Mladen Šolić

Mladen Šolić

Uvod u znanstveni rad

Sadržaj:1. UVOD: Definicija znanosti

2. ZNANSTVENA METODA

Opažanje

Definiranje problema

Prikupljanje informacija

Postavljanje hipoteze

Testiranje hipoteze

Donošenje zaključka

Znanstvena teorija

3. ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE I ZNANSTVENI RAD

Znanstveno istraživanje

Pisanje znanstvenog rada

Prezentacija rada

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

I. DEFINICIJA ZNANOSTI

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Definicija znanosti

Pažljivo, disciplinirano, logično traganje za znanjem o svim aspektima prirode (univerzuma), koje se temelji na proučavanju najpristupačnijih dokaza, i koje je uvijek podložno ispravcima i poboljšanjima do kojih se dolazi otkrivanjem novih boljih dokaza.

Metodološki pristup u sticanju znanja, pristup u istraživanju prirode, način upoznavanja prirode koji daje pouzdana znanja o njoj. Postoje i druge metode u otkrivanju i učenju prirode, ali je znanost jedina metoda koja rezultira sticanjem pouzdanih znanja.

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Pouzdano znanje

Znanje za koje postoji velika vjerojatnost da je točno, zato što se njegova istinitost može provjeriti pouzdanim metodama

Pouzdano znanje se razlikuje od vjerovanja i drugih načina sticanja znanja po tome što je jedino ono provjerljivo

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Znanstvena metoda

Znanost je metoda koja ljudima omogućava posjedovanje znanja čija je pouzdanost na najvećoj mogućoj razini sigurnosti.

Metoda koja se koristi za provjeru znanstvenih znanja, i time ta znanja čini pouzdanim, zove se znanstvena metoda.

Znanost je bez sumnje najuspješnije ljudsko nastojanje u povijesti civilizacije, jer je to jedina metoda koja uspješno otkriva i formulira pouzdana znanja.

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Znanstveno i kritičko mišljenje

Onaj tko koristi znanstvenu metodu u istraživanju prirode taj prakticira znanstveno mišljenje.

Kada netko koristi znanstveno mišljenje u svakodnevnom životu može se kazati da prakticira kritičko mišljenje.

kritičko mišljenje je mišljenje koje uspješno vodi k najpouzdanijim odgovorima na postavljena pitanja i najpouzdanijim rješenjima problema.

Dakle, znanstveno i kritičko mišljenje su jedno te isto.

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Znanstveno (kritičko) mišljenje

Temelji se na trima komponentama:

Empiricizam - korištenje empiričkih (iskustvenih) dokaza

Racionalizam - prakticiranje logičkog razmišljanja

Skepticizam - skeptičan odnos prema postojećim znanjima

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Empiricizam

Empirički dokazi

dostupni našim osjetilimaprovjerljivi i ponovljivinjihova vrijednost dolazi do izražaja usporedbom s drugim tipovima dokazačesta alternativa empiričkim dokazima su autoritarni dokazidrugo ime za empiričke dokaze je prirodni dokazi

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Racionalizam

Prakticira logičko rezoniranjePogreške u percipiranju i razmišljanju

SkepticizamStalno preispitivanje dokaza i argumenata

Nedogmatizam - nijedan zaključak nije konačan

Skepticizam, nasuprot čestom poimanju skeptika, znači otvorenost prema novim dokazima i argumentima i spremnost u promjenu uvjerenja ako to prizlazi iz novih dokaza

Vizualne iluzije

Čini nam se da je na sliku položen bijeli

obruč u obliku trokuta, ali ga zapravo nema. Mozak opaža proreze, pa

pretpostavlja da ih je napravio obruč

trokuta

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Bijelih trokuta zapravo nema iako

ih jasno vidimo

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Bijela mreža zapravo ne postoji, ali je sugeriraju bijeli prorezi

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Koje su crte duže?

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Gornja se crta čini dužom?

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Je li veći lijevi ili desni središnji krug?

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Središnji krugovi su jednake veličine?

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Zagledajte se 10 sekundi u sliku, te zatim skrenite pogled na list bijelog papira. Na mjestu bijelih krugova pojavit će se crni

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Zagledajte se 1 minutu u sliku, te zatim skrenite pogled na listbijelog papira. Što vidite?

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Gledajte u cnu točku. Nakon nekog vremena će se siva zona početi smanjivati.

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Zagledajte se u ljubičastu mrlju. Nakon nekog vremena ona će nestati (vidjet ćete samo sivi kvadrat)

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Plavi kvadrati nisu deformirani. Oni su

zapravi savršeno pravilni!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Crte nisu zakrivljene, savršeno su ravne (provjerite trokutom!)

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

I ove su crte ravne!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Pa čak i ove!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Pogađate, ni ove crte nisu zakrivljene!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Kvadrati nisu deformirani, potpuno su pravilni!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Iako vam se čini da vidite spiralu, nje

zapravo nema. Postoje samo koncentrični

krugovi

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Krugovi su posve jednaki, iako se neki

čine ispupčeni, a neki udubljeni

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Crne/bijele točke na

sjecištima crta ne postoje iako ih jasno vidimo

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Ni ovdje crne/bijele

točke na sjecištima crta

ne postoje

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Ni žutih krugova zapravo nema!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Iako se gornji rombovi čine tamnijim od

donjih, oni su zapravo svi iste

boje

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Oba kraka velikoga X su

iste ljubičaste boje, mada nam se čini da su to

različite nijanse

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Približavamo i udaljavajmo glavu od slike, gledajući

u crnu točku u središtu. Što se

događa?

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Iako nam se čini da se krugovi pomiću, na ovoj se slici zapravo ništa ne pomiće!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Ovo nije pokretna animacija, ovo je obična slika!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Vidite li magarca ili tuljana?

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Majka, otac i kći Otac i sin

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Starica ili mlada djevojka

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Tuljan na snijegu, ili polarni medvjed koji izlazi iz rupe

u ledu

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Patka ili zec?

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Ova slika zbunjuje naš mozak jer je

nelogična!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

Nelogičnost zbunjuje!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Vizualne iluzije

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Setovi u mišljenju

Setovi u mišljenju se doživljavaju kao vicevi, trikovi, doskočice, mali testovi, provjera sugovornika, a zapravo su pogreške u percipiranju, rezmišljanu i ponašanju koje nastaju jer slušamo i poštujemo pravilo koje više ne važi!!

Imamo i tako puno pravila koje moramo poštovati. Nemojmo postojećim brojnim pravilima dodavati naša izmišljena pravila, koja su obično naša predrasuda i naša kočnica u kreativnom razmišljanju i ponašanju!!

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Koliko u znanosti ima prevara (podvala)?

Falsificiranje zbog prestiža, ugleda, karijere i novcaSamokorigirajuća priroda znanostiIdealizam znanstvenika

M. Šolić: Uvod u znanstveni rad

Jesu li znanstvenici neosjetljivi za rubne ideje?

Prigovor znanosti je da vidi samo ono što želi vidjetiRubne ideje prolaze duži i teži put do prihvaćanja Uvjek ima znanstvenika za koje su te ideje izazov