Download ppt - Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja

1

Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja

Edukacijska psihologija 1Đeni Zuliani

2011/12.

2

O čemu ćemo govoriti?

Tjelesni razvoj

Kognitivni razvoj

Razvoj govora

Razvoj moralnog rasuđivanja

Individualne razlike u kognitivnim osobinama

Socijalni i emocionalni razvoj

Individualne razlike u nekim osobinama ličnosti

3

Tjelesni razvoj

PREDŠKOLSKA DOB

- Promjene u tjelesnom izgledu i motoričkim vještinama

- povećana mišićna kontrola (cefalo-kaudalna; proksimo-distalna)

- razvoj fine motorike

SREDNJE DJETINJSTVO

- Tjelesni rast se usporava do 10.god.

- Bol mišića

- Vježba

ADOLESCENCIJA

- Nagle promjene na tijelu (reprodukcija)

- pojam o sebi vezan za tijelo

- spolne razlike među djecom utječu na popularnost, nesigurnost/ samopouzdanje, sramežljivost, povlačenje

4

Tjelesni razvoj i posljedice na školu

SREDNJE

DJETINJSTVO

Tjelesni razvoj Posljedice na školu

Velike razlike

među djecom

Ograničiti aktivnosti u kojima će se učenici natjecati tko je veći ili jači

Razvoj velikih mišića

Igra, trčanje, penjanje, skakanje na otvorenom

Razvoj fine motorike Izrezivanje, bojenje, modeliranje gline i plastelina

Razvoj mišića Kratka tjelesna aktivnost više puta tokom sata

Višak energije Nakon aktivnosti na otvorenom, osigurajte vrijeme za hlađenje

Nakon 10.god. Tjelesni izgled postaje jako važan

Potičite razvoj zdravih prehrambenih navika i zdrave stilove života (tjelesno vježbanje)

ADOLESCENCIJA Velike individualne razlike

Svesti na najmanju mjeru aktivnosti koje svraćaju pažnju na razlike u tjelesnoj zrelosti

5

Kognitivni razvoj: Piagetova teorija

- Razvoj se razvija po stupnjevima: nove organizacije spoznaja

- Aktivni odnos djeteta prema okolini

- Razumjevanje i osmišljavanje vanjskog svijeta

- 2 procesa: a). maturacija organizma i

živčanog sustava;b). Aktivnost i djelovanje na

vanjski svijet konstruktivizam: misaoni

svijet izgrađuje se na temelju iskustva

- sheme:opći potencijal za izvedbu nekog ponašanja (vanjski postupci, mišljenja)

- Mehanizmi za prilagodbu shema na okolinu:

1. ASIMILACIJA2. AKOMODACIJA3. EKVILIBRACIJA (uspostava

ravnoteže; poticajna snaga intelektualnog razvoja)

6

Piagetova teorija – razvojni stupnjevi

Senzomotoričko razdoblje (0-2 g)

- refleksna, urođena ponašanja

- Učenje slučajno; metoda pokušaja i pogrešaka

- stalnost objekta: stvari i ljudi postoje i kad nisu u blizini

Predoperacijsko razdoblje (2-7g)

- konkretnost; ireverzibilnost; egocentrizam; centracija; ovisnost o percepciji; transduktivno prosuđivanje;

- konzervacija nije razvijena

Konkretne operacije (7-11 g)

- Logičko razmišljanje i konzervacija na konkretnim sadržajima

- serijacija; tranzitivnost; klasifikacija;

Formalne operacije (12-odrasla dob)

- Apstraktno razmišljanje

- proporcionalno i analogijsko mišljenje

- sposobnost uopćavanja (poslovice)

7

Piagetova teorija u razredu

Poznati i uvažiti razinu djetetovog kognitivnog razvoja,

predznanje, govorne kompetencije, psihomotoričku razvijenost

Aktivno uključivanje u nastavni proces, istraživanje, interakcija s

okolinom

Uvažiti individualne razlike

Praćenje individualnog napretka

Do osmog razreda neka djeca ne primjenjuju formalno mišljenje

Izazvati kognitivnu neravnotežu---povećava motivaciju, proces

akomodacije i kognitivni razvoj

Razumjeti zakonitosti dječjeg spoznajnog razvoja

8

Kognitivni razvoj: Vigotski

Pretpostavke:

1. misaoni razvoj ovisi o svladavanju sustava znakova zajedničkog ljudima u određenoj kulturi (kulturni i povijesni kontekst)

2. Učenje simboličkog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak u sve djece

9


Učenje prethodi razvoju:

učenje sustava simbola omogućuje djetetu rekonstrukciju pojava iz njegovog okruženja – pomaže mu misliti, komunicirati i rješavati probleme

10


1.Prepoznavanje – povezivanje određenih glasova sa značenjem,

2.Razvoj misaonih struktura i pokušaj upravljanja okolinom

3.Samostalna upotreba simbola pri prosuđivanju, zaključivanju, rješavanju problema ---sustav simbola je internaliziran --- unutrašnji govor (u početku glasan, kasnije privatni)

11

Kognitivni razvoj se potiče suradnjom djeteta i okoline

Od izvana kontroliranih ponašanja do ponašanja kojima dijete samostalno upravlja iznutra


12


Područje približnog razvoja

- samostalni rad djeteta otkriva njegovu sposobnost

- rad s odraslom osobom otkriva potencijalnu razinu sposobnosti

Stečeno znanje je ishodište novog učenja

STUPANJ POUČLJIVOSTI AKTIVNA ULOGA UČITELJA

13

Kako podignuti misaone skeleKognitivno modeliranje

Potkrepljenje

Povratne informacije

Izravno poučavanje o tome što treba učiniti

Pitanja koje pomažu učeniku da prepozna uzrok

pogreške i razvije strategiju ispravljanja

Kognitivno strukturiranje: objašnjavanje načela i

generalizacije (organizacija znanja)

Korištenje unutrašnjeg govora pri rješavanju

problema

14

Teorija Vigotskog u razredu

redefinira način provjere znanja: provjerava se

gornja granica p.p.r.

- p.p.r. Se utvrđuje u individualnom radu

- zadaci sa različitim razinama složenosti

- pripremiti potpitanja ili upute na temelju djetetovih

trenutnih mogučnosti

- bilježiti kada i u kojoj mjeri te upute pomažu pri

rješavanju zadatka

Kada niti uz pomoć ne može riješiti zadatak dijete je doseglo gornju granicu p.p.r.

15

Razvoj govora

STRUKTURALNI ASPEKT

- Izgovor: izvedba

glasova (fonema; 30)

- Gramatika

FUNKCIONALNI ASPEKT

- Semantika: značenje riječi ili sklopova riječi (širi kontekst)

- Pragmatika: učinci konteksta na značenje, nepisana pravila o tome što reći u različitim kontekstima

MORFEMI

Rez; pro-rez;

Pro-rez-ati

SINTAKSA

S-P-O

16

Kako učimo govor

PRVE

RIJEČI

Protokomunikacija

Prva riječ – sa 12 mj 50 riječi – sa 20 mj

Holofraze - “Jabuka”

Preklapanje pojmova “Vau, vau”

PRVE

REČENICE

2 riječi – sa 18 mj – telegrafski govor

sa 2-3 god: povećava se broj riječi i upotreba gramatike

Pridržavanje pravila – “čovjeki; hoćem, nećem”

2-4 god: svakih 6 mj rječnik se udvostručuje; izmišljanje riječi; teškoće sa redoslijedom glasova;

4-5-god: svladali osnove materinjeg jezika; egocentrični govor (unutrašnji govor)

ŠKOLSKO DOBA

Teškoće sa razumjevanjem promjene smisla u rečenici (naglasak)

Teškoće u zavisno-složenim rečenicama

6 god: 8 000-14 000; 9-11 god: još 5 000 riječi

Svladavanje govorne pragmatike i nepisanih pravila

rasprave među djecom– kraj egocentričnog govora

17

Kako učimo govor

Biheviorističko tumčenje

Odrasli kao model;

Potkrepljenje uspješno izgovorenih riječi

Nativističko tumčenje (Chomsky)

Genetička osnova; svojstvo ljudskog mozga;

Govor se javlja bez sustavne poduke ili potkrepljenja

Es. logičke pogreške: konj-konjevi; oni možeju;

Djeca rijetko brkaju redoslijed riječi u rečenici

Predispozicija + socijalne

povratne veze = dobro jezično

funkcioniranje

18

Govor i mišljenje

Piaget:

govor je sredstvo za izražavanje misli

Jezični determinizam:

jezik određuje način gledanja na svijet i razmišljanja o njemu

Vigotski- Senzomotorički i rani predoperacionalni stupanj: govor i misao razvijaju se neovisno

Malo dijete misli, ali misao ne pretače u jezik - rano djetinjstvo: govor je sredstvo komuniciranja (potrebe, osjećaji), a ne razmišljanja

- operacionalni stupanj: misli izražne govorom (kvalitativne promjene u kognitivnim strukturama – metakognicija, logičko razmišljanje, primjena strategija učenja, rješavanje problema)

19

Učenje i ličnost

Ličnost:Jedinstvena i relativno trajna organizacija čovjekovih kognitivnih i konativnih osobina koja svim njegovim oblicima ponašanja i djelovanja daje zasebno i prepoznatljivo obilježje

Dispozicija + utjecaji iz okoline + aktivitet

Školski utjecaji učenje

20

Konativne osobine

Temperament

Karakter

Moralno rasuđivanje

Prosocijalno ponašanje

Samopoimanje

Motivacija

21

TemperamentKonstitucijski uvjetovan tipičan način čovjekovog emotivnog reagiranja

Hipokrat-Galenova klasifikacija:Kolerik

Sangvinik

Flegmatik

Melankolik

Pavlovljeva klasifikacija:Neobuzdan

Živahan

Miran i slab

S obzirom na tjelesni sok

Na temelju izmjenjivanja i uspostavljanja dva procesa:

Podraživanje (stimulacija)

Kočenje (inhibicija)

22

Temperament – Jungova tipologija

Ekstravertiranost

Otvorenost ponašanja Spremnost na akciju Lako uspostavlja kontakte,

Komunikativnost Realistično ponašanje,

ne pretjerano osjetljiva na kritiku

Interes je na vanjskoj okolini

Introvertiranost

Promišljenost, povučenost, okrenutost prema sebi

Suzdržljivost na izražavanje emocija, osjetljivost na kritiku

Obuzeta vlastitim mislima i doživljajima

23

Temperament -Rotova podjelaI. Aktivnosti1. Samopouzdanost – nesigurnost2. živost-tromost3. Promišljenost – impulzivnost4. Suzdržanost – nesuzdržanost5. Objektivan odnos - preosjetljivost

II. Emotivno ponašanje1. Vedrina – potištenost2. Emotivna zrelost – e.nezrelost3. Emotivna stabilnost – e.

nestabilnost4. Trajnija raspoloženja – naglo

mijenjanje raspoloženja

5. Uravnoteženost - egocentričnost

III. Ponašanje prema drugima:

1. Sigurnost – plašljivost

2. Samostalnost – oslanjanje na druge

3. Socijalna inicijativa – pasivnost

4. Prijateljski odnos – neprijateljski odnos

5. Tolerantnost - kritizerstvo

I još:

- Osobni tempo

- sugestibilnost

Stečeni tj. naučeni oblici klasičnim ili instrumentalnim uvjetovanjem ili navikavanjem

24

Temperament - Eysenck

1. Ekstraverzija – introverzija2. Neuroticizam – emotivna stabilnost

- Neurotični ekstravert- Emotivno stabilan ekstravert- Neurotični introvert- Emotivno stabilni introvert

3. Psihoticizam

25

26

Temperament djece – Thomas i Chess

1. Teško dijete

2. Prosječno dijete

3. Usporeno dijete

Burne i negativne reakcije na nove situacije

Teško prilagođavanje

Neregularnost u navikama

Brzo prilagodba

Pozitivne emotivne ekspresije i raspoloženja,

regularnost navika

Postupno se “emotivno” zagrijava

Oklijevajući pristup novim situacijama, ali bez snažnih emotivnih

reakcija

Bez prisile, nova iskustva prihvaća na pozitivan

način

27

Temperament se formira između 6 i 12 godine

konzistencija u interakciji organizam – okolina

Potrebno razumijevanje od strane odraslih

Povezanost između neadaptabilnog temperamenta (usporeni tip) i niskog školskog postignuća

Ali ne i inteligencije

očekivanja nastavnika

Voditi računa o djetetovim dostignućima

Uvažavanje razlika u temperamentu

28

Karakter

Tipične osobine neke osobe

Voljno-motivacijske osobine (upornost, odlučnost, dosljednost)

Etičko-moralna načela ponašanja (poštenje, sebičnost, nesebičnost, skromnost, savjesnost) – pridržavanje-nepridržavanje društvenih normi

Guilford: potreba za slobodom, p. za oslanjanjem na samoga sebe, p. za konformiranjem

Konzistentnost (ustrajnost, postojanost)

29

Razvoj moralnog rasuđivanja:Piagetova teorija

Moralna dilemaJednom davno bila su dva mala dječaka, Augustus i Julijan. Augustus je jednog dana primijetio kako je očeva tintarnica prazna i odlučio je pomoći ocu da je napuni. No otvarajući bocu, prolio je tintu i napravio mrlju na stolnjaku. Julian se igrao tintarnicom svog oca i napravio malu mrlju na stolnjaku. Koji je od dva dječaka bio zločestiji i zašto?

2 faze razvoja

Heteronomna moralnost- Predoperacijska faza kognitivnog razvoja- vidi dileme kao “crno –bijele”/ “kriv – nedužan”- prosuđivanje na temelju posljedica (“veća mrlja”), kazne kaoja slijedi- osjećaj obaveze poštivanja pravila jer su ona nepromjenjiva

Autonomna moralnost-Uživljavanje u tuđu ulogu, vidjeti stajalište druge osobe- prosuđivanje prema namjeri aktera- razumiju da se pravila mogu mjenjati- uvažavaju tuđa i vlastita mišljenja- kazna primjerena pčinjenom djelu, ali i da nema kazne za neka loša djela

30

Razvoj moralnog rasuđivanja:Kolbergova teorija

Moralna dilema

Jednoj ženi prijeti smrt od raka. Može je spasiti lijek koji je nedavno izumio jedan farmaceut u njezinom gradu. Farmaceut naplaćuje taj lijek 2000$ što je deset puta više od troškova izrade lijeka. Muž bolesne žene, Hainz, obišao je sve poznanike kako bi prikupio novce ali je uspio prikupiti samo polovicu potrebnog iznosa. Hainz je rekao farmaceutu da će njegova žena umrijeti i zamolio ga da mu proda lijek jeftinije ili da mu omogući da ostatak plati naknadno. No faramceut je rekao “Ne”. Sav očajan Hainz je provalio u apoteku i ukrao lijek za svoju ženu.

Je li to trebao napraviti? Da/ne, obrazložiti

31

Razvoj moralnog rasuđivanja:Kolbergova teorijaPredkonvencionalna faza 4 – 10 god.

Konvencionalna faza

10 -13 god.

Postkonvencionalna faza od 13 god.

Prvi stupanj Drugi stupanj

Treći stupanj Četvrti stupanj

Peti stupanj Šesti stupanj

- Fizičke karakteristike posljedica - poštuju se zahtjevi autoritea zbog nagrade ili kazne

- Moralnost kroz vlastite potrebe ili ciljeve- svijest da i drugi imaju svoj interes- uviđaju važnost pravednosti i uzajamnosti- poštivanje pravila s obzirom na što dobiju za uzvrat

- Prihvaćaju uzajamnost- Pokazuju brigu za dobrobit drugih- Dobar odnos važniji od interesa- postupcima žele dobiti odobravanje drugih

- Pravila se odnose na sve ljude i društvo- djelovanje u skladu sa zajedničkim ciljevima- poštovanje zakona

Apstraktni principi

Razlikovanje moralnosti od zakona

-Uvažavanje volje većine i dobrobit zajednice- poštivanje različitosti ideja i vrijednosti- zakoni služe za zaštitu ljudskih prava

- Univerzlni principi moralnosti kojivažniji su od zakona

32

Prosocijalno ponašanje

Darivanje u karitativne svrhe

Suradnja s drugima i pomoć osobama u nevolji

Suosjećanje, dijeljenje, žrtvovanje, spašavanje i sl.

Pozitivne posljedice za druge

Moralna uvjerenja

empatija

33

P.p. - u svezi sa razvojem kognicija, soc. prespektive, moralnog rasuđivanja i motivacije

Na najnižim stupnjevima moralnog razvoja djeca

pomažu zbog konkretne, definirane nagrade ili kao

odgovor na zahtjev, prijetnju ili zapovijed autoriteta

Na trećem stupnju djeca samovoljno započinju

pružati pomoć drugima. Ali zbog nagrada

Četvrti stupanj – normativna motivacija

Peti stupanj – norma reciprociteta

Šesti stupanj – altruistična motivacija

34

Socijalni i emocionalni razvojPredškolska dob (do 6 god)

Širenje socijalne mreže

Igra s vršnjacima za učenje suradnje i rješavanje konflikata, i prevladavanje i egocentrizma (shvaćanje da drugi imaju različita razmišljanja, osjećaje, gledišta te uočavanje učinka svog ponašanja)

Uči se prosocijalno ponašanje

- odnos s roditeljima temeljen na toplini i brizi, ali i posljedicama ponašanja

- očekivanja ostalih odraslih da dijete brine za druge, ukazuju na druge oblike ponašanja i ne prihvaćaju agresivnost

35

Socijalni i emocionalni razvoj:Srednje djetinjstvo (6 -12 god)

Roditelji su djetetu model za ponašanje i za stavoveSve veći utjecaj vršnjaka

Niži razredi: prijateljstva površna i usmjerena na zajedničke interese i aktivnosti – grupe istog spola

Od šestog raz: mješovite grupe – uspoređivanje sposobnosti i vještina; razmjena stavova i mišljenja

- prijateljstva postaju stabilnija, temelje se na brizi,

lojalnosti, podršci, primanju i davanju - neprihvaćenost može imati negativne posljedice

(napuštanje škole, delikventno ponašanje, ali i na prosocijalno ponašanje, empatiju i razriješavanje sukoba)

36

Samopoimanje

ZNANJE O SEBI

- Opis sebe (dob, spol, boja kose, ...)

- Gordon: Tko sam ja?

- društvene osobine

- osobniji podaci

OČEKIVANJA OD SEBE

-Što bismo mogli biti?

- Što očekujemo od samih sebe?

- idealno ja (koje osobine bih htjela imati? Nade i želje)

- očekivano ja (koje osobine bih htjela imati? – povezane sa dužnostima, obavezm, odgovornostima)

VREDNOVANJE SEBE

- Usporedba onog što jesmo sa očekivanjima

-Pozitivan ili negativan ishod

- samopoštovanje

- nisko ili visoko

37

Slika poimanja kod učenika

OPĆE SAMOPOIMANJE

AKADEMSKO SAMOPOIMANJE

SOCIJALNO SAMOPOIMANJE

EMOCIONALNO SAMOPOIMANJE

TJELESNO SAMOPOIMANJE

Ma

terin

ji je

zik

P

ovi

jest

Ma

tem

atik

a

Prir

od

ne

zn

an

ost

i

vršn

jaci

Zn

ača

jni d

rug

i

Po

jed

ina

čna

e

mo

cio

na

lna

sta

nja

Tje

lesn

e

spo

sob

no

sti

Tje

lesn

i izg

led

38

Samopoštovanje

Subjektivna kategorija

Osobna procjena sebe ne mora uvijek imati veze sa objektivnim kriterijima

Samopoštovanje vezano za svaki specifični dio samopoimanja

Predškolska dob

s. Vezano za tjelesne i materijalne osobine

- veličina, spol, stvari koje posjeduju

- s. Nije povezano sa objektivnim postignućem

Školska dob

- Usporedba sa vršnjacima

- s. Vezano za inteligenciju i ljubaznost

- promjena u razvoju akademskog samopoimanja

U školi su afektivna i socijalna komponenta zanemarene i vrednuje se samo kognitivni aspekt obrazovnja

– loš školski uspjeh = loša opća vrijednost učenika

39

Posljedice niskog samopoštovanja

Manje prihvaćanje odgovornosti za školski uspjeh: uspjeh i

neuspjeh pripisani sreći

Lakše popuštanje pritiscima vršnjaka: ne vjeruju u sebe i svoje

mišljenje

Odustanu od zadatka prije nego ga pokušaju rješiti

Vezano za školsko i obiteljsko samopoštovanje (procjena učenika

kako ga roditelji vide)--- rizik za delikventno ponašanje

Neki emocionalni i motivacijski problemi: depresivnost, anksioznost,

neki oblici ovisnosti

40

Kako razvijati visoko samopoštovanje?

- Prihvaćanje učenika: svi su vrijedni

- Postoje različite sposobnosti i vještine: sve mogu biti put k

uspjehu

- Izbjegavanje natjecateljskih aktivnosti

- Ne kritizirati osobine već ponašanje

- Fleksibilno grupiranje prema sposobnostima

41

Socijalni razvojAdolescencija

Samootvaranje, bliskost, lojalnost i podrška prema

prijateljima

Vršnjaci su izvor ideja, vrijednosti, druženja, zabave

Važnost prihvaćanja u grupi za prosocijalno ponašanje,

uspjeh u školi, socijalne vještine

42

Emocionalni razvojAdolescencija

Razvoj identiteta: nezavisnost, izbor zanimanja, seksualna prilagodba, odnosi sa vršnjacima

Krize identiteta

Difuzija identiteta

Nema jasnog izbora, zbunjenost jer je teško donijeti odluku, jer nisu dovoljno zreli

Zaključivanje identiteta

Nisu doživjeli krizu, već su formirali identitet na roditeljskim željama

Mirovanje identiteta

Ekperimentiranje sa izborima ali nema još definitivne odluke; prava kriza identiteta

Ostvarenje identiteta

odluka o svom profesionalnom i ideološkom pravcu života donesena na slobodan i nezavisan način

43

Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja

Razvoj temeljen na bazičnim potrebama, izazovima odnosno krizama:

povjerenje- nepovjerenje (0-1 god)

autonomija-strah i sumnja (1-3 god)

inicijativa-krivnja (3-6 god)

marljivost-inferiornost (6-12 god)

identitet-konfuzija identiteta (12-18 god)

intimnost-izolacija (18-25 god)

generativnost-stagnacija (25-65 god)

integritet-očaj (iznad 65 god)

44

Inicijativa – krivnja (3-6 god)

Interes za istraživanjem svojih sposobnosti i proširivanje iskustvaZanimanje za svijet izvan obitelji: važna je roditeljska podrška

Ako djetetove inicijative rezultiraju neuspjehom ili kaznom tada dijete može postati zakočeno, anksiozno ili osjećati krivnju

45

Marljivost-inferiornost (6-12 god)

Suočavanje sa zahtjevima škole:

- Naučiti surađivati, slagati se i igrati se s vršnjacima

- svladati školske zadatke

ako dijete ne udovolji zahtjevima razvija se osjećaj manje vrijednosti i nisko samopoštovanje

46

Kako pomoći učeniku

Poticanje na istraživanje, inicijativu, pitanja

Usmjeriti ih na osobni napredak i razvoj sposobnosti

Realno sagledavanje školskog uspjeha: suočavanje i podrška

Uvjeravanje da mogu naučiti: pomoći im postaviti ciljeve i pratiti njihov napredak i poteškoće

Ne ulaziti u otvorenu borbu moći sa učenicima koji iskazuju bunt prema autoritetu

47

Individualne razlike u osobinama ličnosti

Anksioznost

- strah od neuspjeha

- ispitna anksioznost

Ekstravertiranost-introvertiranost

Nestrukturirano učenje

Učenje u grupi kroz različite aktivnosti

Strukturirano učenje

Učenje u miru

Suočavanje sa stresom zbog loše ocjene

- usmjereno na rješavanje problema: preuzimanje odgovornosti socijalna podrška, traženje pomoći od roditelja (unutrašnji lokus kontrole, viša motivacija za postignućem, bolji školski uspjeh)

- smanjenje neugodnih emocija: izražavanje ljutnje, traženje utjehe, zaboravljanje, bavljenje drugim aktivnostima