Transcript

Uvidjaj saobracajnih nezgoda

1.Pojam saobraajne nezgode. Preporuka UN za definiciju saobraajnih nezgoda. Normativne definicije saobraajne nezgode.Definicija nezgode ima nauno-teorijski i praktini znaaj. U nauno- teoriskom smislu znaajno je definisati saobraajnu nezgodu, jer se tako odreuju predmet i dometi istraivanja u bezbjednosti saobraaja. U praktinom smislu,definicijasaobraajnenezgodeodreujekojidogaajiese evidentirati, kako e se obraivati, kakvu e odgovornost povlaiti itd. Neke drave jo uvijek nemaju definiciju, pa i ne evidentiraju saobraajne nezgode. Druge drave evidentiraju samo nezgode sa najozbiljnijim posljedicama.

Definicija saobraajne nezgode po UN glasi: Saobraajna nezgoda je nezgoda koja se dogodila na mjestu otvorenom za javni saobraaj ili koja je zapoeta na takvom mjestu, u kojoj je jedno ili vie lica poginulo ili povreeno i u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu.

Prema preporuci UN obiljeja saobraajne nezgode su: mjesto (mjesto otvoreno za javni saobraaj ili je zapoeta na takvom mjestu), posljedice (povreena ili poginula lica), uesnici (vozilo), stanje uesnika nezgode (u pokretu).

Normativne definicije su one koje su zapisane u zakonu, standardu ili drugim podzakonskim aktima. Treba imati u vidu da su normativne definicije vezane za konkretan pravni akt koji se moe mjenjati. Zato su ove definicije ograniene u vremenu (vae dok se ne promeni propis) i prostor ( vae samo u granicamadrave).DefinicijasaobraajnenezgodepozakonimaSrbije: Saobraajna nezgoda je nezgoda na putu u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vie lica poginulo ili povreeno ili je izazvana materijalna teta. Normativna definicija saobraajne nezgode je: Saobarajna nezgoda je dogaaj na putu ili drugom mjestu otvorenom za saobraaj ili koji je zapoet na takvom mjestu, u kome je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kome je jedno ili vie lica povreeno ili je nastala materijalna teta.

2.Pojam saobraajne nezgode. Definicija SN prema ZoOBS na putevimaBiH i nauna definicija saobraajne nezgode.Definicija nezgode ima nauno-teorijski i praktini znaaj. U nauno- teoriskom smislu znaajno je definisati saobraajnu nezgodu, jer se tako odreuju predmet i dometi istraivanja u bezbjednosti saobraaja. U praktinom smislu,definicijasaobraajnenezgodeodreujekojidogaajiese evidentirati, kako e se obraivati, kakvu e odgovornost povlaiti itd. Neke drave jo uvijek nemaju definiciju, pa i ne evidentiraju saobraajne nezgode. Druge drave evidentiraju samo nezgode sa najozbiljnijim posljedicama.

Normativne definicije su one koje su zapisane u zakonu, standardu ili drugim podzakonskim aktima. Treba imati u vidu da su normativne definicije vezane za konkretan pravni akt koji se moe mjenjati. Zato su ove definicije ograniene u vremenu (vae dok se ne promeni propis) i prostor ( vae samo u granicamadrave).DefinicijasaobraajnenezgodepozakonimaBiH: Saobraajna nesrea je nesrea na putu u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vie lica poginulo ili povreeno ili je izazvana materijalna teta.

3.Praenje saobraajnih nezgoda. Evidencija saobraajnih nezgoda.Saobraajne nezgode sa ozbiljnim posljedicama se evidentiraju i prate. Najznaajnije evidencije o nezgodama vode: policija (policajci popunjavaju posebav upitnik SN koji sadri sve najznaajnije podatke o saobraajnoj nezgodi i njenim posljedicama, treba imati u vidu sljedea ogranienja: policija evidentira nezgode o kojima je obavetena, policija evidentira nezgode odmah posle dogaaja); zdravstvene ustanove (za svako lice koje je primljeno na lijeenje evidentiraju se svi podaci koji mogu biti znaajani za shvatanje povrede, za lijeenje i analizu uzorka smrti i sl. Ogranienja koja se javljaju ovde su sljedea: ljekari se bave spaavanjem i evidentiraju se svi podaci koji su znaajni za lijeenje i oporavak povreenih, ne postoji jedinstvena baza podataka); osiguranja (za svaku nezgodu kod koje se pojavljuje zahtev za isplatu tete, osiguranja evidentiraju podatke koji su znaajni za isplatu tete. Ovde treba imatiu vidu sljdea ogranienja: osiguranja evidentiraju nezgode i posljedice za svoje potrebe, osiguranja imaju interes da procijenjuju u svoju korist, ove evidencije nisu usaglaene, niti standardizovane, nema jedistvene baze podataka); sudstvo (u sudovima se vrlo struno i sveobuhvatno analizira veliki broj nezgoda, a posebno nezgode sa nastradalim licima. Ogranienja su: znatan broj nezgoda se ne analizira na sudovima, sud vodi rauna da ne napravi greku, a posebno da ne osudi nekoga ko nije kriv za nezgodu.); upravlja puta (naa preduzea za odravanje puteva ne vode posebne evidencije o nezgodama, mada bi trebalo da pomognu u definisanju opasnih mjesta na putevima i otklanjanju opasnosti);

Policija je obino prvi organ koji se redovno obavjetava o nezgodi, koji izlazi na lice mjesta i evidentira najvanije podatke o nezgodi. Postoji nekoliko razliitih izvjetaja i evidencija o nezgodama: hitni izvjetaji o nezgodi koji podnose policajci koji prvi izau na lice mjesta, evidencija obiljeja nezgoda na statistikim upitnicima koji se unose u jedinstven informacioni sistem MUP-a, evidencija nezgoda kod kojih saobraajna policijavrisamoobezbeenjelicamjesta,dnevniizvjetajio krivinim djelima, uviajna dokumentacija o saobraajnoj nezgodi.U V I A JS A O B R A A J N I HN E Z G O D A4.Pojam uviaja saobraajnih nezgoda. Procesualistike i kriminalistike definicije uviaja. Uviaj SN kao sistem radnji.Postoje razliiti pristupi definisanju pojma uviaja: procesualistika definicija, kriminalistika definicija i specifina definicija uviaja kao sistema radnji.

Procesualistikedefinicijauviajajenajstarijainajea definicija uviaja. Prema ovom pristupu, uviaj predstavlja istranu, odnosno procesnu radnju koja se preduzima u skladu sa ZKP i sastoji se u neposrednom ulnom opaanju kakvih injenica vanih za razreenje krivinog dela, koje se registruju u zapisniku u uviaju. Kriminalisti smatraju da procesualistike definicije nisu obuhvatile sutinu uviaja, a to su struni poslovi na uviaju. Prema kiminalistikoj definiciji prihvata se definicija procesualistike definicijesamotokriminasti naglaavaju da kriminalistike radnje predstavljaju sutinu i sadraj uviaja, a da ZKP odreuje samo formu uviaja.

Uviaj SN je sistem radnji kojima se u skladu sa odredbama zakona,

opaaju, struno obrauju i u uviajnoj dokumentaciji registruju i fiksiraju2predmeti, tragovi i druge okolnosti znaajne za razreenje saobraajne nezgode. Osnovna obiljeja uviaja su: uviaj je sistem radnji, sprovodi se u skladu sa odredbama zakona, na uviaju se opaa, na uviaju se struno obrauju predmeti, tragovi, registruje se i fiksira ono to je znaajno, uviaj se vezuje za saobraajnu nezgodu5.Zakonski osnov vrenja uviaja saobraajnih nezgoda u BiH.Uviaj saobrajnih nezgoda vri se neposredno posle nezgode. KZ RS je definisao sljedea krivina djela protiv bezbednosti javnog saobraaja: ugroavanje javnog saobraaja;

ugroavanjeposebnihvidovasaobraaja; ugroavanjejavnogsaobraajaopasnom radnjomilisredstvom;

nesavesno vrenje nadzora nad javnim saobraajem; nepruanje pomoi licu povreenom u saobraajnoj nezgodi. Prema KZ saobraajna nezgoda e biti tretirana kao krivino delo ako imoviska teta prelazi iznos od 3000 KM ili su nastale lake tjelesne povrede, teke tjelesne povrede ili smrt lica.

6.Znaaj uviaja saobraajnih nezgodaUviajsaobraajnenezgodetrebadaomogui:analizukonkretne saobraajne nezgode u cilju zadvoljenja pojedinanih interesa; analizu stanja bezbednosti saobraaja u cilju shvatanja postojeeg stanja i projektovanja optimalnih upravljakih mera. Znaaj uviaja SN moemo podeliti u sljdee karakteristinepodele:znaajuviajaza

analizukonkretnesaobraajne nezgode, znaaj uviaja za analizu stanja bezbednosti saobraaja i upravljanje bezbednou saobraaja.

7.Specifinosti uviaja saobraajnih nezgoda u odnosu na ostale uviajeMeu brojnim oblicima kriminaliteta saobraajne nezgode se izdvajaju po:uestalosti,obimuposljedica,specifinostiizvrioca, specifinou i kompleksnou strunih znanja, specifinim ciljevima uviaja, specifinim strunim poslovima koji se obavljaju na uviaju. Saobraajnu nezgodu analizira i razmatra sud odnosno sudija, pri tome najveu strunu pomo prua mu saobraajno-tehniki vjetak. Oni o posljedicama nezgode mogu saznati posredno (preko oevidaca), oevidci nisu objektivni ni struni. Da bi se prevazili problemi objektivnosti i strunosti, na lice mjesta SN sa znaajnim posljedicama izlazi uviajna ekipa. Uviajna ekipa ima osnovni zadataka da struno, objektivno i sveobuhvatno snimi sve vane posljedice saobraajne nezgode, te da ih uspjeno prenese onima koji e odluivati o nezgodi, tako da oni steknu utisak kao da su bili na licu mjesta. Da bi se zadovoljili otri zahtevi saobraajno tehnike analize nezgode, nekad je neophodno na licu mjesta obaviti odreene posebne radnje koje nisu znaajne kod ostalih uviaja: izuzimanje tahografa, izuzimanje sijalica, vanredni tehniki pregled vozila, zdravstveni pregled lica, mjerenje usporenja vozila, mjerenje konkretne vidljivosti.

8.Metode fiksiranja lica mjesta saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti metod izuzimanja.Fiksirati lice mjesta saobraajne nezgode znai trajno sauvati vana obiljeja tog lica mjesta, a radi kasnije analize. Fiksiranje lica mjesta3saobraajne nezgode je osnovni zadatak uviajne ekipe. Treba imati u vidu da su uviaj i analiza nezgode vremenski i prostorno razdvojeni. Analiza nezgode e se vriti naknadno na drugom mjestu u sudu. Uviajna ekipa bi trebalo da sveobuhvatno fiksira zateeno stanje, tako da svi uesnici sudskog procesa imaju utisak kao da su bili na licu mjesta. Pri fiksiranju lica mjesta saobraajne nezgode koriste se sljedee metode: metod izuzimanja, metod fotografisanja i videosnimanja, grafiki metod i verbalni metod.

Ako elimo da vjerno i sveobuhvatno prikaemo sva obiljeja nekog predmeta koristimo metod izuzimanja (ponesemo pare torte sa svadbe na kojoj smi bili ili bocu pia koje smo pili).

9.Elementiuviajnedokumentacije.Posebnoobjasnitizapisniko uviaju.Elementi uviajne dokumentacije su sljedei: zapisnik o uviaju saobraajnih nezgoda, fotodokumentacija sa uviaja, skicu lista mjesta, situacioni plan lica mjesta i ostale priloge.Zapisnik o uviaju je najznaajniji element uviajne dokumentacije i on se sastoji iz tri dela: uvodni opisni i zavrni. U uvodnom delu zapisnika trebalo bi navesti pravni osnov za vrenje uviaja i najvanije podatke o: nezgodi, organu i uviajnoj ekipi, mjestu i vremenu uviaja, nainu obezbeena licamjesta,metrolokimprilikama,znaajnimradnjamakojesubile realizovane prije poetka uviaja i sl. U opisnom delu bi trebalo to sveobuhvatnije opisati sve vane elemente zateenog stanja na licu mjesta, a posebno: opti izgled lica mjesta, naena vozila, lica, leeve i druge predmete i tragove na licu mjesta, podatke o putu i vremenu, podatke o vozilima uesnicima nezgode, podatke o povredama, podatke o oteenjima vozila i objekata. U zavrnom delu zapisnika o uviaju unose se podaci o naloenim radnjama koje e uslediti posle uviaja (vozilo upueno na vanredni tehniki pregled, dat nalog za obdukciju lea i dr.), podaci o vremenu zavretka uviaja, ime prezimei potpisi zapisniarai rukovodiocauviaja. Pri pisanju zapisnika o uviaju, posebnu panju bi trebalo posvetiti opisivanju tragova i predmeta saobraajne nezgode. Pri tome je potrebno evidentirati sva vana obiljeja predmeta/traga i to: vrstu i izgled traga, porijeklo i nain nastanka traga, poloaj traga, bitne veliine i druga obiljeja traga, detaljan opis izgleda i poloaja karakteristinih detalja na tragu.

10.Elementi uviajne dokumentacije. Posebno objasniti fotodokumentaciju.Elementi uviajne dokumentacije su sljedei: zapisnik o uviaju saobraajnih nezgoda, fotodokumentacija sa uviaja, skicu lista mjesta, situacioni plan lica mjesta i ostale priloge.Fotodokumentacija je ureen skup fotografija koje sistematino prikazuju izgled najznaajnijih elemenata zateenog stanja. U fotodokumentaciju ulaze sljedee grupe fotografija: iri izgled lica mjesta, blii izgled lica mjesta, meusobni poloaj predmeta i tragova nezgode, izgled predmeta i tragova nezgode, izgled vozila i objekata, izgled leeva i izgled detalja na tragovima i predmetima. Fotografisanje je posle izuzimanja najobjektiviji i najoigledniji metod fiksiranja tragova nezgode. Fotografija je sveobuhvatna tj. Na njoj e se nai sve to je vidljivo pred objektivom bez obzira da li mi to smatramo vanimiline.Fotografijajednostavnosaoptavaogromnukoliinu4informacija, a to je posebno vano pri fiksiranju oteenja vozila, opteg izgleda lica mjesta nepravilnih tragova i predmeta. Razmjerna fotografija pruamogunostodreivanjavanihduina nalicu

mjesta. Stereofotogrametrija

ianalitikafotogrametrijaomoguavajucrtanje situacionih planova. Fotografisanje ima niz nedostataka i to: skupo je i nepraktino,sadraj fotodokumentacije je subjektivan i zavisi od obuenosti i iskustva ekipe za uviaj. Fotografija je optereana nizom nevanih detalja.

11.Elementi uviajne dokumentacije. Posebno objasniti skicu lista mjesta.Elementi uviajne dokumentacije su sljedei: zapisnik o uviaju saobraajnih nezgoda, fotodokumentacija sa uviaja, skicu lista mjesta, situacioni plan lica mjesta i ostale priloge.Kao rezultat grafikog metoda dobijaju se skice i situacioni planovi. Skica je jednostavan, slobodoruni, grafiki prikaz zateenog stanja na licu mjesta. U skicu ucrtavamo sve vane elemente zateenog stanja, a zatim se kotirasve ta je mjereno, i to onako kako je mjereno. Skica se crta kod svakog uviaja saobraajne nezgode i trebalo bi je uvjek dostavljati sudu. Prednosti skice su: jednostavno i brzo se crta, razdvaja nevano od vanog, jednostavno prikazuje geometriju saobraajne povrine, jednostavno prikazuje meusobni poloaj tragova, predmeta i saobraajne povrine, sa skice se vidi ta je mjereno na licu mjesta. Nedostatci skice su: ne daje opte podatke o saobraajnoj nezgodi, nije vjerna, jer se crta slobodnom rukom prije mjerenja, tehniki nivo skice je vrlo nizak, ne prikazuje izgled lica mjesta, izgled oteenja vozila, skica nekad nije univerzalna.

12.Elementi uviajne dokumentacije. Posebno objasniti situacioni plan lica mjesta.Elementi uviajne dokumentacije su sljedei: zapisnik o uviaju saobraajnih nezgoda, fotodokumentacija sa uviaja, skicu lista mjesta, situacioni plan lica mjesta i ostale priloge.Situacioni plan je crte u razmeri koji tehniki korektno, vjerno prikazuje zateeno stanje lica mjesta. Ovi crtei se rade u prostorijama, uz pomo pribora za crtanje, a na osnovu skica i biljeki sa lica mjesta. Na situacionom planu se kotiraju samo najvanije mjere. Prednosti situacionog plana su: kvalitetno razdvaja vano od nevanog, crte je kvalitetan i prilagoen korisnicima, crte je rastereen od svih kota koje nisu neophodne, zbogpotovanjarazmjere,crtevjernoprikazujezateenostanje, najjednostavnije prikazuje geometriju saobraajnice. Nedostatci situacionog plana su: crtanje ovih crtea je sporo i sloeno, ovi crtei se crtaju posredno na osnovu skice i biljeki, na cretu nije sve kotirano pa se ne zna ta je na licu mjesta mjereno, situacioni plan ne daje niz optih podataka o nezgodi, situacioni plan ne prikazuej izgled.

13.Elementi uviajne dokumentacije. Posebno objasniti ostale priloge.Elementi uviajne dokumentacije su sljedei: zapisnik o uviaju saobraajnih nezgoda, fotodokumentacija sa uviaja, skicu lista mjesta, situacioni plan lica mjesta i ostale priloge.U ostale priloge najee spadaju predmeti koji su izuzeti. Izuzimanje je najooigledniji i najsveobuhvatniji metod fiksiranja. Kada se izuzme neki5predmet, time su po pravilu fiksirani svi tragovi na predmetu i obiljeja tog predmeta. Izuzimanje ima i velike nedostatke: mora da se dokae da je izuzeti trag potie sa lica mjesta, pakovanje i uvanje, brojni tragovi se ne mogu izuzeti. Izuzimanje predmeta saobraajne nezgode koristi se samo onda kada se ostalim metodama ne mogu sveobuhvatno fiksirati vani tragovina tom predmetu, a oekuje se dalja analiza. Nekad se reljefni tragovi mogu izlivati, tj. Moe se izlivati negativ traga i ovaj odlivak izuzimati umjesto traga. Ovaj proces se zove mulairanje traga.Mulairanje ima veliki znaaj pri traganju za NN vozilom. Vrlo je vano na licu mjesta dokazati da mula potie sa lica mjesta.

14.Tehnika naela izrade uviajne dokumentacije.Tehnikanaelaizradeuviajnedokumentacijesu:naelo objektivnosti, naelo usaglaenosti, naelo sveobuhvatnosti.Prema naelu objektivnosti osnovni sadraj svih elemenata uviajne dokumentacije su injenice odnosno objektivno utvrene stvari. Ako je znaajno da su uviajnoj dokumentaciji registruje i neto to nije objektivno (stavovi svjedoka ili stavovi ovlaenih lica) onda ovi subjektivni elementi moraju biti razdvojeni od injenica. Ne mogu se na istom mjestu navoditi stavovi ili iskazi svjedoka i utvrene injenica. Treba napomenuti da su i subjektivni stavovi esto od velike pomoi ali se mora naglasiti iji su to stavovi. U praksi su vrlo este greke u vezi sa naelom objektivnosti. Najea i najopasnija graka jeste unoenje i nerazdvajanje u zapisniku o uviaju:injenica koje je ekipa ulnim opaanjem utvrdilastavova koje su ekipi prenijeli svjedoci i uesnici nezgodestavova do kojih je ekipa dola zakljuivanjem a na osnovu svojih sluajnih znanja i saznanja na licu mjesta.

Naelo usaglaenosti se moe raslaniti na pojedinanu usaglaenost i meusobnu usaglaenost. Pojedinana usaglaenost odnosi se na usaglaenost sadraja pojedninih djelova uviajne dokumentacije. Meusobna usaglaenost odnosisenausaglaenostizmeudijelovauviajnedokumenatcije (usaglaenost izmeu skice i zapisnika). Jedan od najznaajnijih sutinskih elemenata usaglaenosti jeste usaglaenost mjera u razliitim sadrajima. U zapisniku za uviaj obavezno se unose sve vane mjere na osnovu kojih fiksiramo lice mjesta. Ove mjere moraju biti usaglaene sa mjerama u skici, u situacionom planu ili na razmjernoj fotografiji. Nepotovanje naela usaglaenosti najee je izazvano nemarnou, neznanjem ili nesavjesnim radom. Drugi bitan propust u praksi jeste odvojen rad lanova ekipe i odvojeno pravljenje djelova dokumentacije.

Naelo sveobuhvatnosti podrazumjeva da se u uviajnoj dokumentaiji mora nai sve ono to sudu ili vjetaku moe biti od znaaja, a moglo se utvrditina licumjestaSN.Razlikujemo

pojedinanusveobuhvatnost

i sveobuhvatnost u cjelini. Pojedinana sveobuhvatnost podrazumjeva da svaki element uviajne dokumentacije obuhvati sve ono to se od njega oekuje. Na primjer, zapisnik nee biti pojedinano sveobuhvatan, ako u njemu nema podataka o uesnicima. Ako zapisnik prikazuje sva mjerenja sa lica mjesta on moe biti pojedinanosveobuhvatan. Sveobuhvatnostu

cjelinipodrazumjevadasu primjenjene sve metode fiksiranja, te da se u dokumentaciji nalazi sve to je znaajno za analizu nezgode. Primjera radi, ako u dokumentaciji nema skice, nije zadovoljeno naelo sveobuhvatnosti u cjelini. Naelo sveobuhvatnosti bi trebalo, u praksi, odreivati sastav uviajne ekipe, trajanje uviaja, broj fotografija, obim i sadraj zapisnika, razmjeru i sadraj situacionog plana,

6vrstu i broj ostalih priloga itd. to je uviajna dokumentacija manja deblji su sudski spisi u vezi te SN, to uviaj traje krae due traje sudski proces.

15.Praktina postupanja u razmatranju i razjanjavanju saobraajnih nezgoda.U praksi se grubo mogu razlikovati tri sluaja:

1. Kod SN sa malom materijalnom tetom zakon ne predvia obavezu obavjetavanja OUP- a o SN. U ovim situacijama uesnici nezgode se mogu sporazumjeti, i to: Sloiti oko uslova nastanka nezgode, oko krivice i iznosa tete i na osnovu toga jedan drugom isplatiti tetu ili sloiti se oko uslova nastanka nezgode i na osnovu toga popuniti i potpisati Evropski izvjetaj o SN. Ako je obavjeten o nezgodi, OUP-a izlazi na lice mjesta i vri uviaj i radi uviajnu dokumentaciju.

2. Kod SN sa znaajnom materijalnom tetom, i gdje se uesnici nisu sporazumjeli oko nainanastanka nezgode zakon je predvidio da ovlateno lice iz UOP vri uviaj. Ovlateno slubeno lice izlazi na lice mjesta, vri uviaj, prijavljuje prekraj i uinioca prekraja organu unutranjih poslova. OUP-a pokree prekrajni postupak. Ovakve nezgode raspravlja sudija za prekraje. U ovim sluajevima se redovno radi skica lica mjesta sa izvornim mjerama.

3. Kod SN sa elementima krivinog djela (gdje ima poginulih, teko povreenihiliprouzrokovanamaterijalnatetaveaodzakona predvienog

iznosa)predviena

jekrivina odgovornost

uinioca krivinog djela. Ovakve SN raspravlja sud u krivinom postupku. Uviaje vri tuilac, a ekipa OUP-a mu prua strunu pomo. U ovim situacijama bitrebalo

obavezno

izraivati

kompletnu

uviajnudokumentaciju (zapisnik o uviaju, skicu, fotodokumentaciju, situacioni plan i ostale priloge).

I Z R A D AS K I C EL I C AM E S T A16.Odreivanje poloaja take u ravni. Posebno objasniti metod mjerenja u nizu.Taka je osnovni geometrijski pojam koji se posebno ne definie. Za odreivanje poloaja take u ravni neophodno je poznavati dve nezavisne koordinate. Ortogonalna metoda zasniva se na odreivanju dve upravne koordinate date take. Ova metoda koristi tzv. Dekartov koordinatni sistem. Da bi se na terenu primenila ortogonalna metoda neophodno je fiksirati koordinatni poetak i jednu koordinatnu osu. Fiksirani koordinatni poetak zvaemo orjentirna taka (O.T.) a kordinatnu osu, orjentirni pravac(O.P.). U praksi se za orjentirni pravac biraju stvarne linije terena (ivica kolovoza, ivica trotoara, ivica bankine, zatitna ograda) ili nestvarne linije koje se lako odreuju na terenu. Za orjetirnu taku najbolje je birati taku koja je blizu tragova koje hoemo fiksirati, a koja pripada orjentirnom pravcu i koja je markantna. Metod lunog presjeka. Da bi se ovim metodom odredio poloaj take u ravni neophodno je prethodno, opisnom ili drugim metodom odrediti dve fiksne take.

Mjerenje u nizu. Ako du jednog pravca mjerimo vie susednih duina onda je pogodno ove duine mjeriti u nizu. Mjerenje u nizu se sastoji od jednog7zatezanja pantljike od poetne do krajnje take u posmatranom pravcu. Zatim se oitavaju koordinate interesantnih taaka. Ova koordinata zove se apcisa, pa se merenje u nizu esto naziva apcisno merenje. Prednosti ovog merenja su: na terenu se brzo dobija veliki broj podataka, ukupne duine su preciznije, lako se odrava pravac merenja, u skicu se jednostavno, brzo i pregledno unosi vei broj podataka, lako sraunavanje svih duina u pravcu. Nedostatci su: na terenu se sporo mere duine, unoenjem rezultata pojedinanih merenja skica se znatno optereuje, pri merenju du pravca teko se odrava pravac merenja. Merenje u nizu se primjenjuje uvek kad du jednog pravca hoemo da izmerimo vie duina. Pojedinano merenje se primjenjuje: ako merimo samo jednu duinu, ako nam je znaajna preciznost pojedinih duina.

17.Odreivanje poloaja dui u ravni. Odreivanje poloaja vozila.Du je deo prave izmeu dve take. Du je odreena ako je poznat poloaj krajnjihtakidui.Najboljimetodzaodreivanjepoloajaduije ortogonalni metod. Za odreivane poloaja dui neophodne su 4 nezavisne koordinate.

Za odreivane poloaja vozila neophodno je odrediti: poloaj jedne bone strane vozila, dimenzije vozila. Ako je vozilo izolovano onda se njegov poloaj odreuje tako to se odredi: poloaj prednjeg oka vozila, poloaj zadnjeg oka vozila, duina vozila, irina vozila. Ako se ispod tokova vozila zavravaju neki tragovi tokova, onda je praktino poloaj vozila odrediti tako to se odredi: poloaj prednjeg toka, poloaj zadnjeg toka, dimenzije vozila (prednji prepust, meuosovinsko rasojanje, zadnji prepust, duina i irina vozila.

18.Faze izrade skice lica mjesta.Izrada skice na licu mjesta je struniji i mnogo vaniji posao nego crtanje crtea u razmeri. Postupak skiciranja moe se podeliti u 6 faza: 1) upoznavanje

sa dogaajem

saobraajnenezgode; 2)upoznavanje sa mestom saobraajne nezgode, 3) skiciranje saobraajne povrine i objekata oko puta, 4) skiciranje

vozila lica

i tragova,5)

mjerenje

i

unoenjepodataka,6) rekapitulacija iusaglaenost;

Upoznavanjesa

dogaajem

i

mestom saobraajne nezgode Cilj ove faze je struna misaona rekonstrukcija toka i posledica

saobraajnenezgode,kako bi

sestrunoipouzdano

izdvjili najvaniji elementi licamesta saobraajne nezgode. Odreuje se makrolokacija, markantan object, fiksna taka, orjentirni pravac, orjetirna taka. Skiciranje saobraajne povrine i objekata oko puta. Prvo bi se na osnovu dimenzija lica mjesta trebalo odrediti kako emo postaviti papir. Prve linije na papiru su obino linije saobraajne povrine, odnosno objekata u zoni lica mjesta. Mjerenje i unoenje podataka u skicu vri se tek kad nacrtamo skicu (kroki). Merenje se vri iz tri osnovna razloga: da bi se na osnovu merenja mogao nacrtati crte u razmeri, da se na osnovu merenja moe izvriti saobraajno- tehnikaanaliza nezgode,da

se na

osnovu

merenjamoe

izvriti rekonstrukcija. U ovoj fazi dolazi do punog izraaja sposobnost da se razdvoji bitno od nebitnog. Hitna su sva merenja koja se odnose na fiksiranje poloaja i veliine lako unitivih tragova i tragova na kolovozu. Rekapitulacija i usaglaavanje. Kad smo napravili beleke o uviaju, skicu sa svim merama i zavrili fotografisanje lica mesta, rukovodilac uviaja e zajedno sa8ostalim lanovima uviaja izvriti rekapitulaciju i usaglaavanje svih elemenata dokumentacije. U ovoj fazi se oblikuje legenda skice.

19.Odreivanje poloaja takastih i koncentrinih tragova.Takasti tragovi su oni tragovi saobraajne nezgode ije su dimenzije male i nevane. Takasti trag je odreen kada se popreni i poduni poloaj njegovog centra. Takasti tragovi su vrlo esti i vrlo znaajni na licu mjesta saobraajne nezgode. U ove tragove spadaju kapi krvi, kapi ulja, pojedinane ljuspice boja i laka itd.

Koncentrisanitragovisuonitragovisaobraajnenezgodeije dimenzije su male ali znaajne. Koncentrisani trag je odreen kad se odredi poduni i popreni poloaj centra traga, irina i duina traga. Meu najvanije koncetrisane tragove spajadaju: lokve krvi, lokve ulja itd. Popreni poloaj ovih tragova se odreuje tako to se izmjeri rastojanje centra traga od orjentirnog pravca. Poduni poloaj ovih tragova odreuje se tako to se du orjentirnog pravca izmjeri rastojanje od orjentirne take do traga.

20. Odreivanje poloaja linijskih tragova.Linijski tragovi su izdueni tragovi tj. Tragovi sa izraenom jednom veliinom duinom. Obino se irina ovih tragova zanemaruje osim u sluajevima kada se radi o NN vozilu. Najvaniji linijski tragovi su: tragovi vonje, tragovi koenja, tragovi zanoenja, tragovi klizanja, tragovi grebanja itd.Trabarazlikovatipravoliniskeikrivolinisketragove.Poloaj pravoliniskog traga je odreen ako se odredi: popreni poloaj poetka traga, poduni poloaj poetka traga, popreni poloaj zavretka traga, poduni poloaj zavretka traga, duina traga, irina traga. Krivoliniski tragovi su linijski tragovi u vidu krivih linija. Da bi se struno odredio poloaj krivoliniskog traga neophodno je na licu mjesta odrediti: popreni poloaj poetka traga, poduni poloaj poetka traga, popreni poloaj zavretka traga, poduni poloaj zavretka traga, duinu traga koja se meri luno, irinu traga, popreni poloaj niza taaka na tragu, poduni poloaj niza taaka na tragu.

21. Najee greke pri crtanju skica i situacionih planova.Greke su: pojmovno nerazgranienje, nekorektan meusobni poloaj predmeta i tragova, veline predmeta i vragova nisu proporcionalne, veliina crtea ne odgovara veliini papira, na skici nema mjesta za kotiranje vanih duina. Pojmovno nerazgranienje u naoj praksi jo uvek vlada zbrka oko pojmova kroki, skica, situacioni plan, crte u razmeri i sl. Ova zbrka izaziva i vrlo praktine probleme. Nekorektan meusobni poloaj predmeta i tragova. Da bi skica bila korektna, elementarno je da su bitni odnosi sa terena verno prikazani na skici. Paljivim osmatranjem i crtanjem trebalo bi da uoimo ta je levo a ta je desno. Veliine predmeta i tragova nisu proporcionalne. Kada smo na skicu ucrtali jedan predmet, sve naredne predmete uporeujemo sa ve ucrtanim. Pri tome vodimo rauna o sljedeem: koji je predmet i koliko puta vei, koji je predmet levo a koji desno.

922. Ciljevi merenja, vrste merenja i merenja prema hitnosti.Mjerenjejenajei i najznaajniji metod fiksiranja poloajai veliine tragova i predmeta saobraajne nezgode. Pri merenju na licu mjesta trebalo bi imati u vidu tri razloga mjerenja: saobraajno tehnika analiza saobraajnenezgode,crtanjesituacionogplanacrteaurazmeri, rekonstrukcija zateenog stanja. Manja je greka izmeriti veliinu koja nikad nee trebati nego da zatreba veliina koja nije izmerena. Neposredni zadaci merenja su: da se na osnovu merenja odredi poloaj predmeta i tragova, da se merenjima odrede veliine saobraajne povrine. Prema hitnosti merenja se mogu podeliti na: hitna merenja i ostala merenja. Veoma vano je na licu mesta brzo uoiti i spretno izvriti sva hitna merenja. Naknadna merenja je mogue uraditi i posle obavljanja ostalih radnji.

Hitna merenja se odnose na one predmete i tragove koji e biti brzo uniteni ili na predmete i tragove koji mogu biti pomereni. Ova merenja mogu se podeliti na: hitna merenja koja se moraju izvriti odmah u roku nekoliko minuta, hitna merenja koja se vre u skladu sa ostalim radnjama ali na uviaju. Kao najhitnija merenja moemo izdojiti: odreivanje poloaja povreenih ili poginulih, merenje tragova vonje koji nestaju, odreivanje poloaja i veliine lokve vode benzina, odreivanje poloaja vozila na kolovozu pre nego pomerimo vozilo. Neto manje hitna merenja su: tragovi koenja grebanja zanoenja, tragovi krvi ulja i drugih tenosti, predmeti i tragovi koji se nalaze izvan kolovoza, oteenje na objektima i vozilima, udarne rupe i oteenja kolovoza.

23. Mjerenje duina na licu mjesta. Posredno i neposredno merenje.U zavisnosti od zahtevane preciznosti, raspoloive opreme, mogunosti obezbeivanja

licamjestaiveliineduinekojumoramoizmeriti primjenjujemo razliite naine merenja. Procenjivanje duina je najbri, ali i najneprecizniji nain odreivanja duina na terenu. Primjenjuje se samo izuzetno, ako nam preciznost nekih duina nije uopte vana. Merenje duine korakom je brz i grub nain merenja. Primjenjuje se samo za vee merenje duina ija preciznost nije vana, odnosno kad nemamo pantljiku ili metar. U skicu se kotira broj koraka. Merenje duine stopama je neto sporiji ali precizniji nain merenja. Primjenjuje se merenje duina kraih od pet metara, ako njihova preciznost nije vana i ako nemamo metar. U skicu se kotira broj stopa. Merenje duina depnim metrom je brzo, jednostavno i vrlo precizno merenje koje se primjenjuje za merenje kratkih duina. Ovako se mogu meriti: dimenzije koncetrisanihtragovaipredmetanalicumjesta,irinesaobraajnih povrina koje nisu vee od 5m, rastojanje tragova i predmeta od orjetirnog pravca, visina predmeta i objekata koji su smanjivali preglednost na licu mjesta, dimenzije vozila. Merenje duina pantljikom je precizno i brzo merenje koje se primjenjuje za vee duine od 5m. Za ovo merenje su potrebna dva oveka. Merenje duina daljinomerom je jednostavno, bezbedno, brzo i vrlo precizno merenje koje se posebno primjenjuje za merenje velikih duina. Merenje duina kurvimetrom je jednostavno, brzo i bezbedno merenje koje ima posebne prednosti pri merenju duina krivih linija, pri merenju u uslovima intezivnog saobraaja i pri merenju kad nemamo pomonika. Na dnu kurvimetra nalazi se toak koji se spusti na podlogu i okree du linije koju merimo. Na gornjem kraju kurvimetra nalazi se display sa koga oitavamo duinu.

Prema nainu kako se dolazi do traene duine, merenja duina mogu biti: neposredna i posredna. Neposredno merenje duina sastoji se u merenju10dui ija nas veliina zanima. Ova metoda se primenjuje uvek kad su pristupani krajevi dui. Neposredno merenje obavljaju dva oveka. Posredno merenje duina se primjenjuje onda kad traeno rastojanje nije pristupano. Sastoji se u merenju nekogdrugograstojanjaijaveliinajednakaveliinitraenog rastojanja. U praksi imamo dva sluaja: kad su pristupani krajevi dui ali nisu vidljivi, kad nije pristupaan jedan kraj dui.

24. Merenje duina na licu mjesta. Pojedinano merenje i mjerenje u nizu.U zavisnosti od zahtevane preciznosti, raspoloive opreme, mogunosti obezbeivanja

licamjestaiveliineduinekojumoramoizmeriti primjenjujemo razliite naine merenja. Procenjivanje duina je najbri, ali i najneprecizniji nain odreivanja duina na terenu. Primjenjuje se samo izuzetno, ako nam preciznost nekih duina nije uopte vana. Merenje duine korakom je brz i grub nain merenja. Primjenjuje se samo za vee merenje duina ija preciznost nije vana, odnosno kad nemamo pantljiku ili metar. U skicu se kotira broj koraka. Merenje duine stopama je neto sporiji ali precizniji nain merenja. Primjenjuje se merenje duina kraih od pet metara, ako njihova preciznost nije vana i ako nemamo metar. U skicu se kotira broj stopa. Merenje duina depnim metrom je brzo, jednostavno i vrlo precizno merenje koje se primjenjuje za merenje kratkih duina. Ovako se mogu meriti: dimenzije koncetrisanihtragovaipredmetanalicumjesta,irinesaobraajnih povrina koje nisu vee od 5m, rastojanje tragova i predmeta od orjetirnog pravca, visina predmeta i objekata koji su smanjivali preglednost na licu mjesta, dimenzije vozila. Merenje duina pantljikom je precizno i brzo merenje koje se primjenjuje za vee duine od 5m. Za ovo merenje su potrebna dva oveka. Merenje duina daljinomerom je jednostavno, bezbedno, brzo i vrlo precizno merenje koje se posebno primjenjuje za merenje velikih duina. Merenje duina kurvimetrom je jednostavno, brzo i bezbedno merenje koje ima posebne prednosti pri merenju duina krivih linija, pri merenju u uslovima intezivnog saobraaja i pri merenju kad nemamo pomonika. Na dnu kurvimetra nalazi se toak koji se spusti na podlogu i okree du linije koju merimo. Na gornjem kraju kurvimetra nalazi se display sa koga oitavamo duinu.

Pojedinano merenje se sastoji u merenju svake duine posebno. Jednim merenjem dobija se samo jedan podatak. Pojedinano merenje obezbeuje najveu preciznost podataka o duini koju merimo.

Mjerenje u nizu. Ako du jednog pravca mjerimo vie susednih duina onda je pogodno ove duine mjeriti u nizu. Mjerenje u nizu se sastoji od jednog zatezanja pantljike od poetne do krajnje take u posmatranom pravcu. Zatim se oitavaju koordinate interesantnih taaka. Ova koordinata zove se apcisa, pa se merenje u nizu esto naziva apcisno merenje. Prednosti ovog merenja su: na terenu se brzo dobija veliki broj podataka, ukupne duine su preciznije, lako se odrava pravac merenja, u skicu se jednostavno, brzo i pregledno unosi vei broj podataka, lako sraunavanje svih duina u pravcu. Nedostatci su: na terenu se sporo mere duine, unoenjem rezultata pojedinanih merenja skica se znatno optereuje, pri merenju du pravca teko se odrava pravac merenja. Merenje u nizu se primjenjuje uvek kad du jednog pravca hoemo da izmerimo vie duina. Pojedinano merenje se primjenjuje: ako merimo samo jednu duinu, ako nam je znaajna preciznost pojedinih duina.

1125. Merenje horizontalnih uglova na licu mjesta.Najznaajnije metode mjerenja uglova na terenu su: merenje uglova busolom, merenje uglova pantljikom, merenje uglova geodetskim instrumentom. Merenje uglova busolom oslanja se na merenje azimuta (azimut je ugao koji zaklapa proizvoljni pravac sa pravcem severa). Veliina ugla se dobija kao razlika azimuta pravca koji zaklapaju ugao. Merenje uglova pantljikom je vrlo precizno i za nae potrebe sasvim prihvatljivo. Svodi se na merenje stranica trougla.

26. Merenja nagiba terana i merenje srednjeg nagiba terena.Postoje dve vrste merenja u ovom sluaju: merenje kosina nasipa (useka), merenje poprenog (uzdunog) nagiba kolovoza. Nagib terena se najbolje meri pomou ravnjae i podravnjae, mada se jo moe meriti pomou: dve letve, optikih i drugih padometara, geodetskih preciznih instrumenata.

Merenje srednjeg nagiba kosine terena. Ako su kosine terena dugake, sa promjenljivim nagibom onda se javlja potreba za merenjem srednjeg nagiba kosine. U ovim sluajevima jednim merenjem se ne moe obuhvatiti cela kosina. Merenje nagiba kosina terena e se vriti u onim sluajevima kad se proceni da je nagib terena uticao ili mogao da utie na tok saobraajne nezgode, odnosno na posledice saobraajne nezgode.

27. Merenje poprenog i podunog nagiba kolovoza.U nekim sluajevima, na licu mjesta saobraajne nezgode, obavezno je merenje poprenog i podunog nagiba kolovoza. Popreni nagib kolovoza meri se upravno na osu kolovoza. Poduni nagib kolovoza meri se u pravcu ose kolovoza odnosno u pravcu tangente na osu kolovoza u krivini.

28. Metode merenja i konstrukcija pravilnih krunih krivinaAko je poluprenik krivine nepromenjiv du krivine onda je to pravilna kruna krivina. Na terenu na sljdei nain proveravamo da je krivina pravilna ili ne: vizuelna provera, provera da li su tangente na krivini jednake. Metode merenja pravilnih krunih krivina su: merenje pomou dve tangente i tetive, merenje pomou tetive i visine luka nad tetivom, merenje pomou ugla i take na simetrali ugla, merenje pomou ugla i tangenti, merenje pomou tri take.

29. Merenje i konstrukcija nepravilnih trotoarskih zaobljenja.Merenje se radi na sljedee naine: tetivno merenje, tangentno merenje,

ortogonalno merenje, merenje metodom lunog preseka.

30. Merenjeikonstrukcijanepravilnihhorizontalnihkrivinaputa.Korigovani metod uzastopnih trouglova.Kao najznaajniji element puta u krivini je: radijus krivine, irine kolovoza, popreni nagib kolovoza, horizontalna preglednost u krivini; radijus krivine nam kvanitifikuje koliko je krivina otra. Zakrivljenost krivine zahteva od vozaa da koriguje brzinu vozila kako ne bi dolo do isklizavanja12ili prevrtanja vozila. Pri kretanju vozila u krivini zadnji tokovi ne prate prednje, ve idu blie centru krivine. Ovo je posebno izraeno kod duih vozila. Metode za merenje su: geodetske metode merenja, fotogrametrijske metode, proste metode merenja.

Korigovani metod uzastopnih trouglova. Kako je ova metoda direktno proizala iz metoda uzastopnih trouglova nazvali smo je korigovana metoda uzastopnih trouglova. Postupak na terenu bi bio sljedei: odrediti i oznaiti poetak i zavretak krivine na spoljanjoj ivici kolovoza; oznaiti niz taaka na spoljanjoj ivici kolovoza; na pogodnom rastojanju oznaiti take na pravcima; izmeriti irine kolovoza u svim oznaenim takama i oznaiti take na unutranjoj ivici kolovoza; izmeriti rastojanje taki du spoljnje ivce kolovoza i duine dijagonala; izmeriti rastojanja taki na unutranjoj ivici kolovoza;

31. Odreivanjepoloajatragovaunepravilnimhorizontalnim krivinama.32. Sistemi merenja: vrste, prednosti, nedostaci, i opseg primjene.Najeeseprimjenjuju:ortogonalnisistem;trougaonisistem; kombinovani sistem. Ortogonalni sistem merenja temelji se na pravouganom koordinatnom sistemu i na ortogonalnoj metodi odreivanja poloaja take u ravni. Ovaj metod se temelji na odreivanju pravougaonih koordinata take pa podrazumeva esto odreivanje pravog ugla. Postoji niz specifinih situacija kada se na licu mesta ne moe lako odrediti orjentirni pravac, ovo je esto izraeno u otrim krivinama, u nepravilnim i sloenim raskrsnicama i dr. Prednosti ove metode su ogromne i esto vetaci favorizuju ovu metodu. Prednosti dolaze do izraaja na terenu, pri unoenju podataka u skicu, pri crtanju situacionog plana. Ovaj sistem merenja bi trebalo primenjivati gde god je to mogue. Trougaoni sistem merenja. Da bi se primenio ovaj sistem merenja neophodno je fiksirati poloaj dve take, te izmeriti rastojanje izmeu ovih taaka. Poloaj svake take odreuje se metodom lunog preseka. Nedostatci ovog sistema merenja su: nisu simetrina, na licu mesta se ne moe birati ugao od 60 stepenii, pa su greke merenja znaajne, na skici je teko upisati sve kote. Ovaj sistem se primjenjuje samo tamo gde je teko primeniti pravougli sistem merenja i to: na nepravilnim raskrsnicama bez jasnih i pravih ivica kolovoza, u otrim nepravilnim krivinama.

33. Specifinosti merenja kod pojedinih saobraajnih nezgoda: nezgode u pravcu i blagoj krivini.Znai najbtnije je znati razdvojiti hitna merenja od naknadnih merenja.

34. Specifinosti merenja kod pojedinih saobraajnih nezgoda: nezgode u raskrsniciAko se nezgoda dogodila u raskrsnici onda treba meriti i raskrnicu. Ako e ova merenja opteretiti skicu onda se moe razdvoji na dve skice. Takoe i ovde je potrebno dobro poznavanje razlikovanja hitnog merenja od naknadnih merenja.

1335. Specifinosti merenja kod pojedinih saobraajnih nezgoda: nezgode sa nepoznatim uesnicimaUkoliko se radi o NN vozilu onda se pored osnovnih merenja dodaju i neka specifina merenja, a pre svega detaljna merenaj tragova tokova.

36. Merenje tragova koenja.Tragovi koenja su vrlo esti tragovi na licu mjesta i vrlo su vani za odreivanje brzine vozila. Poloaj traga koenja koji se prua u pravcu odreuje se kao i poloaj ostalih pravolinijskih tragova. Duina traga koenja se meri pantljikom ili metrom a zakokruivanje se vri na 5 cm. Svaki trag koenja ima dva dela: trag koenja okreuim tokom (to moe biti jedva uoljivo i isprekidano zacrnjenje na kolovozu, nastalo u procesu koenja neposredno pre blokiranja toka.), trag koenja blokiranim tokom (jasno zacrnjenje koje se vidi sa 10-tak metara ili samo crna senka na kolovozu koja se vidi iz neposredne blizine.). U praksi se veoma retko mogu razdvojiti ova dva traga. Tada se oni mer kao jedinstven trag koenja. Ako nije mogue razdvojiti trag koenja zadnjeg toka od prednjeg onda se meri kao celina. Krivoliniski tragovi se mere luno. Ako se tragovi zavravaju ispod tokova i na donjim povrinama pneumatika postoje odgovarajui tragovi. irina traga meri se na onom delu gde su najbolje izraene ivice traga. Bolje je meriti irinu tragova koenja prednjh tokova jer imaju izraenije ivice pneumatika. irina tragova koenja merisecentimetarskompreciznou.Razmakizmeutokovaodgovara rastojanju od sredine traga levog do sredine traga desnog toka iste osovine. Razmak izmeu tokova prednje i zadnje osovine nije jednak kod veine vozilapa je bolje merita na obe osovine ako je to moguce. Ove veliine se mere sa centimetarskom preciznou. Meuosovisko rastojanje moe se odreditti kao rastojanje od zavretka traga zadnjeg do zavretka traga prednjeg toka iste osovine. Ovo rastojanje se zbog problema sa preciznim odreivanjem zavretka tragova koenja, moe zaokruiti na 5 cm.

Ako se na tragu koenja nalazi vie kratkih prekida, trag koenja se meri od nejgovog poetka do njegovog zavretka, a na skici se crta kao neprekidan trag. Ako se na tragu nalazi jedan ili vie duih prekida onda se ovi tragovi posebno ucrtavaju i mere.

37. Merenje tragova koenja na kojima se nalaze karakteristini detalji nastali pri sudaru.38. Nacini regulisanja prvenstva prolaza u raskrsnicama: specificnosti uvidjajaOko 15% svih saoraajnih nezgoda sa povreenim i poginulim licima dogaa se u raskrsnicama. Posebno znaajan podatak koji se mora korektno utvrditi na uviaju nain regulisanja saobraaja na raskrsnici. Sve raskrsnice moemo svrstati u pet grupa, a prema nainu regulisanja prava prvenstva prolaza: neregulisaneraskrsnice,raskrsnicesaregulisanimprvenstvom prolaza, raskrsnice sa obaveznim zaustavljanjem ispred raskrsnice, raskrnice regulisane semaforom, raskrsnice regulisane znacima saobraajnog policajca. Pod neregulisanim raskrsnicama podrazumevamo one raskrsnicena ijim prilazima nema nikakvih saobraajnih znakova koji bi odreivali prvenstvo prolaza.

1439. Odreivanje poloaja predmeta i tragova u raskrsnici. Odreivanje preglednosti u raskrsnici.Za fiksnu taku u raskrsnici mogu se birati: okovi zgrada ili zidanih ograda, poeci trotoarskih zaobljenja, presek zamiljenih produetaka ivica kolovoza, stub semafora, elektrini stub, telefonski stub itd. Za orjentirne pravce u raskrsnici mogu se birati: zamiljeni produeci ivica ivica kolovoza, zamiljeni produeci razdelnih linija. Kao orjentirna taka moe posluiti bilo koja taka na orjentirnom pravcu, a u zoni poetka tragova. Odreivanje preglednosti u raskrsnici. Smanjena preglednost na licu mesta moe doprineti nastanku saobraajne nezgode, a posebno u raskrsnicama i u otrim krivinama. Nakon upoznavanja sa mestom i dogaajem trebalo bi proceniti da li je preglednost vana za analizu nezgode. Ako je preglednost bila ograniena trebalo bi odrediti predmet ili objekt koji je ograniavao preglednost.

RAZMERA40. Pojam razmere. Vrste razmere, najvea greka razmere.Razmera je odnos veliine dui na crteu i veliine iste dui u prirodi. Ukoliko se duine iz prirode smanjuju, onda se razmera izraava u obliku 1:n, a ukoliko se predmeti iz prirode uveavaju, razmera se izraava u obliku n:1. Prema nainu izraavanja razmera moe biti: brojna razmera izraena u obliku kolinika, grafika razmera predstavlja du na kojoj su izbadarene duine u prirodi, objanjavajua razmera kao npr.: 2cm na crteu odgovaraju 1m u prirodi. Najvea greka razmere predstavlja najmanju duinu u prirodi koja se moe precizno oitati sa crtea. Najneprecizniji su oni crtei crtani u razmeri 1:500, jer se moe pogreiti i do 25 cm.

41. Kontinualna fotogrametrija. Stereo kamere i autografFotogrametrija je metod merenja kojim se na osnovu fotografija rekonstruiu poloaj, oblik i veliina predmeta.

42. Digitalna fotogrametrija. Mogunost trodimenzionalne analize fotografija pomou raunara.ELEMENTI SAOBRAAJNE TRASOLOGIJE43. Pojam i znaaj tragova saobraajne nezgode.Trasologija je nauka koja prouava tragove. Saobraajna trasologija je dio trasologije koji se bavi prouavanjem tragova SN, i to: nainom nastanka, metodamaistraivanjaiobradeovih tragova,temogunostima analize saobraajnih nezgoda na osnovu tragova. Pod tragovima SN, u najoptijem smislu, podrazumevaju se sve promjene posljedice te saobraajne nezgode. Pod tragovima SN podrazumijevamo sve posljedice SN koje se mogu registrovati, odnosno fiksirati. Ove promjene se odnose na vozilo (oteenja, promjena poloaja i druge promjene na vozilu), na put i putne objekte (promjena poloaja, objekta, oteenja i druge promjene na objektima i putu i drugim povrinama), na15lica i ivotinje (povrede, promjene na odjei i obui, promjene raspoloenja itd.), kao i na okruenje (promjene meuljudskih odnosa, promjena ponaanja).

Analiza SN svodi se na detaljnu analizu svih tragova i na struno povezivanje karakteristika tragova sa uslovima pod kojima se dogodila nezgoda. Razliiti tragovi, u razliitim situacijama, imaju razliit znaaj. Znaaj traga je vei, ako se na osnovu tog traga moe pouzdanije zakljuiti o vanim elementima SN. Razlikujemo kriminalistiki i saobraajni znaaj tragova.

44.Klasifikacija tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti podjelu prema situaciji.Podjela tragova prema vrsti: povrede lica i ivotinja, oteenja vozila, objekata i predmeta i ostali tragovi nezgoda; Podjela tragova prema veliini dele se na : makrotragove i mikrotragove; Podjela tragova prema fazi nezgode u kojoj su nastali: tragovi nastali prije saobraajne nezgode, tragovi nastali u fazi nezgode, tragovi nastali poslije nezgode; Podjela tragova prema mjestu nalaenja: tragovi na kolovozu, tragovi na povrinama van kolovoza, tragovi na vozilima i objektima i tragovi na licima i leevima; Podjela tragova prema situaciji u kojoj su nastali: tipini i netipini tragove saobraajne nezgode; Podjela tragova sa aspekta mjerenja: takasta tragove,koncentrisanetragove,linijsketragove,povrinsketragove, zapreminske tragove.

Podjela tragova prema situaciji u kojoj su nastali. Dijele se na tipine i netipine tragove SN. Tipini su svi tragovi koji su karakteristini za odreeni tip SN.

Tipini tragovi SN obaranja pjeaka su : Tipini tragovi na vozilu: oteenja prednjeg branika, oteenja prednje eone maske vozila, oteenja prednjeg poklopca , oteenja vjetrobranskog stakla, a pri velikim brzinama i oteenja krova vozila i dijelovi kose i krvi na eonoj ivici krova, tragovi koenja na obodu pneumatika itd.; Tipini tragovi na kolovozu: tragovi koenja iza tokova vozila, materijali i dijelovi otpali sa vozila poslije mjesta sudara, trag ona obue pjeaka na mjestu sudara, predmeti i dijelovi odjee i obue pjeaka itd. Tipini tragovi na odjei i obui pjeaka: obrisi na onu obue koja je kontaktirala sa podlogom u trenutku sudara, prenijeti materijali i dijelovi sa vozila na pantalone u zoni potkoljenice, butne kosti i karlice, pocijepanepantaloneupredjelupotkoljenice,prenijetimaterijalisa vjetrobranskog stakla na lea isl. Tipini tragovi na tijelu pjeaka: krvni podlivi ili prelomi kostiju u predjelu potkoljenice, u predjelu butne kosti i karlice, krvni podlivi i serijski prelomi rebara, prelomi kostiju ruku, itd.

U situacijama kada sumnjamo ko je upravljao vozilom, znaajno je obratiti panju na tipine tragove koji se mogu nai: U vozilu, na mjestu vozaa: oteenja volana u vidu deformacija., oteenja iunutranjeg ogledala, tragove krvi i tkiva na polomljenom ogledalu, oteenja i tragovi papilarnih linija na ruici mjenjaa, oteenja i tragovi papilarnih linija na kontrolnoj tabli, oteenja kasete i dijelova ispred vozaa, dlake i tragovi krvi na vjetrobranskom staklu ispred vozaa, tragove ona na podlozi podmetaima ispod nogu vozaa, tragovi ona obue vozaa na papuicama konice, gasa ili spojnice, itd.

Moemo razlikovati tri vrste tipinih tragova: Pravi tipini tragovi, Lani tipini tragovi, Tipini tragovi koji nedostaju. Pravi tipini tragovi su oni tragovi koji su tipini za datu SN i potiu od te nezgode. Lani tipini tragovi su tragovi koji su karakteristini za odreeni tip nezgode, ali16nisu nastali u konkretnoj nezgodi. Ovi tragovi mogu nastati: Prije konkretne nezgode, Poslije konkretne nezgode, Lani tipini tragovi mogu pogreno usmijeriti rad na uviaju. Da bi se ovo izbjeglo neophodno je, na licu mjesta: Nai sve tragove, Tano protumaiti sve tragove i Pravilno i potpuno obraditi sve bitne tragove. Tipini tragovi koji nedostaju su tipini tragovi za odreenu verziju SN koje na licu mjesta ne nalazimo, a koji bi morali ostati, ako je ova verzija tana. Nenalaenje ovih tragova znai: da nismo detaljno pretraili lice mjesta, da su ovi tragovi uniteni ili da data verzija nije tana. Netipini su oni tragovi koje ne oekujemo za dati tip nezgode, a nalaze se na licu mjesta.

45.

Klasifikacijatragovasaobraajnihnezgoda.Posebnoobjasniti podjelu tragova sa aspekta mjerenja.Podjela tragova prema vrsti: povrede lica i ivotinja, oteenja vozila, objekata i predmeta i ostali tragovi nezgoda; Podjela tragova prema veliini dele se na : makrotragove i mikrotragove; Podjela tragova prema fazi nezgode u kojoj su nastali: tragovi nastali prije saobraajne nezgode, tragovi nastali u fazi nezgode, tragovi nastali poslije nezgode; Podjela tragova prema mjestu nalaenja: tragovi na kolovozu, tragovi na povrinama van kolovoza, tragovi na vozilima i objektima i tragovi na licima i leevima; Podjela tragova prema situaciji u kojoj su nastali: tipini i netipini tragove saobraajne nezgode; Podjela tragova sa aspekta mjerenja: takasta tragove,koncentrisanetragove,linijsketragove,povrinsketragove, zapreminske tragove.

Podjela tragova sa aspekta mjerenja: Takasta tragove, Koncentrisane tragove, Linijske tragove, Povrinske tragove i Zapreminske tragove. Takasti tragovi su svi tragovi saobraajne nezgode ije su dimenzije nevane za analizu nezgode i ne moraju da se mjere na licu mjesta. (npr. lokva tenosti ije dimenzijenisuvane,torbakojajeispalapjeaku,akumulatoritd). Koncentrisani tragovi su svi tragovi koji su koncentrisani na manjim povrinama i ija je veliina bitna. Linijski tragovi su oni tragovi ija je jedna dimenzija izraena u odnosu na drugu. Povrinski tragovi su tragovi saobraajne nezgode rasuti na veoj povrini iji poloaj, oblik i pravac pruanja su vani. Zapreminski tragovi su tragovi koji imaju znaajnu i treu dimenziju (dubinu ili visinu).

46.

Obrada tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti pronalaenje i obezbeivanje tragova.Pronalaenje tragova je prvi korak u njihovoj obradi. Da bi se kvalitetno i efikasno pronali svi vani tragovi saobraajne nezgode neophodno je shvatiti saobraajnu situaciju, tj. napraviti korektnu misaonu rekonstrukciju SN. Kada se shvati saobraajna situacija, trebalo bi pouzdano odgovoriti na pitanje: koje tragove i gdje da traimo? Tragove SN pronalazi i obrauje lan uviajne ekipe koji je nesumnjivo osposobljen za ovaj posao. To je najee kriminalistiki tehniar ili saobraajni policajac. Tragovi se prvenstveno trae na osnovu misaone rekonstrukcije dogaaja, odnosno na osnovu shvatanja saobraajne situacije. Na licu mjesta bi trebalo nai i analizirati sve tragove SN. U uviajnoj dokumentaciji se fiksiraju samo oni tragovi koji su znaajni za analizu SN. Kada su rukovodilac uviaja i strunjak za obradu tragova odredili ta e biti znaajno za sveobuhvatnu i pouzdanu analizu nezgode, oni se17opredjeljuju i za tragove kojima se dokumentuju najznaajniji elementi zateenog stanja. Za svaki trag bi trebalo znati koje vane informacije prua u procesu razmatranja i rasvjetljavanja nezgode. Kod traga vonje odreuje se njegov poloaj kako bi se utvrdila putanja vozila. Kod traga koenja mjeri se i njegova duina kako bi se izraunavale brzine kretanja vozila. Ako se radi o NN vozilu mjeri se irina ovih tragova, kako bi se vrila eliminacija onih koji nisu ostavili takav trag. Na licu mjesta bi redovno trebalo uzeti izjave uesnika ili svjedoka nezgode.

Obezbjeenjetragovapodrazumjevasprjeavanje

njihovogpomjeranja, promjeneiliunitavanja.Obezbjeenjetragovajesamojedanelement obezbjeenja lica mjesta. Osnovni sadraji obezbjeenja lica mjesta odnose se na sprjeavanje novih SN na obezbjeenje tragova i predmeta SN, na obezbjeenje lica, na obezbjeenje vozila i tereta i na regulisanje saobraaja u zoni mjesta nezgode. Obezbjeenje tragova i predmeta SN poinje odmah poslije SN. Uesnici u nezgodi su duni da obezbijede lice mjesta, a posebno da sprijee nove SN i da obezbijede tragove i predmete nezgode. Poslije dolaska ekipe za vrenje uviaja policijska patrola e izvjestiti o obezbjeenju lica mjesta i obezbjeenje i obradu tragova i predmeta SN. Postupak obezbjeenja tragova od strane radnika policije? Prvo bi trebalo sprijeiti neslubena lica da se nekontrolisano priblie tragovima i predmetima nezgode.Ovo se moe postii posebnim saobraajnim znakovima. (uviaj u toku , stop policija isl). Poslije ograniavanje lica mjesta SN strunjak za obradu tragova dobro e markirati sve znaajne tragove kako bi ih lanovi uviajne ekipe lako vidjeli i uvali. U nekim sluajevima, kada se vozila i neki predmeti moraju pomjerati njih bi trebalo markirati prije pomjeranja.

47.Obrada tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti markiranje i oznaavanje tragova.Pronalaenje tragova je prvi korak u njihovoj obradi. Da bi se kvalitetno i efikasno pronali svi vani tragovi saobraajne nezgode neophodno je shvatiti saobraajnu situaciju, tj. napraviti korektnu misaonu rekonstrukciju SN. Kada se shvati saobraajna situacija, trebalo bi pouzdano odgovoriti na pitanje: koje tragove i gdje da traimo? Tragove SN pronalazi i obrauje lan uviajne ekipe koji je nesumnjivo osposobljen za ovaj posao. To je najee kriminalistiki tehniar ili saobraajni policajac. Tragovi se prvenstveno trae na osnovu misaone rekonstrukcije dogaaja, odnosno na osnovu shvatanja saobraajne situacije. Na licu mjesta bi trebalo nai i analizirati sve tragove SN. U uviajnoj dokumentaciji se fiksiraju samo oni tragovi koji su znaajni za analizu SN. Kada su rukovodilac uviaja i strunjak za obradu tragova odredili ta e biti znaajno za sveobuhvatnu i pouzdanu analizu nezgode, oni se opredjeljuju i za tragove kojima se dokumentuju najznaajniji elementi zateenog stanja. Za svaki trag bi trebalo znati koje vane informacije prua u procesu razmatranja i rasvjetljavanja nezgode. Kod traga vonje odreuje se njegov poloaj kako bi se utvrdila putanja vozila. Kod traga koenja mjeri se i njegova duina kako bi se izraunavale brzine kretanja vozila. Ako se radi o NN vozilu mjeri se irina ovih tragova, kako bi se vrila eliminacija onih koji nisu ostavili takav trag. Na licu mjesta bi redovno trebalo uzeti izjave uesnika ili svjedoka nezgode.

Markiranjetragovajepostupakiscrtavanjaneisprekidanihili isprekidanih linija pored tragova ili predmeta na licu mjesta. Markiranje se18vri da bi se neki dio zateenog stanja uinio markantnim. Ovo je vrlo vaan postupak na lucu mjesta, a posebno u sledeim situacijama:1. ako prijeti opasnost da se trag uniti za vrijeme vrenja uviaja( vlaan trag vonje e se isuiti i nestati)

2. ako postoji potreba da se neki trag pomjeri prije zavretka uviaja, (

esto se pomjeraju vozila, odnose se povrijeena lica, isl)

3. ako prijeti opasnost da e se neki trag sluajno pomjeriti ili rasuti (

sluajno se mogu utnuti dijelovi otpali sa vozila.)

4. ako se markiranjem olakava mjerenje tragova ( mjerenje traga koenja je olakano ako se kvalitetno odrede i markiraju poetak i zavretak traga,)

5. ako oekujemo fotogrametrijsko korienje fotografija6. da u grupi dobro vidljivih tragova istakne vaan trag predmet ( npr. ako se na fotografiji dobro vide lokva ulja i lokva krvi, a mi elimo da istaknemo lokvu krvi)

7. ako prijeti opasnost da se neki trag ili vaan detalj na tragu nee dobro vidjeti na fotografiji (npr. taan poloaj poetka traga koenja ne bi se vidio, ako ga ne markiramo)

Kako se vri markiranje? Markiranje se vri tako to kredom, ciglom, ili na neki drugi nain iscrtavamo linije pored vanih tragova i predmeta SN. Ove linije mogu biti isprekidane i neisprekidana, one prate pravac pruanja linijskih tragova. Markirne linije ne smiju zaklanjati druge tragove. Ako na pravcu pruanja markirne linije postoji neki trag, onda se markirna linija prekida. Pri markiranju poloaja predmeta, markirne linije bi trebalo da prate oblik traga (predmeta). Kad se vri markiranje? Markiranje se najee vri na licu mjesta. Markiranje se moe izvriti i na fotografijama. Ovo se postie tako to lice koje je bilo na uviaju i analiziralo tragove, na fotografiji paljivo nalazi nemarkiran, vaan trag i pored njega ucrtava liniju kontrastne boje. Ako se markiranje vri na licu mjesta, onda bi trebalo obezbijediti makar jednu fotografiju na kojoj se vide tragovi prije markiranja. Praktian postupak na licu mjesta bio bi: fotografisati raspored i izgled tragova, markirati tragove, pa detaljno fotografisati lice mjesta nezgode. Najee greke pri markiranju su: vani tragovi nisu markirani, pa se na fotografiji ne mogu precizno identifikovati; markirne linije zaklanjaju neke vane tragove nezgode; markirne linije ne prate pravac pruanja traga.

Oznaavanje tragova je postupak pridodavanja odgovarajuih oznaka simbola svakom tragu pojedinano. Ove oznake mogu biti: brojane, slovne i kombinovane slovno-brojane. Oznaavanje tragova i predmeta je obavezan i znaajan postupak kojim se postiu sljedei efekti: olakava se rad na uviaju, istiu se vani detalji na fotografijama, olakava se kompletiranje uviajne dokumentacije, rastereuju se svi elementi uviajne dokumentacije, povezuju se i usaglaavaju razliiti elementi uviajne dokumentacije, olakava se korienje uviajne dokumentacije. Tragovi se po pravilu, oznaavaju na licu mjesta tako to se pored vanog traga postavi odgovarajua oznaka. Ove oznake su obavezni dio nesesera za uviaj. Mogu biti u vidu ploice koja se postavlja na postolje ili u vidu piramide. Na obe strane ploice ispisane su oznake, i to: na jednoj strani crna oznaka na bijeloj podlozi, a na drugoj strani bijela oznaka na crnoj podlozi. Ploica se okree u zavisnosti od pozadine i vidljivosti. Oznaavanje tragova se po pravilu, vri prije fotografisanja. Pri odreivanju redosljeda oznaka trebalo bi potovati neku logiku.

1948.

Obrada tragova saobraajnih nezgoda. Posebno objasniti fiksiranje tragova.Pronalaenje tragova je prvi korak u njihovoj obradi. Da bi se kvalitetno i efikasno pronali svi vani tragovi saobraajne nezgode neophodno je shvatiti saobraajnu situaciju, tj. napraviti korektnu misaonu rekonstrukciju SN. Kada se shvati saobraajna situacija, trebalo bi pouzdano odgovoriti na pitanje: koje tragove i gdje da traimo? Tragove SN pronalazi i obrauje lan uviajne ekipe koji je nesumnjivo osposobljen za ovaj posao. To je najee kriminalistiki tehniar ili saobraajni policajac. Tragovi se prvenstveno trae na osnovu misaone rekonstrukcije dogaaja, odnosno na osnovu shvatanja saobraajne situacije. Na licu mjesta bi trebalo nai i analizirati sve tragove SN. U uviajnoj dokumentaciji se fiksiraju samo oni tragovi koji su znaajni za analizu SN. Kada su rukovodilac uviaja i strunjak za obradu tragova odredili ta e biti znaajno za sveobuhvatnu i pouzdanu analizu nezgode, oni se opredjeljuju i za tragove kojima se dokumentuju najznaajniji elementi zateenog stanja. Za svaki trag bi trebalo znati koje vane informacije prua u procesu razmatranja i rasvjetljavanja nezgode. Kod traga vonje odreuje se njegov poloaj kako bi se utvrdila putanja vozila. Kod traga koenja mjeri se i njegova duina kako bi se izraunavale brzine kretanja vozila. Ako se radi o NN vozilu mjeri se irina ovih tragova, kako bi se vrila eliminacija onih koji nisu ostavili takav trag. Na licu mjesta bi redovno trebalo uzeti izjave uesnika ili svjedoka nezgode.

OsnovnemetoderegistrovanjaifiksiranjatragovaSNsu:izuzimanje, fotografisanje i videosnimanje, grafiki metod i opisni (verbalni) metod. Pri obradi traga trebalo bi ga opisati, snimiti, ucrtati, izmjeriti i kotirati znaajne veliine i po potrebi, izuzeti predmet koji nosi trag ili mulairati trag.

49.Najznaajniji tragovi saobraajne nezgode. Tragovi kretanja vozila.Posebno objasniti tragove vonje.Na licu mjesta bi trebalo: efikasno i brzo nai sve tragove, tano protumaiti sve tragove i pravilno i potpuno obraditi sve bitne tragove. Da bi se ovo moglo struno uraditi, neophodno je znati: kako i kada nastaju ovi tragovi, kako izgledaju i kako se raspoznaju tragovi, koji je znaaj tragova i kako se tragovi obrauju.

Prema vrsti kretanja i uslovima u kojima su nastali, tragovi kretanja mogu biti: tragovi vonje, tragovi koenja, tragovi zanoenja, tragovi klizanja, tragovi grebanja.Tragovi vonje - nastaju ako se tokovi okreu bez proklizavanja, tj. ako nisu koeni, niti ekstremno ubrzavani. Tragovi vonje mogu biti utisnuti li otisnuti. Utisnuti tragovi vonje nastaju pri kretanju po mekim povrinama : po zemlji, po snijegu, po prljavtinama uz ivice kolovoza i sl. Pri tome se ara pneumatika utiskuje u meku podlogu ili se samo remeti forma podloge. Otisnuti tragovi vonje nastaju pri kretanju mokrog ili prljavog pneumatika po suvom i istom kolovozu. Pri tome se dijelovi materijala sa pneumatika prenose na podlogu i oni fiziki predstavljaju trag vonje. Saobraajni znaaj tragova vonje sastoji se u sljedeem: samo postojanje traga vonje ukazuje na nain kretanja vozila, poloaj traga vonje odreuje putanju vozila i poloaj i izgled traga vonje odreuju smijer kretanja vozila itd. Tragovi vonje omoguuju eliminaciju vozila koja nisu uestvovala u nezgodi i to:20odreivanja irinepneumatika,odreivanjarazmakaizmeutokova, odreivanjatipaaranapneumatiku,odreivanjatipa

pneumatikai odreivanja obima pneumatika. Obrada tragova vonje sastoji se u sljedeem: pronai trag vonje i utvrditi od kog vozila potie, oznaiti trag vonje, markirati trag, ako je slabo vidljiv, fotografisati trag,

skicirati trag, izmjeriti trag, opisati trag u zapisniku o uviaju, po potrebi, mulairati trag.

50.Najnaajniji tragovi saobraajne nezgode. Tragovi kretanja vozila.Posebno objasniti tragove zanoenja.Na licu mjesta bi trebalo: efikasno i brzo nai sve tragove, tano protumaiti sve tragove i pravilno i potpuno obraditi sve bitne tragove. Da bi se ovo moglo struno uraditi, neophodno je znati: kako i kada nastaju ovi tragovi, kako izgledaju i kako se raspoznaju tragovi, koji je znaaj tragova i kako se tragovi obrauju.

Prema vrsti kretanja i uslovima u kojima su nastali, tragovi kretanja mogu biti: tragovi vonje, tragovi koenja, tragovi zanoenja, tragovi klizanja, tragovi grebanja.Do zanoenja vozila dolazi: pri skretanju ako se vozilo kree velikom brzinom, u pravcu pri nejednakom koenju na lijevim i desnim tokovima, pri dejstvu drugih bonih sila prilikom sudara, jakog bonog vjetra, na podlozi ostaju izraena zacrnjenja tragovi zanoenja, koji su po prirodi isti kao i tragovi koenja. Raspoznavanje tragova zanoenja je sasvim jednostavno: tragovi zanoenja su vezani za zanoenje vozila, tragovi zanoenja su uvijek krivolinijski, tragovi zanoenja od razliitih tokova nikad se ne preklapaju, irina tragova zanoenja se mijenja du tragova, are pneumatika na tragu su deformisane i pruaju se popreno. Znaaj tragova zanoenjaje ponekad presudan za saobraajno

tehniku analizu nezgode i sastoji seu sljedeem: postojanje tragova zanoenja ukazuje na nain kretanja vozila: (neispravne konice, klizav kolovoz, sudar i sl.), ako je do zanoenja dolo zbog sudara, onda poetak tragova zanoenja odreuje mjesto sudara, na osnovu postojanja tragova zanoenja u krivini moe se priblino odrediti najmanju brzinu vozila u krivini, na osnovu postojanja tragova zanoenja u pravcu pouzdano se moe posumnjatiu ispravnost koionih ureaja. Obrada tragova zanoenja sastoji se u sledeem: pronai tragove zanoenja i utvrditi njihovo porijeklo, otkriti i dokumentovati uzrok zanoenja, ako se posumnja da je do zanoenja dolo zbog blata na kolovozu, ovaj detalj fotografisati, u zapisniku opisati i na crteu ucrtati, ako se posumnja da je do zanoenja dolo zbog otre krivine, izmjeriti mjerodavni segment krivine, ako se posumnja da je do zanoenja dolo zbog neispravnih konica, vozilo uputiti na vanredni tehniki pregled, ako se posumnja da je zanoenje izazvano loim stanjem pneumatika posebno detaljno fiksirati stanje pneumatika, ako je do zanoenja dolo zbog sudara, detaljno obraditi tragove sudara, a prije svega oteenja vozila, oznaiti i markirati svaki trag zanoenja, legendom pojasniti oznake, fotografisati tragove zanoenja, skicirati tragove zanoenja, izmjeriti tragove zanoenja: mjerenje se obino svodi na odreivanje poloaja poetka i zavretka traga, opisati tragove u zapisniku.

2151.Najznaajniji tragovi saobraajne nezgode. Tragovi kretanja vozila.Poesebno objasniti tragove koenja.Na licu mjesta bi trebalo: efikasno i brzo nai sve tragove, tano protumaiti sve tragove i pravilno i potpuno obraditi sve bitne tragove. Da bi se ovo moglo struno uraditi, neophodno je znati: kako i kada nastaju ovi tragovi, kako izgledaju i kako se raspoznaju tragovi, koji je znaaj tragova i kako se tragovi obrauju.

Prema vrsti kretanja i uslovima u kojima su nastali, tragovi kretanja mogu biti: tragovi vonje, tragovi koenja, tragovi zanoenja, tragovi klizanja, tragovi grebanja.Ukupno vrijeme koenja moemo razloiti na: vrijeme reagovanja vozaa, vrijeme

odziva

koionog

sistema,

vrijeme porastausporenjai vrijeme intenzivnog koenja. Vrijeme reagovanja vozaa je vremenski period od trenutka stvaranja opasne situacije

do trenutka dodirivanja konice. U toku ovog vremena voza opaa opasnu situaciju, obrauje informaciju, odluuje da preduzme odreene mjere, prenosi komandu do nogu i ruku, die nogu sa gasa i premjeta je na konicu. Vrijeme reagovanja vozaa varira od 0,5 do 1,5 sekundi. Vrijeme odziva koionog sistema je period od dodirivanja papuice konice do trenutka kad se koenjem poinje usporavati okretanje toka. Ovo vrijeme zavisi od vrste i podeenosti koionog sistema kod ispravnih koionih ureaja varira od 0,15 do 0,2 sekunde. Vrijeme porasta usporenja je vrijeme od poetka usporavanja vozila do trenutka kad usporenje dostigne najveu vrijednost. Ovo vrijeme

zavisiod:vrstekoionogsistema,optereenostvozilaistanja kolovoznog zastora. Kod hidraulinih konica ovo vrijeme varira od 0,12 do 0,25 sekundi, a kod pneumatskih konica od 0,3 do 0,7 sekundi. Vrijeme intenzivnog koenja je period od ostvarivanja najveeg usporenja potpunog blokiranja toka do zaustavljanja vozila.Ovo vrijeme zavisi od: realizovanog usporenja i brzine vozila. Tragovi koenja nastaju pri forsiranom koenju vozila. Na kolovozu ostaju tragovi sagorijele gume, a na obodu pneumatika izraeno zacrnjenje. U prvoj fazi dok toak ne blokira, proklizavanje je manje, a tragovi na podlozi i na pneumatiku slabije uoljivi. To su tragovi koenja okreuim tokom. U drugoj fazi, kada toak prestane da se okree, proklizavanje je potpuno, pa ostaju jasna zacrnjenja. To su tragovi koenja blokiranim tokom. Trag koenja prednjeg toka putnikog vozila po pravilu, ima izraene spoljanje ivice, a sredina traga je slabije zacrnjena ili ak neuljiva. Trag koenja zadnjih tokova putnikog vozilaima izraenu sredinu traga,aiviceslabijeizraene iliak nevidljive. Optereenje vozila, a posebno odstupanje pritiska u pneumatiku od predvienog, mogu bitno izmjeniti tragove koenja, tako da ovaj kriterijum nije pouzdan. Saobraajni znaaj tragova koenja je ogroman i sastoji se u sledeem: ako smo na licu mjesta nali tragove koenja i utvrdili da potie od datog vozila to znai da je to vozilo bilo forsirano koeno, na osnovu poloaja tragova koenja lako se odreuje poloaj vozila-putanja vozila, na osnovu duine tragova koenja moe izraunati brzinu vozila neposredno prije zapoinjanja koenja, na osnovu pruanja traga koenja moe se odrediti pravac kretanja, na osnovu izgleda i meusobnog poloaja tragova koenja moe se odrediti smijer kretanja vozila, na osnovu izgleda poetka traga koenja, vjetak moe zakljuiti kako je voza reagovao koenjem, na osnovu izgleda i meusobnog poloaja zavretaka traga koenja, moe se odrediti dali se vozilo zaustavilo ili samo prikoilo, ako se tragovi koenja zavravaju otro i u istoj visini , onda se vozilo koenjem zaustavilo, ako se trag koenja zavrava postepeno onda je vozilo samo prikoilo, na osnovu izgleda i meusobnog22poloaja tragova koenja moe se osnovno posumnjati u ispravnost sistema za koenje, ako nema traga koenja od nekog toka, posumnjaemo da ovaj toak nije bio koen. Na osnovu tragova koenja moe se precizno odrediti: broj pneumatika na osovini, irina pneumatika, razmak izmeu tokova na istoj osovini, meuosovinski razmak i vrsta i raspored uzdunih ara pneumatika. Da bi se zadovoljio veliki znaaj tragova koenja, na licu mjesta bi trebalo: pronai sve tragove koenja na obodu pneumatika i na kolovozu, odreditiporijeklotragakoenja,odreditiimarkiratipoetaktraga pojedinano, odrediti i markirati zavretak traga pojedinano, markirati tragove koenja, oznaiti svaki trag pojedinano, legendom objasniti oznake, fotografije, skicirati tragove koenja, izmjeriti tragove koenja, u zapisniku o uviaju opisati izgled. S obzirom da ABS sprjeava blokiranje tokova, proklizavanje pneumatika se svodi na minimum. Zato vozila sa ABS ostavljaju tragove koenja koji nisu lako uoljivi. Tragovi koenja sa ABS

su svjetliji i isprekidani, a esto se ne mogu ni uoiti golim okom. Podatak o tome da li vozilo ima ABS mora se evidentirati u uviajnoj dokumentaciji ili bar evidentirati tanu marku, tip i godinu proizvodnje vozila.

52.Proces koenja i nastanak tragova koenjaUkupno vrijeme koenja moemo razloiti na: vrijeme reagovanja vozaa, vrijeme

odziva

koionog

sistema,

vrijeme porastausporenjai vrijeme intenzivnog koenja. Vrijeme reagovanja vozaa je vremenski period od trenutka stvaranja opasne situacije

do trenutka dodirivanja konice. U toku ovog vremena voza opaa opasnu situaciju, obrauje informaciju, odluuje da preduzme odreene mjere, prenosi komandu do nogu i ruku, die nogu sa gasa i premjeta je na konicu. Vrijeme reagovanja vozaa varira od 0,5 do 1,5 sekundi. Vrijeme odziva koionog sistema je period od dodirivanja papuice konice do trenutka kad se koenjem poinje usporavati okretanje toka. Ovo vrijeme zavisi od vrste i podeenosti koionog sistema kod ispravnih koionih ureaja varira od 0,15 do 0,2 sekunde. Vrijeme porasta usporenja je vrijeme od poetka usporavanja vozila do trenutka kad usporenje dostigne najveu vrijednost. Ovo vrijeme

zavisiod:vrstekoionogsistema,optereenostvozilaistanja kolovoznog zastora. Kod hidraulinih konica ovo vrijeme varira od 0,12 do 0,25 sekundi, a kod pneumatskih konica od 0,3 do 0,7 sekundi. Vrijeme intenzivnog koenja je period od ostvarivanja najveeg usporenja potpunog blokiranja toka do zaustavljanja vozila.Ovo vrijeme zavisi od: realizovanog usporenja i brzine vozila. Tragovi koenja nastaju pri forsiranom koenju vozila. Na kolovozu ostaju tragovi sagorijele gume, a na obodu pneumatika izraeno zacrnjenje. U prvoj fazi dok toak ne blokira, proklizavanje je manje, a tragovi na podlozi i na pneumatiku slabije uoljivi. To su tragovi koenja okreuim tokom. U drugoj fazi, kada toak prestane da se okree, proklizavanje je potpuno, pa ostaju jasna zacrnjenja. To su tragovi koenja blokiranim tokom. Trag koenja prednjeg toka putnikog vozila po pravilu, ima izraene spoljanje ivice, a sredina traga je slabije zacrnjena ili ak neuljiva. Trag koenja zadnjih tokova putnikog vozilaima izraenu sredinu traga,aiviceslabijeizraene iliak nevidljive. Optereenje vozila, a posebno odstupanje pritiska u pneumatiku od predvienog, mogu bitno izmjeniti tragove koenja, tako da ovaj kriterijum nije pouzdan.

2353.

Znaaj tragova koenja (mogunost analize nezgode na osnovu tragova koenja).Saobraajniznaajtragovakoenjajeogromanisastojiseu sledeem: ako smo na licu mjesta nali tragove koenja i utvrdili da potie od datog vozila to znai da je to vozilo bilo forsirano koeno, na osnovu poloaja tragova koenja lako se odreuje poloaj vozila-putanja vozila, na osnovu duine tragova koenja moe izraunati brzinu vozila neposredno prije zapoinjanja koenja, na osnovu pruanja traga koenja moe se odrediti pravac kretanja, na osnovu izgleda i meusobnog poloaja tragova koenja moe se odrediti smijer kretanja vozila, na osnovu izgleda poetka traga koenja, vjetak moe zakljuiti kako je voza reagovao koenjem, na osnovu izgleda i meusobnog poloaja zavretaka traga koenja, moe se odrediti dali se vozilo zaustavilo ili samo prikoilo, ako se tragovi koenja zavravaju otro i u istoj visini , onda se vozilo koenjem zaustavilo, ako se trag koenja zavrava postepeno onda je vozilo samo prikoilo, na osnovu izgleda i meusobnog poloaja tragova koenja moe se osnovno posumnjati u ispravnost sistema za koenje, ako nema traga koenja od nekog toka, posumnjaemo da ovaj toak nije bio koen.

54.Obrada tragova koenja.Da bi se zadovoljio veliki znaaj tragova koenja, na licu mjesta bi trebalo: pronai sve tragove koenja na obodu pneumatika i na kolovozu, odreditiporijeklotragakoenja,odreditiimarkiratipoetaktraga pojedinano, odrediti i markirati zavretak traga pojedinano, markirati tragove koenja, oznaiti svaki trag pojedinano, legendom objasniti oznake, fotografije, skicirati tragove koenja, izmjeriti tragove koenja, u zapisniku o uviaju opisati izgled. S obzirom da ABS sprjeava blokiranje tokova, proklizavanje pneumatika se svodi na minimum. Zato vozila sa ABS ostavljaju tragove koenja koji nisu lako uoljivi. Tragovi koenja sa ABS

su svjetliji i isprekidani, a esto se ne mogu ni uoiti golim okom. Podatak o tome da li vozilo ima ABS mora se evidentirati u uviajnoj dokumentaciji ili bar evidentirati tanu marku, tip i godinu proizvodnje vozila.

55.Tragovi kretanja vozila. Posebno objasniti tragove grebanja.Prema vrsti kretanja i uslovima u kojima su nastali, tragovi kretanja mogu biti: tragovi vonje, tragovi koenja, tragovi zanoenja, tragovi klizanja, tragovi grebanja.Na tragove grebanja se misli na tragove koji nastaju kada se dvije vrste podloge kreu jedna u odnosu na drugu. Najznaajniji su tragovi grebanja koji nastaju u sljedeim situacijama: pri prevrtanju vozila kad se metalni dijelovi vozila dodiruju sa vrstom podlogom, pri pucanju pneumatika, kad naplatak pneumatika grebe kolovoz, pri snanim sudarima vozila, kad se donji dijelovi vozila deformiu sputaju i grebu po kolovozu, pri bonim sudarima, kada se pneumatik oteti da metalni dijelovi toka dodirnu kolovoz i pri udaru metalnih dijelova vozila u ograde, ivinjake, objekte i sl. U zoni tragova grebanja esto se nalaze tragovi boje, tragovi zemlje i tragovi gume. Tragovi grebanja nastaju na obe povrine. Znaaj tragova grebanja je veliki i sastoji se u sljedeem: trag grebanja na kolovozu ili drugim objektima odreuje nain kretanja vozila, ako je grebanje posljedica sudara, onda poetak traga grebanja24odreuje poloaj vozila u trenutku sudara, pravac pruanja traga grebanja odreuje pravac kretanja vozila, ako trag grebanja potie od naplatka toka, onda se pouzdano moe odrediti da li je do pucanja pneumatika dolo prije sudara ili je pucanje pneumatika posljedica sudara i tragovi grebanja kod sudara u krivini odreuju poloaj vozila u trenutku sudara. Obrada tragova grebanja je slina obradi ostalih linijskih tragova: pronai tragove grebanja naoekivanimmjestima;otkritiporijeklotragovagrebanja;oznaitii markirati tragove grebanja; legendom tano objasniti porijeklo svakog traga grebanja; fotografisati tragove grebanja; skicirati tragove grebanja; izmjeriti tragove grebanja i u zapisniku detaljno opisati izgled, poloaj, veliinu i porijeklo tragova grebanja.

56.Karakteristini detalji na tragovima koenja koji nastaju na mjestu sudara. Naini nastanka i postupak obrade.Karakteristini detalji na tragovima koenja koji su nastali na mjestu sudara su: naglo skretanje traga, kratko zadebljanje ili zacrnjenje traga, kratki i neperiodini prekidi ili slabljenje traga, smicanje traga, prelazak traga koenja u trag zanoenja, kombinacija navedenih promena. Kratki prekidi na tragu koenja mogu nastati pri sudaru vozila sa preprekom ija masa nije zanemarljiva u odnosu na masu vozila (npr. pri sudaru putnikog vozila i odraslog pjeaka). Naglo skretanje najee nalazimo na tragovima koenja, ali moe nastati i na drugim tragovima kretanja vozila. Prilikom sudara dva vozila ili naletanja vozila na neku prepreku. Kratko zadebljanje ili zacrnjenje traga moe nastati kao posledica sudara i tada slui za precizno i pouzdano utvrivanje mesta sudara.

57.

Najznaajniji tragovi saobraajne nezgode. Posebno objasniti otpale dijelove i materijale sa vozila i krajnji poloaj vozila, lica i predmeta.Prisudarimaestodolazidootpadanjarazliitihdijelovai materijala sa vozila kao to su: komadi migavca, komadi razbijenog stakla, dijelovi spoljnih ogledala, ljuspice boje i gita itd. Ovi dijelovi otpadaju: pri kretanju prije sudara, pri sudaru, pri kretanju posle sudara, pri prevrtanju i pri zaustavljanju vozila. Nalaenje i raspoznavanje ovih tragova vrlo je prosto, a posebno ako je lice mesta bilo struno obezbeeno. Znaaj ovih tragova je viestruk: na osnovu poloaja otpalih dijelova i materijala sa vozila saobraajno tehniki vjetak moe priblino odrediti mjesto sudara i sudarne brzine, na osnovu vrste i veliine tragova moe se ocijeniti vrsta i intezitet oteenja vozila, kod nezgoda sa NN vozilom na osnovu postojanja ovih tragova jednostavno se usmerava na terenu.

58.Oteenje vozila: vrste oteenja, znaaj i postupak obrade.Oteenje vozila su redovno prisutni tragovi nezgode i prema vrsti mogu se podeliti na: razne deformacije, lomljenje i otpadanje pojedinih delova vozila,grebanjeraznihdelova

iotpadanjematerijalasaovihdelova, brisotine(zemljeipraine)koje

prateostalaoteenja

ili nastaju samostalno kod odreenih tipova nezgoda. Oteenja vozila imaju veliki kriminalistiki znaaj: pri pronalaenju NN vozila trae se pre svega vozila sa odgovarajuim oteenjima (proces eliminacije), na osnovu detaljne i25uporedne analize tragova i predmeta na licu mjesta vetak moe pouzdano izvriti identifikaciju NN vozila. Obrada oteenja vozila je vrlo struan posao i sastoji se sljdeem: detaljno pregledati spoljanjost i unutranjost vozila, odrediti poreklo svih oteenja, markirati slabo uoljiva oteenja na vozilu, po potrebi izmeriti poloaj i veliinu oteenja, fotografisanje oteenja je najvanija radnja u toku obrade ovih tragova.

59.Princip rada sijalice i mogunosti vetaenja sijalicaSijalice koje se koriste na vozilima imaju metalno grlo, arnu nit (spirale od volframa), elekrtode (nosae spirale), i stakleni balon. arna nit je spirala koja se pravi od volframa. Volfram je metal srebreno bele boje, koji ima visoku temperaturu topljenja (3390oC) i veliki omski otpor. Zato se pri prolasku elektrine struje kroz volframovu spiralu, elektrina eenergija pretvara u toplotu. Tako se volframova spirala zagreva do usijanja, odnosno emituje se svetlost.

Stanje sijalica utvruje se na osnovu tragova na sijalicama ili na njihovim dijelovima. Rezultat e zavisiti od toga da li je vlakno bilo hladno ili usijano u trenutku delovanja sila tj.u trenutku sudara. Na osnovu detaljne analize sijalice vetak moe da utvrdi: da li je spirala sijalice bila hladna ili vrua u trenutku sudara, da li je do kidanja spirale dolo usled sudara ili je to posledica ranijeg pregoravanja, da li je sijalica bila due u eksploataciji ili je nova.

60.Znaaj tragova na sijalicama. Tragovi u sluaju oteenog staklenog balona.Korektnu obradu na licu mjesta mogu da vre samo ona lica koja razumeju znaaj tragova na sijalicama i mogunost analize ovih tragova.

Ukoliko pri sudaru doe do pucanja staklenog balona ili se balon pomakne iz leita, onda e doi do kontakta spirale i vazduha. Pod dejstvom podpritiska, sile inercije i sile gravitacije, na spiralu e padati i komadii razbijenog stakla balona. Nauno je dokazano da spirala pregoreva tek 4 do 10 sekundi (zavisno od jaine) posle ulaska vazduha u stakleni balon. Ako je spirala bila hladna u trenutku sudara (a vazduh uao u balon) nee doi do oksidacije volframove spirale. Naime hladan volfram vrlo sporo reaguje sa kiseonikom.Zatoespiralazadratisrebrenastuboju,aposebnona povrinama pucanja. Razmak izmeu navoja spirale ostaje ravnomeran (zbog elastine deformacije). Ako je spirala bila vrua u trenutku sudara (a vazduh uao u balon) onda e doi do intezivne reakcije sa kiseonikom, volframovo vlakno e dobiti temperaturnu boju i oksidirati. Ova oksidacija e biti vrlo znaajna ako se vlakno posle sudara sporo hladilo (nije pokidano, pa je ostalo uareno i neposredno posle sudara) i obratno (na hladnijem vremenu, ako se spirala pokidala pri sudaru). Staklo koje pada na uareni volfram trenutno se topi i zadrava u vidu kapljica na delovima spirale.

61.Znaaj tragova na sijalicama. Tragovi u sluaju neoteenog staklenog balona.Korektnu obradu na licu mjesta mogu da vre samo ona lica koja razumeju znaaj tragova na sijalicama i mogunost analize ovih tragova.

26Ako stakleni balon nije razbijen niti oteen onda pri sudaru moe doi do istezanja ili do pucanja spirale na sijalicama koje su blizu centra sudarnihpovrina.Priobaranjupeakaneesemoiutvrditistanje nerazbijene sijalice, jer udar nije dovoljno snaan. Ako je spirala u trenutku bila hladna (u nerazbijenom balonu) istezanja su elastina (vraa se u prvobitan poloaj). Hladna spirala e pui kod ekstremno jakih sudara, obino puca u blizini mesta privrivanja. Vrua spirala e se deformisati pri jakim sudarima tj. doi e do trajnog (plastinog) istezanja. Vrue spirale e veoma retko pui. Ukoliko uareno vlakno volframa ili njegovi komadii dodirnu elektrodu ili metalni zaklon doi e do topljernja elektrodei zaklona. Ukoliko komadii vlakna volframa koji otpadaju dodirnu stakleni balon oni e ga istopiti.

62.Tahografski zapis kao trag saobraajne nezgode. Mogunosti analize nezgodenaosnovutahografskogzapisa.Najeegrekena mehanikim tahografima.63.Tragovi na odjei i obui lica. Posebno objasniti tragove ona kod vozaa, putnika i peaka: nastanak, znaaj, postupak obrade.U zavisnosti od mehanizma saobraajne nezgode, nastaju odgovarajui tragovi na odei i obui lica. Prema znaaju istiu se: tragovi na odei i obii peaka i dvotokaa, tragovi na odei i obui vozaa i suvozaa i drugih putnika. Pri obaranju peaka ili dvotokaa na odei mogu nastati tragovi u vidu: brisotina, razderotina, cepanja, tragova boje, laka, krvi i slino. Na odelu lica u vozilu mogu nastati tragovi u vidu: mrlja od krvi, targovi od vezivanja pojasa, tragovi kose, stakla. U nezgodama esto nastaju i odgovarajui tragovi na obui lica. Pri udaru vozila u peaka on obue klizi po podlozi.

FOTOGRAFISANjE LICA MESTA SAOBRAAJNE NEZGODE64.Pojam i specifinosti uviajne fotografije.65.Dokumentacioni i mjerni znaaj uviajne fotografije.66.Znaaj fotografije za nalizu saobraajne nezgode.67.Faze fotografisanja na licu mesta saobraajne nezgode.68.Osnovne grupe snimaka sa lica mesta saobraajne nezgode. Posebno objasniti iri i blii izgled lica mesta.69.Osnovne grupe snimaka sa lica mesta saobraajne nezgode. Posebno objasniti fotografisanje vozila uesnika u saobraajnoj nezgodi.70.Multimedijalna uviajna dokumentacija.27


Recommended