UVOD U KRŠĆANSKU UVOD U KRŠĆANSKU IKONOGRAFIJUIKONOGRAFIJU

(osnovni pojmovi: personifikacija, (osnovni pojmovi: personifikacija, alegorija, simbol, atribut, simbolički alegorija, simbol, atribut, simbolički

prikazi, prefiguracija; literarna i likovna prikazi, prefiguracija; literarna i likovna vrela za kršćansku ikonografiju: Biblija, vrela za kršćansku ikonografiju: Biblija,

apokrifi, apokrifi, Legenda aurea,…Legenda aurea,…))

PersonifikacijaPersonifikacija

■■ PersonifikacijaPersonifikacija se u likovnoj umjetnosti može se u likovnoj umjetnosti može definirati kao ljudski ili antropomorfni lik, koji definirati kao ljudski ili antropomorfni lik, koji obično prikazuje neki apstraktni pojam, tj. stvar obično prikazuje neki apstraktni pojam, tj. stvar koja nije ni konkretna ni vidljiva.koja nije ni konkretna ni vidljiva.

■ ■ Čovječji je duh izmislio čitav niz takvih Čovječji je duh izmislio čitav niz takvih apstraktnih ideja i pojmova, poput apstraktnih ideja i pojmova, poput ljubaviljubavi, , pohlepepohlepe, , melankolijemelankolije, , srećesreće, , razboritostirazboritosti, , milosrđamilosrđa,… ,…

■ ■ Personifikacije su uglavnom ženske figure jer Personifikacije su uglavnom ženske figure jer većina apstraktnih pojmova u latinskom i većina apstraktnih pojmova u latinskom i talijanskom jeziku ima nastavak ženskog roda. talijanskom jeziku ima nastavak ženskog roda.

PersonifikacijaPersonifikacija

■■ Personifikacije mogu biti odjevene ili gole, a Personifikacije mogu biti odjevene ili gole, a gotovo uvijek uza se imaju predmete i/ili biljke i gotovo uvijek uza se imaju predmete i/ili biljke i životinje (životinje (atributeatribute), koji posjeduju određeno ), koji posjeduju određeno značenje i iskazuju nešto o karakteru i značenje i iskazuju nešto o karakteru i osobinama personificiranih apstrakcija.osobinama personificiranih apstrakcija.

■ ■ Postoje, također, i Postoje, također, i određene vanjske određene vanjske oznake, kao što su to oznake, kao što su to primjerice krila kod primjerice krila kod Oca VremenaOca Vremena..

Cesare RipaCesare Ripa (oko 1560.-1623.)(oko 1560.-1623.)

Nepoznati autor, Nepoznati autor, Portret Cesarea RipePortret Cesarea Ripe iz djela iz djela IconologiaIconologia, Padova, 1624., Padova, 1624.

- - Cesare RipaCesare Ripa objavio je djelo objavio je djelo IconologiaIconologia, Rim, , Rim, 1593. (drugo izdanje: Milano, 1602.; treće izdanje: 1593. (drugo izdanje: Milano, 1602.; treće izdanje: Rim, 1603.)Rim, 1603.)

- - autor je rođen u Perugi oko 1560.autor je rođen u Perugi oko 1560.

- knjiga postala vodič kroz svijet apstraktnih pojmova - knjiga postala vodič kroz svijet apstraktnih pojmova uz upute kako bi se te apstrakcije trebale prikazatiuz upute kako bi se te apstrakcije trebale prikazati

- knjiga abecednim redom opisuje više od 1250 - knjiga abecednim redom opisuje više od 1250 personifikacija koje je autor poznavao ili mogao personifikacija koje je autor poznavao ili mogao zamisliti - od zamisliti - od abbondanzaabbondanza (obilje) do (obilje) do zelozelo (marljivost) (marljivost)

- Ripa je cijeli život proširivao svoju knjigu dodavanjem - Ripa je cijeli život proširivao svoju knjigu dodavanjem novih personifikacija, zadatak kojeg je nakon novih personifikacija, zadatak kojeg je nakon njegove smrti, oko 1623. godine, nastavio njegov njegove smrti, oko 1623. godine, nastavio njegov prijatelj prijatelj Giovanni Zaratino CastelliniGiovanni Zaratino Castellini

Personifikacija Personifikacija VeritasVeritas ( (IstinaIstina))

Christoffel Jeghers (1569.-oko 1653.), Christoffel Jeghers (1569.-oko 1653.), VeritasVeritas, personifikacija istine, , personifikacija istine, drvorez, Ilustracija u nizozemskom prijevodu Ripina djela drvorez, Ilustracija u nizozemskom prijevodu Ripina djela

Iconologia, Amsterdam, 1644.Iconologia, Amsterdam, 1644.

Personifikacija Personifikacija Fides (Vjera)Fides (Vjera)

■ ■ Vjera (Vjera (FidesFides)) spada spada među personifikacije među personifikacije kreposti.kreposti.

Njezini najčešći Njezini najčešći atributi su:atributi su:

- križ- križ

- kalež- kalež

- upaljena svijeća- upaljena svijeća

- crkva na glavi- crkva na glavi

Personifikacija Personifikacija PrudentiaPrudentia ((RazboritostRazboritost))

■ ■ Razboritost Razboritost ((PrudentiaPrudentia)) spada među spada među personifikacije kreposti.personifikacije kreposti.

Njezini najčešći atributi Njezini najčešći atributi su:su:

- zmija- zmija

- ogledalo- ogledalo

- šestar- šestar

- krug na glavi- krug na glavi

Personifikacija Personifikacija EcclesiaEcclesia ( (CrkvaCrkva))

■ ■ Crkva (Crkva (EcclesiaEcclesia)) je je personifikacija Novog personifikacija Novog zavjeta i kršćanstva te je zavjeta i kršćanstva te je prikazana kao mlada prikazana kao mlada trijumfirajuća žena.trijumfirajuća žena.

Njezini najčešći atributi Njezini najčešći atributi su:su:

- kruna na glavi- kruna na glavi

- kalež- kalež

- pobjednička zastava na - pobjednička zastava na križukrižu

Personifikacija Personifikacija SinagogeSinagoge

■ ■ Sinagoga Sinagoga je personifikacija je personifikacija Starog zavjeta i židovstva te Starog zavjeta i židovstva te je prikazana kao mlada je prikazana kao mlada žena pognute glave i žena pognute glave i povezanih očiju.povezanih očiju.

Njezini najčešći atributi su:Njezini najčešći atributi su:

- povez oko očiju- povez oko očiju

- slomljeno koplje sa - slomljeno koplje sa zastavicom na vrhu na kojoj zastavicom na vrhu na kojoj je škorpion je škorpion

- razbijene ploče Zakona (ili - razbijene ploče Zakona (ili Biblija)Biblija)

AlegorijaAlegorija

■■ AlegorijaAlegorija je prikaz neke personifikacije povezan s je prikaz neke personifikacije povezan s jednom ili više drugih personifikacija i/ili s jednom ili jednom ili više drugih personifikacija i/ili s jednom ili više drugih osoba ili likova, a gdje svi zajedno mogu više drugih osoba ili likova, a gdje svi zajedno mogu biti uključeni u neku radnju.biti uključeni u neku radnju.

■ ■ Dijele se na dvije glavne skupine:Dijele se na dvije glavne skupine:

- - ““čiste alegoriječiste alegorije““ (više personifikacija uključenih u (više personifikacija uključenih u neku radnju; personifikacije grada ili zemlje; prikaz neku radnju; personifikacije grada ili zemlje; prikaz personifikacija u trijumfu);personifikacija u trijumfu);

- - ““ne-čiste alegorijene-čiste alegorije““ (prikaz jedne ili više (prikaz jedne ili više personifikacija s nekim povijesnim ili biblijskim personifikacija s nekim povijesnim ili biblijskim ličnostima; prikaz neke obitelji ili pak neke osobe ličnostima; prikaz neke obitelji ili pak neke osobe okružene personifikacijama koje simboliziraju npr. okružene personifikacijama koje simboliziraju npr. njegove karakterne crte).njegove karakterne crte).

Više personifikacija uključenih u Više personifikacija uključenih u neku radnjuneku radnju

◄ ◄ Zagrljaj mira i pravdeZagrljaj mira i pravde

Personifikacija grada ili zemljePersonifikacija grada ili zemlje

Prikaz personifikacije u trijumfuPrikaz personifikacije u trijumfu

HiHiëëronymus Cock (1510.-1570.) prema Maertenu van Heemskercku (1498.-1574.), ronymus Cock (1510.-1570.) prema Maertenu van Heemskercku (1498.-1574.), Trijumf Mira Trijumf Mira (iz jedne serije). Mir je između ostalog u društvu (iz jedne serije). Mir je između ostalog u društvu LjubaviLjubavi, , IstineIstine, ,

PravdePravde i i MarljivostiMarljivosti, bakrorez. Kabinet grafike Sveučilišta u Leidenu., bakrorez. Kabinet grafike Sveučilišta u Leidenu.

SimbolSimbol

■■ SimbolSimbol je neki predmet (u širem smislu), neka je neki predmet (u širem smislu), neka biljka, životinja ili neki znak (broj, slovo, gesta, itd.), biljka, životinja ili neki znak (broj, slovo, gesta, itd.), kojem u određenom kontekstu pripada neko kojem u određenom kontekstu pripada neko značenje.značenje.

■ ■ Simbol, dakle, promatrača umjetničkog djela potiče Simbol, dakle, promatrača umjetničkog djela potiče da pomisli na nešto drugo, a ne na prikazani da pomisli na nešto drugo, a ne na prikazani predmet, biljku, životinju ili znak sam po sebi.predmet, biljku, životinju ili znak sam po sebi.

■ ■ Simboli mogu zamjenjivati i određene osobe ili figure Simboli mogu zamjenjivati i određene osobe ili figure (Bog je zamijenjen rukom koja izlazi iz oblaka, riba ili (Bog je zamijenjen rukom koja izlazi iz oblaka, riba ili Kristov monogram simboli su Krista).Kristov monogram simboli su Krista).

Mrtvačka glava – simbol Mrtvačka glava – simbol prolaznosti ljudskog životaprolaznosti ljudskog života

Lucas van Leyden (oko 1489.-1533.), Lucas van Leyden (oko 1489.-1533.), MementoMemento morimori, bakrorez, oko , bakrorez, oko 1520. Kabinet grafike Sveučilišta u Leidenu1520. Kabinet grafike Sveučilišta u Leidenu

AtributiAtributi

■■ AtributiAtributi su simboli koji su na određen način manje su simboli koji su na određen način manje ili više čvrsto povezani s nekom osobom ili ili više čvrsto povezani s nekom osobom ili personifikacijom.personifikacijom.

■ ■ Atributi imaju dvostruku svrhu:Atributi imaju dvostruku svrhu: - omogućuju promatraču identificiranje neke osobe ili - omogućuju promatraču identificiranje neke osobe ili

personifikacije;personifikacije;- govore nešto o prikazanom liku, upućuju na neku - govore nešto o prikazanom liku, upućuju na neku

epizodu iz njegova životopisa, na njegov položaj, epizodu iz njegova životopisa, na njegov položaj, karakter ili na određene osobine.karakter ili na određene osobine.

■■ Sveci često imaju pridodan jedan ili više atributa Sveci često imaju pridodan jedan ili više atributa njihova mučeništva, atributa koji se odnose na njihova mučeništva, atributa koji se odnose na sadržaje iz njihova života ili atributa koji ističu neku sadržaje iz njihova života ili atributa koji ističu neku njihovu karakternu crtu (npr. ljiljan simbolizira njihovu karakternu crtu (npr. ljiljan simbolizira Marijinu čistoću i djevičanstvo).Marijinu čistoću i djevičanstvo).

AtributiAtributi

Simbolički prikazSimbolički prikaz

■■ Simbolički prikazSimbolički prikaz je ne-alegorijski i ne-narativni je ne-alegorijski i ne-narativni prikaz u kojem jedan ili više simbola imaju glavnu prikaz u kojem jedan ili više simbola imaju glavnu ulogu.ulogu.

■ ■ Taj se termin često koristi i za svako umjetničko djelo Taj se termin često koristi i za svako umjetničko djelo za koje se pretpostavlja da ima neko dublje značenje.za koje se pretpostavlja da ima neko dublje značenje.

■ ■ Simbolički prikazi mogu biti i alegorije i narativni Simbolički prikazi mogu biti i alegorije i narativni prikazi, tj. scene koje su inspirirane literarnim vrelima prikazi, tj. scene koje su inspirirane literarnim vrelima i koje prepričavaju neku određenu priču ili pripovijest i koje prepričavaju neku određenu priču ili pripovijest u svrhu prenošenja određene poruke prevedene iz u svrhu prenošenja određene poruke prevedene iz teksta. teksta.

Simbolički prikazSimbolički prikaz

N. L. Peschier (djeluje oko 1660.), N. L. Peschier (djeluje oko 1660.), Vanitas Vanitas – mrtva priroda s lubanjom, – mrtva priroda s lubanjom, pješčanim satom, violinom s puknutim žicama, itd., ulje na platnu, pješčanim satom, violinom s puknutim žicama, itd., ulje na platnu,

Rijksmuseum, AmsterdamRijksmuseum, Amsterdam

AmblemiAmblemi

■■ Amblemi Amblemi su poluknjiževna i polulikovna umjetnička su poluknjiževna i polulikovna umjetnička vrsta koji kombinacijom slike i teksta prikazuju najčešće vrsta koji kombinacijom slike i teksta prikazuju najčešće određenu apstraktnu (moralno-didaktičku) ideju ili neku određenu apstraktnu (moralno-didaktičku) ideju ili neku općenitiju misao, često neko općenitiju misao, često neko ““životno praviloživotno pravilo““..

■ ■ Amblem se gotovo uvijek Amblem se gotovo uvijek sastoji od tri osnovna sastoji od tri osnovna elementa: elementa: motomoto ( (lemmalemma), ), slikaslika ( (picturapictura) i ) i teksttekst ((epigramepigram).).

◄ ◄ Epigram:Epigram:""Svjetlo nimalo ne pomaže slijepcu, Svjetlo nimalo ne pomaže slijepcu, sova danju ne može ništa vidjeti.sova danju ne može ništa vidjeti.""

PrefiguracijaPrefiguracija

■■ PrefiguracijaPrefiguracija (lat. praefiguratio(lat. praefiguratio - pralik - pralik[[ovanjeovanje]]; od ; od praefigurarepraefigurare – slikovito najavljivati – slikovito najavljivati))

■ ■ Prefiguracija Prefiguracija je teološki izraz za odnos između je teološki izraz za odnos između pojedinih događaja iz Staroga s pojedinim pojedinih događaja iz Staroga s pojedinim događajima iz Novog zavjeta, pri čemu starozavjetni događajima iz Novog zavjeta, pri čemu starozavjetni događaji nagovješćuju novozavjetne kao njihove događaji nagovješćuju novozavjetne kao njihove ""predslikepredslike"". .

■ ■ U usporedbi starozavjetnih i novozavjetnih prizora U usporedbi starozavjetnih i novozavjetnih prizora prvi imaju ulogu prefiguracije (tipovi) drugih prvi imaju ulogu prefiguracije (tipovi) drugih (antitipovi).(antitipovi).

Biblija priprostih (Biblija priprostih (Biblia Biblia pauperumpauperum))

- u 13. stoljeću nastali su rukopisi teoloških komentara - u 13. stoljeću nastali su rukopisi teoloških komentara u kojima iluminacije više nisu bile ilustracije teksta u kojima iluminacije više nisu bile ilustracije teksta već su sada, upravo suprotno, ilustracije stekle već su sada, upravo suprotno, ilustracije stekle samostalan karakter, te je njih pratio tek jezgroviti samostalan karakter, te je njih pratio tek jezgroviti teksttekst

- ti su tekstovi u 15. stoljeću ilustrirani drvorezima i - ti su tekstovi u 15. stoljeću ilustrirani drvorezima i tiskani kao tzv. tiskani kao tzv. ““BlockbuchBlockbuch““-izdanja-izdanja

- takva su izdanja nazvana - takva su izdanja nazvana Biblijom priprostihBiblijom priprostih jer su jer su bila namijenjena siromašnom seoskom i ladanjskom bila namijenjena siromašnom seoskom i ladanjskom kleru i redovnicima kao propovjednički priručnicikleru i redovnicima kao propovjednički priručnici

- slikama i jezgrovitim tekstom tumačili su kako se Stari - slikama i jezgrovitim tekstom tumačili su kako se Stari i Novi zavjet podudaraju, tj. da je Stari zavjet i Novi zavjet podudaraju, tj. da je Stari zavjet predslikapredslika i i nagovještajnagovještaj Novoga. Novoga.

Biblija priprostih – primjer Biblija priprostih – primjer prefiguracijeprefiguracije

◄◄ Napastovanje KristaNapastovanje Krista, , stranica drvorezne knige stranica drvorezne knige Biblia Biblia

pauperumpauperum, Nizozemska, oko , Nizozemska, oko 1450. godine1450. godine

Gornji red: Gornji red: David (Ps 35 (34), 16), Izaija 29, 16David (Ps 35 (34), 16), Izaija 29, 16

Srednji red: Srednji red: Ezav prodaje Jakovu prvorodstvo za zdjelu Ezav prodaje Jakovu prvorodstvo za zdjelu

leće (Post 25, 29-34) – leće (Post 25, 29-34) – tip tip (typus)(typus)Đavao kuša Isusa u pustinji (Mt, 4, 3; Lk 4, 3) Đavao kuša Isusa u pustinji (Mt, 4, 3; Lk 4, 3)

– – antitip antitip (antitypus)(antitypus)

Prvi (istočni) grijeh (Post 3, 1-7) – Prvi (istočni) grijeh (Post 3, 1-7) – tip tip (typus)(typus)

Donji red:Donji red:Bradati starac (2 Sam 7, 9), Job 16, 10Bradati starac (2 Sam 7, 9), Job 16, 10

Najvažniji izvori za kršćansku Najvažniji izvori za kršćansku ikonografijuikonografiju

■■ Literarni izvori:Literarni izvori:

► ► BiblijaBiblija► ► apokrifiapokrifi► ► liturgijske knjige liturgijske knjige (utjecaj na formiranje pojedinih figuralnih (utjecaj na formiranje pojedinih figuralnih

prikaza)prikaza)

► ► propovijedi propovijedi (priručnici za propovjednike)(priručnici za propovjednike)

► ► ActaActa MartyrumMartyrum i legende i legende (ikonografija svetaca; npr. (ikonografija svetaca; npr. Legenda Legenda aureaaurea))

► ► Biblia pauperumBiblia pauperum► ► romani, enciklopedije, bestijarijiromani, enciklopedije, bestijariji► ► hodočašća hodočašća (doprinijeli prijenosu i širenju pojedinih tema)(doprinijeli prijenosu i širenju pojedinih tema)

► ► relikvije relikvije (kult i legende koje se oko njega isprepliću)(kult i legende koje se oko njega isprepliću)

► ► viđenja viđenja (viđenja pojedinih mistika i vizionara; npr. (viđenja pojedinih mistika i vizionara; npr. Gospa LurdskaGospa Lurdska))

Najvažniji izvori za kršćansku Najvažniji izvori za kršćansku ikonografijuikonografiju

■■ Likovni izvori:Likovni izvori:

► ► antičke kompozicije čiji mitološki sadržaji likovno antičke kompozicije čiji mitološki sadržaji likovno odgovaraju kršćanskim parabolama ili evanđeoskim odgovaraju kršćanskim parabolama ili evanđeoskim zbivanjima → zbivanjima → ranokršćansko razdobljeranokršćansko razdoblje, , renesansarenesansa

► ► jak utjecaj orijentalne ikonografije (dvorska jak utjecaj orijentalne ikonografije (dvorska koreografija i protokol preuzimaju prikaze Božjeg koreografija i protokol preuzimaju prikaze Božjeg veličanstva) → veličanstva) → ranokršćanskaranokršćanska i i bizantska umjetnostbizantska umjetnost

► ► prizori iz svakodnevnog života → prizori iz svakodnevnog života → gotikagotika

BiblijaBiblija

■■ BiblijaBiblija je zbirka knjiga (nastalih od 12. st. pr. Kr. do je zbirka knjiga (nastalih od 12. st. pr. Kr. do 2. st.) religioznog, pjesničkog i moralističkog sadržaja 2. st.) religioznog, pjesničkog i moralističkog sadržaja koje Židovi (koje Židovi (Stari zavjetStari zavjet) i kršćani () i kršćani (Novi zavjetNovi zavjet) ) smatraju svetima (smatraju svetima (Sveto PismoSveto Pismo).).

■ ■ Katolička BiblijaKatolička Biblija sastoji se od sastoji se od 4646 knjiga Staroga knjiga Staroga i i 2727 knjiga Novoga zavjeta. knjiga Novoga zavjeta.

■ ■ Stari zavjetStari zavjet se sastoji od: se sastoji od: Petoknjižja MojsijevaPetoknjižja Mojsijeva, te , te PovijesnihPovijesnih, , MudrosnihMudrosnih (neki izdvajaju (neki izdvajaju PsalmePsalme) i ) i Proročkih knjigaProročkih knjiga..

■ ■ Novi zavjetNovi zavjet sačinjen je od: sačinjen je od: EvanđeljaEvanđelja, , Djela Djela apostolskihapostolskih, , PoslanicaPoslanica i i OtkrivenjaOtkrivenja ( (ApokalipseApokalipse).).

BiblijaBiblija

■■ BiblijaBiblija je izvorno pisana na tri jezika: je izvorno pisana na tri jezika:

- hebrejskom- hebrejskom (gotovo cijeli Stari zavjet)(gotovo cijeli Stari zavjet); ; - aramejskom- aramejskom (Tobija, Judita, Sirah, Baruh i Prva makabejska knjiga, (Tobija, Judita, Sirah, Baruh i Prva makabejska knjiga,

dio Ezrine, Danielove i Jeremijine knjige, te dvije riječi u Postanku)dio Ezrine, Danielove i Jeremijine knjige, te dvije riječi u Postanku);;- grčkom- grčkom (Knjiga mudrosti, Druga makabejska knjiga, deuterokanonski (Knjiga mudrosti, Druga makabejska knjiga, deuterokanonski

dijelovi Estere i Daniela, te cijeli Novi zavjet)dijelovi Estere i Daniela, te cijeli Novi zavjet)..

■■ Deuterokanonke knjigeDeuterokanonke knjige predstavlja 7 knjiga Staroga predstavlja 7 knjiga Staroga zavjeta i još dva dodatka starozavjetnim knjigama (Estera i zavjeta i još dva dodatka starozavjetnim knjigama (Estera i Daniel) koje katolici zajedno s 39 tzv. Daniel) koje katolici zajedno s 39 tzv. protokanonskihprotokanonskih knjiga smatraju nadahnutim tj. knjiga smatraju nadahnutim tj. kanonskimkanonskim knjigama. knjigama.

■ ■ Takav kanon temelji se na Takav kanon temelji se na Vulgati Vulgati (latinski prijevod sv. (latinski prijevod sv. Jeronima), a potvrdio ga je Jeronima), a potvrdio ga je Tridentski koncilTridentski koncil iz 1563. iz 1563. godine. godine.

BiblijaBiblija

■■ Najvažniji prijevodi Biblije:Najvažniji prijevodi Biblije:

►► Septuaginta Septuaginta (prijevod 72 jeruzalemskih starješina)(prijevod 72 jeruzalemskih starješina)- prijevod na grčki jezik- prijevod na grčki jezik- nastao na poticaj židovske kolonije u Aleksandriji- nastao na poticaj židovske kolonije u Aleksandriji- započet u vrijeme kralja Ptolomeja II. Filadelfa (285.-246. g.)- započet u vrijeme kralja Ptolomeja II. Filadelfa (285.-246. g.)- vjerojatno dovršen oko 130. g. pr. Kr.- vjerojatno dovršen oko 130. g. pr. Kr.

►► Vulgata Vulgata (sv. Jeronim ((sv. Jeronim (Sophronius Eusebius HieronymusSophronius Eusebius Hieronymus))))- revizija dotadašnjih latinskih prijevoda Novog zavjeta prema - revizija dotadašnjih latinskih prijevoda Novog zavjeta prema

grčkom tekstugrčkom tekstu- nastala na poticaj pape Damaza- nastala na poticaj pape Damaza- revizija četiriju evanđelja završena 384. godine- revizija četiriju evanđelja završena 384. godine- revizija ostalih novozavjetnih knjiga mu se samo pripisuje- revizija ostalih novozavjetnih knjiga mu se samo pripisuje- prijevod Starog zavjeta trajao je od 391 do 405. godine i to - prijevod Starog zavjeta trajao je od 391 do 405. godine i to

izravno s hebrejskog i aramejskog jezikaizravno s hebrejskog i aramejskog jezika

ApokrifiApokrifi

■■ Za katolike Za katolike apokrifi apokrifi su spisi pisani stilom bliskim su spisi pisani stilom bliskim Bibliji i biblijskim piscima čija je vjerodostojnost Bibliji i biblijskim piscima čija je vjerodostojnost dvojbena, te nisu nadahnuti božanskim autoritetom.dvojbena, te nisu nadahnuti božanskim autoritetom.

■ ■ Protestanti (po uzoru na Hebrejsku bibliju) apokrifima Protestanti (po uzoru na Hebrejsku bibliju) apokrifima smatraju smatraju 7 knjiga7 knjiga Staroga zavjeta ( Staroga zavjeta (Tobija, Judita, Tobija, Judita, Mudrost, Sirah, Baruh, Prva i Druga Makabejska, te dijelovi Mudrost, Sirah, Baruh, Prva i Druga Makabejska, te dijelovi Estere i DanielaEstere i Daniela) koje nisu pisane na hebrejskom, već ) koje nisu pisane na hebrejskom, već na aramejskom ili grčkom jeziku (katolici ih nazivaju na aramejskom ili grčkom jeziku (katolici ih nazivaju deuterokanonskimdeuterokanonskim knjigama). knjigama).

■ ■ One knjige koje katolici nazivaju apokrifima, One knjige koje katolici nazivaju apokrifima, protestanti zovu protestanti zovu pseudoepigrafimapseudoepigrafima..

Ostali važniji izvori za kršćansku Ostali važniji izvori za kršćansku ikonografijuikonografiju

● ● Josip Flavije, Josip Flavije, Židovske starineŽidovske starine; napisana otprilike od 80. ; napisana otprilike od 80. do 94. godine; na historijski način opisuje dijelove Starog do 94. godine; na historijski način opisuje dijelove Starog zavjeta i neke legende koje se u Bibliji ne pojavljujuzavjeta i neke legende koje se u Bibliji ne pojavljuju

● ● Razmatranja o Kristovu životuRazmatranja o Kristovu životu ( (Meditationes Vitae Meditationes Vitae ChristiChristi); nastala u 2. pol. 13. stoljeća u Toskani; autor ); nastala u 2. pol. 13. stoljeća u Toskani; autor nepoznat, vjerojatno franjevački redovnik → Giovanni de nepoznat, vjerojatno franjevački redovnik → Giovanni de CaulibusCaulibus

● ● Jacobus de Voragine, Jacobus de Voragine, Zlatna legendaZlatna legenda ((Legenda aureaLegenda aurea); );

napisao je đenoveški biskup oko 1265. godine; opsežna napisao je đenoveški biskup oko 1265. godine; opsežna zbirka pripovijesti koje dijelom potječu iz Novog zavjeta, te zbirka pripovijesti koje dijelom potječu iz Novog zavjeta, te sadrže 155 "vita" ili životopisa svetaca; zabranjena sadrže 155 "vita" ili životopisa svetaca; zabranjena Tridentskim koncilom 1563. godine (prikazivanje svetaca Tridentskim koncilom 1563. godine (prikazivanje svetaca stavljeno u službene okvire), ali joj se utjecaj osjeća duboko stavljeno u službene okvire), ali joj se utjecaj osjeća duboko u 17. stoljeće u 17. stoljeće