanje portfolija;

    uredno arhiviranje svih prateih dokumenata kole koja se tiu realizacije realnih su- sreta u oblastima: raspitivanje u preduzeu i isprobavanje prakse; izvetavanje o real-nim susretima na sednicama upravnih i strunih organa i povratna informacija predu-zeu o efektima ostvarivanja realnih susreta.

    Preporuke za uenike/ce u pripremi i ostvarivanju realnih susreta

    Kada se uspostavi saradnja i partnerstvo kole sa preduzeem u ostvarivanju realnih susreta, iz toga proistiu sledee obaveze uenika/ca:

    prisustvo i aktivno uee na radionicama iz programa profesionalne orijentacije i pri- prema za odlazak u preduzee (odabir, redosled, formulacija pitanja na koja ele da dobiju odgovore, nain ophoenja sa zaposlenima);

    obezbeivanje saglasnosti roditelja za ostvarivanje realnih susreta, posebno dela koji se odnosi na isprobavanje prakse;

    priprema za ostvarivanje realnih susreta i priprema elemenata portfolija za ostvariva- nje realnih susreta;

    informisanje o pravilima zatite i bezbednosti i ostalim relevantnim procedurama, pravilnicima i kodeksima ponaanja u preduzeu, i potovanje istih prilikom posete preduzeu;

    potovanje dogovorenog vremena za odlazak, boravak u preduzeu i povratak u kolu ili kui, po dogovoru sa zaduenim koordinatorom realnih susreta iz kole;

    izbor nekoliko zanimanja za koja ele da ostvare realne susrete, po prioritetu;

    uenici/ce su u obavezi da redovno nose sa sobom svoj portfolio tokom trajanja realnih susreta i da upisuju potrebne informacije, kao i da nose sopstveni pribor za pisanje;

    komunikacija i saradnja sa osobom iz preduzea zaduenom za ostvarivanje realnih susreta i koordinatorom realnih susreta iz kole nastavnikom, odeljenjskim starei-nom ili strunim saradnikom;

    saradnja sa vrnjacima u grupnim aktivnostima za vreme sprovoenja realnih susreta i potovanje instrukcija vezanih za proces rada, posebno prilikom korienja potrebnih resursa za ostvarenje postavljenih ciljeva raspitivanja ili isprobavanja prakse u real-nim susretima (oprema, maine, ureaji, dokumentacija i dr.);

    19

    voljnost i angaovanje da steknu praktina znanja i vetine koje se tiu zanimanja, ka- ko bi se to bolje pripremili za svet rada i zanimanja;

    slobodno obraanje zaduenoj osobi iz preduzea i iz kole radi informisanja, raspiti- vanja i traenja pomoi prilikom isprobavanja prakse u zanimanjima;

    traenje informacija, pomoi i podrke za popunjavanje portfolija;

    uredno arhiviranje u portfolio svih prateih dokumenata koja se tiu realizacije real- nih susreta;

    pismo zahvalnosti preduzeu, sa utiscima o realnim susretima i porukama za bolje re- zultate preduzea iz ugla uenika/ca.

    Priprema mesta za praksu za uenike/ce iz osnovne kole i sadraj prakse

    Preduzee obezbeuje mesto za boravak odreenog broja osnovaca, u skladu sa raspoloivim kapacitetima i mogunostima. Ukoliko je to mogue, za uenike/ce koji ostvaruju raspitivanje u preduzeu poeljno je obezbediti jednu prostoriju u kojoj nesmetano mogu da se raspituju o zanimanju, uslovima za zanimanje i ostalim predvienim pitanjima iz intervjua sa ekspertima, te da imaju mogunosti za beleenje odgovora i zapaanja.

    Za isprobavanje prakse neophodno je ili pripremiti posebnu prostoriju za obavljanje jed