Transcript
  • UPRAVLJANJE RIZIKOM PRI TRANSPORTU

    OPASNIH MATERIJA

    Emeritus prof. dr Mirjana Vojinovi Miloradov, prof. dr Rade Bioanin2, Vukadin Davorin, dipl. ing.3 1-Tehniki fakultet univerzitet u Novom sadu

    2-Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka 3 - Centar za vozila Hrvatske, Zagreb

    Rezime: Savremena civilizacija se susree sa veoma ozbiljnim problemom koji je proizvod industrijskog drutva, a to je transport i skladitenje opasnih materija. Imajui u vidu znaaj tog problema, koji je i kod nas sve prisutniji i moguim propustima prilikom transporta opasnih materija veoma je vano potovanje odreene procedure, tokom transporta opasnih materija. I pored preduzetih mera esto se deavaju incidentne situacije. Rizik od posledica nesree je mnogo vei ako vozilo prevozi robu koja je, na primer, eksplozivna ili otrovna. tavie, neke materije su same po sebi opasne, na primer samozapaljive, tako da i bez saobraajne nesree mogu da izazovu tetu i povreivanje. Zbog toga postoje posebni propisi za prevoz opasnih materija, koji treba da obezbede sigurnost onih koji obavljaju prevoz, ostalih uesnika u saobraaju i okruenja. S druge strane, svedoci smo brojnih nuklearnih, hemijskih udesa i biolokih akcidenata, vezanih za transport i upotrebu tetnih i opasnih materija. Ova injenica je takoe vana i zbog toga to se zemlje prethodne SFRJ nalaze na raskrsnici znaajnih evropskih i svetskih komunikacija kojima se opasni tereti prevoze. Veliki broj vrsta tih materija moe da znaajno narui ivotnu sredinu za dui vremenski period. Ovaj rad, kroz razliite parametre nastoji da proui takvu mogunost i pokua da iznae naine za spreavanje i prevenciju slinih dogaaja i zatitu stanovnitva. U vreme kada se obavlja transport opasnih materija, najee ne raspolaemo pouzdanim informacijama, koje su nam neophodne za preduzimanje mera prevencije. U ovom radu je teite na opasnim rizicima, kao izvornom dogadjaju za scenario u kojem lom dovodi do ekspolozije, ije posledice su - udarni talas, poar i kontaminacija ljudi i ivotne sredine. U tom smislu, ostvarenje projekta jedinstvenog sistema ABHO daje nam mogunost da korienjem moderne opreme za komunikaciju i efikasne jedinice za brzo reagovanje u realnom vremenu, uspeno obavimo monitorin , uzbunjivanje, zatitu i RHB dekontaminaciju. Meutim, sve vie egzistencije poslovnih sistema zavise od njihove spremnosti da ispotuju projektovane ekoloke mere i propise. Obezbeenje sistema menadmenta zatitom ivotne sredine po zahtevima serije standarda ISO 14000 je vrlo mukotrpan posao i zahteva uvaavanje: specifinosti preduzea, specifinosti lokaliteta, uvaavanje zahteva standarda i uvaavanje zakonskih propisa. Kljune rei: ivotna sredina, saobraaj, rizik, NHB udesi, opasne materije, transport, kontaminacija, monitoring, zatita, dekontaminacija, mobilni sistem.

    RISK PREDICTION DURING THE TRANSPORT OF DANGEROUS SUBSTANCES

    Abstract: Population growth, urbanization and transport increase lead daily to more and more considerable noise in the cities, and housing developments as well. Modern civilization has met with very the serious problem which product of industrial society, and this is the transport and warehousing of dangerous substances. Considering the importance of this problem, which is and by us all more present and possible omissions on the occasion of the transport of dangerous substances very importantly respects the determined procedure, during the transport of dangerous substances. And by accept the arrangement road happens the incident situation. The every vehicle which participates in the traffic presents the determined danger. Risk from misfortunes is much larger if has driven conveys the slave which, on case, explosive or poisonous. Also, some substance are alone along himself dangerous, on case self-combustible, so that and without traffic misfortunes can that challenge the damage and violation. Therefore exist special regulations for carriage dangerous substances, which needs that protect the safety those which carriage, other participants in the traffic and surroundings. Not a long time ago we were the vitness of a number of accidents that included dangerous nuclear-chemical substances during the transport. This fact is also is important because we are the crossroad of numerous

  • important Europian communications where a lot of such transports are passin by. Great number of such substances can hardly demage human environment for a very long period of time. This work studies such events according to different parametars, trying to show the way how to successifuly prevent them and protect from this threat as in the peace time, such as during the war operartions. At the time when dangerous substances are transported we usualy dont have the valluable information about everything we need to know to prevent it. The emphasis of the paper is on chemical risks cased by structural failures leading to the scenarios involving presure wave, flames, eksplosions and toxic kontamination. So, realisation of the unversal and united sistem of NBCD gives us a possibility, using modern comunication equipment and very effective mobil units, to react in a real time and successifuly perform monitoring, alarming, protection and RHB decontamination. However, the existential aspect of business systems depend on their willingness to honor projected environmental measures and regulations. Security management system of environment protection requirements by a series of standards ISO 14000 is very painstaking work, and demands respect: the specifics of the company, the specifics of the site, taking into account the requirements and standards of respect of legislation. Key words: human environment, traffic, risk, NBC accidents, dangerous substances, transport, contamination, monitoring, protection, decontamination, mobil system.

    Uvod U havarije u stacionarnim objektima i transportnim sredstvima svrstavamo one u proizvodnim sistemima,

    magacinima, rezervoarima, cevovodima, transportnim trakama, pre svega, u okviru nekog proizvodnog sistema. Osnovne dve karakteristike su, da se nezna tana lokacija i vreme kada e doi do havarije. Treu karakteristiku trebalo bi da znamo, jer su vrste toksinih supstanci koje se mogu izliti u okolinu poznate. Njih odredjuje vrsta i tehnologija proizvodnje. Jedino kada se one izmene, to se ne deava trenutno i u kratkom vremenu, izmenie se broj i vrsta potencijalnih kontaminanata. Pri ovom razmatranju moramo voditi rauna o koliinama hemijskih supstanci, jer se one menjaju u toku proizvodnje, to zavisi od utroka, dinamike nabavke, zastoja u proizvodnji i drugih razloga.

    Kada se govori o vrstama i koliinama opasnih materija, treba naglasiti da njih ne ine samo supstance, koje kao sirovina ili odgovarajua komponenta ulaze u proces proizvodnje, nego i one, koje nastaju kao medjuprodukt u toku procesa proizvodnje, a samo u sluaju havarije mogu iz proizvodnog sistema dospeti u ivotnu sredinu.

    Takoe, prilikom izlivanja supstanci u okolinu moe da dodje do gradjenja sekundarnih zagadjujuih materija koje se nalaze u procesu proizvodnje (nastaju spontanim hemijskim reakcijama).

    Nuklearni i hemijski udesi u transportu su vezani za elezniki, drumski, vodeni (reni, pomorski, prekookeanski) i vazduni transport. Jedan od naina transporta opasnih materija moe biti primenom pneumatskog transporta kapsulama (cevovodima).

    TEHNOLOKA OTKRIA

    RAZVOJ INDUSTRIJE

    MODERNIZACIJA RADA

    EKSPLOATACIJA RESURSA

    SAVREMENI ZAHTEVI

    RIZICI I POSLEDICE

    GOMILANJE PROIZVODA GOMILANJE OTPADAMASOVNAPRIMENA

    Slika 1. Meuuslovljenost zahteva u sistemu transporta robe

    1. Karakteristike opasnih udesa

  • Opasni udesi predstavljaju iznenadno i nekontrolisano oslobadjanje opasnih i tetnih materija u radnu i

    ivotnu sredinu. Poari, eksplozije, visoki pritisak i naglo oslobadjanje kontaminanata prouzrokuju velike rtve, povrede, razaranja, materijalnu tetu i degradaciju ivotne sredine za due vreme sa nesagledivim posledicama. Hemijski udesi se klasifikuju prema broju rtava i materijalnoj teti: tehnoloke katastrofe (sa 25 i vie mrtvih, preko 10.000.000 dolara), veliki udesi (od 5 do 24 mrtvih) i znaajni udesi (od 3 do 4 mrtvih).

    Ugroenost objekata (fiksna instalacija, transportno sredstvo) moe se svrstati u etiri stepena, sa razliitim efektima i teim posledicama.

    Tabela 1. Karakteristike hemijskih udesa po nivoima

    Ste- pen

    Nivo udesa Efekti udesa Posledice udesa

    I Lokalni Ogranieni na sam pogon ili transport

    Mogue su rtve i manje materijalne tete

    II Gradski Zahvaeno preduzee ili ira teritorija

    Ima mrtvih i povredjenih i vee su materijalne tete

    III Medju-gradski

    Udes irih razmera,efekti regionalnog znaaja

    Karakteristine su posledice za znaajni udes

    IV Regio-nalni

    Udes je velikih medjugradskih razmera

    Ima karakteristike velikih udesa, ili tehnol. hatastrofa

    Karakteristika havarija u opasnom transportu je nemogunost saznavanja vremena kada e se desiti.

    Medjutim, drugu karakteristiku - mesto na kome se moe desiti, samo orijentaciono znamo. Pri kretanju voza odgovarajuom trasom u svakom momentu imamo promenu koordinata one take u kojoj se nalazi kompozicija. Ako za jednu od dimenzija ove take uzmemo duinu kompozicije kao bitnu, onda broj taaka na duini trase od samo 10 km oko 20, a na duini od vie 100 - 1000 km veoma veliki. Kretanjem voza menja se taka havarije sa njegovim poloajem. Zato je znamo samo orijentaciono negde na trasi. Treu karakteristiku znamo delimino, na osnovu unapred ugovorenih vrsta hemijskih jedinjenja i koliina za prevoz, odnosno iskustveno na osnovu izvrenog prevoza u prethodnom razdoblju. Ono to ini posebnu specifinost je mogunost razliitog sadraja hemijskih supstanci u kompoziciji, to zavisi od niza uslova .

    Veliki broj moguih taaka havarije praen je raznovrsnim njihovim karakteristikama. Taka havarije moe se nalaziti na poljoprivrednom zemljitu, u ravnici, na livadi, u brdskom kraju, kanjonu, na mostu, u naselju, u tunelu... Zbog ovoga i posledice havarije mogu biti razliite. Ovome treba pridodati kao karakteristiku i pristupanost taci. Ona moe biti teko pristupana (na planinskom useku, u umovitom predelu) ili lako pristupana (u naselju, na raskru). Ove karakteristike taaka znatno oteavaju mere za uklanjanje posledica, nastalog pri havarijama u transportu. Kada se razmatraju posledice hemijskog zagadjenja pri havarijama moemo ih svrstati u dve grupe. Prvu grupu ine akutne posledice, koje izazivaju neposredno smrt ili teka i laka povredjivanja ljudi, razlivanje i irenje hemijskih supstanci u okolinu, sa moguim hemijskim reakcijama i sagorevanjima stvarajui zone visokog rizika. Drugu grupu posledica ine one koje izaziva prisustvo zagadjujuih supstanci na povrini zemljita, odakle postupno prodiru na vee povrine, u dublje slojeve zemlje dospevajui i do vodonosnih slojeva Posebnu opasnost ini zagadjivanje vodonosnih slojeva koja ine izvorita pijaih voda i vode za tehniku upotrebu.

  • Slika 2. Opasan transport svim vrstama saobraaja

    2. Obezbeenje od opasnih udesa Naznaene grupe posledica kontaminacije zahtevaju dva sistema za zaustavljanje i uklanjanje posledica.

    Prvi mora da bude sistem hitnih intervencija (izvlaenje unesreenih ljudi, zaustavljanje izlivanja hemijskih supstanci, gaenje poara, zaustavljanje irenja daljeg razaranja i primarna neutralizacija izlivenih supstanci). Ono to je bitno, ovaj sistem treba da pone da deluje u to kraem vremenu i to smiljenije. Sigurno je jedno da u vremenu od nastanka havarije do poetka intervencije postoji mrtvo vreme, tj. ono u kome se odvijaju odredjeni procesi i nastaju posledice. Ovo znai da ne postoji apsolutna sigurnost da posledica havarije nee biti, ali e brzina intervencije znatno uticati na intenzitet posledica. Sagledavanjem svih elemenata procene potencijalnog udesa i medjusobnog uticaja izvodi se zakljuak na osnovu kojeg se planira i izvodi obezbedjenje od NHB udesa (regulie se naredjenjem komandanta garnizona-erodroma sidrita, u saradnji sa licima lokalne vlasti). Za efikasan odgovor na udes, u sadanjim uslovima, neophodno je u okviru organizacijsko formacijskih promena i dogradnje definisati i formirati snage za izvravanje specijalistikih zadataka u okviru obezbedjenja - zatite ivotne sredine.

    Reenje treba traiti u okviru usavravanja postojeeg sistema ABHO, odnosno njihovih podsistema. Potrebna je, takodje modernizacija sredstava i opreme, naroito za uslove obezbedjenja - zatite od NHB udesa. Isto tako, potrebno je osposobljavanje kadra, koji e biti u mogunosti da efikasno odgovori na udes u miru i ratu.

    Slika 3. Kontrola hemijskog tereta nakon havarije

    Uredba o prevozu tetnih i opasnih materija blie propisuje uslove i nain obavljanja prevoza u javnom

    saobraaju i nain nadzora ovog prevoza. Opasne materije, u smislu ove uredbe, jesu materije propisane Evropskim sporazumom o medjunarodnom prevozu u drumskom saobraaju (ADR) i Medjunarodnim pravilnikom o prevozu na eleznicama (RID). Prevoz opasnih materija, u smislu ove uredbe, obuhvata pakovanje, predaju opasnih materija na prevoz, vrenje prevoza opasnih materija, isporuku opasnih materija, mere koje se moraju preduzeti u pripremi opasnih materija za prevoz pri pakovanju, utovaru, istovaru, vaganju, utakanju, pretakanju, istakanju i drugim usputnim manipulacijama sa opasnim materijama, kao i primopredaja transportnih sredstava.

  • U nizu aktivnosti koje ine sastavni deo ivotne sredine, procena rizika je strateka metoda tj. kompleksna procedura koja na neposredan nain opisuje svu teinu problema ugroene ivotne sredine i nastale posledice. Procena rizika obuhvata takodje i analizu izloenosti jedinke, ili odredjene populacije, tokom proteklog vremena, zatim analizu vrste i stepena negativnih uticaja po zdravlje i procenu moguih posledica u budunosti za odredjene uslove izloenosti.

    Slika 4. Najvea je opasnost u transportu atomskih bombi Analiza i procena rizika obuhvata: - sakupljanje podataka i obradu (ovu grupu ini prepoznavanje ugroene populacije, odnosno regiona i

    opasne supstance tj. hazardal); - procenu izloenosti (odnosi se na analizu stepena izloenosti ili populacije opasnoj supstanci uz

    odredjivanje vremena pri odredjenoj dozi); - ocenu tetnosti i toksinosti (kvalitativna i kvanititativna odredjivanja toksinih supstanci uz primenu

    proverenih analitikih metoda i postupaka); - karakterizaciju rizika (prepoznavanje vrste rizika koji izaziva tetna supstanca i nivoa pouzdanosti

    tokom karakterizacije rizika); - upravljanje i sanaciju rizika (faza koja sledi nakon procene rizika je upravljanje i sanacija rizika).

    Slika 5. Kontrola radioaktivnosti na prekograninom prelazu

    3. Proraun RHB kontaminacije U zoni hemijskog udesa, u zavisnosti od uslova nastanka i fiziko-hemijskih karakteristika toksikanata,

    primarni oblak nastaje oslobadjanjem para i aerosola (usled eksplozije, poara, slobodne turbulencije ili

  • isticanjem tenosti), posle ega (uticajem meteo faktora) se rasprostire na odredjenu daljinu. Kontaminanti u atmosferi, zemljitu i objektima najee nisu pristupani ljudskim ulima, mada detekcija moe biti uz pomo instrumentalne tehnike i vizuelnim otkrivanjem i ona mora biti pravovremeno i kvaliltetno sprovedena.

    Zbog toga se postavlja pitanje: Nakon udesa, koliko ima vremena da se otkrije i prikupe odgovarajui parametri, da bi se preduzele mere zatite i uklanjanja posledica?

    Vreme otkrivanja opasnosti moe se izraunati uz pomo jednaine: / 60(min)vT D V= D - udaljenost od objekta gde moe doi do udesa Vv - brzina vetra kojim kontaminirani oblak stie do odredjenog mesta U svakom sluaju, moe se zakljuiti da je vreme za uzbunjivanje ljudstva veoma kratko, pogotovo ako

    se radi o visokotoksinim jedinjenjima. Mere hemijske zatite moraju se preduzeti u to kraem vremenskom roku, kao i sama evakuacija.

    Proraun sigurnosih odstojanja moe se izvriti uz: a) Poluempirijski prilaz:

    3L C M= M - masa supstance supstance i meteo uslova) C - konstanta (zavisi od prirode toksine L -poluprenik opasnosti b) Proraun na bazi Gaus-ove raspodele; c) Prilaz koji se zasniva na korienju nomograma, a ima za osnovu "Puff" model; d) Model OME ( Ministry of Environment); e) Matematiki model za prognozu KonA; f) Proraun opasnosti po Lajtenerovoj formuli; g) Proraun sigurnosni po modelu Sladea.

    Slika 6. Neophodnost NHB zatite u intervencijama

    Model Slade-a moe se iskoristiti za proraun sigurnosnih odstojanja prema programu koji je uradio

    Pasivirta. U tom modelu koristi se adekvatan izraz za tri stanja atmosfere: neutralno (izotermija), nestabilno (konvekcija) i stabilno (inverzija). Stanje atmosfere odredjuje se na osnovu vrednosti koeficijenta e:

    2

    Dtev

    = v - brzina vetra Dt - temperaturni gradijent e - stepen vertikalne stabilnosti vazduha Ukoliko je vrednost e manja od -0,1 stanje atmosfere je stabilno, za vrednosti vee od 0,1 nestabilno, dok

    je izmedju te dve vrednosti neutralno.

  • SO2

    Dust Monitor

    CO

    Data Logger with PC

    Modem GSM(GPRS)with ext. antennaRS232

    HV Sampler

    O3

    Wet only sampler

    RS232(1015 m)

    RS232(1015 m)

    1015 m

    NOx

    Calibration Control

    Slika 7. Modernizovani alarmni sistem NHB oipasnosti

    Proraun sigurnosnih odstojanja po Slade-u:

    2 1000hh

    h z

    BCpM M v D

    = Ch koncentracija Bt koliina toksinog gasa Mh, Mz difuzioni koeficijenti v brzina vetra D toksina doza h sigurnosno odstojanje

    log( )2

    ChDxN

    = h sigurnosno odstojanje od centra udesa Trajanje opasnog dejstva primarnog i naknadnog oblaka izraunava se prema obrascu:

    2 8 0,5L Ko tT hv

    + =

    v -brzina vetra T - vreme trajanja KonA L - dubina oblaka Ko - koeficijent t - vreme proteklo od nastanka KonA

    Slika 8 . Poseban problem je u transportu opasnog otpada

  • 4. Projektni menadment rizika u transportu Glavni elementi za upravljanje studijama, projektima i programima razvoja u naunoj delatnosti su ljudi,

    procesi i tehnologija. Tehnologija je alat, dok procesi odreuju strukturu i stazu za upravljanje izvoenje projekta. Organizaciono planiranje se fokusira na uloge, odgovornost i odnose izmeu stejkholdera u projektu. Ovi pojedinci ili grupe mogu biti interni ili eksterni u odnosu na projekat. Organizaciono planiranje ukljuuje kreiranje strukture projekta koja e podrati projektni proces i stejkholdere kako bi se projekat izveo efikasno i efektivno. Angaovanje osoblja podrazumeva angaovanje najbolje raspoloivih ljudi za taj projekat. Efikasno angaovanje zahteva posedovanje politike, procedura i prakse koji slue kao vodi za angaovanje sposobnog i iskusnog naunog i strunog kadra.,

    Uspeh organizacije ili projekta u velikoj meri zavisi od toga kako su njegovi resursi organizovani. Strukture u organizacijama su stvorene da bi upravljale ulazima, procesima i izlazima. Organizaciona struktura otkriva formalno grupisanje i specijalizaciju aktivnosti. Ovo grupisanje i aktivnosti su dokumentovane u organizacionoj karti kako bi razjasnile i ucrtale linije autoriteta, komunikacionu kompetentnost, odnose izvetavanja i odgovornosti pojedinaca i grupa u organizaciji. Organizaciona struktura nam ne govori nita o neformalnim linijama komunikacije, ali nam daje nagovetaj u kakvom je meusklopu ovaj projekat sa organizacijom roditeljem koja ga podrava..

    Ovakva organizaciona struktura podrava projekte kao dominantnu formu poslovanja. Projektna organizacija podrava vie projekata u isto vreme i integrie alate i tehnike projektnog upravljanja u organizaciji. Na svaki projekat se gleda kao na posebnu i relativno nezavisna jedinica u organizaciji. Menader projekta ima autoritet i odgovoran je za resurse dok organizacija u kojoj se projekat realizuje obezbeuje finansijsku i administrativnu kontrolu.Menader projekta i tim koji je izabran da radi na njemu su vezani za taj projekat dok se isti ne zavri.

    GLAVNI MENADER

    MENADER PROJEKTA

    PROJEKAT A

    MENADER PROJEKTA

    PROJEKAT B

    MENADER PROJEKTA

    PROJEKAT C

    Slika 9. Projektna organizacija u transportu

    Prednosti projektne organizacione strukture ogledaju se u:

    Jasan autoritet i odgovornost za razliku od funkcionalne organizacije, ovde menader projekta ima pun nadzor. Ima potpuni autoritet i odgovornost nad projektom. Ovakva struktura obezbeuje potpunu usredsreenost projektnog tima na sam projekat; Poboljanje komunikacije Kanali komunikacije su mnogo krai nego kod funkcionalne

    organizacione strukture jer su linije autoriteta skraene. Ovo obezbeuje efikasniju komunikaciju , sa manje problema; Visok nivo integracije komunikacija u organizaciji je poveana, postoji potencijal za vii nivo

    integracije kroz organizaciju. Manje konflikta oko resursa jer svako ima dodeljene konkretne zadatke.

  • posledice

    Nepredvidivi (vanredni) dogaaji se mogu kategorizovati u nekoliko grupa, a njihove glavne karakteristike mogue je opisati po kriterijumima:

    Nain nastanka

    Stepen mogunosti merenja indikatora

    dogaaja

    Stepen neizvesnosti ili nepredvidivosti

    Poreklo

    Poreklo nepredvidivog dogaajase odreuje na osnovu

    mesta njegovog pojavljivanja,verovatnoe njegovog pojavljivanja

    i procesa usled koga je nastao

    Nain nastanka nepredvidivih dogaaja je mogue predvideti

    kada oni nastaju postepenoali se mnogi dogaaji

    jo uvek ne mogu tako lako predvideti

    Neizvesnost ili nepredvidivostnastanka nepredvidivog dogaaja

    u veini sluajeva odreuje gakao sluajan dogaaj

    Merljivost svakog nepredvidivog dogaajakoji utie na odreene objekte definie

    se preko merljivog uticaja uz pomoodreenih indikatora

    Posledice koje izaziva nepredvidivi dogaajna jednom nivou tehnolokih ili poslovnih

    procesa na ostale nivoe tehnolokih iliposlovnih mree zavisi od njegove

    ozbiljnosti

    Slika 10. Uvod u problem-nepredvidivi dogaaji

    Menadment-plan rizika obuhvata sledee entitete: Naziv projekta, ime rukovodioca ili menadera projektnog tima i imena lanova projektnog tima; Kratak opis projekta (sadrajna, kontekstualna, ciljna, metodolka i funkcionalna struktura projektne

    strategije i misije); Projektni MOV (Merljive Organizacione Vrednosti); Originalni projektni plan koji ukljuuje i kopije originalne dinamike projekta i budete. To je snimljeni MS

    izvetaj koji e obezbediti osnovni pravac za reviziju projektnog plana; Odtampani revidirani plan projekta, u kome su unesene modifikovane vrednosti planskih kategorija (na

    primer da je dinamiki raspored projekta smanjen za 10%, a projektovani budet za 20%); Analiza plana upravljanja projektnim rizikom sadri pet identifikovanih rizika u projektu, odnosno po

    jedan rizik za svaku od pet faza IT projekta. Okvir za analizu svakog rizika upuuje nas na smer od spoljnih krugova ka cenrtu;

    Za svaki od pet rizika vezanih za strateke resurse (fiziki, finansijski, ljudski, opti organizacioni i rizici zasnovani na znanju) identifikuju se i dodeljuju im se nosioci rizika, a zatim opisuje strategija za upravljanje svakim rizikom ponaosob.

    Faze-etape rizika i aktivnosti: Identifikacija rizika - Uzroci i efekti svakog rizika trebaju biti shvaeni tako da uspena strategija i odgovor

    mogu biti preduzeti. Vano je imati na umu da je projekni rizik retko izolovan. Rizik tei meuvezama i utie razliito na projekat i njegove korisnike.

    Procena rizika - obezbeuje osnove za razumevanje kako se baviti sa projektnim rizikom. U odgovorima na postavljena pitanja (Koji je neoekivani posebni rizik deavanja? ta je neoekivano u deavanju posebnog rizika? Koji je njegov uticaj na projekat ako se desi?), moe biti upotrebljen kvalitativni i kvantitativni prilaz.

    Strategija rizika -projekat strategije rizika usmeren je na jedan od sledeih pristupa: Prihvatiti ili zanemariti rizik U potpunosti izbegavati rizik Umanjiti iznenaenja ili uticaj rizika (ili oba) ako se desi Preneti rizik na nekog drugog (na primer osiguranje)

    Praenje i kontrola rizika - obezbeuje blagovremeni sistem upozorenja za praenje otkrivenih rizika ili nekih novih rizika. Sistem osigurava da odgovori na rizik budu primenjeni kako je planirano i da e imati eljeni efekat.

    Odgovori na rizik - ukljuuju razvijanje procedura i tehnika za smanjenje pretnji rizika i pojaavanje verovatnoe mogunosti. ablon za plan odgovora na rizike dat je u Tabeli .

    Vrednovanje (ocena) rizika - se odnosi na potpun proces upravljanja rizikom od planiranja do vrednovanja. Treba se usmeriti na sledea pitanja:

    Kako smo to uradili? ta treba unaprediti sledei put? Koje su nauene lekcije iz prakse? Koja najbolja praksa moe biti upotrebljena u procesu upravljanja rizikom?

  • Ciljev

    i koji s

    u naz n

    aeni

    u polj

    u

    rada,k

    valite

    ta, ra

    spore

    da

    i bud

    eta. P

    redsta

    vljaju

    Kritin

    u ulog

    u u

    Podr

    avan

    ju

    MOV.

    Bitno je napraviti odvajanje na

    unutranje ili spolja nje

    izvore rizika u projektu

    Proj

    ekt -m

    enad

    er

    treba

    da

    ima

    kont

    rolu

    nad

    unut

    ran

    jim, a

    li ne

    i na

    spol

    jan

    jimriz

    icim

    a

    tri razliite vrsterizika:

    POZNAT, POZNAT-NEPOZNAT i

    NEPOZNAT-NEPOZNAT

    Vreme trajanja

    ciklusa projekta . Moe

    pomoi da se odredi ili otkrije

    kada se rizik mo e desiti

    2. Slo

    j okvira

    3. Sloj okvira

    4. S

    loj o

    kvira

    5. Sloj okvira

    6. Sloj okvira

    1. Sloj Cilj projektaje Jezgro okvira

    (MOV)

    Slika 11. Elementi okvira (frejma) za upravljanje projektnim rizikom

    Bezbedan transport opasnih materija du Koridora X podrazumeva ispunjenost sledeih osnovnih zahteva na

    celom evropskom prostoru, pa i u naoj zemlji: - jedinstveno definisanje i usaglaenost regulative na svim nivoima; - izvrenu identifikaciju i karakterizaciju opasne robe koja se transportuje (posedovanje bezbednosne

    liste podataka); - kvalitetnu saobraajnu infrastrukturu; - kvalitetna transportna sredstva; - monitoring stanja bezbednosti ivotne sredine i ljudske bezbednosti pre poetka transporta opasnih roba i - praenje transporta robe u realnom vremenu i prostoru. Usaglaavanje propisa EU vri se u domenu drutvene ravni (harmonizacijom regulative od lokalnog i

    nacionalnog do regionalnog nivoa) i u domenu nauno-tehnike ravni (unifikacijom tehnikih standarda) na celom prostoru du pomenutog koridora. Na taj nain se gradi osnova i za kvalitetnu komunikaciju izmeu svih uesnika u prometu opasnih materija..

    7.Vrednovanje

    rizika

    7.Vrednovanje

    rizika

    1. Planiranje

    rizika

    1. Planiranje

    rizika2.

    Identifikacijarizika

    2.Identifikacija

    rizika

    6.Odgovor na

    rizik

    6.Odgovor na

    rizik

    3.Procena

    rizika

    3.Procena

    rizika

    5.Praenje I

    kontrola rizika

    5.Praenje I

    kontrola rizika

    4.Strategija

    rizika

    4.Strategija

    rizika

    UPRAVLJANJE PROJEKTNIM RIZIKOM U TRANSPORTU

    Slika 12. Faze upravljanje rizikom (1-7)

    Za pruanje kvalitetnih informacija o karakteristikama opasnih materija razvija se (u okviru projekta)

    odgovarajui originalni algoritam za elektronsku karticu za multimodalni saobraaj (bezbednosna lista podataka), tako da e biti stvoreni uslovi za adekvatna hardversko-softverska reenja za jednostavan prelazak iz jednog vida saobraaja u drugi. Ovo je od velike vanosti za bezbedan transport je i kvalitet samog sadraja informacija

  • koje se razmenjuju izmeu privrednih subjekata i lokalne samouprave, kao i informacija dobijenih monitoringom postojeeg stanja ljudske bezbednosti i bezbednosti ivotne sredine u zoni uticaja na Koridoru X.

    Kvalitetno praenje transporta robe u realnom vremenu i prostoru, kao i razvoja vanredne situacije posle akcidenta na pruzi, mogue je samo u sluaju uspostavljanja i funkcionisanja jedinstvenog sistema monitoringa, koordinacije i informisanja, odnosno uspostavljanja horizontalne integracije bezbednosnih funkcija (izmedu lokalne samouprave i saobraajnog sistema) i vertikalne integracije istih funkcija (usklaenosti svih aktivnosti od polazne do dolazne take robe na koridoru).

    Slika 12. Opasne krstarice na putu

    Zakljuak Veliki rizici u proizvodnji, transportu, skladitenju i korienju opasnih i tetnih materija lei u

    mogunostima NHB udesa u miru, neposredne ratne opasnosti i ratu. U ovom radu razmatrane su mogue havarije u drumskom i eleznikom transportu opasnih materija, prikazani su primeri posledica i predlog mera za obezbedjenje od udesa i zatitu ivotne sredine. Obezbedjenje od udesa zahteva kompleksne mere (monitoring, zatita, uklanjanje posledica) i reagovanje tj. odgovor na udes prema unapred pripremljenim planovima odbrane i zatite u miru, neposrednoj ratnoj opasnosti i u ratu. U procesu opasnog transporta neophodno je organizovati i sprovoditi propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu i adekvatnu NHB zatitu. Pored osposobljenog kadra i savremene tehnologije, neophodna je hermetizacija procesa proizvodnje, kvalitetna filtroventilacija i korienje sredstava za linu i kolektivnu hemijsku zatitu. Sistem treba da objedini delovanje svih snaga i sredstava, u okviru jedinstvenog sistema ABHO (PNHB obezbedjenje Vojske, MUP, Civilna odbrana i zatita, 112 -DUZS dravna uprava za zatitu i spaavanje). Posebno mesto i ulogu imaju: jedinice i ustanova roda ABHO, VTI, visokokolske i naune ustanove, zavodi za zatitu zdravlja i laboratorije. U cilju rane dijagnostike, blagovremene i adekvatne medicinske zatite neophodno je da osim lekara medicine rada i toksikologa i drugi profili strunjaka budu detaljnije upoznati sa hemizmom i patofiziolokim dejstvima opasnih smea i jedinjenja kao i klinikom slikom, pr-vom pomoi i optim principima leenja, nakon udesa i velikog broja povreivanja. Radna mesta, na kojima su ljudi izloeni u pripremi, utovaru, transportu i istovaru opasnih materija treba oznaiti kao mesta sa poseb-nim uslovima rada, to povlai striktno pridravanje zakonskih propisa, u okviru eko-bezbednosti.

    Literatura 1. Burton I. "What happened at Mississaga", Planning emergency responce system for chemical accidents, World

    Health Organization, Regional office for Europe, Copenhagen, 1981. 2. Bioanin R., Veselinovi D., Boovi Simi S.: Uklanjanje posledica hemijskih udesa u eleznikom

    saobraaju opasnih materija, "III seminar eleznike gradjevinske infrastrukture", 11-13.05.2000. Zlatibor. 3. Bioanin R. Procena rizika i mere zatite od akcidenata, "Bezbednost" br.5, RMUP Srbije, Beograd, 1991. 4. Biocanin R. Protection of the human enviroment in case chemical accident, II regional Simposium

    "CHEMISTRY AND THE ENVIRONMENT" 18-22.june 2003. Krusevac. 5. Mc.Lean, A.S. Radiation Accidents, Proc. Symposium Handling of Radiation Accidents, IAFA, Vienna 1997. 6. Jaki S., Bioanin R. Obezbeenje od hemijskih udesa u miru, N. glasnik 3-4/96, VIZ, Beograd, 1996. 7. Kim N., Exploring Determinant Factors for Effective End-of-Life Vehicle Policy, Thesis for the fulfilment

    Management and Policy, The International Institute for Industrial Environmental Economics, IIIEE Reports 2002:7, Lund, 2002.

    8. Bioanin R. Zatita radne i ivotne sredine u uslovima hemijske kontaminacije, PMF Novi Sad, 1999.

  • 9. Bioanin R., Amidi B. Risk prediction during the transport of dangerous substances in environment protection, IV International conference " Research and development in mechanical industri-RaDMI 2004", 31.08.-04. 09. 2004. Zlatibor, SSG.

    10. Stajkovac J., Jordovi B., Amidi B. Ekoloki menadment u sistemu kvaliteta, XXXIII Simpozijum o operacionim istraivanjima-SYM-OP-IS 206. 03-06. oktobar 2006. Banja Koviljaa.

    11. Redclift M.Benton T.Sociology and the Environment:Discordant Discourse?in Social Theory and the Global Environment, London, 1994.

    12. Amidi B., Bioanin R. Nuklearni udesi-izazovi, pretnje i mere zatite u sistemu bezbednosti, MEDICINSKA PRAKSA br. 28, SLD Kruevac, 2006.

    13. 13. Banjanin M. Metodoloki aspekti menadmenta projektnog rizika, Nauno-struni skup PROCENA RIZIKA U RADNOJ INDUSTRIJI, 13-16.jun 2007. Banja Vrujci.

    14. Bioanin R. Upravljanje hemijskim rizikom i osiguranje pri transportu opasnih materija, Preventivno inenjerstvo br. 1/2002. PREVING A.D. Beograd, 2002.

    15. Direktiva Europskog parlamenta i Vijea od 28. sijenja 2003. godine o pristupu javnosti informacijama o okoliu (2003/4/EC), Zagreb, 2003.

    16. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanjima okolia (Arhuka Konvencija).

    17. Bioanin R. Viekriterijumska optimizacija eko-bezbednosti u toku pripreme i transporta opasnog tereta, Nauno-struni skup RID Transport opasnog tereta, 28-29. maj 2009. Novi Sad.

    18. Nacrt Zakona o transportu opasnog tereta (ZOTOT), Uprava za transport opasnog tereta R Srbije, Beograd, 2009.


Recommended