Transcript

Zeleni ured /Prirunik/ str. 1

VODI KROZ ZELENI UREDPRIRUNIK

Zeleni ured /Prirunik/ str. 2

Impressum:Biblioteka edukativnih publikacija za energetsku efikasnost u Bosni i Hercegovini Urednici biblioteke: Dr. Zoran Morvaj, USAID 3E Raduka Cupa, UNDP BiH Brian Schjertzer, GIZ Struni savjetnik na razvoju biblioteke: Zoran Bogunovi Dizajner i grafiki urednik biblioteke: Predrag Rapai Rappa Zeleni ured - prirunik Autori: Dunja Fadljevi Jelena Kremenja Boris Sui Marko Bian Marko Capek Struni suradnik na adaptaciji sadraja: Sanjin Avdi Izdavai: USAID Ekonomija energetske efikasnosti / 3E UNDP BiH GIZ Konsultacije za energetsku efikasnost Izdano u novembru 2011.g. u BiH Napomena: Originalno izdanje objavljeno je u oktobru 2009.g. u okviru projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj u izdanju UNDP Hrvatska, pod naslovom: Vodi kroz zeleni ured prirunik. ISBN: 978-953-7429-18-8

Zeleni ured /Prirunik/ str. 3

PredgovorNepobitna je injenica da je energija, odnosno dostupnost energije po prihvatljivim cijenama kljuan preduvjet ostvarenja ekonomskog i socijalnog razvoja svakog drutva. No, isto je tako i injenica da proizvodnja energije i njezina upotreba znatno utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog karaktera, ali i probleme poput globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Stoga je jasno da je energetski sektor u Bosni i Hercegovini, Evropskoj uniji, ali i diljem svijeta danas suoen s izazovom odrivog razvoja razvoja koji omoguava sigurno snabdijevanje energijom, a istovremeno smanjuje negativne utjecaje na okoli. Poboljanje efikasnosti potronje energije jedan je od najvanijih stupova moderne energetske politike te je kljuan i ekonomski najefektivniji mehanizam za postizanje ciljeva odrivog razvoja energetskog sektora. Osim toga, poboljanjem efikasnosti potronje energije smanjuju se trokovi, ime se doprinosi konkurentnosti nacionalne ekonomije. Dakle, energijska efikasnost znai troiti manje energije za istu koliinu proizvoda ili usluge. Uvrtavanjem energijske efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije u strategije energetskog razvoja i zatite okolia, BiH usklauje svoj zakonodavni okvir sa smjernicama Evropske unije te preuzima sve obaveze koje te smjernice nalau. Politika odrivog razvoja energetskog sektora samo je prvi korak prema prihvaanju i primjeni dostupnih mjera i saznanja o poboljanju efikasnosti upotrebe energije u svakodnevnom ivotu. Upravo javni sektor dravna i lokalna uprava mora biti predvodnik i pruiti primjer svim graanima kako efikasno gospodariti energijom. Velik je broj javnih zgrada u vlasnitvu gradova, opina i kantona,a poboljanje energijske efikasnosti u tim zgradama cilj je projekata koje u BiH provode GIZ, UNDP i USAID Ekonomija energijske efikasnosti (USAID 3E), te na tom podruju i usko sarauju. USAID, UNDP i GIZ su potpisali Memorandum o razumijevanju o energijskoj efikasnosti u BiH. Potpisivanje ovog Memoranduma o razumijevanju ima veliki znaaj jer objedinjuje namjeru ova tri donatora da usko sarauju na pitanjima energijske efikasnosti. Ovo je prvi put da u regiji jugoistone Evrope ove tri poznate i respektabilne internacionalne organizacije potpisuju takav dokument. GIZ obezbjeuje obuku i tehniku podrku u pripremi Odrivog energetskog akcionog plana za one gradove/optine koje su potpisale EU Sporazum gradonaelnika. Dalje, GIZ potie jo est drugih optina u Bosni i Hercegovini da smanje potronju energije, obebezbjeujui slinu obuku i Odrivi energetski akcioni plan. UNDP raspolae timom iji je fokus energijska efikasnost. UNDP je takoer razvio i kompjuterski program za upravljanje energijom. Nadalje, UNDP ima raspoloiva sredstva za razvijanje pilot projekata energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, te takoe podrava izradu Odrivog energetskog akcionog plana za one gradove/optine koje su potpisale EU Sporazum gradonaelnika. USAID 3E posjeduje tehniki tim koji e implementirati najmanje 10 pilot projekata energijske efikasnosti, i obezbijediti obuku i informisanje javnosti. Tim e takoer po potrebi raditi i sa krajnjim korisnicima projekta na pripremi prijedloga za finansiranje. USAID 3E e takoer, za finansijske institucije, obezbijediti i obuku o energijskoj efikasnosti.

Jedan od rezultata saradnje ove 3 organizacije je zajedniko izdavanje serije publikacija: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Vlastita procjena lokalne zajednice u vezi motivisanosti za projekte energijske efikasnosti Zeleni ured prirunik Zeleni ured radna knjiga Prirunik za sedminu i dnevnu analizu i interpretaciju podataka o potronji energije Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada Ekonomska i finansijska analiza projekata energijske efikasnosti Upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

Namjena ovog prirunika pred vama jest pojasniti koncept energijske efikasnosti i sistematskog upravljanja energijom te ukazati na mogunosti koje vam se nude kako biste svoj grad, opinu ili kanton uinili energijski efikasnijima. Dr. Zoran Morvaj, USAID 3E Raduka Cupa, UNDP BiH Brian Schjertzer, GIZ

Zeleni ured je naziv za skup aktivnosti koje bi zaposlenici, u okviru redovnih aktivnosti, trebali prakticirati kako bi se u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjio negativan utjecaj na okoli, a poveala efikasnost koritenja resursa.SADRAJ: 1. UVOD..................................................................................................................................5 2. KAKO UPOTREBLJAVATI VODI .................................................................................7 3. UREDSKA OPREMA ........................................................................................................9 3.1. Raunala ..................................................................................................................... 10 3.2. Fotokopirni ureaji, pisai, skeneri i faks ureaji ......................................... 12 3.3. Pisai ............................................................................................................................ 13 3.4. Fotokopirni ureaji ................................................................................................. 15 3.5. Faks ureaji ................................................................................................................ 15 3.6. Skeneri......................................................................................................................... 15 3.7. Multifunkcionalni ureaji ..................................................................................... 15 3.8. Mobilni telefoni ........................................................................................................ 15 4. UREDSKI PAPIR ............................................................................................................. 17 5. RASVJETA ....................................................................................................................... 20 6. GRIJANJE, HLAENJE I VENTILACIJA .................................................................... 22 7. VODA ............................................................................................................................... 25 8. OTPAD ............................................................................................................................. 27 9. ZELENA NABAVA ......................................................................................................... 30 10. PUTNIKI PRIJEVOZ ................................................................................................. 41 OSNOVNA LITERATURA I IZVORI PODATAKA ......................................................... 45

Zeleni ured /Prirunik/ str. 4

Zeleni ured /Prirunik/ str. 5

Utjecaji klimatskih promjena se osjeaju u svim dijelovima svijeta. Hrvatska se u ovom trenutku moda ve suoava s posljedicama klimatskih promjena, a neizbjeno e ih osjeati u budunosti. UVOD

1.

Klimatske promjene jedan su od najveih izazova s kojim se danas suoavamo. Promjene koje nastaju u klimi uzrokovane su prvenstveno porastom koncentracije staklenikih plinova u atmosferi koji zadravaju infracrveno zraenje blizu Zemljine povrine. Posljedica toga je efekt globalnog zatopljenja koji uzrokuje podizanje razine mora, topljenje ledenjaka i porast broja ekstremnih vremenskih dogaaja. Utjecaji klimatskih promjena se osjeaju u svim dijelovima svijeta. Hrvatska se u ovom trenutku moda ve suoava s posljedicama klimatskih promjena, a neizbjeno e ih osjeati u budunosti. Uviamo da trenutni model razvoja nije odriv. ivimo iznad svojih mogunosti i na nain ivota postaje sve vei teret planeti. Potrebno je postupno mijenjati sadanji nain neodrive proizvodnje i potronje i sustavno pristupiti problemu izrade smjernica i politika te njihovoj primjeni u praksi. Trebamo unaprijediti nain ivota kako ne bismo ugrozili potrebe buduih generacija. Kao rezultat svakodnevnog obavljanja uredskih aktivnosti utjeemo na globalno zatopljenje, zagaenje zraka, kvalitetu pitke vode i poveanje koliine stvorenog otpada. Zeleni ured je naziv za skup aktivnosti koje bi zaposlenici, u okviru redovnih aktivnosti, trebali prakticirati kako bi se u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjio negativan utjecaj na okoli, a poveala efikasnost koritenja resursa. Iako su postupci i ponaanje pojedinaca ono to je mjerljivo i opipljivo, promjene trebaju biti ugraene i u poslovanje organizacija na razini uprave koja odluuje o ulaganjima u uredsku infrastrukturu te o procesima koji utjeu na odabir tehnologija, stupanj njihovog iskoritavanja te ekoloke i financijske povrate ulaganja. Cilj je uoiti kako diskretne i male promjene na razini pojedinca mogu uiniti velike promjene na razini organizacije. Dananji moderni uredi zahtijevaju znaajne koliine vode, energije i raznih materijala (najvie papira) to rezultira velikom koliinom otpada. Najvei utjecaj na okoli ima

potronja energije te direktne i indirektne emisije staklenikih plinova. U prosjeku, glavni potroa energije je sustav grijanja (52%) te elektrina rasvjeta (14%) i ostali ureaji (16%) u koju pripada uredska oprema. (Slika 1).

Slika 1: Raspodjela potronje energije u uredskim prostorima Troak za energiju predstavlja najvei izdatak pa svaki energetski neefikasan sustav znatno poveava trokove. Svaka uporaba energije je prilika za utedu i zato je potrebna sustavna edukacija zaposlenika kojom e se utjecati na podizanje svijesti i motivaciju za promjenu ponaanja te donoenje mjera i politika za odreivanje i postizanje ciljeva. Poveanje energetske efikasnosti je jedna od najvanijih mjera za smanjenje trokova i negativnog utjecaja na okoli. Energetski efikasni poslovni subjekti ne gube na udobnosti, ve pametno gospodare energijom tako da isti ili vei opseg posla obavljaju uz manje potroene energije, a uteena financijska sredstva ulau za unaprjeenje svoga poslovanja.

Ovaj vodi obrauje jednu Zeleni ured /Prirunik/ str. 6 od najaktualnijih ekolokih tema 21. stoljea kako u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjiti negativan utjecaj na okoli, a poveati efikasnost koritenja resursa na dobrobit zaposlenika i ire zajednice.2. KAKO UPOTREBLJAVATI VODIOvaj vodi obrauje jednu od najaktualnijih ekolokih tema 21. stoljea kako u svakodnevnom uredskom poslovanju smanjiti negativan utjecaj na okoli, a poveati efikasnost koritenja resursa na dobrobit zaposlenika i ire zajednice. Kako biste od vaeg ureda napravili ugodno, zdravo, ekoloki prihvatljivo i energetski efikasno radno mjesto, potrebno je pridravati se naela ekoloke i energetske odrivosti koja podrazumijevaju: efikasnokoritenjematerijalaienergije smanjenjeotpada recikliranje Za primjenu navedenih naela potrebno je postaviti kriterije koji omoguuju procjenu dosadanjeg koritenja resursa prema njihovom utjecaju na okoli i zdravlje. Vodi je podijeljen u dva dijela. Prvi dio je orijentiran upravo na aktivnosti koje svakodnevno obavljamo, ureaje koje koristimo, nain na koji kupujemo stvari ili putujemo s ili na posao. U njemu su obuhvaene sljedee teme: uredska oprema, papir, rasvjeta, grijanje, hlaenje i ventilacija, voda, otpad, zelena nabava i putniki prijevoz. Svako poglavlje istrauje probleme koji proizlaze iz dnevnih aktivnosti u uredima i na kraju donosi niz korisnih savjeta i mjera koje moemo primijeniti i koji e nam pomoi da nae urede napravimo ekoloki prihvatljivim i energetski efikasnim, a svijet zdravijim i ljepim mjestom za nas i nae budue narataje. Jednom kada shvatimo to elimo postii, postavlja se pitanje: kako to uiniti? Drugi dio vodia predstavlja radnu knjigu. Radna knjiga je alat pomou kojega moete ocijeniti zateeno stanje u uredu i planirati budue prioritete i ciljeve, politike i mjere za njihovo provoenje. Radna knjiga takoer daje upute za praenje i analizu napretka i predlaganje novih aktivnosti da bi se na kraju ostvarili zadani i mjerljivi ciljevi. Vodi moete koristiti u cjelini ili modularno. Poglavlja su odvojena, iako meusobno ovisna, no vi moete provoditi mjere koje se odnose na jedno poglavlje ili na sva. Mnoge organizacije ne mogu istovremeno implementirati sve mjere u svoje poslovanje i koristit e vodi modularno po odreenim podrujima odnosno poglavljima. Na jednom podruju e vam moda trebati nekoliko dana da ga primijenite, a moda i nekoliko mjeseci. Bez obzira na pristup, nastojte se osvrnuti na jednostavne i male stvari koje mogu napraviti velike pomake i unaprijediti vae poslovanje, pomoi u zatiti okolia i reputaciji vae tvrtke, doprinijeti zdravlju vaih zaposlenika i smanjenju emisija staklenikih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Ovaj materijal omoguava Vama korisniku da izdvojite problem i da ga smanjite ili najee uklonite mjerama prevencije.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 7

Ako kupujete novu opremu, provjerite da li se ureaji mogu samostalno iskljuiti ili spustiti u stanje niske potronje energije (u stand-by ili sleep nain rada).

3. UREDSKA OPREMAUredska oprema ukljuuje razliite ureaje (osobna raunala, pisae i fotokopirne ureaje, suilice za ruke, aparate za kavu, hladnjake i sl). Osim potrebne energije za rad, ti proizvodi uglavnom troe energiju i kada nita ne rade, to ini njihov troak visokim. Ako kupujete novu opremu, provjerite mogu li se ureaji samostalno iskljuiti (hibernate) ili spustiti u stanje niske potronje energije (stand-by). Veina korisnika nije upoznata s injenicom da je cijena koritenja uredske opreme puno vea nego to je sama cijena kupljenog ureaja. U ukupne trokove koritenja uredske opreme esto zaboravimo uraunati cijenu energenata potrebnih za rad ureaja.. Planiranjem kupovine ureaja za potrebe vaeg ureda moete postii znatne financijske utede i sauvati okoli. 7. 8. Koristite multifunkcionalne ureaje. Koristite ureaje koji mogu ispisivati papir dvostrano 9. Reciklirajte ureaje i odlaite ih na mjesta namijenjena za njihovo odlaganje 10. Nadopunjavajte tintu kod istroenih patrona, a kada to vie nije mogue odloite ih na recikliranje.

3. 1.

RAUNALA

to moete Vi uiniti:1. Ureaje je potrebno iskljuiti ako nisu u upotrebi. Ne ostavljajte raunala upaljena kada niste na svom radnom mjestu, naroito preko noi i vikenda. Nemojte koristiti uvare zaslona (screen saver), a naroito ne one koje vre zahtjevne grafike operacije. Redovito odravajte raunalo. Umjesto stolnog raunala kupite prijenosno raunalo jer ono troi manje energije. Umjesto katodnog (CRT) monitora kupite monitor s tekuim kristalima (LCD) koji efikasnije troi energiju. Umreite uredska raunala i dijelite resurse sa svojim kolegama.

Raunala i raunalne komponente bitan su alat u svakodnevnom radu. Njihova efikasna upotreba je odluujua ako se tvrtka odlui za zeleni pristup u poslovanju. Imajte na umu da godinje u svijetu elektroniki otpad raste tri puta bre od drugih vrsta otpada te da raunalne komponente i monitori u sebi sadre teke metale koji utjeu na zdravlje ljudi, biljaka i ivotinja. Ako nema potrebe za kupovinom novog raunala, nadogradite staro, a neispravne komponente odlaite na za to namijenjenim mjestima. Nemojte ukljuivati raunalo ili monitor ako ga ne mislite koristiti. Jeste li znali da e vas raunalo koje ostavite upaljeno u tzv. stand-by nainu rada svaki dan 16 sati (nakon odlaska iz ureda), godinje kotati oko 150 Kn? Ako to pomnoite s brojem raunala u tvrtki, ova e cijena e biti mnogo vea. Kako izraunati troak za energiju vaega raunala? Nazivna snaga raunala u kW (sa deklaracije) x sati rada x cijena kilovatsata = ukupni troak

2.

3. 4. 5.

6.

Faktori koji utjeu na potronju energije: Vea potronja Spreman za upotrebu Stolno raunalo Bri procesor Stariji procesor (Pentium, G3/G4/G5) PC Intenzivan rad (Svi diskovi se vrte, velika aktvnost procesora) Na internetu Manja potronja Hibernacija/Stand-by/Sleep Prijenosno raunalo Sporiji procesor Noviji procesor (core duo) Mac Lagani rad (itanje e-pote, pisanje teksta) Offline Nemojte zaboraviti niti dodatne ureaje koje vae raunalo koristi, poput modema za spajanje na internet, vanjskih zvunika za PC i sl. Kako tono izmjeriti koliko energije troe pojedini ureaji? Veina ureaja koji koriste elektrinu energiju na deklaraciji imaju oznaku o koliini energije koju koriste, ali ta oznaka se obino odnosi na maksimalnu moguu potronju, a ne stvarnu. Ako elite izmjeriti tonu potronju vaeg ureaja, to moete uiniti na nekoliko naina:

Zeleni ured /Prirunik/ str. 8

2. Ugradnjom brojila elektrine energije za praenje potronje u cijelom objektu - Ovaj mjerni instrument daje informaciju o potronji energije za cijeli objekt. Moete ga upotrebljavati za pregled potronje u tekuem mjesecu i vidjeti koliko e vas to kotati. Ovi instrumenti ne zahtijevaju vie od 15-ak minuta za ugradnju, ali trebaju biti ugraeni od strane ovlatenih elektriara.

Zabluda: Kada elimo upaliti iskljueno osobno raunalo ili ga probuditi iz stand-by naina rada, ono e u tom trenutku koristiti puno vie energije nego to bi da je stalno ukljueno. Prilikom te radnje moe doi i do oteenja tvrdog diska na kojem spremamo svoje podatke koji e biti trajno izgubljeni. Dodatno, na svom raunalu imam podeen uvar zaslona (screen saver) ime tedim energiju kada nisam blizu raunala. Stvarnost: Vrijeme koje je potrebno da se ureaj ukljui traje tek nekoliko sekundi prilikom ega troi prosjenu koliinu energije kao da je i upaljen. Kada god opremu ne koristite vie od nekoliko minuta, poeljno ju je gasiti ili stavljati u funkciju pripravnosti u kojoj troi manje energije (standby). Proizvoai raunalnih komponenti jame ispravnost do tri godine bez obzira na broj dnevnih paljenja i gaenja raunala. uvari zaslona (screen saver) u obliku razliitih animacijskih slika koje korisnici raunala imaju podeene na svom raunalu, troe dvostruko vie energije nego to raunalo koristi za obradu podataka jer tada najee izvode zahtjevne grafike operacije.

1.

Ugradnjom brojila elektrine energije za praenje potronje elektrine energije pojedinog ureaja1 - Brojilo elektrine energije za praenje potronje individualnog ureaja je mali mjerni instrument koji prikazuje koliko energije troi neki ureaj u zadanom trenutku ili u nekom odreenom razdoblju. S jedne strane je brojilo elektrine energije spojen na ureaj koji elimo mjeriti, a s druge srane u utinicu za napajanje elektrinom energijom.

1

http://michaelbluejay.com/electricity/computers.html

Zeleni ured /Prirunik/ str. 9

Veina ljudi nije upoznata sa injenicom da je cijena koritenja uredske opreme puno vea nego to je sama cijena kupljenog ureaja.

3.2.

Fotokopirni ureaji, pisai, skeneri i faks ureaji

Pametni fotokopirni ureaji, pisai, skeneri i faks ureaji streme poveanju efikasnosti pri koritenju energije, papira i tinte. Ureaji koje kupujete trebali bi imati mogunost rada u stanju slabijeg napajanja (standby nain rada) te opciju samogaenja (stavljanja u tzv. hibernate funkciju) nakon obavljenog rada ili kod dugotrajnog mirovanja. Ako je ikako mogue, nabavite multifunkcionalan ureaj koji u sebi sadri funkcije fotokopirnog ureaja, skenera, faksiranja i pisaa, kao i mogunost da svoje dokumente aljete elektronskom potom (e-mail) izravno iz ureaja, umjesto da svaki od njih ispiete na papir i poaljete npr. faksom. Kada ne upotrebljavate ureaje ugasite ih! Iako minimalno, stand-by nain rada ipak koristi energiju to je vidljivo na vaem mjesenom raunu. Gasite ih i kada odlazite na ruak, na put, a naroito nou i tijekom vikenda.

Ponovno punjenje patrona ne oteuje pisae, a u prilog tome ide injenica da se treina korisnika pisaa odluuje za ponovno punjenje patrona. Veina patrona moe se puniti najmanje 10-tak puta. To uvelike ovisi o samom tipu patrone, ali isuivanje, zaepljenje, dotrajalost i uestalost upotrebe takoer utjeu na broj punjenja. Koji pisa biste trebali kupiti ovisi o prirodi vaeg posla. Primjerice, ukoliko su vae dnevne potrebe uglavnom orijentirane na ispisivanje tekstualnih dokumenata, kupite laserski pisa, a ako imate veu potrebu za ispisivanje slika, koristite Ink Jet pisae. Prilikom kupovine novog pisaa, osim na samu cijenu ureaja obratite panju na karakteristike koje, izmeu ostalog, ukljuuju: broj ispisa stranica pojedine boje potronju elektrine energije prilikom korisnog rada i u stand-by nainu rada razinu buke koju pisa stvara (izraenu u dB) brzinu ispisa stranica i maksimalni predvieni broj ispisanih stranica (vijek trajanja ureaja). Zabluda: Dvostrano ispisivanje recikliranog papira moe prouzroiti kvar pisaa, guvanje papira i sl. to kao krajnji rezultat poveava potrebu za koritenjem vee koliine papira. Patrone tinte koje se mogu nadopunjavati uzrokuju curenje tinte i zaepljenje pricaljke glave pisaa, to nije sluaj patrona za jednokratnu uporabu.

3.3. 3.3.

Pisai

U proizvodnji pisaa trend je da se najnoviji ureaji izrauju od materijala koje je mogue reciklirati. Tipini pisa je napravljen od plastike, metala, pjene i gume. Veina ovih komponenata moe biti ponovno upotrijebljena i reciklirana, ali mora biti zbrinuta na nain kako se elektroniki otpad zbrinjava, potujui propise o zbrinjavanju elektronikog otpada. Proizvoai pisaa u svojim specifikacijama trebaju navesti od kojih je materijala ureaj proizveden. Mnoge tvrtke koje prodaju elektronike proizvode zbrinjavaju stare, istroene patrone i cjelokupne ureaje. Originalne patrone su nakon potroenog tonera ili tinte i dalje upotrebljive te se nakon pravilne obrade (ienjem i dopunjavanjem) mogu koristiti u nekoliko ciklusa.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 10 Prije nego odluite slati dokument putem faksa, razmislite da li ta osoba ima mogunost zaprimanja dokumenta putem email-a. Komunikacija putem interneta je ekoloki prihvatljiva alternativa i trebalo bi ju koristiti kada god je to mogue.

Realnost: Moderni ureaji jame efikasan i neometan rad prilikom upotrebe recikliranog papira, to je navedeno i u specifikacijama samog ureaja, a patrone imaju zatitne slojeve i poseban dizajn koji onemoguuju curenje. Iste garancije daju i tvrtke koje se bave nadopunjavanjem patrona.

3.4. 3.4.

Fotokopirni ureaji

Uvijek uzmite u obzir injenicu da fotokopirni ureaji troe najvie energije za zagrijavanje tinte, stoga ako je vrijeme zagrijavanja tinte kratkog odziva (do 10 sekundi), ureaj moete drati u stanju niskog napajanja (u stand-by stanju), a da to ne ometa va rad. Noviji fotokopirni ureaji se mogu programirati na tjednoj razini (7 dana), ime moete osigurati njegovo gaenje i paljenje a da se ne brinete jeste li ga fiziki ugasili na kraju radnog dana. Nadalje, odaberite one fotokopirne ureaje koji imaju mogunost tednje tinte te mogunost nadogradnje ladica u koje moete stavljati ve iskoriteni papir kako biste ispisali dokument koji e vam sluiti kao privremeni radni materijal. Ukoliko nemate potrebe za svakodnevnim koritenjem fotokopirnog ureaja, razmislite o privremenom najmu. Pri najmu fotokopirnog ureaja provjerite njegovu ispravnost i potrebne funkcije, nakon koliko je ispisa iznajmljiva duan ponovno puniti toner i sl.

prihvatljiva alternativa i trebalo bi je koristiti kad je god to mogue. Ako ipak imate potrebu komunicirati sa svojim poslovnim partnerima putem faksa, nabavite ureaj koji ima mogunost tednje tinte. Imate li u uredu nekoliko faks ureaja, preusmjerite aktivnosti na samo jedan, a druge iskljuite. Papir koji koristite za slanje faks poruka moe na jednoj strani ve biti iskoriten, pa nastojte ladice puniti koritenim papirom koji jo uvijek ima jednu slobodnu stranicu.

3.6. 3.6.

Skeneri

Skeneri vie razluivosti (kvalitetnije obrade skeniranog dokumenta) koriste vie energije ak i kada su upaljeni, ali ne obavljaju nikakav rad. Ako u uredu vie suradnika ima potrebu koristiti skener, dijelite resurse i koristite samo jedan tako da je skener svima pristupaan preko uredske mree. Imajte upaljen skener samo kada ga namjeravate koristiti.

3.7. 3.7. Multifunkcionalni ureajiMultifunkcionalni ureaji su ureaji koji u sebi imaju integrirane funkcije faksiranja, kopiranja, ispisivanja i skeniranja. Prednost multifunkcionalnih ureaja u odnosu na druge je u integraciji razliitih funkcija, jednostavnoj uporabi, utedi na prostoru, utedi energije te financijskoj utedi.

3.5. 3.5.

Faks ureaji

Prije nego odluite slati dokument putem faksa, razmislite ima li osoba kojoj aljete mogunost zaprimanja dokumenta putem e-maila. Komunikacija putem interneta je ekoloki

Zeleni ured /Prirunik/ str. 11

Veina ljudi nije upoznata sa injenicom da je cijena koritenja uredske opreme puno vea nego to je sama cijena kupljenog ureaja.

3.8. 3.8.

Mobilni telefoni

Mobilni telefoni su najvie utjecali na nain na koji danas komuniciramo, kako s poslovnog stajalita, tako i osobnog. Postoje znaajne prednosti mobilne telefonije u odnosu na fiksnu, od obavljanja poslova s udaljenih mjesta, do ukljuivanja sve veeg broja osoba te jednostavnije instalacije i koritenja. Iz tog razloga, potrebno ih je koristiti razumno kako svakodnevna uporaba ne bi na vama i okoliu ostavila negativan trag. Odlaganje mobilnih telefona, kao i ostalog elektronikog otpada, zbog sastava materijala moe imati veliki utjecaj na zdravlje ljudi i okolia, pa je potrebno obratiti panju na nain zbrinjavanja isluenih ili pokvarenih mobilnih telefona. Nerijetko je kod distributera mogue zamijeniti stare ureaje novima i to uz odreene pogodnosti. Kada je to ekonomski isplativo bilo bi dobro popraviti pokvareni ureaj, a ukoliko nije odloiti ga kao elektroniki otpad na mjesta predviena za recikliranje.

to moete Vi uiniti?1. Kad god je mogue, umjesto dranja u ruci i telefoniranja izravnim doticajem s uima, koristite slualice kako biste smanjili utjecaj elektromagnetskog zraenja na svoj organizam. Kada ih ne koristite, imajte ih ugaenim (smanjit ete uestalost punjenja baterije). Iskljuujte ih iz punjaa ako nema potrebe za punjenjem, a punjae izvadite iz utinice. Baterije i dijelove odlaite na mjestima prikladnim za odlaganje. Uz mjere predostronosti za vae zdravlje, upotrebljavajte ih kao zamjenu za obavljanje sastanaka kako biste smanjili uestalost putovanja.

2. 3. 4. 5.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 12 Mjere koje se odnose na reduciranje papira nisu primjenjive na neke tipove dokumenata poput: osobnih informacija, osjetljivih dokumenata kao to su financijski i slubeni dokumenti i povjerljive informacije koje se odnose na poslovanje tvrtke.

4.

UREDSKI PAPIREkoloki problemi pri proizvodnji nerecikliranog papira vezani su uz potronju resursa (drvo, voda, gorivo za prijevoz, energija za industrijske procese), zagaenje okolia otpadnim vodama i emisiju staklenikih plinova u atmosferu. Sama proizvodnja i prijevoz papira zahtijeva puno vie energije nego to je troe pisai ili fotokopirni ureaji. Za proizvodnju jedne tone papira srednje kvalitete treba posjei etiri stabla (12 metara visine i 15-20 cm promjera) te potroiti 260.000 litara iste vode i 4100 kWh elektrine energije. Za proizvodnju jednake koliine papira od starog papira potroi se 180 litara vode, 2750 kWh elektrine energije i niti jedno stablo! Papir se moe reciklirati i do sedam puta! Izrada dokumenata predstavlja nove izazove u organizacijama koje ele uvesti Zeleni ured. Postoje razni naini kako moete ozeleniti proces izrade dokumenata i internih publikacija. Jedan od njih je, svakako, smanjenje koliine ispisanih verzija dokumenata koji se mogu koristiti i samo u elektronskom obliku. Mjere koje se odnose na smanjivanje upotrebe papira nisu primjenjive na neke tipove dokumenata poput: osobnih informacija, osjetljivih dokumenata kao to su financijski i slubeni dokumenti i povjerljive informacije koje se odnose na poslovanje tvrtke. Da bi postali Zeleni ured, moramo razmiljati o ivotnim ciklusima proizvoda koje kupujemo i smanjiti njihovu upotrebu zbog koritenja svih dragocjenih resursa i nastajanja oneienja tijekom svih procesa u njihovoj

proizvodnji. Na slici 2 je prikazan ivotni ciklus papira, od sjee stabala, prijevoza do tvornice, proizvodnje, prijevoza do veletrgovaca i krajnjih korisnika, upotrebe te ponovnog prijevoza do mjesta odlaganja.

UMA PRIJEVOZ ODLAGANJE (RECIKLIRANJE)

PROIZVODNJA

PRIJEVOZ PRIJEVOZ UPOTREBA

Slika 2:

ivotni ciklus papira

to moete Vi uiniti?1. 2. 3. Ispisujte samo kad je ispis nuan i, ako je prihvatljivo, ispisujte obostrano. Saimajte sadraj koji elite ispisati na papiru (npr. smanjite veliinu slova). Uredite dokument prije nego ga ispiete uvijek provjerite je li sve u njemu tono tako da ne morate vie puta ispisivati isti dokument.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 13

Veina ljudi nije upoznata sa injenicom da je cijena koritenja uredske opreme puno vea nego to je sama cijena kupljenog ureaja.

4. 5. 6.

7.

8. 9.

10.

11.

12. 13. 14.

15. 16.

Ovisno o mogunosti, upotrebljavajte ve koriteni papir ako je ispisan jednostrano. Smanjite koliinu fiziki arhiviranih dokumenata. Koristite moderne tehnologije za arhiviranje dokumenata koji vam nee trebati nakon odreenog perioda (bre se pretrauju, mogu se nadopunjavati i esto su sasvim zadovoljavajue). Organizirajte svoju osobnu arhivu na raunalu (npr. umjesto ispisivanja zanimljivih lanaka, spremajte ih u poseban direktorij namijenjen samo za lanke, a isto vrijedi i za ostale dokumente). Smanjite koliinu ispisanih kopija. Zamolite kolege da ukoliko nije iznimno potrebno, na sastanke ne donose pisane materijale, ve prijenosna raunala. Ohrabrite kolege da meusobno razmjenjuju proitane asopise (jednom kada ga proitate, to e vam?). Sve potrebne materijale, za koje elite da budu javno dostupni, objavite na internetskoj stranici ili koristite distribucijske liste elektronike pote. Interne publikacije dijelite elektronikom potom, umjesto da ih ispisujete ili kopirate. U dizajnu broura, newslettera i inih publikacija izbjegavajte velike blokove boje. Ograniite koliinu boje koju upotrebljavate pri dizajnu. Kada koristite standardne tehnike proizvodnje, svaka od boja zahtijeva odvojeni ciklus, a tako se koristi vie energije. Izbjegavajte boje koje je teko odstraniti u procesu recikliranja (ljubiasta, crvena, plava). Upotrebljavajte uveze koji se mogu lako odstraniti.

17. Osigurajte da su omoti, korice i pakiranje napravljeni od materijala kojega je mogue reciklirati. 18. Kupujte reciklirani papir. 19. Kupujte laki papir (tei papir zahtijeva vie energije, vode i drva u proizvodnji).

Moda niste znali da standardne arulje (sa arnom niti) koriste samo 5% energije za dobivanje svjetla, a 95% energije se gubi na toplinu? U odnosu na standardne arulje, postoje i tzv. fluokompaktne (tedne) arulje koje mnogo efikasnije koriste energiju te time tede novac. RASVJETAModa niste znali da standardne arulje (sa arnom niti) koriste samo 5 posto energije za dobivanje svjetla, a 95 posto energije se gubi na toplinu? U odnosu na standardne arulje, postoje i tzv. fluokompaktne (tedne) arulje koje mnogo efikasnije koriste energiju te time tede novac. Na tritu se nalaze tedne arulje koje dugoronim koritenjem mogu utedjeti do 80 posto trenutnih trokova arulja sa arnom niti. U odnosu na standardne arulje, tedne arulje traju osam puta dulje i troe pet puta manje elektrine energije. Svatko od nas ponekad nepotrebno ostavlja upaljeno svjetlo, no u nekim sluajevima, ova navika je kronina. Rasipanje elektrinom energijom koju koristimo za rasvjetu moe se smanjiti jednostavnom ugradnjom senzorske rasvjete. Senzorska rasvjeta omoguava da se svjetlo automatski gasi i pali ovisno o prisutnosti osoba u prostoriji. U malim uredima gdje je rasvjeta snage 1 kW nepotrebno upaljena samo dva sata dnevno, godinje se nepotrebno potroi 250 kuna. Ako tome dodamo vei broj ureda, konferencijskih i ostalih zajednikih prostorija, ugradnja senzora je time jo isplativija. Najefikasniji nain rasvjete imat ete ako pametno koristite prirodno svjetlo. Va radni stol trebao bi biti smjeten blizu prozora tako da do vas moe dopirati prirodno svjetlo kako bi imali to manje potrebe za umjetnom rasvjetom. Maksimalno iskoritenje dnevnog svjetla mogue je postii redovitim ienjem prozora, izbjegavanjem postavljanja prevelikog broja biljaka ispred prozora i izbjegavanjem tamnih zavjesa.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 14

5.

to moete Vi uiniti?1. Zamijenite standardne arulje sa arnom niti s fluokompaktnim tednim aruljama. 2. Kada god je to mogue, umjesto umjetne rasvjete koristite prirodno svjetlo. 3. Pri odlasku iz prostorija gasite svjetla i zamolite spremae/ice da naprave isto po svom odlasku. 4. Ugradite senzorsku rasvjetu tamo gdje je to potrebno i mogue (naroito u hodnicima, toaletima, stubitima). 5. Ugradite vremenski regulator rasvjete koji nakon odreenog razdoblja gasi rasvjetu. 6. Koristite rasvjetna tijela snage primjerene veliini i namjeni prostora kojeg osvjetljavaju. 7. Redovito istite arulje, lustere i lampe jer njihova zaprljanost smanjuje njihovu svjetlost. Neistoe mogu apsorbirati i do 50 posto svjetlosti. 8. Bojite zidove u svjetlije boje jer tamne upijaju svjetlost. 9. Odlaite stare arulje na prikladna mjesta za odlaganje ove vrste otpada. 10. Vanjsku rasvjetu usmjerite na eljena podruja kako bi se smanjilo neeljeno rasipanje i svjetlosno zagaenje okoline

Zeleni ured /Prirunik/ str. 15

Podeavanjem sustava za zagrijavanje prostorija na samo stupanj ili dva nie moete smanjiti trokove do 5%, dok smanjenjem za 3 ili 4 stupnja moete smanjiti svoje trokove i do 15%.

6. GRIJANJE, HLAENJE I VENTILACIJAMogunost regulacije sustava za grijanje, hlaenje i ventilaciju osigurava toplinsku udobnost i poveava energetsku efikasnost. Kao i kod stjecanja navike za gaenje svjetla, potrebno je stei navike za reguliranje i gaenje ureaja za zagrijavanje i hlaenje uredskih prostorija. Preporuena je sobna temperatura u uredskim prostorijama u sezoni grijanja izmeu 20 i 21C, meutim vrlo je esti sluaj da se temperatura u uredskim prostorima penje i do 25 oC to je nepotrebno, a istovremeno znaajno poveava trokove grijanja. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila mogua je uteda energije i do 20 posto. Uteda se ostvaruje tako to termostatski radijatorski ventil regulira koliinu protoka tople vode kroz radijator prema zadanoj vrijednosti i time troi upravo onoliko toplinske energije koliko nam je potrebno. Podeavanjem eljene temperature na termostatu za samo stupanj nie, moete smanjiti trokove do 5 posto, dok smanjenjem za 3 ili 4 stupnja, moete smanjiti svoje trokove i do 15 posto. Termostate koji imaju mogunost vremenskog programiranja (satnog, dnevnog) programirajte tako da u vremenu kada se ne boravi u uredu (poslijepodne, nou, vikendom, praznicima) postavite temperaturu na 15 C, kako se prostori ne bi u potpunosti ohladili. Na taj nain takoer tedimo veliku koliinu energiju potrebnu za zagrijavanje zidova i postizanje sobne temperature. Ogrjevna i rashladna tijela (radijatori i ventilokonvektori) ne bi smjeli biti zaklonjeni stvarima poput zavjesa, namjetaja ili nekih ukrasnih maski, jer im smanjujemo sposobnost prijenosa toplinske ili rashladne energije, odnosno njihov uinak. U takvim sluajevima ponekad je nemogue postii eljenu temperaturu u prostoru. U ljetnim mjesecima osjeaj ugodnosti kod visokih vanjskih temperatura mogue je postii koritenjem sobnog ventilatora koji poveanjem brzine strujanja zraka u prostoriji stvara osjeaj hlaenja. Danas uredski prostori sve ee imaju ugraene split klima ureaje za hlaenje. Takvi ureaji ne smiju biti veeg kapaciteta nego to vam je potrebno. Na odreivanje snage klima ureaja utjee obujam prostora, povrina staklenih otvora, toplinska izoliranost prostorije, broj ljudi koji borave u prostoru te broj toplinskih izvora (elektrinih potroaa koji ostavljaju i toplinski trag). Pri kupnji klima ureaja treba obratiti panju na faktor hlaenja ili grijanja (oznaen s COP ili EER) koji se uglavnom kree u granicama 2,5 do 4. to je taj faktor vei, ureaj je energetski efikasniji. Faktor hlaenja ili grijanja nam govori koliko se puta vie rashladne ili toplinske energije dobije u odnosu na uloenu elektrinu energiju potrebnu za pogon kompresora. Kod instalacije klima ureaja treba voditi rauna da se vanjska jedinica nalazi na najmanje osunanoj strani zgrade, a to je najee na sjevernoj strani zgrade ili tamo gdje je zaklonjena od izravnog sunevog zraenja i gdje je osigurana dobra cirkulacija zraka. to je vanjska jedinica na hladnijem mjestu, efikasnost ureaja bit e vea. Preporuena je sobna temperatura u prostorijama u ljetnom periodu 25-26 oC, meutim isto tako preporuke su da zbog zdravstvenih razloga razlika izmeu vanjske i unutarnje temperature ne prelazi 7C. Postavljanjem ovih preporuenih temperatura na termostatu klima ureaja nee se troiti vie energije nego je potrebno za hlaenje prostora.

Pri kupnji klima ureaja treba obratiti panju na faktor hlaenja ili grijanja (oznaen s COP ili EER) koji se uglavnom kree u granicama 2,5 do 4. to je taj faktor vei, ureaj je energetski efikasniji.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 16

Kako split klima ureaj hladi postojei zrak u prostoriji i nema mogunost ubacivanja svjeeg zraka, s vremena na vrijeme potrebno je prozraiti prostoriju otvarajui prozor. Prozor ne bi smio nikako biti stalno otvoren jer je emo tada troiti suvinu energiju na hlaenje toplog zraka koji stalno ulazi u prostor. U tom sluaju moe se dogoditi i da se kompresor pregrije i ode u blokadu te da je njegov ponovni rad mogu tek nakon sljedee noi jer su temperature tijekom dana visoke i ne uspije se ohladiti. U tom sluaju e se iz unutarnje jedinice split ureaja moi samo osjetiti strujanje toplog zraka.

8.

9.

Sustave za grijanje, hlaenje i klimatizaciju treba redovito odravati ovlateni servis - loe odravanje ili zaputenost ureaja najei je uzrok prestanka rada sustava. Kupujte klima ureaje energetskog razreda A.

to moete Vi uiniti?1. Iskoritavajte dnevnu toplinu insolacije. Za vrijeme zimskih dana, podignite rolete kako bi prirodna svjetlost i toplina ula u sobu. Tijekom noi, sputajte rolete kako bi sauvali toplinu koja se akumulirala tijekom dana. Za vrijeme ljetnih dana, tijekom dana sputajte rolete i sjenila i imajte zatvorene prozore da toplina ne ulazi u sobu. Tijekom noi zraite prostorije. Ne hladite niti zagrijavajte prostorije u kojima ne boravite. Ne zaklanjajte radijatore zavjesama, namjetajem ili dekorativnim maskama. Ne hladite prostore u zimskom periodu otvaranjem prozora, ve reguliranjem radijatorskih ventila. Redovito istite radijatore kako bi osigurali da neistoe i praina ne sprjeavaju prijelaz topline. Programirajte termostat tako da za vrijeme noi, ili dok je ured prazan, temperaturu postavite na niu vrijednost.

2.

3. 4. 5. 6. 7.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 17

7.

Na ivotni stil je oblikovan prema dostupnosti pitke vode bez ogranienja. Taj stil je potrebno mijenjati. Voda postaje prirodni resurs ogranienih koliina. VODA

Oko 70 posto Zemljine povrine pokriveno je vodom. Iako je brojka poprilino impresivna, samo 2,5% vode se moe smatrati slatkovodnom ili, kako je esto nazivamo, pitkom. Dio te vode je zadran u ledenjacima i snjenim pokrivaima, a dio je smjeten na ovjeku nedostupnim mjestima. Trenutno se oko 600 milijuna ljudi diljem svijeta bori s nestaicom vode. Slatkovodna voda se ne upotrebljava samo za pie. Koristimo je za navodnjavanje travnjaka i poljoprivrednih zemljita, u sanitarnim vorovima (kupaonicama, zahodima), industrijskim procesima, za pranje ulica i sl. Na ivotni stil je oblikovan prema dostupnosti pitke vode bez ogranienja. Taj stil je potrebno mijenjati. Voda postaje prirodni resurs ogranienih koliina. Osim injenice da je pitka voda ogranieni prirodni resurs, njena potronja predstavlja troak. Iako je cijena vode jo uvijek minimalna, oekujemo da e u budunosti ubrzano rasti kako e se njene zalihe smanjivati. Ouvanje pitke vode je kljuan korak u smanjenju negativnog utjecaja na okoli, dugoronom osiguranju opskrbe pitkom vodom i operativnom smanjenju toga troka. U uredima se potronja vode moe smanjiti i do 50% ako se na slavine ugrade senzori. Uobiajene zahodske koljke troe 9 litara vode za jedno ispiranje. Ugradnjom vodokotlia s dvojnim ispustom vode (s mlazom manjeg i veeg kapaciteta) tu potronju moete smanjiti na 6 litara za jedno ispiranje. Zapravo sve se svodi na to da troimo koliko nam treba, umjesto da rasipamo ograniene resurse. Ako pratimo potronju tijekom tri mjeseca, klasini vodokotli koji isputa 9 litara po ispiranju, prosjeno 10 puta dnevno, tijekom 90 dana, potroit e 8100 litara pitke vode i taj e vas troak kotati oko 9,88 KM (podaci vrijede za Grad Sarajevo). Kada biste zamijenili klasini vodokotli s vodokotliem s dvojnim ispustom, za isto razdoblje va troak e biti oko 7,14 KM. Godinje moete samo na razlici trokova za vodu koja se koristiti u samo jednom WC-u utedjeti 39,50 KM. Poetna investicija e vas kotati oko 80,00 KM a nakon dvije godine ta e investicija prijei u utedu.

2. 3. 4. 5. 6.

7.

8.

9. 10. 11.

12. 13.

to moete Vi uiniti?1. Umjesto pranja posua pod tekuim mlazom vode, koristite perilicu za pranje posua.

Ako posue perete u sudoperu, napunite ga vodom, a ispirite pod tekuim mlazom. Obratite panju na tedljivo koritenje sredstava za pranje posua. Nastojte ukljuivati perilicu posua kada je puna (ne ukljuujte je kad je poluprazna). Hladite vodu u hladnjaku (ne ekajte da tee nad sudoperom). Zatvarajte vodu dok perete ruke ili zube (na taj nain moete utedjeti i do 5 litara vode po osobi dnevno). Ugradite aeratore na slavine. Ugradnjom aeratora (perlatora) na sve slavine znaajno tedite vodu - godinje na jednom umivaoniku utedite vie od 9 l po osobi. Ugradite vodokotlie s dvojnim ispustom vode ili u postojei stavite npr. plastinu bocu od 1,5 ili 2 litre napunjenu vodom time ete svakim punjenjem vodokotlia utedjeti 1,5 odnosno 2 litre pitke vode. Izolirajte dovodne cijevi tople vode utedjet ete na vremenu i energiji za zagrijavanje. Zamijenite brtve na slavinama iz kojih kaplje voda. Omekavajte vodu ako je tvrda (time odravate vodne sustave istima od kamenca, a ureaje koji koriste vodu inite trajnijima i energetski manje rasipnima). Koristite kinicu za zalijevanje vrta ispred tvrtke. Kemikalije za ienje zaepljenih odvodnih cijevi posebno su agresivne. Neete ih morati koristiti ako imate na umu da zahodska koljka nije kanta za otpatke i u nju ne bacate ostatke hrane, kemikalije, lijekove, opuke.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 18 Ne smijemo zaboraviti i injenicu da se sav stvoreni otpad u poslovnim subjektima i kuanstvima mora prevoziti do odlagalita i da je to dodatna stavka u isputanju staklenikih plinova.

8. OTPADZbrinjavanje otpada je jedan od najveih problema u zatiti okolia. U Hrvatskoj se godinje stvara oko 1.350.000 t komunalnog otpada. Procjenjuje se i da u Hrvatskoj godinje nastaje 30-45.000 t elektrinog/elektroninog otpada te da taj iznos raste oko 10% na godinu. Veliki problem u odlagalitima otpada je zagaenje tla jer otrovne tvari poput metala ulaze u podzemne vode. Razgradnja otpada na odlagalitima je odgovorna i za emisije staklenikih plinova (u najveoj mjeri metana) koji su glavni uzrok globalnog zatopljenja. Osim toga, spaljivanjem na neprikladan nain isputaju se dodatne koliine plinova (ugljinog dioksida i ugljinog monoksida). Ne smijemo zaboraviti i injenicu da se sav stvoreni otpad u poslovnim subjektima i kuanstvima mora prevoziti do odlagalita i da je to dodatna stavka u isputanju staklenikih plinova. Strategije recikliranja i gospodarenja otpadom pomau identificirati i smanjiti neefikasnu potronju resursa. Klasina izreka Smanji, ponovno upotrijebi, recikliraj (Reduce, Reuse, Recycle) nije samo slogan nego i operacijski plan i strategija za smanjivanje trokova poslovanja. Hijerarhija poeljnog postupanja s otpadom dana je na slici 3. To konkretno znai da se morate voditi naelima: smanjenja koliine otpada, ponovne upotrebe materijala i recikliranja.

Slika 3:

Hijerarhija postupanja s otpadom

Jeste li znali?Staklo se moe reciklirati bez imalo gubitaka u kvaliteti novog proizvedenog stakla. Reciklirano staklo smanjuje potronju energije za 30% u proizvodnji u odnosu na proizvodnju iz novih materijala. Neke od dobrobiti koje proizlaze iz recikliranja: Ouvanje energije proizvodnja materijala iz recikliranih sirovina openito smanjuje potronju energije. Ouvanje prirodnih resursa upotrebom recikliranih, umjesto prirodnih sirovina, smanjuje se potreba za iskopavanjem ruda, buenjem, sjeom i ostalim ekstrakcijama koje naruavaju okoli. Takoer, smanjuje koritenje vode u proizvodnji.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 19

Strategije recikliranja i gospodarenja otpadom pomau identificirati i smanjiti neefikasnu potronju resursa.

tednja novca zbrinjavanje otpada je skup proces. Smanjenje oneienja kada industrije upotrebljavaju reciklirane sirovine, isputaju manje koliine staklenikih plinova i otpadnih voda. Smanjenje deponija otpada dovozom manjih koliina otpada na deponije, moemo prenamijeniti taj prostor za druge potrebe. Otvaranje radnih mjesta industrija recikliranja moe otvoriti vie radnih mjesta nego industrija tradicionalnog zbrinjavanja otpada

11. 12. 13.

14.

15.

to moete Vi uiniti?1. Kupujte proizvode s visokim postotkom recikliranog sadraja i s pakiranjem kojeg je mogue reciklirati Kupujte proizvode s minimalnim pakiranjem Kupujte namirnice koje su pakirane u povratno pakiranje Kupujte proizvode u velikim pakiranjima (npr. 5 litara ulja umjesto 1 litre) Izbjegavajte proizvode s kratkim ivotnim ciklusom Kupujte proizvode koje je mogue nadograivati i nadopunjavati Minimizirajte koliinu otpada za vrijeme ruka i pauza Kupujte proizvode koji u sebi ne sadre umjetne boje Kod odlazaka u trgovine upotrebljavajte dugotrajnije i ekoloki prihvatljivije platnene vreice umjesto plastinih Reciklirajte i kompostirajte biootpad

16. 17.

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

18. 19.

Odvojeno sakupljajte otpad i odlaite ga na prikladna mjesta za reciklau Hranu i pie pakirajte u osobne posude i donosite je od kue Koristite posude od stakla koje je mogue oprati (a ne plastine koje ete baciti) Hranu iz dostave naruujte kod dostavljaa koji koristi posue koje je mogue reciklirati Ne kupujte ureaje koji vam nisu neophodno potrebni Popravljajte pokvarene ureaje umjesto da ih zamjenite Kada neki ureaj vie ne trebate, donirajte ga drugima umjesto da ga bacite Kupujte lokalne proizvode koji ne zahtjevaju dugotrajan prijevoz Kupujte od dobavljaa koji osiguravaju adekvatno zbrinjavanja elektronikog otpada ili ga sami zbrinite2

10.

Kontakte i adrese za preuzimanje elektrinih i elektroninih ureaja moete nai na: http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/ KONTAKTI_I_ADRESE_EE_OTPAD19.01.2009..pdf2

U eko-efikasnom proizvodu esto se koristi manje energije i manje otpada to predstavlja manji troak, bilo zato to je proizvod vie puta koriten u sustavu ili zato jer ne sadri opasne tvari i na taj nain nije definiran kao opasni otpad.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 20

9.

ZELENA NABAVAZelenu nabavu moemo definirati kao kupnju proizvoda i usluga koje imaju manji utjecaj na okoli i ljudsko zdravlje u usporedbi s konkurentnim proizvodima ili uslugama koje slue za istu svrhu. Zelena nabava je sloeno podruje samo za sebe, koje nije mogue kvalitetno obuhvatiti u samo jednom poglavlju ovog prirunika, meutim moemo ukratko opisati problematiku, glavne korake procesa i navesti neke od zelenih kriterija koji se mogu koristiti u nabavi uredskog materijala i opreme. Svaki proizvod i usluga tijekom svog ivotnog ciklusa imaju utjecaj na okoli od ekstrakcije sirovina preko procesa proizvodnje, upotrebe i na kraju odlaganja. Pametnim odlukama u procesu nabave se ovi utjecaji mogu znatno smanjiti to donosi lokalnu i globalnu dobrobit. Nabava koja je dobra za okoli, takoer je esto profitabilna za tvrtku. Kvaliteta i okoli su usko povezani, jer kvaliteta obino znai i dulji korisni ivot proizvoda. U eko-efikasnom proizvodu esto se koristi manje energije i manje otpada to predstavlja manji troak, bilo zato to je proizvod vie puta koriten u sustavu ili zato jer ne sadri opasne tvari i na taj nain nije definiran kao opasni otpad. U najjednostavnijem obliku, zelena nabava znai osigurati da primjerice uvijek kupujete reciklirani papir. U najpootpunijem obliku, znai da su ekoloki kriteriji sustavno integrirani u sve aktivnosti vezane uz nabavu: od definiranja pravih potreba, preko odreivanja odgovarajuih tehnikih specifikacija i postupaka vrjednovanja do praenja izvedbe i rezultata.

To znai uzeti u obzir niz karakteristika proizvoda ili usluga koje se nabavljaju, npr.: Upotreba neotrovnih tvari i recikliranih materijala Potronja energenata i vode tijekom koritenja Odlaganje, ponovna upotreba i mogunost recikliranja na kraju korisnog vijeka Samo uzimanjem u obzir punog raspona trokova i utjecaja na okoli tijekom ivotnog ciklusa mogue je osigurati dobru nabavu. Oigledno je da bi zelena nabava i kvalitetna nabava trebale biti istoznane. Prije svega: smanjiti potrebu za nabavom! Smanjivanje potrebe za kupovinom najizravniji je i najsigurniji nain za smanjenje trokova i utjecaja na okoli. Primjeri: Koritenjem elektronskih metoda obrade, slanja i pohranjivanja dokumenta smanjuje se potreba za kupovinom i zbrinjavanjem papira; Kupovinom opreme koja ima dugi garantni rok smanjuje se ukupan broj kupljenih ureaja tijekom vremena; Kupovinom veih pakiranja proizvoda ili proizvoda s koncentriranim sadrajem (kad je to mogue) smanjuju se trokovi pakiranja i prijevoza. Zelena nabava je idealan mehanizam koji se moe gospodarski i drutveno iskoristiti za odriv razvoj nae zemlje. Prije same nabave postavite prioritete:

Zeleni ured /Prirunik/ str. 21

1. Usvojite pristup korak-po-korak Kao polaznu toku odaberite malu paletu proizvoda i usluga u kojima je jasno vidljiv utjecaj na okoli i predstavlja alternativno sredstvo na tritu (npr. reciklirani papir ili energetski efikasna uredska oprema). 2. Razmislite o utjecaju na okoli Odaberite proizvod (npr. automobil) ili uslugu (npr. tvrtku koja prua usluge ienja ureda) s pozitivnim uinkom na okoli. Usredotoite se na jedan ili vie ekolokih problema kao to su klimatske promjene ili otpad Predstavite ope zahtjeve u smislu energetske efikasnosti i recikliranja. Razmislite o dostupnosti i trokovima ekolokih proizvoda Postoje li na tritu proizvodi i usluge kakve elite, hoe li zadovoljiti vae potrebe kao i to moe li njihova nabava opravdati trokove? 5. Razmislite o dostupnosti podataka Moete li nai potrebne podatke koji e vam sluiti za postavljanje kriterija u nabavi proizvoda? Koliko e sloeno biti odluivanje to tono tehniki zahtijeva nabava i hoete li to moi dobro sroiti u dokumentima? 6. Osigurajte vidljivost politike nabave Omoguite kooperantima i partnerima vidljivost usvajanja politike zelene nabave. Eliminirat ete bespotrebne aplikacije na natjeaj i osigurati konkurenciju to e utjecati na cijenu usluga i proizvoda koje nabavljate. 4. Odabir ekolokog naslova Ugovora: Definiranje naslova predloenog Ugovora olakava potencijalnim ponuditeljima da brzo prepoznaju to je potrebno za realizaciju i dati jasnu poruku vanosti ekolokog utjecaja proizvoda ili usluge pri odabiru. Primjeri naslova Ugovora: Zahtjev za podnoenje Ponuda za usluge ienja: Ekoloki prihvatljive usluge ienja koje ukljuuju odvojeno prikupljanje otpada Zahtjev za podnoenje Ponude za nabavu papira: Reciklirani uredski papir Trebati obratiti panju da definicija naslova ne smije biti diskriminirajua, primjerice moete naglasiti da elite nabaviti energetski efikasna raunala, ali ne moete naglasiti da elite kupiti raunalo s Energy Star oznakom, jer zahtijevanje tono odreenog certifikata stavlja u nepovoljan poloaj ostale ponuae proizvoda. Provoenje analize trita: Kako bismo mogli odrediti to treba nabaviti, vano je imati dobro razumijevanje trita i proizvoda/usluga koji su dostupni. Zeleni proizvodi/usluge nisu uvijek dostupni na tritu. Analiza trita je dobar nain za odreivanje moe li trite zadovoljiti definirane potrebe. Kako bi bila uspjena, analiza treba biti provedena na otvoren i objektivan nain, usredotoujui se na opa rjeenja dostupna na tritu, a ne na eljene proizvoae. Analiza e potom prikazati postoje li ekoloki prihvatljive alternative i razinu cijena dostupnih rjeenja. 3.

Faze nabavePlaniranje: Planiranje je osnova procesa nabave. Svaka pogreka koja se dogodi u ovoj fazi odrazit e se na sve ostale faze u procesu, a najjae na zavrnoj. U ovoj fazi je potrebno definirati subjekte koji su predmet nabave, odabrati naslov za natjeaj i napraviti analizu trita. Definiranje predmeta Ugovora: Predmet Ugovora je opis proizvoda ili usluga koje poslovna jedinica eli nabaviti. Iako se zahtjevi za jasno razvrstanim ekolokim zahtjevima definiraju u kriterijima tehnike specifikacije, njihovo spominjanje u ovom dijelu moe davati jasne naznake ponuditeljima da je natjeaj raspisan u znaku ekoloki prihvatljivih proizvoda i usluga.

Izrada tehnikih specifikacija: Jednom kada je definiran skup subjekata koji su predmet nabave, poslovna jedinica treba potrebe prevesti u mjerljive tehnike specifikacije koje podrazumijevaju: ekoloko-tehnike standarde tehnoloke mogunosti i funkcionalnost metode proizvodnje. Standardi koji se zahtijevaju moraju biti jasno definirani i nediskriminatorni, kao i jasno definirane tehnoloke mogunosti i funkcionalnost proizvoda i usluga te eventualno i metode i sirovine koje su se upotrebljavale prilikom proizvodnje odreenih proizvoda.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 22

Primjer: Klimatizacijski sustav koji osigurava unutarnju temperaturu izmeu 18-22C zimi i 26-28C ljeti, uz relativnu vlanost od 50%.

Proizvodni procesi i metodeKao kriterij se moe postaviti i uvjet da je proizvod koji se nabavlja napravljen od tono odreene sirovine, s odreenim postotkom kemikalija koje su se koristile u proizvodnji. Primjer: Papir je proizveden bez koritenja klora (TCF); Hrana proizvedena organski (bez koritenja pesticida i kemijskih gnojiva), u skladu s npr. Direktivom EEC 2092/91 ili 1804/99/EC ili drugim relevantnim standardima. Kriteriji odabira za ponuae Pri odabiru ponuda, osim to proizvod ili usluga trebaju zadovoljiti tehnike specifikacije i sam ponua treba zadovoljiti odreene kriterije. Kriteriji koji se tiu zatite okolia mogu se navesti u potrebnim tehnikim kapacitetima ponuaa. Definiranje tehnikih kapaciteta: Definiranje tehnikih kapaciteta se upotrebljava kako bi se odabrao dobavlja/proizvoa koji ima kapacitet provesti uvjete definirane ugovorom. Kriteriji ukljuuju: dokaz o prethodno provedenim slinim ili istim poslovima relevantno iskustvo opis potrebnih kapaciteta ili sadraja. Primjeri ugovora gdje je ekoloka kompetentnost od posebne vanosti su ugovori koji se odnose na tvrtke koje se bave zbrinjavanjem, izgradnjom i odravanjem zgrada, uslugama prijevoza i sl. Evidencija o prethodnom i relevantnom iskustvu moe biti koristan instrument za procjenu tehnikih kapaciteta koji udovoljavaju ekolokim kriterijima. Pri tome mora biti jasno definirano to se smatra relevantnim, a to obaveznim. Kao dokaz odreenih kriterija tehnikih kapaciteta (ali ne iskljuivi) mogu posluiti i uvedeni sustavi upravljanja okoliem kao to su ISO 140011,1 Europska/meunarodna norma EN/ISO

Tehniki standardi zatite okolia i eko-oznakeOvo je najei i u veini sluajeva najpraktiniji pristup ukljuivanja ekoloki prihvatljivih proizvoda i usluga u proces nabave. Uobiajeno je koristiti meunarodne standarde: ISO (Meunarodna organizacija za normizaciju) (www.iso. org), CEN (Europski odbor za normizaciju) (v.www.cen.eu) i hrvatske standarde: HZN (Hrvatski zavodu za norme) (www. hzn.hr). Napomena: U sluajevima kada se zahtijevaju odreeni standardi, reference moraju biti kombinirane s frazom ili ekvivalentno jer ponuditelj ne smije biti odbijen ako moe dokazati da proizvod ili usluga zadovoljavaju potrebne standarde na isti nain. Moete koristiti i ambicioznije kriterije od onih navedenih u normama, npr. kriterije koje koriste eko-oznake, opet pod uvjetom da nisu diskriminirajui, to znai se ne moe zahtijevati da je proizvod ili usluga certificirana s tono odreenom oznakom. Primjer: Ne moe se staviti zahtjev: Papir s oznakom Blue Angel Meutim, mogu se ukljuiti kriteriji koje koristi ta ekooznaka, npr.: Papir zadovoljava sljedee uvjete: Izraen je od najmanje 80% recikliranog papira; Ne sadri klor (TCF); Garantirani vijek trajanja vie od 100 godina, prema ISO 9706 ili ekvivalentno.

Izvedba ili funkcionalnost predmeta nabaveFunkcionalni pristup obino omoguuje vei opseg u kreativnosti i u nekim sluajevima ini izazov u razvoju inovativnih tehnikih rjeenja. S funkcionalnim pristupom ne mora se do detalja razraditi tehnika specifikacija. Meutim, ovakav pristup zahtijeva puno vie opreza i znanja, pa funkcionalne specifikacije moraju biti jasno postavljene kako bi omoguile prikladnu i pravednu evaluaciju.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 23

EMAS2 ili slino, ali samo ako je to relevantno za izvravanje predloenog ugovora. Ocjena: Ocjena je faza u kojoj ispitujete kvalitetu ponuda (odgovaraju li ponude i u kojoj mjeri unaprijed postavljenim kriterijima) i usporeujete cijene. Ovdje se mjeri svaki postavljeni kriterij u svim prethodnim fazama i on mora odgovarati zadanim ciljevima, razdoblju isporuke, dogovorenom obujmu posla i postavljenim tehnikim specifikacijama. Tu se takoer uzima u obzir i cijena ponuene robe ili usluge i to na dva naina: a) Ugovor se dodjeljuje na osnovi financijski najnie ponude Pri tome se od ponuaa koji su zadovoljili tehnike kriterije odabire onaj koji ima financijski najpovoljniju ponudu bez obzira na razlike u kvaliteti tehnikih ponuda. b) Ugovor se dodjeljuje na osnovi financijski najpovoljnije ponude. U kontekstu procesa nabave, dobivanje najbolje vrijednosti proizvoda ili usluge za uloeni novac, predstavlja optimalan spoj ekolokih karakteristika, trokova ivotnog ciklusa proizvoda ili usluge i koristi koje zadovoljavaju potrebe poslovnih jedinica.

Procjena trokova tijekom ivotnog ciklusa ne mora biti komplicirana i zahtijevati puno uloenog vremena. Iako postoje mnoge posebne metode za izradu razraenih kalkulacija trokova ivotnog ciklusa, moete zapoeti s jednostavnom usporedbom oitih i lako mjerljivih trokova. LCC trokovi tipino ukljuuju: Nabavnu cijenu,ukljuujui dostavu, instalaciju, putanje u pogon, itd. Trokove rada,ukljuujui energente, rezervne dijelove i odravanje, Trokove zbrinjavanja na kraju radnog vijeka, ukljuujui dekomisiju, odvoz i odlaganje, Ostale trokove (razne naknade, porezi i slino) Metode evaluacije koje uzimaju u obzir te faktore osiguravaju poslovnim jedinicama odreivanje financijski najpovoljnije ponude, odnosno nabavu koja dobiva najbolju vrijednost za uloeni novac. Dobit ete, takoer, bolje ekoloke performanse, obzirom da takva evaluacija otkriva trokove vezane uz potronju energenata, rezervnih dijelova i zbrinjavanja otpada, koji inae ne bi bili poznati. LCC analizu nuno je primjenjivati upravo za projekte energetske efikasnosti jer se njome ocjenjuje mogu li se poveani poetni investicijski trokovi ekonomski opravdati smanjenim trokovima za energiju kroz razmatrani ivotni vijek sustava, ali i drugim imbenicima koji utjeu na trokove rada sustava (primjerice, smanjenje iznosa naknada za emisije, smanjeni trokovi odravanja i sl.).

Procjena trokova ivotnog ciklusa (Life Cycle Cost Analysis)Najpovoljniji proizvod/usluga ne mora nuno biti onaj koji ima najniu nabavnu cijenu. Prilikom donoenja odluka o investicijama u novu opremu ili sustave, nuno je provesti analizu prihoda i rashoda kroz itav predvieni ivotni vijek proizvoda/ sustava. Dakle, uz poetnu investiciju, u obzir je potrebno uzeti i trokove pogona, odravanja, energenata, zatite okolia (naknade za emisije), dekomisije i odlaganja opreme nakon isteka radnog vijeka. Ova se ekonomska metoda ocjene isplativosti projekta, koja u obzir uzima sve trokove projekta kroz njegov ivotni vijek, naziva analiza trokova ivotnog ciklusa (engl. Life-Cycle-Cost (LCC)).14001:1996 o sustavima upravljanja okoliem. 2 UREDBA EC br. 761/2001 Europskoga parlamenta i Vijea od 19. oujka 2001. kojom se doputa dragovoljno sudjelovanje organizacija u programu gospodarenja okoliem i revizije okolia (EMAS) Zajednice. Ova dobrovoljna shema je primjenjiva na organizacije unutar Europske unije i Europske ekonomske zajednice.

Primjer 1:

Trokovi tijekom ivotnog vijeka pisaa

Zeleni ured /Prirunik/ str. 24

Za izraun troka pisaa tijekom njegovog ivotnog vijeka koriteno je nekoliko pretpostavki: 100.000 stranica je mogue ispisati bez kvara na pisau godinji je ispis stranica 20.000, a ivotni je vijek samim time 5 godina pisa se nalazi u stand-by modu samo tijekom 8 radnih sati dnevno, a nakon toga se iskljuuje iz struje pisa se potpuno amortizira u navedenom roku od 5 godina koritenje pisaa je takvo da su sve tvornike karakteristike tone (broj ispisanih stranica po toneru, potronja energije) Tablica 1: Usporedni trokovi tijekom ivotnog vijeka pisaa

U tablici se vidi da se najvei troak odnosi na tonere, stoga je vano kupiti pisa koji ima najvei broj ispisanih stranica po toneru. Kako s pisanjem od 20.000 stranica godinje pisai vie od 90% vremena rade u stand-by modu, po izraunu se vidi da vie energije troe u ekanju nego u korisnom radu. Izraun je napravljen na temelju pretpostavki da su i pisa i toner kupljeni po maloprodajnoj cijeni. Zbog nemogunosti pronalaenja ivotnog vijeka pisaa u nekih proizvoaa koji ne deklariraju taj podatak, pretpostavka je da je njegov ivotni vijek 100.000 stranica ispisa, to je istovjetno petogodinjem vijeku ako se ispisuje 20.000 stranica na godinu ili desetgodinjem vijeku ako se ispisuje 10.000 stranica godinje. U ukupni je troak uraunata i cijena papira.

Nabavna cijena pisaa (KM) Rezolucija (dpi) Broj ispisanih stranica tijekom ivotnog vijeka pisaa Broj ispisanih stranica u minuti Broj ispisanih stranica sa isporuenim tonerom Obraun trokova za 100.000 stranica (5 godina) Cijena jednog tonera (KM) Broj ispisanih stranica s jednim tonerom Ukupni troak tonera (KM) Troak papira (KM) Prosjena radna snaga (W) Snaga ureaja u stand- by nainu rada (W) Utroak energije za ispis (kWh) Utroak energije u stand- by nainu rada (kWh) Ukupan utroak energije (kWh) Emisija CO2 (kg) Ukupan troak za energiju kn (kWh=0,75 KM) Ukupni troak tijekom 5 godina (KM)

Pisa 1 706 600 100.000 18 3000 193 6000 3.222,72 1.200,00 315 8 29,17 85,66 114,83 60,86 16,08 4.438,79

Pisa 2 252 600 100.000 14 2500 141 2500 5.644,11 1.200,00 259 2 30,83 21,36 52,19 27,66 7,31 6.851,41

Pisa 3 323 600 100.000 18 2500 168 2500 6.710,22 1.200,00 360 7 33,33 74,95 108,28 57,39 15,16 7.925,38

Pisa 4 760 600 100.000 20 1500 233 3000 7.760,65 1.200,00 372 7 31 75,02 106,02 56,19 14,84 8.975,49

Pisa 5 281 600 100.000 14 1000 125 2000 6.271,23 1.200,00 240 2 28,57 21,36 49,93 26,46 6,99 7.478,22

Zeleni ured /Prirunik/ str. 25

Primjer 2:

Trokovi tijekom ivotnog vijeka arulja

Za izraun troka arulja tijekom njihovih ivota koritene su sljedee pretpostavke: arulje su od renomiranih proizvoaa koji jame rad od 1.000 sati za standardne arulje i barem 8.000 radnih sati za tedne arulje Godinje se vrijeme rada od 2.000 sati izraunalo prema radnom vremenu ureda: 8 sati na dan, 5 dana u tjednu. Pretpostavljeni ivotni vijek od 4 godine je u stvarnosti esto dui, jer se arulje ne moraju koristiti 8 sati na dan ako je prirodno svjetlo dovoljnog intenziteta. Tablica 2: Usporedni trokovi tijekom ivotnog vijeka arulja Ekvivalentna tedna arulja (fluokompaktna) 11 7,00 8000 7,00 88 12,32 46,6 19,32 48,38 14 7,00 8000 7,00 112 15,68 59,4 22,68 61,82 20 9,00 8000 9,00 160 22,40 84,8 31,40 81,10

Snaga (W) MPC ((KM) Vijek trajanja (radni sati) Obraun potronje za 8.000 radnih sati: Troak za arulje (KM) Potroena elektrina energija (kWh) Troak za elektrinu energiju (KM) Emisija CO2 (kg) Ukupni trokovi ((KM) Uteda ((KM) 60

Standardna arulja (sa arnom niti) 75 0,50 1000 0,50 600 84,00 318 84,50 100 0,50 1000 0,50 800 112,00 424 112,50

0,50 1000 0,50 480 67,20 254,4 67,70

UKRATKO:Ekoloki kriteriji se mogu uvesti u postupak nabave pod uvjetom da su zadovoljeni sljedei osnovni preduvjeti: Svi ekoloki kriteriji su eksplicitno navedeni u natjeajnoj dokumentaciji; Navedeni kriteriji izrjekom potuju osnovne principe transparentnosti, nediskriminacije i ravnopravnog postupka; Prihvaa se bilo koji odgovarajui dokaz o ispunjavanju uvjeta; Kriteriji su relevantni za predmet nabave; Kriteriji su objektivno kvantificirani; Nabava je provedena u skladu s hrvatskim zakonodavstvom sustava javne nabave.

Uvoenjem sastanaka odravanih putem interneta moete najmanje dvostruko poveati vau produktivnost a istodobno smanjiti trokove vezane uz putovanja.PUTNIKI PRIJEVOZCestovni promet najvie doprinosi nizu ekolokih i zdravstvenih problema. U zadnjih 20 godina, cestovni promet je povean za vie od 80%. Izgaranje fosilnih goriva koja se koriste za pogon automobila odgovorno je za emisije sumpor dioksida koji uzrokuje kisele kie; duikovog oksida koji utjee na dini sustav i plune funkcije, a moe izazvati bronhijalne probleme i astmu; ugljinog dioksida koji uzrokuje efekt staklenika i ugljinog monoksida koji moe utjecati na sredinji ivani i kardiovaskularni sustav. Izgradnja cesta smanjuje i odvaja podruja ivotinjskih stanita, a poveani promet utjee na nae zdravlje naroito u vrlo naseljenim podrujima. Zamislite situaciju kada trebate odrati dva sastanka u istom danu na razliitim lokacijama. Svaki od njih zahtijeva minimalno jedan sat utroenog vremena u svakom susretu i minimalno jedan sat utroenog vremena na putovanje na svaki sastanak. Uvoenjem sastanaka odravanih putem interneta moete najmanje dvostruko poveati vau produktivnost a istodobno smanjiti trokove vezane uz putovanja. Kombinirajui rezultate koji se odnose na financijske utede, korist za okoli i produktivnost, argumenti koji stoje na strani koritenja komuniciranja putem interneta vrlo su uvjerljivi. Vano je razumjeti da sastanci putem interneta ne mogu u potpunosti zamijeniti tradicionalne lice u lice sastanke. Uvijek e postojati situacija kada je neophodno uivo se sastati s klijentom ili partnerom, ali ono to je potrebno za dobrobit nas i planete jest smanjiti koliinu nepotrebnog svakodnevnog putovanja. Ima li alternative?

Zeleni ured /Prirunik/ str. 26

10.

irokopojasne internetske veze i napredne tehnologije daju mogunost odravanja vie sastanaka dnevno uz zadovoljavajuu kvalitetu komunikacije. Moderne web konferencije preko video poziva otvaraju novo poglavlje u odnosu na dosadanje tradicionalne sastanke i konferencije. Istovremenim prijenosom slike i zvuka omoguuje se kontakt i ukljuivanje vie osoba. Prezentacije, dokumente i datoteke mogue je dijeliti meu sudionicima u stvarnom vremenu te svaki od njih ima mogunost kontrole i rada na zajednikim materijalima. Ovime se ujedno i utjee na smanjenje koliine radnog materijala kojega bismo ispisali na papiru. Jeste li znali? Jedna litra Super 95 goriva sagorijevanjem isputa oko 2,4 kg CO2, a jedna litra dizela oko 2,7 kg CO2.

to moete Vi uiniti?1. Stvorite naviku dolaska i odlaska na posao pjeke, biciklom ili javnim gradskim prijevozom. Ako koristite vlastiti automobil za prijevoz s posla i na posao, dogovorite s kolegama koji blizu stanuju dijeljenje automobila i zajedniki prijevoz. Pri tome e svi ukljueni u dogovor znatno utedjeti i na trokovima za benzin. U vozni park ukljuite bicikle.

2.

3.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 27

Cestovni promet najvie doprinosi nizu ekolokih i zdravstvenih problema.

4. 5. 6. 7.

8.

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

16. 17. 18. 19. 20. 21.

Izgradite parkirna mjesta za bicikle i osigurajte tu kabine i prostor za presvlaenje. Istaknite raspored polazaka javnog prijevoza u uredu. Omoguite zaposlenicima grupni prijevoz sa i na posao. Naruujte dostavu hrane grupno s kolegama iz ureda, umjesto da svaki naruuje posebnu dostavu. Podrite telekonferencije i videokonferencije umjesto odlaska na sastanke, kad god je to mogue. aljite svoje dokumente e-mailom umjesto konvencionalnom potom. Iskoristite mogunost rada od kue. Smanjite broj poslovnih putovanja. Planirajte putovanje kako biste smanjili nepotrebne kilometre. Izraunajte troak odravanja automobila i voznog parka. Zamijenite stara vozila ekoloki prihvatljivijima, a stara zbrinite ekoloki. Upotrebljavajte kvalitetnije gorivo to e produljiti vijek vaeg automobila i doprinijeti manjem oneienju atmosfere. Redovito servisirajte vozila. Redovito provjeravajte tlak u gumama jer tako tedite gorivo i sigurniji ste. Vozite optimalnom brzinom. Klimatizacijski sustav u automobilu koristite samo kada vam je to zaista potrebno. Ne koite i ne ubrzavajte naglo. Motorna ulja, akumulatore i ostalo odlaite na mjesta predviena za recikliranje.

22. 23.

Nagradite zaposlenike koji podravaju i provode program. Promovirajte ekoloke programe prigodnim kampanjama.

Zeleni ured /Prirunik/ str. 28

THE OREGON DEPARTMENT OF ENERGY Green office guide, (USA) 2008. COMMONWEALTH OF PENNSYLVANIA - Green at Work Guide: Making Your Workplace Activities More Environmentally Friendly, (USA) 2005. CITY OF PORTLAND, OFFICE OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT- Green office guide, (USA) 2006. TRADES UNION CONGRESS - How to green your workplace, (UK) 2007. WEBEX COMMUNICATION UK LTD - Green Guide to your Office (UK) 2007. ECO EFFICIENCY CENTER & NOVA SCOTIA ENVIRONMEN AND LABOUR Pollution prevention woorkbook for business in Nova Scotia, (CANADA) 2005. CANADIAN UNION OF PUBLIC EMPLOYEES Healthy, clean and green: a workers action guide to a greener workplace, (CANADA) 2007. UNDP procurement support office Environmental procurement, 2008. UNDP Bratislava Regional Centre (BRC), UNDP BRC Green Office Initiative 2007-2008 THE UNIVERSITY OF QUEENSLAND http://www.pf.uq.edu.au/Ems/GrnOffPrgrm.html CALIFORNIA LEEP http://www.caleep.com/workbook/workbook.htm DIRECTORATE GENERAL FOR ENERGY AND TRANSPORT http://www.managenergy.net/products/R236.htm AUSTRALIAN GOVERNMENT http://www.environment.gov.au/index.html GREENVOICE http://greenvoice.com/campaigns/ PROCURA + CAMPAIGN http://www.procuraplus.org/ UNDP http://www.undp.org/procurement/

OSNOVNA LITERATURA I IZVORI PODATAKATIDES CETER/GREEN PROJECT - Green action guide: steps to sustainable living for individuals, Denver Area edition (USA): 2005. THE CANADIAN CHAMBER OF COMMERCE & POLLUTION PROBE - A Guide to Climate Change for Small to Mediumsized Enterprises; How to Plan for Climate Change, Reduce Operating Costs and Develop New Business opportunities, (Canada) 2006. CITY OF FREDERICTON, Fredericton Green Shops Environmental Impact Reduction Workbook, (Canada) 2008. COMMONWEALTH OF AUSTRALIA Green office guide: A guide to help you buy and use environmentally friendly office equipment, (Australia) 2001. BARCELONA CITY COUNCIL MAINTANCE AND SERVICES; SECTOR BOARD OF EDUCATION SERVICES AND ENVIRONMENTAL PARTICIPATION - The Green Office Guide, (Spain) 2001. JONES LANG LASALLE IP, Inc. - Green Office Guide, (Canada), 2008. CUMBRIA COUNTY COUNCIL - The Green workplace guide: a guide to greener working practices (UK) 2004. LONDON BOROUGH OF BARKING AND DAGENHAMS Green office guide, (UK) 2006.


Recommended