Transcript

�2

Urb

ana

rege

nera

cija

i r

ekon

stru

kcij

a

Rezime:

Ovaj tekst razmatra aspe-kte urbane regeneracije unutar konteksta odr`ivog razvoja. Milenijumski ciqevi i smernice LOKALNE AGENDE 21 imaju mogu}nost da se re{avaju i putem urbane obnove. Obnovu lansiraju najvi{e politi~ke li~nosti jer to osigurava siguran finan-sijski okvir i dugotrajnost akcije. Metodologija je kom-pleksna i potreban je ~itav tim raznorodnih struka da bi je uspe{no sprovelo. Iz problematike se, empirijski, do{lo do mogu}ih preporuka i pristupa, koji uz prior-itetnu ulogu kvalitetnog urbanog dizajna mogu da dovedu do ciqa.

Kqu~ne re~i: urbana regeneracija, odr`ivi razvoj, LOKALNA AGENDA 21, urbana obnova

Uvod

U najnovijim prevedenim smernicama za urbanu rehabilitaciju, koje je

izdao Savet Evrope kao vid tehni~ke pomo}i Srbiji,

dato je veoma sa`eto i jasno obrazlo`ewe urbane regen-eracije u kontekstu odr`ivog

razvoja:

„Urbana regeneracija se posmatra kao privilegovani

instrument odr`ivog razvoja1. Odr`ivi razvoj podrazumeva

korenite promene kako u na~inu proizvodwe tako i u na~inu `ivota. On se ne

zala`e za akomulaciju doba-ra, ve} za kvalitet `ivota.

Isti~u}i vrednost nemateri-jalnog, poznavawa sebe i drugih, recikla`e

starih elemenata, javqa se kao alternativa jo{ uvek rastu}oj `eqi za potro{wom i materi-jalnim progresom. U tom kontekstu, politika

urbane regeneracije/rehabilitacije je istovre-meno:

1. Predmet odr`ivog razvoja, jer obez-be|uje prenos resursa iz pro{losti budu}im

generacijama, bez rasipni{tva i gubitaka,2. Faktor odr`ivog razvoja jer je

konzervacija urbane `ivotne sredine, stvorene i prirodne, jedan od tri stuba razvoja, istog zna-~aja kao ekonomski razvoj i socijalna kohezija.“

U tom svetlu, osvrnu}emo se na regeneraciju gradova kao jednu od najubedqivijih smerni-ca principa odr`ivog razvoja. Kori{}ewem postoje}ih stvorenih resursa - graditeqskog nasle|a (zna~i ne izgra|ujemo nove prirodne resurse) i wegovom konzervacijom, rehabil-itacijom i rekonstrukcijom, istovremeno se podi`e standard (gentrifikacija) i {irem pro-storu. Krajwi ciq je human, socijalan, nova zaposlewa, boqe ekonomsko stawe.

URBANA REGENERACIJA KAO INSTRUMENT ODR@IVOG RAZVOJA

URBAN REGENERATION AS A TOOLE OF SUSTAINABLE

DEVELOPMENT

Abstract:

This text reffers to all aspects of urban regeneration in between the context of sustainable development. Through the urban regeneration there is a possibil-ity to reach the millennium goals and the guidelines of the LOCAL AGENDA 21. The urban renewal is launched by the highest political leaders to assure good financial and time frame. The Whole team of different professionals is needed to provide the urban renewal complexity. We consider the practical guidelines, possible approach and fin-est urban design to reach the main goals of urban regeneration.

Key words: urban regeneration, sus-tainable development, LOCAL AGENDA 21

Eva Vani{ta Lazarevi},* Aleksandra \uki}**

UDK

711

.4:5

02.1

31.1

Na proletos odr`anom Svetskom Kongresu o odr`ivom razvoju2 u Hong Kongu govorilo se o novim stremqewima zasnovanim na LOKALNOJ AGENDI 21. Kao prioritetno se ocewuje re{avawe socijalnih i ekonomskih problema istovremeno sa velikom bitkom protiv neoliberalizma. Daje se na va`nosti defa-vorizovanim grupama dru{tva. Preporu~uje se postepen ulazak u “dru{tvo znawa3” , odnosno smatra se da samo vi{om edukacijom mo`emo da iza|emo iz stare epohe. Zagovara se zajedni~ko delovawe mnogih do sada neve-zanih struka4, npr. biznis, industrijalci, za{titari, ekolozi, arhitekte i druge struke rade zajedno na re{avawu socijalnih problema novog dru{tva a jedan od na~ina je i kroz urbanu regeneraciju.5

Ali, kako je pokrenuta odr`iva urbana regeneracija?Stari centri gradova se 80-ih godina pro{log veka suo~avaju

sa mogu}om pretwom izumirawa. Dok stanovni{tvo „be`i“ u rezidencijalna predgra|a, „obe}ane“ zelene zone, opstanak jezgra se dovodi u pitawe. U jezgrima gradova ostaje naj~e{}e staro, autohtono stanovni{tvo, koje nema dovoqno sredstava da odr`ava gra|evine u kojima stanuje, ~esto za{ti}ene objekte arhitektonske i kulturne ba{tine. Saobra}aj novog doba prevazilazi drevne gra-dove uskih profila ulica, infrastruktura je stara i neodr`avana, kriminal je u pravilu vi{i nego u ostalim delovima, a sledi i droga, prostitucija i op{ta nesigurnost. Tek suo~avawem sa pra-vom dekadencijom, krajem veka, u evropskim metropolama po~iwe zna~ajnija briga lokalnih vlasti za ure|ewe ve}ih delova gradova, ali jo{ uvek sa nejasnim ciqevima i vi{e u `eqi za odr`avawem neophodnog standarda stanovawa i poslovawa nego sa humanim ciqem koji imamo danas kao prioritet.

Tek su Londonski dokovi, koji su po~eli da se obnavqa-ju ranih osamdesetih, pokazali kakav je efekat regeneracije zate~enog i devastiranog arhitektonskog nasle|a. Obrt kapitala, ne brz ali veoma profitabilan, iznenadio je mnoge. Mogu}nost zarade navela je mnoge developere da ulaze sve vi{e u na izgled skromne prostore i zapu{tene industrijske zone sa visokim poten-cijalom.

I ne samo metropole, svi gradovi Evrope, u kojima danas, prema statistici, `ivi 80% ukupnog stanovni{tva, imaju jaku

�3

Urb

ana

rege

nera

cija

i r

ekon

stru

kcij

a

Hong KongHong Kong

4 OECD, UNDP, 2002. Sustainable Development Stategies: A Resource Book, Paris, New York

5 UN 2002. Report of the World Summit on Sustainable Development, Johannesburg, 2002. Publications: New York

Londonski dokoviLondon docks

privla~nu mo}. To su mesta u kojima se donose sve najva`nije odluke za jednu regiju ili zemqu odnosno naciju. Wihovo ekonom-sko, socijalno i kulturno zna~ewe stavqaju ih u prioritete koje treba sa~uvati i unaprediti za budu}a pokolewa. Unapre|ewe op{teg `ivotnog okvira gradova, pove}awe ugodnosti i kvaliteta `ivota stanovni{tva trebalo bi da nama arhitektama bude prvi i najva`niji, humani ciq urbane rekonstrukcije, ili kako se u naprednim zemqama ~e{}e naziva - urbane regeneracije ili rehabilitacije.6

Japanski ministar izjavio je nedavno da je prioritet jedne od najbogatijih zemaqa sveta urbana regeneracija zato {to se smatra da ona ime direktan upliv na nacionalni opora-vak zemqe. Ova konstatacija jasno je izara`ena u brojevima, pre i posle. To je jedini na~in da se doka`e zbog ~ega je urbana regeneracija postala i politi~ki prioritet broj 1, (2004. godine u Evropskoj uniji) koji, uz niz ostalih beneficija, u krajwoj liniji delom i danas re{ava toliko ~esto pomiwane socijalne probleme, siroma{tvo i nezaposlenost.

Primera ima dosta: npr. u Barseloni - sjajne metode za obnovu ~etvrti gradova, veoma dobar strukturalni model, vrsni stru~waci, savremen dizajn... a ipak mogu}i su i lo{i rezultati usled nepredvidqivih faktora, promena u socijalnoj strukturi, migracija, politi~kih previrawa. Ovi ~inioci, koje u studijama te{ko da mo`emo da predvidimo, u stawu su da kompleksan posao kakav je urbana regeneracija u kratkom roku negiraju ili potpuno ukinu.

�4

Urb

ana

rege

nera

cija

i r

ekon

stru

kcij

a

��

Urb

ana

rege

nera

cija

i r

ekon

stru

kcij

a


Recommended