Transcript

/

Pohvale knjizi U 12 koraka do sirove hrane^Zapoinjui od vlastitih opaanja i iskustava, koje dopunjava opsenim znanstvenim istraivanjima, Victoria Boutenko nam nudi obilje informa cija koje stavljaju pod upitnik mnoga dosadanja razmiljanja o ljudskoj prehrani. Toplopreporuam ovu veoma zanimljivu knjigu.- V a n c e M . L o g a n , dr. m e d .

Ovaje knjiga Biblija za sirove vegane.- Ralph Anderson, biokemiar

^Temeljitost znanstvenog istraivanja Victorije Boutenko i jasnoa kojom je dobivene rezultate ovdje predstavila doista je osvjeavajui. Ona je u ovoj knjizi, poevi od praktinih uputa za primjenu reima sirove prehrane, preko opsenog popisa zdravih navika koje treba usvojiti da bi se postiglo optimalno zdravlje, pa do istraivanja podsvjesnih psiholokih i duhovnih konica, koje nas mogu sprijeiti u provoenju ak i najbolje smiljenog pro grama sirove prehrane, uspjela pokriti sve vane teme. Preporuit u ovu knjigu svojim pacijentima, studentima, svojoj obitelji i prijateljima.*- Ritamarie Loscalzo, d o k t o r kiropraktike, mr. sci.

Zahvaljujui Victorijinoj knjizi U12 koraka do sirove hrane, moja obitelj i ja imamo mnogo vie od ivota nego to smo mogli i sanjati, a imamo i vie ivotne energije. ivot na sirovoj hrani, najbolji je ivot.- L i n d a B r u n o , travarica, higijeniarka d e b e l o g crijeva, i r i d o i o g

U 12 KORAKADO SIROVE HRANEKako se rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani

VICTORIA BOUTENKO

TELEdisk, 2008.

Biblioteka SVJETLOST Nakladnik TELEdiskd.o.o. Naslov originala 12 Steps to Raw Food Copyright 2000., 2002., 2007., Victoria Boutenko Copyright za Hrvatsku - TELEdisk d.o.o. Urednik biblioteke Darko Imenjak Prijevod Zdenka Drucalovi Lektura Prof. Kristina Stojanovi Dizajn korica i grafika obrada VladartDesign Tisak Denona d.o.o. ISBN 978-953-7039-66-0

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 675086

Mojoj majci Valentin! Bulgakovoj i mome ocu Valeriju Gladkiju, koje volim i koji mi jako nedostaju, i koji su za me i sada, kad ih vie nema, najvee nadahnue.

S v a prava p r i d r a n a . N i j e d a n d i o o v e k n j i g e ' n e smije s e reproducirati bilo k a k v i m m e h a n i k i m , f o t o g r a f s k i m ili e l e k t r o n s k i m p o s t u p k o m niti se smije pohranjti u p o v r a t n i s u s t a v , p r e n o s i t i , prevoditi na neki d r u g i jezik ili na bilo koji n a i n kopirati za j a v n u ili p r i v a t n u u p o r a b u b e z d o z v o l e Izdavaa

/

SadrajP r e d g o v o r d r u g o m izdanju N a p o m e n a autorice 8 13

ZahvaleZahvaljujem svojoj obitelji na ljubavi, strpljenju i podrci koja mi je bila osobito potrebna dok sam pisala ovu knjigu. Moja najdublja zahvalnost pripada mom anelu-pomoniku Christopheru Sabatiniju, koji je na nekoliko mjeseci preuzeo sve poslove u mome uredu i tako mi omoguio da se bavim kreati vnim radom. Posebno zahvaljujem svom prijatelju Edu Kelloggu, doktoru bio kemije, koji je redigirao poglavlja u kojima se navode znanstveni podaci. Smatram se posebno sretnom to imam prijatelje koji su bili spre mni provesti sate i sate, ponekad i cijele noi, ureujui moj ru kopis, to su: Victoria Bidwell, Laura Hamilton, Christopher Saba tini, Robert V. Grater, Verawnika Clay i Caryne Palmer. I naposljetku, elim izraziti svoju zahvalnost Phyllis Lin, Lonny i Carmen Doi, Grahamu W. Boyesu i Pameli Joy, koji su mi svojom velikodunom financijskom potporom omoguili da se mogu po sve posvetiti pisanju. Hvala vam, dragi prijatelji. elim vam svima puno zdravlja, vese lja, ljubavi i uspjeha u ivotu!

Prvi dio - Zato sirova hrana? P o g l a v l j e 1 . - Gdje je zapoela moja potraga P o g l a v l j e 2. - to j e nedostajalo u naem programu sirove prehrane? P o g l a v l j e 3. - Oda zelenom kaastom soku P o g l a v l j e 4. - Suvremena znanost istrauje ne- kuhanjePoglavljePoglavlje

15 17 27 29 3950

5.7. -

-

toto je

jejeo

to

ivot?praovjek

P o g l a v l j e 6. - Vae tijelo nikada ne grijei P o g l a v l j e 8. - Praktinost nasuprot zdravlju P o g l a v l j e 9. - Kako se hrani moja obitelj P o g l a v l j e 10. - Bakterije- genijalan izum prirodePoglavlje 11. A to je s kukcima?

5562

71 76 8187

Drugi dio - ovjekova ovisnost o kuhanoj hrani 93 P o g l a v l j e 12. - Je li doista rije o ovisnosti? 95 P o g l a v l j e 13. - Koliko je vano biti 100%'sirov"? 100 P o g l a v l j e 14. - Ovisnost o svakodnevnim namirnicama 106 P o g l a v l j e 15. - Traenje utjehe u kuhanoj hrani 116 P o g l a v l j e 16. - Zadovoljavanje unutarnje gladi 121 Trei dio - Kako se osloboditi ovisnosti o kuhanoj hrani 127 K o r a k 1 . ~ Postati svjestan problema 129 Korak 2, - Hraniti tijelo tako da nestane neodoljiva potreba za hranom . . . 139 K o r a k 3. - Stjecanje osnovnih vjetina i nabava opreme 143 K o r a k 4. - Volim te, bez obzira na ono to jede 156 K o r a k 5. - Izbjegavanje iskuenja 168 K o r a k 6. - Osiguravanje podrke 175 K o r a k 7. - Zahvalnost i opratanje 180 K o r a k 8. - Ostvarivanje snova , 185 K o r a k 9. - Prihvaanje drugih zdravih navika 192 K o r a k 10. - Postizanje bistrine uma 204 K o r a k 1 1 . - U potrazi za duhovnim poslanjem 209 K o r a k 12. - Pruanje podrke drugima 215 etvrti dio - Recepti 221Biljeke Bibliografija Kazalo O autorici 240 257 260 272

Predgovor

drugom

izdanju

cije (AGE), s obzirom na veliku ulogu AGE-a u degenerativnim procesima, do kojih dolazi zbog pretjerane koliine eera u organizmu. Visoka razina AGE-a u prehrani moe dovesti do neurodegenerativnih i kardiovaskularnih oboljenja, kao i do otkazivanja bubrega. Kao to moemo vidjeti kod dijabetesa,

Predgovor drugom izdanjuPrvo izdanje ove knjige (objavljeno 2000.) bilo je izvrsno. Dru go izdanje je maestralno, U posljednjih est godina Victoria B o utenko uvela je posve nov pristup prehrani i postala pravi guru 'ive' hrane. Omoguila nam je da se do u tanine upoznamo sa svim prednostima sirove hrane. Njezina istraivanja o znaaju zelenja u ljudskoj prehrani posebno su zanimljiva i predstavljaju pravu prekretnicu u pokretu za 'ivu' hranu. Njezina knjiga o zelenim kaastim sokovima od velike je koristi za ljude na pri jelaznom reimu prehrane ije je probavni sustav oslabljen, ali i kao opa podrka za sve one koji zelenje uzimaju barem jedan put dnevno. Victoria istie veliku vanost zelenja, objanjavajui kako je sama, dodavanjem dostatne koliine zelenja svom rei mu sirove prehrane, uspjela popraviti svoje zdravstveno stanje. Victoria je uspjela izvrsno objasniti vanost sirove hrane. Sna ga njezine knjige nije samo u opsenim novim istraivanjima o prednostima sirove hrane nego i u savrenoj jasnoi misli koja prosijava kroz ove stranice - u jasnoi njezine vlastite due. Vi ctoria o svojim iskustvima i saznanjima o sirovoj prehrani kao nainu ivota govori s nevjerojatnim arom i posve otvoreno. to se znanstvene strane tie, knjiga je dopunjena zanimljivim, tek odnedavno dostupnim podatcima - tu je, primjerice, njezi no izvanredno istraivanje o tome kako su ljudi sa sirove, ugla vnom veganske, prehrane (sline onoj kod impanza) postupno preli na prehranu mesom. Od posebna je znaaja Victorijin prikaz rezultata znanstvenih istraivanja o krajnjim proizvodima uznapredovale glikoksida-

AGE-i su doslovce uzrok ubrzanog procesa starenja. Ova je knjiga dobro potkrijepljena znanstvenom dokumenta cijom, zahvaljujui opsenim istraivanjima to ih je autori ca provela u mnogobrojnim znanstvenim asopisima. Meu ostalim istraivanjima s kojima nas Victoria upoznaje u ovoj knjizi, neobino je vano ono o akrilamidima - karcinogenim tvarima koje se povezuje s kuhanim krobom. To je danas po stao globalni problem, jer akrilamidi, kako se ini, kod lju di izazivaju rak. Kuhanjem i termikom obradom mesa i ribe stvaraju se, uz razne druge mutagene i karcinogene tvari, i heterocikliki amini. Oito je dakle da emo, budemo li hranu jeli sirovu, izbjei sve ove otrove. Victoria pred javnost iznosi i mnoge druge znanstvene podatke koji govore o sastojcima u sirovoj hrani koji su za zdravlje ite kako korisni, kao to su fitokemikalije, antioksidansi i mnogi drugi. Primjerice, molekule resveratrola mogu aktivirati gene ljudske dugovjenosti, a falkarinol u sirovoj mrkvi pomae u prevenciji i lijeenju raka. Povrh toga, knjiga U 12 koraka do sirove hrane znai prekre tnicu u pokretu za 'ivu hranu. Jedan vaan problem, kojemu u ovoj knjizi Victoria prilazi s priroenom joj skromnou i mudrou, jest injenica da su neki ljudi, iz raznih razloga koji se ovdje navode, ovisni o kuhanoj hrani. Upravo zbog te ovi snosti prelazak na reim sirove prehrane ljudima teko pada. Victoria je u svom programu 'U 12 koraka pristupila rjea vanju toga problema na otvoren i lako razumljiv nain. Za prelazak na reim sirove prehrane ljudima je potrebna snana podrka okoline, ali i program, nainjen s puno obzira i suo-

9

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Predgovor

drugom

izdanju

sjecanja, koji e im pomoi da ostanu pri svojoj odluci. Ova knjiga U 12 koraka do sirove hrane bit e im pritom od ve like pomoi. Victoria je svoj program 'U 12 koraka ispunila mnotvom doista praktinih uputa, pokazujui pritom veliko razumijevanje za ljude koji se u prijelaznom razdoblju susreu s mnogim tekoama. Kad sam 2 0 0 0 . g. proitao ovu knjigu i o njoj razgovarao s Victorijom nisam imao pojam da se tako teko rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani. Zahvaljujem Victoriji to me je u tome pro svijetlila. Drago mi je to je ova knjiga objavljena i pozivam sve koji posjeuju na Centar za pomlaivanje 'Drvo ivota' (centar 'ive' hrane i oaza za duhovnu obnovu, smjeten u ju noj Arizoni, u kojemu sam upravitelj) da ju proitaju. Ovo drugo izdanje mnogo dublje zahvaa u temu i ja ga svim svo j i m namjetenicima preporuam kao obvezatno tivo jer e im pomoi da svima, koji imaju problema sa prelaskom na sirovu hranu, u budue pristupaju s vie razumijevanja i suosjeanja. Victorijina priroena skromnost i mudrost ine ovu knjigu jo vrjednijom. T i m e to otvoreno govori o tekoama s kojima su se ona i njezina obitelj susretali u prijelaznom razdoblju, autorica je ovoj knjizi dala osobni peat i uvjerljivost. Victoria je ovdje osvijetlila i razne utjecaje kojima je ovjek izloen kao to su civilizacijsko okruenje, drutveni pritisci, programira nje od roenja i privlana snaga kuhane hrane kao sredstva ovisnosti, a potom nam ponudila nekoliko naina na koje to moemo uspjeno promijeniti. Prie o potekoama s kojima se morala boriti njezina obitelj, koju je to iskustvo zbliilo i pomoglo joj da se razvije na duhovnom planu, mogu biti po ticaj za cijelu ljudsku zajednicu, bilo da je rije o duhovnom ivotu ili o ivotu na sirovoj prehrani. Premda je prvenstvena namjena ove knjige da nam pomogne shvatiti kakvim se opasnostima izlaemo jedui kuhanu hra nu, Victoria ovdje opirno govori i o blagotvornom djelovanju

sirove hrane na nae fiziko i psihiko zdravlje. Ona n a m pre nosi svoja iskustva o pripremi jela od sirove hrane, s posebnim naglaskom na njezinim zelenim kaastim sokovima. Ali pri tom ne nudi samo gotove recepte, nego nas potie da pustimo mati na volju i sami kreiramo jela koja e nas najvie zadovo ljiti. Kao velika poznavatelj i ca sirove hrane, Victoria pomae itatelju da se dobro upozna sa svim, pa i najmanjim potanko stima u procesu prijelaza na reim sirove prehrane. I ona, ba kao. i mi u 'Drvu ivota', inzistira na tome da jela od sirovih namirnica budu ukusna, osobito na poetku, kad je ljudima za to bezbolniji prijelaz potrebna psiholoka utjeha koju im prua gurmanski zainjena hrana. Istodobno, meutim, istie i ono to poklonici sirove hrane naposljetku naue: to dulje ivi na sirovoj hrani to e ti ova gurmanska komponenta biti manje vana, osim moda na zabavama. Victoria ljudima daje dragulje za koje se oni mogu uhvatiti i p o m o u kojih mogu uspjeno postati 'sirovi'. Druga zasluga ove knjige je to ona pomae ljudima da posta nu sami svoji najbolji strunjaci. Kako autorica istie, na polju nutricionizma vlada velika zbrka, bila rije o 'ivoj' ili kojoj dugoj hrani, a Victoria se trudi da ljude ohrabri da - nakon to obave detoksikaciju - ponu oslukivati signale koje im alje vlastito tijelo, j e r e tako uvijek tono znati to je u kojem tre nutku za zdravlje njihova organizma najpotrebnije. Ova je knjiga doista znaajno djelo i m e n i j e osobito drago to mi se pruila prilika da napiem predgovor Drugom izdanju. Zduno je preporuam svakomu tko pomae ljudima da pri jeu na reim sirove prehrane, svakomu tko dri teajeve iz sirove prehrane i svakom simpatizeru 'ive hrane kojemu tre ba podrka. Victorijina knjiga predstavlja najkorisniji, najpo uniji i najmudriji doprinos pokretu za sirovu hranu u poslje dnjih nekoliko godina. Zahvalan sam j o j na pionirskom radu i na njezinu velikom znanju i iskustvu koje je s nama podijelila.

10

11

U 12 K O R A K A 00 S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

elim vam dobro zdravlje, sreu i duhovno zadovoljstvo. - Gabriel Cousens, dr. med. Diploma Amerikog odbora za holistiku medicinu Diploma ayurvedske medicine Upravitelj Centra za pomlaivanje'Drvo ivota' Autor knjiga: Spiritual Nutrition, Conscious Eating i Rainbow Green Live Food Cuisine.

Napomena autoricevrsto vjerujem da smo svi stvoreni da budemo zdravi, da su naa prekrasna tijela savrena i da bolest nije normalno stanje. A ipak, koliko savreno zdravih ljudi poznajete? Shvaam da nae zdravlje i vitalnost uvelike ovise o prehrani. Veina nas ima kakvu-takvu predodbu o tome koja je hrana zdrava, odno sno koja nam daje dovoljno ivotne energije. Ja zdravlje izravno povezujem s osjeajem fizike lakoe, dobrim raspoloenjem i bistrinom uma, ali i s najvanijim od svega, s koliinom ivo tne energije koja je dovoljna za ostvarenje mojih snova. Jo se sjeam razdoblja kad mi je, zbog bolesti, ivot bio gotovo posve lien radosti; bolest je iscrpila svu moju ivotnu energiju i spri jeila me da se bavim aktivnostima koje su me mogle usreiti i ispuniti mi ivot. U naem drutvu vlada uvjerenje da su mnoge bolesti neizlje ive. Tvrdim da je takvo uvjerenje posljedica nae ovisnosti o nezdravoj hrani i osjeaja da nismo u stanju promijeniti svo je prehrambene navike. Naalost, lijenici ni na koji nain ne mogu nadomjestiti ono to nam nedostaje u prehrani premda ine sve to je u njihovoj moi. Svaki dan susreem ljude koji oajniki pokuavaju popraviti svoj nain prehrane, ali nisu u stanju promijeniti svoje navi ke. Uvijek se iznova zatiu kako jedu ono to su vrsto odluili izbjegavati. Nakon mnogo eksperimentiranja i istraivanja dola sam do zakljuka da se ove ovisnosti mogue osloboditi te da, promjenom prehrambenih navika, moemo uvelike poboljati svoje zdravstveno stanje.

12

13

U

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Vi eto ri a

Boutenko

Tijekom posljednjih dvanaest godina odrala sam na tisue tea jeva i radionica diljem svijeta. Primam na tisue pisama u kojima mi se ljudi, koji primjenjuju moje tehnike za uspjean prelazak na zdraviju hranu, zahvaljuju. U ovom popravljenom i proirenom izdanju knjige U12 koraka do sirove hrane, dopunila sam svoj rad rezultatima najnovijih znanstvenih istraivanja; dodala sam jo pokoji primjer iz vlastita iskustva; pokuala sam objasniti povijest nastanka ljudske ovisnosti o hrani; a na kraju sam ukljuila i svoje najuspjenije tehnike za rjeavanje svakodnevnih problema, zaje dno sa svojim najboljim receptima. Uivajte u itanju, jedva ekam da se susretnemo negdje na soku! Neka Vam je nazdravlje! Victoria

ZATO SIROVA HRANA?

14

Poglavlje 1. GDJE JE ZAPOELA MOJA POTRAGAMolite, i dat e v a m se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e v a m se!

-Mat.

7,7

Mi u obitelji znamo u ali rei kako smo imali sree da se svi razbolimo u isto vrijeme, ali one davne 1993. godine nai nam zdravstveni problemi nisu nipoto bili aljivi. Sve etvoro (moj suprug, nae dvoje djece i ja) bili smo nasmrt bolesni. Meni je bilo tek trideset osam godina a ve mi je bila dijagnosticirana bolest od koje je umro i moj otac, srana aritmija, odnosno nepravilan rad srca. Zbog loe cirkulacije noge su mi bile stalno oteene, te ila sam gotovo 130 kilograma, a i dalje sam dobivala na teini. Nou mi je esto trnula lijeva ruka, bojala sam se da u umrijeti i da e moja djeca ostati bez majke. Sjeam se kako sam neprestano bila umorna i bezvoljna. Konano mi je lijenica rekla da za moje zdravlje ne moe vie nita uiniti. Rekla je doslovno: Mislim da vam sada preostaje jedino da se molite. Moj suprug Igor stalno je pobolijevao, jo od najranijega djetinj stva. U ranoj mladosti, sa sedamnaest godina, ve je bio preivio devet kirurkih zahvata. Budui da je bolovao od progresivne hipertireoze i kroninog reumatskog artritisa, u dobi od trideset i osam godina bio je totalna ruevina. Za kinih dana ja sam mu morala vezivati cipele jer se njegova artritina kima nije htjela saviti. Igorov srani ritam penjao se iznad 140 otkucaja u minuti,

17

/U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / VIetoria Boutenko ' . P o g l a v l j e 1. / G D J E JE Z A P O E L A M O J A P O T R A G A

za sunanih dana oi su mu suzile a ruke drhtale. Patio je od kronine iscrpljenosti i stalno trpio bolove. Lijenik mu je rekao kako se mora pomiriti s injenicom da e ostatak ivota provesti u invalidskim kolicima. Naa ki Valja roena je s astmom i alergijama. Bila je bljedu njava djevojica nezdrava izgleda, osuena na sjedilaki nain ivota; ako bi potrala ili skoila uhvatio bi je kaalj i poinjala se guiti. Te 1993. godine, kad joj je bilo osam godina, Valja se gotovo svake noi budila zbog kalja koji nije prestajao sve dok je Igor ne bi izmasirao. I konano, naem sinu Sergeju, kojemu je bilo devet godina, ot kriven je dijabetes. U trenutku kad su nam lijenici priopili da e Sergej morati prijei na inzulin nai su se rauni za lijekove, zdravstveno osiguranje, lijenike preglede i recepte ve kretali izmeu dvije i etiri tisue dolara mjeseno. Igor i ja bili smo u oku. Moja baka, dijabetiarka, nedavno je bila umrla od prevelike doze inzulina. Nisam htjela ni pomisliti na to da se Sergeja podvrgne lijeenju tako opasnim lijekom. Sjeam se kako sam cijelu tu no proplakala u kuhinji, ponavlja jui u sebi: Boe, zato kanjava moju obitelj? to smo skrivili? Koliko toga jo moemo podnijeti? Zato nam se zdravlje, uspr kos svim naim naporima, stalno pogorava? I neprestano sam sebi ponavljala: Ne mogu ga staviti na inzulin. Jednostavno, ne mogu. Ujutro sam otila u medicinsku knjinicu i provjerila to u knji gama pie o dijabetesu. Sve su objanjavale da e od injekcija inzulina Sergeju vremenom oslabjeti vid, a mogu mu zakazati i bubrezi. Tada je moj strah od inzulina postao jo vei. Nisam znala to da poduzmem, pa sam se odluila za taktiku odgaanja. Nadala sam se da u Sergejevo lijeenje inzulinom moi odgoditi za dva tjedna ili vie, te da u za to vrijeme uspjeti nai drugo rjeenje. Moja je baka esto govorila: Traite, i nai ete!. S tim rijeima u srcu, poela sam zduno traiti neko drugo rjeenje.

Sve sam to vrijeme drala oi i u ui irom otvorene. Svakoga koga bih susrela pitala sam o alternativnom lijeenju dijabetesa. Nakon to sam mnoge nepoznate ljude tako zaskoila na ulici, zakljuila sam da ima smisla pitati samo one koji djeluju zdravo. Ubrzo sam postala pravi strunjak u uoavanju takvih osoba i usput razvila vlastiti pristup. Najprije bih takvoj osobi zdrava izgleda rekla: 0 , vi upravo blistate od zdravlja. Obino bi se ta osoba samo nasmijeila i odgovorila: Hvala! Onda bih po stavila pitanje o dijabetesu. Isprva sam bila lak plijen trgovakih putnika, pa sam u tjedan dana znala skupiti po cio snop posje tnica predstavnika raznih tvrtki to prodaju dodatke prehrani ili nude alternativna lijeenja. Nisam imala pojma to zapravo traim, ali nastavila sam s potragom. U roku od dva mjeseca udo se dogodilo! Providnost me je do vela do zagovornice sirove hrane koja je u to vrijeme ivjela u Coloradu. Elizabeth je stajala ispred mene u redu pred alterom u banci udaljenoj samo dvije ulice od moga stana. Kad sam je pogledala, prvi sam se put na vlastite oi uvjerila to to znai kad ljudi za nekoga kau da ima blistav ten! Rekla sam joj da se divim njezinu zdravu izgledu i upitala: Mislite li da se dijabetes moe izlijeiti prirodnim sredstvi ma? Obasjala me smijekom i odgovorila: Naravno! Zato ste tako sigurni? - ivo me je zanimalo. Zato to sam prije dvadeset godina izlijeila rak debelog crije va, i to etvrtoga stupnja. - objasnila je Elizabeth. Ali to nije isto to i dijabetes! - pobunila sam se. Isto je, sve je to isto. - odluno me je ispravila Elizabeth. Smijem li vas pozvati na ruak, pa da malo porazgovaramo o tome? - zamolila sam. Hvala, ja tu hranu ne jedem, no rado u odgovoriti na vaa pitanja. - ljubazno je pristala Elizabeth.

18

19

/U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Vktoria Boutenko1

Poglavlje

1. / GDJE JE Z A P O E L A M O J A P O T R A G A

Tako smo Elizabeth i ja sjele pred banku a ona mi je poela pri ati o sirovoj hrani, za koju sam tada prvi put ula. Isprva sam bila razoarana. Ja sam traila neko ozbiljnije rjeenje. Bila sam spremna naporno raditi i platiti bilo koji iznos za neku udo tvornu travu ili terapiju. Sirova mi je hrana zvuala jednostavno smijeno - odve pojednostavljeno. Ve sam i prije ula za sirovu hranu, ali nisam bila tako naivna da u to povjerujem. I zato sam zapitala Elizabeth: Vjerujete li vi stvarno da ljudi mogu ivjeti samo od voa, povr a, oraastih plodova i zrnja, i to prijesnoga?! Elizabeth je u prilog svoje tvrdnje iznijela tri nepobitna argumen ta: Prvo, ivotinje ne kuhaju; drugo, ja ve dvadeset godina jedem iskljuivo sirovu hranu i izlijeila sam rak debelog crijeva i tree, nitko se od nas nije rodio sa tednjakom objeenim o pupkovinu. Ova objanjenja bila su sve samo ne znanstvena, ali meni nije pa dalo na pamet nita ime bih ih pobila. Osim toga, snano me se dojmio Elizabethin mladenaki izgled i oajniki sam eljela da se svi u mojoj obitelji ponu bolje osjeati. Elizabeth m i j e posu dila knjigu o sirovoj hrani i dala svoj telefonski broj. Otila sam kui i bacila se na itanje. eljela bih naglasiti kako je 1993. godine bilo objavljeno tek neko liko knjiga o sirovoj hrani, a i te niste mogli kupiti u knjiarama, nego samo izravno od autora. Brzo sam proitala knjigu koju mi je Elizabeth posudila i odjednom su mi se prednosti sirove hra ne uinile oiglednima. A onda sam se uplaila. Pomislila sam: Sada u se morati odrei i posljednjega zadovoljstva u ivotu. A istodobno sam jedva ekala da iskuam dijetu na bazi sirove hrane i vidim hoe li djelovati. Igor je primijetio da sam uzbuena. Pitao me je to itam. Duo, odgovorila sam, mislim da sam nala neto to e po moi naem sinu: dijeta na bazi sirove hrane! Nisam, meutim,

sigurna da e on to moi sam. Igore, to misli, bismo U to mogli pokuali svi zajedno, samo nekoliko tjedana, da vidimo kako dje luje, molim te? Igor je doslovce poludio. Ja sam Rus i ne mogu ivjeti od hrane za zeeve. Ja radim fizike poslove. Volim svoj ruski bor sa svinjetinom! Osim toga, hrana ujedinjuje obitelj. Veera je jedino vrijeme kad se naa obitelj nae na okupu. Sada ti od nas zahtijeva da se okupljamo oko sirove mrkve?! Razmisli malo. ovjek mora etrnaest godina studirati kako bi postao lijenik! Misli li ti da zna vie od lijenika? Sjeti se samo silnih milijuna dolara to ih drava ulae u medicinska istraivanja. Hoe mi rei kako oni nita ne znaju, a ti zna? Da je takvo jednostavno lijeenje mogue, lijenici bi ga ve odavno primjenjivali. Zna koliko te volim. No ako si odluila krenuti na ovu suludu dijetu, znaj da time dovodi u opasnost na brak. Bila sam razoarana, ali odluila sam se vratiti na temu sirove hrane u nekom zgodnijem trenutku. Jednoga se jutra moj suprug probudio u uasnom stanju. Na vra tu mu se bila pojavila velika oteklina, imao je jake bolove i nije mogao govoriti. Odvezla sam ga u bolnicu. Nakon to je pogledao Igorove krvne nalaze, lijenik mu je rekao: Morat ete na operaciju. Vaa titnjaa je u loem stanju i treba je odstraniti.* Igor se tomu odluno usprotivio: Ja sam proao ve devet kirurkih zahvata. Nijedan mi nije po mogao i odluio sam da se vie nikada neu podvrgnuti nijednoj operaciji. Ova operacija je apsolutno nuna. - uvjeravao ga je lijenik. to ako je ipak odbijem? - pitao je Igor prkosno. Onda ete umrijeti. - mirno je odvratio lijenik. Kako brzo? - zanimalo je Igora. Vjerojatno za manje od dva mjeseca. - glasila je lijenikova pro gnoza.

U

12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

V i c t o r i a fioutenko

Poglavlje

1.

/ GDJE JE

ZAPOELA

MOJA

POTRAGA

U tom u sluaju radije prijei na sirovu hranu! - objavio je Igor. Otili smo kui. Pojma nismo imali da e taj dan - 2 1 . sijenja 1994. - obiljeiti prekretnicu u zdravstvenom stanju nae obitelji. Kasnije toga dana moj suprug, nae dvoje djece i ja preli smo na nov nain prehrane i otada jedemo iskljuivo sirovu hranu. Meutim, dok smo se vozili kui iz bolnice, ne znajui kakva nas budunost oekuje, sloili smo se da emo dva tjedna pokuati jesti sirovu hranu i onda vidjeti hoe li nam se zdravlje za to vri jeme iole poboljati. Nekoliko sati kasnije, kad se Igor odvezao na posao, ja sam otila u kuhinju. Bilo mi je posve jasno da se ovjeku samo jedanput u ivotu prua prilika za takvu korjenitu promjenu. Zato sam se odluno bacila na posao. Pomno sam pregledala hranu to smo je drali u hladnjaku i po kuhinjskim ormariima i otkrila da u kui gotovo pa i nemamo sirove hrane. Sve mora nestati! Uzela sam vrstu vreu za smee i pobacala u nju sve mahunarke, tje steninu, itarice, riu, gotove obroke, sladolede na tapiu, slatko vrhnje, kruh, umake, sir i limenke tunjevine. Sljedei su na redu bili aparat za kavu, toster i stroj za rezance. Na kraju sam isklju ila tednjak i pokrila ga velikom daskom za rezanje. Sada je naa kuhinja izgledala kao da se selimo. Jedini predmet koji je ostao na radnoj plohi bila je naa golema, skupa mikrovalna penica. Dok smo ivjeli u Rusiji nismo mogli imati mikrovalnu penicu jer su ruski znanstvenici otkrili da su mikrovalne penice veoma tetne po zdravije pa su one u Rusiji bile zabranjene. Posljedica toga bila je da smo, odmah po dolasku u Sjedinjene Drave, kupili jednu poveliku. Sada sam buljila u tu mikrovalnu penicu i shvatila da ne znam to bih s njom. Sjetila sam se svih slasnih sendvia sa sirom, vonih pita i ostalih uda to sam ih u njoj znala pei. Tada sam pomislila na Sergeja i njegov dijabetes. Nipoto, ni pod kojim uvjetom, nisam eljela da on prijee na inzulin. Uzela sam stoga eki i razbila staklena vrata svoje mikrovalke. Potom sam

je odnijela u garau. Pokupila sam sve nae, posve nove lonce i tave (koje sam bila dobila za Boi) i iznijela ih na plonik pred kuom, odakle su za nekoliko minuta nestali. Nakon toga sam odjurila do mjesnog supermarketa. U to vrijeme nisam imala pojma da postoje ve pripremljena jela od sirove hrane. Nisam imala pojma to ljubitelji sirove hrane za pravo jedu, budui da, osim Elizabeth koja se hranila jednosta vno, nijednoga nisam poznavala. Nikad do tada nisam ula za krekere od dehidriranih lanenih sjemenki, za mlijeko od oraatih plodova, sir od sjemenki ili za prijesne kolae. Za mene je sirova hrana uglavnom znaila salate. Osim toga, dola sam iz Rusije, gdje se svjee voe i povre moe nabaviti samo ljeti. Bili smo na viknuti jesti krumpir, meso, tijesto, mnogo mlijenih proizvoda i, tu i tamo, malo voa. Nismo obiavah jesti salate, a moja obitelj nije ba voljela ni povre. Zbog svega toga ja sam, to se kupnje tie, uglavnom bila ograniena na dio s voem u odjeljku s po ljoprivrednim proizvodima. A i ondje smo, zbog naih skromnih primanja, obino kupovali samo jabuke, narane i banane. I tako sam napunila kolica s ta tri artikla. Kad su djeca dola iz kole a Igor s posla pitah su to ima za vee ru. Odgovorila sam neka pogledaju u hladnjak. Djeca nisu mogla vjerovati svojim oima. Gdje su naa gotova jela? Kamo je nestao sav sladole? - pitah su izbezumljeno. Sergej je odluno izjavio: Radije u cijeloga ivota dobivati injekcije inzulina nego se ova ko suludo hraniti. Odbili su jesti i otili svako u svoju sobu gle dati video. Igor je pojeo nekoliko banana, ali se alio da je od njih jo gladni ji. Taj smo dan imah puno vremena. Sjeam se kako smo etali iz jedne sobe u drugu i stalno pogledavali na sat. Tada sam prvi put shvatila koliko sam vremena troila na razmiljanje o hrani, na planiranje obroka i kuhanje, na jelo i na ienje nakon jela.

23

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Poglavlje

1.

/

GDJE JE

ZAPOELA

MOJA

POTRAGA

Muila nas je glad, osjeali smo se nelagodno, nekako nestvarno i izgubljeno. Pokuali smo gledati televiziju, ali reklame s peenim piliima bile su nam nepodnoljive. Jedva smo nekako izdrali do devet sati. Budui da zbog prazna eluca nisam mogla zaspati, cijelu sam no sluala korake u kuhinji i zvukove otvaranja i za tvaranja ladica. Ujutro smo se probudili neuobiajeno rano i okupili u kuhinji. Na radnoj plohi zapazila sam hrpu kora od banana i narani. Valja nam je priznala da te noi nijednom nije zakaljala. Sjeam se da sam joj rekla: To je samo sluajnost, ova sirova hrana ne moe tako brzo dje lovati. Sergej si je izmjerio eer. I dalje je bio visok, ali ipak nii nego proteklih nekoliko tjedana. Igor i ja osjeah smo da imamo vie energije, bili smo nekako poletniji i openito bolje raspoloe ni. Ali smo bili i strano gladni. Nikada nikome nisam rekla da je prijelaz na sirovu hranu lagan. Nama je, zapravo, izuzetno teko padao. Naa su tijela traila hra nu na koju smo bili naviknuli. Prvih nekoliko tjedana neprekidno sam, u svakom svom budnom trenutku, matala o pecivu sa sirnim namazom, o toploj juhi, o okoladi i ipsu. Nou sam, u snu, pod jastukom traila pomfrit. Iz obiteljskog budeta otuila sam dva dolara koja sam stalno drala u depu. Moj tajni plan bio je da, jednoga dana kad ostanem pola sata sama, otrim u restoran na uglu, kupim vruu pizzu sa sirom, na brzinu je pojedem, a da me pritom nitko ne vidi, vratim se kui i nastavim jesti sirovu hranu. Sreom, tih pola sata nikada nije dolo. U meuvremenu su se poele dogaati promjene nabolje. Valja nou vie nije kaljala i vie nije imala napade guenja. Sergejev se eer postupno stabilizirao. Oteklina na Igorovu vratu splasnula je. Bilo se normaliziralo, a simptomi hipertireoze svakim su da nom bivali sve manje uoljivi. Ja sam zapazila da m i j e odjea, ak i netom oprana, postala prevelika. To se nikada prije nije dogodi lo. Bila sam uzbuena! Svako jutro trala sam do zrcala i pomno

prebrojavala bore koje su jedna za drugom nestajale. Lice mi je nesumnjivo izgledalo bolje i mlae svakim danom ovog sirovog ivljenja. Nakon mjesec dana uzimanja sirove hrane Sergej me je upitao zato mora mjeriti koliinu eera u krvi svaka tri sata ako je sada stalno u granicama normale. Rekla sam mu neka je mjeri samo jedanput dnevno, i to ujutro. Broj otkucaja Igorova srca pao je na 90 u minuti, tako nizak nije bio godinama. Valja je sada u koli mogla pretrati osamsto metara a da ne zakalje. Ja sam izgubila sedam kilograma. Svi smo primijetili da imamo mnogo vie ener gije. Ja sam pak imala vika energije te sam, umjesto da hodam, stalno trala! Trala sam od parkiralita do duana, a ondje od police do police, kod kue sam trala uza i niza stube. Morali smo pod hitno smisliti nekakve vjebe na koje bismo potroili sav taj visak energije. Jedanput sam negdje proitala da je za dijabetiare tranje impe rativ1. Autor u knjizi objanjava da miii pri kretanju proizvode dodatni inzulin. Odluili smo stoga da se svi zajedno ponemo baviti joggingom. Upravo zahvaljujui novom nainu prehrane i redovitom joggingu kod Sergeja se koliina eera u krvi napokon stabilizirala. Od onoga dana kad smo poeli jesti sirovu hranu pa do danas, kod njega se nikada vie nisu pojavili nikakvi simptomi dijabetesa. Kako bih ohrabrila svoju djecu da nastave trati odluila sam cije lu obitelj prijaviti na natjecanje u tranju. Budui da nikada prije nismo trali, izabrala sam najkrau utrku koju sam mogla pro nai. Bila je to utrka Prvi koraci na tisuu metara koja se odr avala u denverskom parku Washington. Stigavi na start, nali smo se okrueni malom djecom, ali Sergej i Valja kao da to uope nisu zamjeivali. Crveni u licu i zadihani, nas etvoro stigli smo do cilja. Ondje nas je oduevljeno pozdravila gomila roditelja, a svaki od nas dobio je po medalju za Prvo mjesto u dobnoj sku pini - bile su to prve nagrade za atletiku u naem ivotu. Moja

24

Vi

/U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko

su djeca bila tako sretna da medalje nisu skidala cijeli tjedan, ak su i spavala s njima. Molili su me da ih prijavim za sudjelovanje na jo kojoj utrci, to sam i uinila. Otada smo se utrkivali gotovo svaki vikend. Te godine, na Dan palih, etiri mjeseca nakon to smo bili preli na sirovu hranu, istrali smo, u drutvu s jo etrdeset tisua tr kaa, utrku na deset tisua metara. Budui da smo trali uz bok ljudima koji su pucah od zdravlja i od kojih su mnogi bili iskusni trkai, teko nam je bilo povjerovati da smo, svega etiri mjese ca ranije, sebe smatrali neizljeivim sluajevima. Svi smo na cilj stigli sa zadovoljavajuim vremenom, i pritom uope nismo bili umorni. Nakon istrane utrke otili smo na planinarenje u obli nja brda. Sada vie nije bilo dvojbe da je nae zdravstveno stanje izravno povezano s novim nainom prehrane, a ja sam napokon bila sigurna da ne bolujem ni od kakve smrtonosne bolesti, jer kako bih mogla, ako sam na umoru, trati deset tisua metara? Sa zadovoljstvom smo zakljuni da nam se, u veoma kratkom roku, zdravstveno stanje popravilo te da smo ak i zdraviji nego prije. U namjeri da priu o svojem zaudnom izljeenju podijeli mo sa to vie ljudi te da i druge potaknemo da pokuaju s ovim nainom prehrane, objavili smo knjigu Sirova obitelj (v. bibliogra fiju na kraju ove knjige). Pogreke irom otvaraju vrata otkriima.

Poglavlje 2.TO JE NEDOSTAJALO U NAEM PROGRAMU SIROVE PREHRANE?

- James JoyceD o k je bila na reimu sirove prehrane, moja je obitelj upadala u mnoge provalije. Nakon nekoliko godina na iskljuivo sirovoj hrani, svi smo se osjeali kao da smo dosegli razinu na kojoj na proces ozdravljenja ne samo da vie ne napreduje, ve poinje i nazadovati. Nakon to smo otprilike sedam godina proveli jedui iskljuivo sirovu hranu, poeli smo - isprva povremeno a potom sve ee i ee - osjeati nezadovoljstvo tim nainom prehrane. Ja sam nakon svakog obroka poela osjeati teinu u elucu, oso bito nakon salate s preljevom. Zbog toga sam poela jesti manje zelenog povra a vie voa i oraastih plodova. Poela sam se de bljati. Moj je suprug poeo naglo sijedjeti. lanovi moje obitelji bili su zbunjeni naom dijetom i sve su se ee pitali: to bismo trebali jesti?. Bilo je udnih dana kad smo bili gladni a nije nam se jelo nita od onoga to nam je bilo propisano: povre, voe, oraasti plodovi, zrnje, sjemenje, klice ili suho voe. Salate (s preljevom) bile su veoma ukusne, ah od njih smo se osjeali umorno i pospano. Osjeah smo se prevare nima. Sjeam se da je Igor, kad god bi pogledao u hladnjak, teko uzdisao: Kad bi me barem neto od ovoga privlailo. Ta razdo blja nisu dugo trajala. Krivili smo za to stres ili prejedanje, a elju

7fi

27

U

12

KORAKA

DO S I R O V E

HRANE /

Victoria

Boutenko

za jelom povratili bismo gladovanjem, vjebanjem, pjeaenjem i slinim fizikim aktivnostima. U mojoj obitelji svi vjeruju kako je sirova hrana jedini put. Zato se stalno meusobno hrabrimo i smiljamo uvijek nove trikove koji e nam pomoi da izdrimo na tom reimu prehrane. Mnogi nai prijatelji priznali su nam da su i sami imali slina iskustva te da su, u trenutku kad je kod njih dolo do zasienja, prestali jesti iskljuivo sirovu hranu i poeli u svoju prehranu ubacivati kuhane obroke. Moja je obitelj, zahva ljujui stalnoj uzajamnoj podrci, ipak nastavila jesti iskljuivo sirovu hranu. Mene je, meutim, poelo muiti jedno gorue pitanje: Nedostaje li neto naem nainu prehrane? Odgovor je uvijek bio isti: Ne. Nita ne moe biti bolje od sirove hrane. Ovaj nam je nain prehrane spasio ivot. Ali kod nas su se, iako tek u naznakama, ipak poeli pojavljivati neeljeni znakovi ne tako savrena zdravlja. Bih su to jedva pri mjetni simptomi kao to su made na ruci ili nekoliko sijedih vlasi u kosi, ali naveli su nas da posumnjamo u savrenost naeg tadanjeg reima sirove prehrane. No kad su se moja djeca poela aliti i na sve veu osjetljivost zuba, moja je zabrinutost dosegla vrhunac i ja vie ni o emu drugom nisam mogla misliti nego o toj zdravstvenoj zagonetki. Sve sam oko sebe izludila stalnim ra spravama o tome to bi u naoj prehrani moglo nedostajati.

Poglavlje 3. ODA ZELENOM KAASTOM SOKUi d o d a B o g : ' E v o , dajem v a m sve bilje... po svoj zemlji... neka v a m b u d e za hranu'.

- Knjiga Postanka 1,29S velikim.arom krenula sam u potragu, skupljajui podatke o svim postojeim namirnicama namijenjenima ljudskoj prehrani. Kao to je govorila moja baka: Traite, i nai ete!. Nakon mno gobrojnih pokuaja, konano sam nala pravi odgovor. Bilo je to u kolovozu 2004., deset godina nakon to je moja obitelj prela na sirovu hranu i tri godine nakon to smo bili dosegnuli razinu zasienosti. Pronala sam jednu posebnu skupinu namirnica koje svojim hra njivim sastojcima mogu zadovoljiti sve potrebe ljudskog organi zma - zelenje. Istina je da mi u naoj obitelji nismo jeli dovoljno zelenja. tovie, nismo ga ni voljeli. Znali smo da je zelenje vano, ah nikada se zapravo nismo potrudili doznati koliko bi zelenja naa sirova prehrana trebala sadravati. Openita je preporuka bila da ga se jede to vie. Kako bih doznala koliko zelenja tre bamo jesti, odluila sam prouiti prehrambene navike impanza, budui da su to jedni od najbliih ovjekovih roaka. Prehrana impanza sastoji se od 4 0 % zelenja; to bi za nas ljude bile otprilike dvije vezice zelenja na dan. U svojem sam istraivanju uoila kako impanze doista vole ze lenje. Sjeam se kad sam promatrala impanze u zoolokom vrtu

28

29

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o

P o g l a v l j e 3. / ODA Z E L E N O M K A A S T O M S O K U

i vidjela kako se uzbude kad dobiju svjeu granu bagrema, mla do palmino lie ili kelj. Gledajui ih, dobila sam volju da i sama pojedem malo bagremova lia s obhnjeg grma. Iskreno, meni to zeleno lie nije bilo nimalo ukusno, pa sam s tim uvijek ima la muke: jesti zelenje smatrala sam svojom dunou. Rekla bih sebi: Moram pojesti svoju koliinu zelenja. Nekih bih dana varala tako to bih zelenje izmiksala. Na brzinu bih iskapila au zelenog soka i smatrala da sam nekoliko dana mirna. Ili bih nai nila ukusan sirovi umak i njime zainila zelenje. I to je bio jedan od naina da u zelenju uivam. Ali nisam se mogla zamisliti kako sjedim i vaem aku za akom kelja ih pinata, onako bez iega. Provjerila sam hranjivost desetine vrsta zelenja i sa zadovolj stvom otkrila da je zelenje bogato gotovo svim bitnim minerali ma i vitaminima koji se nalaze na popisu Amerike dravne aka demije dijetetike (USDA) (United States Dietary Academy), kao i bjelanevinama. To me je uvjerilo da je za ljudsku prehranu ze lenje najvanije. Jo sam jedino morala pronai nain da u njemu uivam, dovoljno da ga mogu pojesti u koliini koja je potrebna za odravanje savrenog zdravlja! Nakon to sam se dugo pokuavala prisiliti da pojedem velike ko liine zelenja, ili s preljevom kao salatu, ih bez iega, naposljetku sam otkrila da ga moj organizam ne podnosi. Dvije alice takvog nasjeckanog zelenja kod mene bi odmah izazvale ih garavicu ili muninu. Jednog me je dana, dok sam prouavala neku knjigu iz biologije, odjednom zainteresirala neobino otporna graa biljaka. Shvatila sam da celuloza, kao glavni sastojak biljnih stanica, ima jednu od najvrih molekularnih struktura na naem planetu. Zeljaste biljke imaju vie vrijednih hranjivih sastojaka od bilo koje druge skupine namirnica, ali svi ti hranjivi sastojci pohranjeni su u bilj nim stanicama. Te su stanice, budui da o njima ovisi opstanak biljke, graene od veoma otporna materijala. ilave stabljike i listovi omoguuju lisnatom bilju da odoli naletima vjetra i kie.

Lisnato bilje glavna je hrana mnogih ivotinja. Ali da bi se iz sta nica oslobodili svi hranjivi sastojci koji su u njima pohranjeni, potrebno je razbiti staninu opnu. Razbiti ove ilave stanice nije lako. To je glavni razlog zato prehrambene potrebe naeg orga nizma ne mogu biti zadovoljene ako zelenje koje jedemo dobro ne savaemo. Jednostavnim jezikom reeno, zelenje moramo savakati do kraja kako bismo od njega neto imali. Osim toga, da bi na organizam mogao probaviti minerale i vi tamine koje smo vakanjem oslobodili iz stanica, moramo imati visok koncentrat eluane kiseline s pH faktorom izmeu 1 i 2. Ova dva uvjeta moraju biti zadovoljena kako bi apsorpcija hra njivih tvari iz zelenja uope bila mogua. Znailo je to da moji pokuaji sa zelenjem nisu uspjeli zato to ga, ili nisam dovoljno vakala, ih u elucu nisam imala dovoljno solne kiseline. To je kod mene uzrokovalo neugodne simptome loe probave zbog ko jih mi se zelenje openito gadilo. Danas su ljudi, koji ve desetljeima uglavnom jedu industrijski preraenu hranu, naprosto zaboravih normalno vakati 1 . Kod nekih se eljust toliko suzila pa i kad povade umnjake, jo uvijek moraju nositi ortodontski aparat, kako im zubi ne bi rasli jedni preko drugih 2 . Nekima su eljusni miii ve toliko oslabjeli te nisu vie u stanju dobro provakati tvra vlakna. esto sam od svoga zubara sluala kako bih trebala biti obazrivija prema svojim zubima; kako tvrdo voe ne bih trebala gristi, nego da mrkve i jabuke radije naribam. A osim ovih, po zdravlje pogubnih stanja, mnogi ljudi imaju i usta puna plomba i mostova ili su ak krezu bi. Zbog ovakvih i slinih smetnji, vakanjem usitniti zelenje do potrebne konzistencije postalo je ljudima gotovo nemogue. S toga sam razloga ja odluila svoje zvakanje zelenja prepustiti mikseru Vita-MixaI. Prvo sam izmiksala glavicu kelja s vodom.alelim objasniti da Vita-Mix nije obian mikser poput onih koje moete nai u svakoj prodavao nici. Zovu ga i visokobrzinski miksem jer ima brzinu i do 4000 m/sek! To znai da njegovi noevi uope ne moraju biti otri, m o g u biti obini tupi komadi metala, a da ipak moe pretvoriti u teku inu ak i neto tako tvrdo kao to je komad drva. Kako bi to m o g a o postii, Vita-Mix ima motor od 2 ks. Svaki obian misker m o g a o bi mljeti tvrde celulozne sastojke bilja samo d o k su mu noevi otri, a njima se ve i nakon par banana motor pregrije. Prije jedanaest godina, nakon Sto mi je pregorjelo nekoliko miksera, na nekom seoskom sajmu napokon sam kupila Vita-Mix. Jo ga imam i radi kao nov.31

30

U

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Victoria

Boutenko

Poglavlje

3.

/

ODA

ZELENOM

KAASTOM

SOKU

Mislila sam ovako: Jednostavno u zatvoriti oi, zaepiti nos i popiti. Ali kad sam digla poklopac istog sam ga trenutka i spustila, jer mi se od jaka vonja na zelenu penicu odmah smuilo. Ta tamnozelena, gotovo crna smjesa bila je apsolutno nejestiva. Napregnuvi malo mozak, dodala sam u to nekoliko banana i sve izmiksala. I u tom je trenutku poela arolija! Po lako sam, sa stanovitom strepnjom, podigla poklopac i pomirisala i, na moje najvee iznenaenje, svjetlozeleni je pripravak mirisao veoma ugodno. Oprezno sam malo otpila i oduevila se. B i o je vie nego ukusan! Nije bio ni odve sladak, ni odve trpak; nikada u ivotu nisam neto slino okusila, a moglo se opisati j e d n o m rijeju - svjezina. U sljedea etiri sata popila sam cijelu koliinu dobivenu od j e d n e glavice kelja, etiri banane i litre vode. Osjeala sam se divno i pripremila sam si jo. Bila sam uasno ponosna na sebe kad sam shvatila da sam, prvi put u ivotu, pojela ak dvije glavice kelja u j e d n o m danu. Osim toga, pojela sam ih bez kapi ulja i bez soli! A pritom sam jo i uivala. eludac mi je bio miran, a ja sam bila presretna to sam postigla svoj cilj. Rjeenje moje dileme oko zelenja bilo je neoekivano jedno stavno. Da bi se uivalo u ovako pripremljenom zelenju bilo je potrebno doista malo vremena pa sam, naravno, i sljedeih dana nastavila eksperimentirati s voem i zelenjem. Moram, meutim, priznati da ovo izmiksano zelnje za mene nije bila novost. Prije jedanaest godina, na predavanjima koja smo moja obitelj i ja pohaali u Kreativnom zdravstvenom institutu ( C H I ) u Michiganu, upoznali smo se s izuzetno ljekovitim svojstvima krepke juhe od izmiksane prokulice, klica, avokada i jabuke. Ovu juhu izmislila je dr. Ann Wigmore koja je, prva u dva desetom stoljeu, poela promicati Zivot na 'ivoj' hrani. 3 2 Premda su nam stalno ponavljali kako je krepka juha izuzetno zdrava, veina gostiju na Institutu nije, zbog njezina odvratnaa2Dr. Ann Wigmore, doktor bogoslovlja, (1909.-1993.), humanstica, prosvjetna radnica i spi- . sateljica. Dr. A n n Wigmor osmislila je i promicala "ivot na 'ivoj'hrani". 32

okusa, bila u stanju progutati vie od nekoliko lica te krepke juhe. Ja sam bila oduevljena sluajui mnoge ljude koji su, na teme lju vlastita iskustva, mogli posvjedoiti o ljekovitosti krepke juhe. Kad sam se vratila kui oajniki sam se bacila na eksperimenti ranje s krepkom juhom, pokuavajui joj popraviti okus, jer sam eljela da i moja obitelj ima koristi od njezina blagotvornog dje lovanja. Moj posljednji pokuaj da popravim krepku juhu zavrio je jednoga dana kad sam ula Valju kako vie Sergeju u stranjem dvoritu: Bjei! Mama opet priprema onu zelenu bljuzgu! Unato svim dokazima o ljekovitim svojstvima krepke juhe, usta novila sam, na alost, da se ni mnogi drugi, kojima je zbilja bila potrebna i koji su je eljeli jesti, nisu mogli natjerati da je redovno konzumiraju. Nevjerojatno mi je da sam ipak, jedanaest godina nakon svog prvog susreta s krepkom juhom, kad sam na nju ve bila posve zaboravila, sama opet nadola na istu ideju o miksanju zelenja, premda sam krenula iz posve drugog smjera. Kad sam poela piti svoj zeleni kaasti sok nisam to nikome spominjala jer nisam oe kivala neki poseban uinak. Budui da u to vrijeme nisam imala veih zdravstvenih potekoa cilj mi nije bio da postignem neke dramatine promjene. Jednostavno nisam eljela prerano osta rjeli. Meutim, otprilike mjesec dana nakon to sam poela piti zeleni kaasti sok, dva madea i jedna bradavica, koje sam imala od djetinjstva, jednostavno su se osuili i otpali. Imala sam ener gije kao nikada prije, pa sam odluila to svoje iskustvo podijeliti s obitelji i prijateljima. Nokti su mi postali vri, vid otriji, a u ustima sam imala divan okus, ak i ujutro pri buenju (prekrasan osjeaj koji me je podsjetio na mladost). Moj se san napokon ostvario! Svaki sam dan uivala u velikim koliinama zelenja. Osjeala sam se lakom, a imala sam i sve vie energije. Ukus mi se poeo mijenjati. Otkrila sam da mi je or ganizam toliko eljan zelenja te sam se nekoliko tjedana hranila

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko i Poglavlje 3. / ODA Z E L E N O M KAASTOM SOKU

gotovo iskljuivo zelenim kaastim sokovima. Obino voe i po vre postali su mi mnogo privlaniji, a moja potreba za masnom hranom drastino se smanjila. Vie nisam upotrebljavala sol, ah ni morske alge. Jednom u Kaliforniji, dok smo suprug i ja etali nekom stazicom obraslom u travu, meni su, pri pogledu na tamnozelene, sone stabljike divljeg sljeza, kojega je uz stazu bilo u izobilju, odjednom poele ii sline. Osjetila sam neodoljivu elju da ih uberem i poje dem. Opisala sam taj svoj osjeaj Igoru koji je pozorno odsluao, ali se nije osobito uzbudio. Ve je bio uoio da se ja u posljednje vrijeme drukije hranim. Umjesto da si pripremim golemu salatu od sitno nasjeckana povra, velikog avokada, morske soli, puno crvenoga luka i maslinovog ulja, nasjeckala bih glavicu salate i rajicu, nakapala malo limunova soka, bacala bih se na to s ve likim uitkom i, prevrui oima, zadovoljno mljackala. Nimalo mi nije nedostajala nekadanja hrana: bila sam posve zadovoljna to se hranim ovako jednostavno. Sada sam bila sigurna da svoj organizam moemo nauiti da osjea neodoljivu potrebu za zelenjem! Zaudilo me je, meutim, neto drugo. Prije bih, kad sam bila umorna, osjeala neodoljivu elju za nezdravom hranom. Kad bismo, primjerice, bih na putu i proveli no u avionu ili bismo cijelu no vozili, osjeala sam stranu elju za tekom sirovom hranom, pa ak i za nekom pravom, ruskom kuhanom hranom iz svog djetinjstva, koju nisam okusila vie od deset godina. Ovim se napadima neodoljive elje naprosto nisam mogla oduprijeti i redovito bih si pripremila neku kalorinu sirovu hranu kao to su sir od sjemenki s krekerima ih bih se najela oraastih plodova, ponekad i kasno naveer. Od mnogih sam ula da su imali slina iskustva. Slino je bilo i kad bih se kasno vratila iz ureda, esto i poslije 22 sata, te sam, sretna to teme s posla mogu zamijeniti nekim lakim temama, provodila veer itajui ih gledajui ka kvu zgodnu video-snimkui Ako sam si pritom dopustila da zgra-

bim jabuku ili aku oraastih plodova, nastavila bih grickati u beskraj i ne bih uope osjetila nikakvo zadovoljstvo. ak i ako bih se, uz silan napor volje, uspjela suzdrati od hrane, cijelo bi me vrijeme muio osjeaj nezadovoljstva a misli su mi se stalno vraale na hranu. Kad sam poela piti zelene kaaste sokove odmah sam zamijetila da se ta neodoljiva elja za hranom izgubila. To je bio trenutak kad je suprug doista uoio promjenu u mome ponaanju. Nave er, nakon naporna radnoga dana, on bi i dalje osjeao potre bu da neto pojede dok sam ja bila oputena i zadovoljna time to itam knjigu ili naprosto razgovaram. Kad je Igor vidio da sam ja naveer mirna i zadovoljna i da mi se zdravstveno stanje zamjetno poboljalo, i sam je poeo piti zelene kasaste sokove. Poeo je tako to bi me zamolio za alicu tog neeg zelenog kad bih ga sebi pripremala. Ubrzo smo, kako Igor tako i ja, mogli rei da se doista osjeamo pomlaeni. Nismo vie osjeali neodoljivu elju za tekom hra nom. Nakon samo dva mjeseca pijenja kaastih sokova Igorovi su brkovi i brada poeli tamnjeti, to mu je vratilo mladenaki izgled iz vremena naeg prvog susreta. Igor je bio tako oduevljen svojim izgledom da je ubrzo postao prvak zelene kaice u naoj obitelji. Ustajao je rano i svaki dan pripremao oko dvanaest litara zelenog kaastog soka: etiri za mene, etiri za sebe i po dvije za Sergeja i Valju. Djeca su ovaj ukusan zeleni napitak s uitkom ukljuila u svoju dnevnu pre hranu, premda su oboje ve bih posve zdravi. Ubrzo su otkri li j o neke prednosti pijenja zelenog kaastog soka: osjeali su manju potrebu za snom, probava im se poboljala, nokti ovrsnuli i, to je najvanije, poboljalo im se stanje zuba i zubnoga mesa. Otada vie nisam mogla zamisliti ivot bez svojih zelenih kaa stih sokova, oni su postali temeljem mog reima prehrane. Osim kaastih sokova jela sam i krekere od preanih lanenih sjemen-

34

35

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Poglavlje 3- / ODA Z E L E N O M K A A S T O M S O K U

ki, salate, voe, a povremeno, i sjemenke ili oraaste plodove. Kako bih u svakom trenutku mogla pripremiti svjei kaasti sok, kupila sam jo jedan mikser Vita-Mix za ured. Kad god bi mi u ured doli prijatelji ili stranke, kraj mog su kompjutera mogli vi djeti veliku alicu punu zelene tekuine. Uvijek bih im ponudila da kuaju neko moje novo otkrie. Na moje najvee zadovoljstvo, svima se to svialo, bez obzira na njihove razliite prehrambene navike. Svialo se ak i naem potaru. Nadahnuta takvim toplim prijemom napisala sam lanak o svom novom iskustvu i poslala ga na sve e-mail adrese iz svog adresara. Odaziv je bio velik i na moju su adresu, gotovo odmah, poela pristizati zainteresirana pitanja mojih mnogobrojnih prijatelja, bivih studenata i klijenata. Ubrzo je broj ljudi koji piju zelene ka aste sokove narastao do pravog zelenog vaia, a on svakim da nom sve bre raste. Oslanjajui se na vlastita istraivanja, usudila bih se ustvrditi da hranjivi sastojci u zelenim kaastim sokovima mogu u potpunosti zadovoljiti sve potrebe ljudskog organizma. Ovdje u navesti samo deset od mnogobrojnih prednosti zelenog kaastog soka.

4. Zeleni su kaasti sokovi neobino ukusna hrana, primjere na svakoj ivotnoj dobi. Premda u njima voni okus prevladava, zelenje daje ravnoteu slatkom okusu voa i dodaje mu pikantnu notu. ak i ljudi koji su na standardnoj amerikoj prehrani ui vaju u okusu zelenih kaastih sokova. Obino su jako iznenaeni to neto tako zeleno moe biti toliko ukusno. 5. Zeleni su kaasti sokovi bogati klorofilom. Molekula klorofila veoma je slina molekuli ljudske krvi. Prema uenju dr. Ann VVigmore, uzimanje klorofila putem zelenih kaastih sokova ravno je primanju transfuzije zdrave krvi: Mnogi ljudi ne jedu dovoljno zelenja, ak ni oni koji su na reimu sirove prehrane. Ako dnevno popijete dvije do tri alice zelenog kaastog soka va e organizam dobiti dovoljno zelenja da se prehrani, a svi e vrije dni hranjivi sastojci biti dobro apsorbirani i asimilirani. 6. Priprema zelenih kaastih sokova jednostavna je i nakon nje nema puno ienja. Po tome se ona razlikuje od pripreme rijetkog soka od zelenja koja zahtijeva puno vremena i nakon koje ostaje mnogo otpada, to cijelu stvar dodatno poskupljuje. Mnogi ljudi prestanu redovno piti rijetki sok od zelenja upravo iz tih razloga. Za pripremu jedne alice zelenog kaastog soka treba manje od pet minuta, ukljuivi i ienje. 7. Zelene kaaste sokove vole djeca svih uzrasta, ak i ona najmanja, od est mjeseci navie. Naravno, treba paziti i postu pno poveavati udio kaastih sokova u djejoj prehrani kako bi se organizam dojeneta ili djeteta naviknuo na visok postotak hra njivih tvari u tekuem obliku. 8. Uzimanjem zelenja u obliku zelenih kaastih sokova uveli ke ete smanjiti dnevni unos masnoa i soli u organizam. 9. Redovitim pijenjem zelenih kaastih sokova razvit ete na viku da jedete zelenje. Nakon to se nekoliko tjedana hrani zele nim kaastim sokovima, veina ljudi poinje osjeati potrebu za zelenjem i u njemu sve vie uiva. Mnogim ljudima, a djeci osobi to, pojesti dovoljno zelenja u hrani predstavlja velik problem.

PREDNOSTI ZELENIH KAASTIH SOKOVA1. Zeleni su kaasti sokovi veoma hranjivi. Moja je preporuka da se zapone sa 6 0 % zrelog, organski uzgojenog voa pomije anog sa 4 0 % organski uzgojenog zelenja, te da se udio zelenja postupno poveava dok se ne postigne omjer 6 0 % prema 4 0 % u korist zelenja. 2. Zeleni su kaasti sokovi lako probavljivi. Usitnjavanjem ze lenja i voa u mikseru razbijaju se opne biljnih stanica, to naem organizmu olakava apsorpciju vrijednih hranjivih sastojaka. Probava zelenih kaastih sokova doslovce poinje ve u ustima. 3. Zeleni su kaasti sokovi, za razliku od bistrih, kompletna hrana, budui da jo uvijek sadre celulozna vlakna. Celulozna vlakna potiu probavu u probavnom traktu.

36

37

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victorla Boutenko

10. Premda su uvijek najbolji svjei, zeleni se kaasti sokovi na niskoj temperaturi mogu drati i do tri dana, to vam moe dobro doi ako ste na poslu ili na putu. U etvrtom dijelu ove knjige nai ete neke recepte za pripre mu zelenih kaastih sokova. Ponite piti zelene kaaste sokove i s uitkom otkrijte mnogobrojne prednosti ovog ukusnog i hranji vog dodatka vaem jelovniku. Jo mnogo zanimljivih podataka o zelenim kaastim sokovima moete nai u mojoj drugoj knjizi Zeleno za zdravlje (TELEdisk, 2007).

Poglavlje 4.SUVREMENA ZNANOST ISTRAUJE NE KUHANJESve istine lako je pojmiti kad ih ovjek otkrije; s a m o ih treba otkriti.

-Galileo GalileiIgor i ja esto raspravljamo o nedvojbenim prednostima dijete na bazi sirove hrane i uvijek se pitamo zato se o njoj tako malo zna. Nakon to smo sate i dane proveli po bolnicama, shvatih smo da i mnogi drugi pate od bolesti slinih naima. Njih bismo eljeli upoznati sa spoznajama do kojih smo doli. Budui da se profesionalno bavim prosvjetnim radom i da dubo ko suosjeam s onima koji imaju zdravstvenih problema, poela sam drati teajeve na kojima sam polaznicima pokuala prenijeti iskustva svoje obitelji s dijetom na bazi sirove hrane. Bilo je mno go zainteresiranih koji su pokuali prijei na ovaj nain prehrane. Ali mnoge je polaznike zabrinjavalo to to teorija o sirovoj hra ni nije znanstveno bolje utemeljena. Proitala sam sve knjige o ovom reimu prehrane koje sam mogla pronai, posjetila veinu postojeih centara za sirovu hranu u Sjevernoj Americi i pohaala teajeve o sirovoj i ivoj hrani kad god je to bilo mogue. Za tea jeve koje sam drala bili su mi potrebni svi znanstveni podaci do kojih se moglo doi. Meutim, tih davnih 1990-tih znanstvenih podataka o prednostima sirove hrane bilo je veoma malo. Oni do kojih se moglo doi temeljili su se uglavnom na neprovjerenim priama i osobnim opaanjima. Na svojim sam teajevima poku

38

do

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victorla Boutenko

Poglavlje 4. / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E

avala objasniti teoriju na kojoj se osniva reim sirove prehrane, sluei se logikom, zdravim razumom i pozitivnim primjerima. Svjesna injenice da milijuni ljudi pate od istih bolesti od kojih je bolovala i moja obitelj, bila sam visoko motivirana da i druge po duim o prednostima sirove hrane. Polaznike svojih teajeva po kuavala sam nagovoriti da barem nakratko pokuaju s dijetom na bazi sirove hrane kako bi i sami osjetih njezino blagotvorno djelovanje. D o k je jednima ovakav pristup bio prihvatljiv, drugi su oekivali da za to dobiju i znanstvenu potvrdu. Znanstvena istraivanja o sirovoj prehrani, koja se danas provo de posvuda u svijetu, imaju dva glavna polazita. Prvo je otkrie brojnih hranjivih tvari koje se nalaze jedino u vou, povru, zelenju, oraastim plodovima i sjemenkama. Drugo je znanstveno potvreno otkrie o tetnom djelovanju termike obrade na hra nu. Po mome je miljenju osobito vano upravo otkrie novih ko risnih elemenata u svjeim poljoprivrednim proizvodima. Jedan je takav primjer i falkarinol, otkriven u sirovoj mrkvi. U prote klom desetljeu znanstvenici su uoili da svjea, sirova mrkva moda pomae u zaustavljanju irenja nekih vrsta raka. Premda kod nekih pacijenata oboljelih od raka, kojima su lijenici prepi sali vitamin A ili beta-karoten, nije zamijeeno nikakvo znaaj nije poboljanje. Godine 2003. danski su znanstvenici napokon uspjeli iz mrkve izolirati falkarinol. Otkrili su takoer da se razi na falkarinola ve pri najmanjem zagrijavanju mrkve, dakle i pri blaniranju, smanjuje na polovicu . Drugi takav vaan hranjivi sastojak, resveratrol, mogao bi znatno produiti ljudski vijek, jer bi se njime mogle sprijeiti ili lijeiti mnoge bolesti vezane uz starenje. Resveratrol se nalazi u grou, liu vinove loze, crvenom vinu i maslinovom ulju, kao i u nekom drugom povru. Znanstvenici su otkrili da molekule resveratrola aktiviraju skupine enzima odgovorne za ivotni vijek brojnih i vih organizama, ukljuujui i ljudski.1

Jo jedna vrsta hranjivih sastojaka korisnih za ljudsko zdravlje su tzv. fitokemikalije koje potiu rad imunosnog sustava, unitavaju tetne bakterije i viruse, ublaavaju upalne procese, te pomau u lijeenju i prevenciji raka, kardiovaskularnih bolesti i svih dru gih oboljenja koja ugroavaju zdravlje i fiziki opstanak jedinke. Procjenjuje se da je do sada identificirano najmanje pet tisua fltokemikalija, ah velik ih je postotak i dalje nepoznat. Mnoge od tih fitokemikalija vou i povru daju boju. Na primjer, lutein daje utu boju kukuruzu. Od likopena je rajica crvena. Karoten daje naranastu boju mrkvi. Antocijanin je odgovoran za plavu boju borovnice, i.t.d.. Mnogim znanstvenim studijama potvreno je da fitokemikalije iz svjeeg voa i povra mogu znatno smanjiti opasnost od raka 2 . Ovi novi znanstveni podaci jasno pokazuju prednost sirove, veganske prehrane. U medicinskim asopisima i na internetu sada se mogu nai brojne znanstvene studije u kojima se dokazuje kodljivost kuhane hrane, osobito ako se namirnice pripremaju na visokim temperaturama. Odabrala sam nekoliko zakljuaka iz razliitih znanstvenih studija provedenih na uglednim sveuili tima. Laboratorijskom analizom sastojaka kuhanog ili industrijski obraenog mesa i ribe ... nedvojbeno je dokazano da su heterociklini amini (HCA) i policiklini aromatini ugljikohidrati (PAH) koji nastaju termikom obradom mutageni i karcinogeni 3 . Do stvaranja akrilamida dolazi kad se namirnice bogate krobom izloe visokim temperaturama, dok se u nekuhanoj hrani njegova nazonost ne moe otkriti. Akrilamid je 'ljudski karcinogen ... Analize su pokazale da je akrilamid prisutan u zabrinjavajue velikom broju ivenih namirnica, od kojih se mnoge smatraju osnovnom hranom kao to su, primjerice, ips, pomfrit, peeni

41

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko P o g l a v l j e 4. ! / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E N E - K U H A N J E

krumpir, keksi, kruh i mjeavine itnih pahuljica. Akrilamid u hrani globalni je problem koji zahtjeva meunarodnu akciju . Od jedanaest znanstvenih studija o sirovom i kuhanom povru njih devet pokazuju statistiki znaajan, obrnuto proporciona lan odnos obolijevanja od (raznih vrsta) raka i zastupljenosti sirovog povra u prehrani... Mogui mehanizmi kojima ter mika obrada utjee na taj odnos unosa povra i rizika od raka ukljuuju i sprjeavanje asimilacije nekih hranjivih tvari, unite nje enzima probave kao i promjene u strukturi i probavljivosti same hrane 5 . Zagrijavanjem, kod masti dolazi do mjerljivih promjena njiho vih kemijskih i fizikih svojstava. Visoke temperature koriste se u industrijskoj preradi hrane, kao to je sluaj pri hidrogenizaciji ulja ih prenju kod pripreme gotovih obroka. Kod laboratorijskih ivotinja ... davanje koncentrata iz termiki oksidiranih masti uzrokovalo je oteenje stanica srca, jetara i bubrega 6 . Izlaganje mesa visokim temperaturama i na due vrijeme uzrokuje pojavu heterociklinih amina i drugih mutagena. Za te se mutagene spojeve pretpostavlja da poveavaju rizik od raka debelog crijeva. Redovito unoenje mutagena iz mesa pripre mljena na visokim temperaturama moglo bi se povezati s visokim rizikom od distalnog adenoma debelog crijeva . U pregledu znanstvene literature o odnosu izmeu konzumira nja povra i voa i rizika od raka, saeti su rezultati 206 znan stvenih istraivanja s podruja humane i 22 s podruja animalne epidemiologije. Dokazi o preventivnom djelovanju voa i povra, koje se postie njihovom redovnom konzumacijom, podudaraju se na oba podruja kada je rije o raku eluca, jednjaka, plua, usne upljine i grla, stjenke maternice, guterae i debelog crijeva.7 4

Tip povra koje se najee spominje kao zatita od raka jest sirovo povre. ... Tvari prisutne u povru i vou koje bi mogle pomoi u zatiti od raka, kao i mehanizam njihova djelovanja, ovdje su takoer kratko obuhvaene; spominju se: ditioltioni, izotiocijanati, indol-3-karbinol, spojevi iz enjaka, izoflavoni, inhibitori protaza, saponini, ntosteroli, inozitol-heksafosfat, vitamin C, D-limonen, lutein, folna kiselina, beta-karoten, likopen, selen, vitamin E, tlavonoidi, dijetna vlakna. Raspravlja se i o unosu voa i povra koji se u Sjedinjenim Dravama svodi u prosjeku na 3,4 obroka dnevno, kao i o moguem uinku poveana dnevnog unos voa i povra na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, mo danog udara, pretilosti, hernija i one mrene. Dijetetiarima se savjetuje da osobama koje trae njihovu p o m o svakako pre porue povean dnevni unos voa i povra 8 . Ankete o prehrambenim navikama, provedene u Sjedinjenim Dravama, pokazuju da manje od 12% Amerikanaca, kako djece tako i odraslih, dostiu preporuenu dnevnu dozu vitamina C. Ispostavilo se da je takav nain prehrane jedan od vanih suuzronika zakreenja plua ... i astme ... (Nova) istraivanja trebala bi biti usmjerena na podjednako izazovna strateka pitanja, odno sno, na pronalaenje djelotvornih metoda kojima bi se ljude uvjerilo da poveaju udio svjeeg voa i povra u svojoj pre hrani . Skupina znanstvenika provela je istraivanje na 3718 ispitanika starijih od 65 godina u sklopu projekta 'Zdravlje i starenje' (Chicago Health and Ageing Project), provedenog u Chicagu. Mje renjem mentalnih sposobnosti na kraju estogodinjeg praenja ispostavilo se da su stariji ljudi, koji su dnevno jeli vie od dva obroka povra, oko pet godina mentalno mlai od svojih vrnja ka koji su jeli malo povra, ili ga uope nisu jeli. Pri emu se ze9

42

43

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

IPoglavlje 4. / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E

ljasto povre poput pinata, kelja i ratike pokazalo najdjelotvor nijim . Osim akrilamida, HCA, PHA i drugih mutagena i karcinogena, znanstvenici su u svakodnevnoj hrani otkrili jo jednu veliku skupinu posebno tetnih tvari koje nastaju pri zagrijavanja. U procesu kuhanja glukoza se vee uz proteine, pri emu se stvara ju neprirodno zgusnuti kompleksi, poznati kao krajnji produkti uznapredovale glikoksidacije ih AGE {Advanced Glycoxidation End Products). Ti su kemijski procesi poznati i kao Mallardove reakcije. AGE ima patoloku strukturu u kojoj su eeri i aminokiseline meusobno vrsto povezani u nerazgradiv spoj. Dri se da nijedna druga molekula nema tako pokretljivu strukturu i tako veliku sposobnost toksinog djelovanje na proteine kao AGE. Novija istraivanja na ljudima potvrdila su da se oko 10% od AGE-a, koji se unesu hranom, u organizmu apsorbira 11 . Zbog AGE dolazi do kemijske reakcije poprenog povezivanja la naca atoma u krvnim ilama, sranom miiu i u onim leama, to dovodi do progresivnog gubitka elastinosti tkiva. Svi miii u tijelu, ukljuujui i srani, gube svoju elastinost. Stvaranje AGE i poprenih atomskih veza uzrokovanih AGE-om ne-enzimski su procesi i nisu reverzibilni, jer na njih enzimi, koji su sposobni razbiti druge proteinske veze, ne djeluju. Molekule AGE-a ra zaraju normalnu proteinsku strukturu, koe fizioloku funkciju proteina i uzrokuju ireverzibilna oteenja vitalnih organa. AGE izaziva upalne procese, osobito kod dijabetesa ili kod neurodegenerativnih i kardiovaskularnih oboljenja, a uzrokuje i otkazivanje bubrega 12 . Kardiovaskularne smetnje izazvane AGE-om ukljuuju arteriosklerozu, visoki tlak, modani i srani udar, te smanjenu elasti nost tetiva i ligamenata. Kod dijabetiara uoena je znatno vea koliina AGE-a, koji se u organizmu stvaraju zahvaljujui visokoj razini eera u krvi. To je razlog to se arterioskleroza, visoki tlak, modani udar i srani zastoj esto pojavljuju kao komplikacije10

kod dijabetesa. Za dijabetes kau i da je, zapravo, samo oblik ubr zanog procesa starenja . Moda ete se iznenaditi ako vam kaem kako se veina nas s AGE-om susree svakodnevno. AGE je odgovoran za boju, okus i strukturu kuhane hrane; od njega hrana postaje tvra i gubi svoju prirodnu boju; od njega, primjerice, peena purica postaje zlatnosmea, a prepreni kruh potamni. AGE se, kao utosmei pigment pojavljuje u onoj lei kod nekih ljudi. Zahvaljujui na kupljanju AGE-a, kristalii u onoj lei postupno dobivaju utosmeu boju 1 4 . Znatnija aloimulacija AGE-a moe se pojaviti i u vidu jetrenih, odnosno starakih pjega, koje se uglavnom javljaju na dijelovima koe to su izloeni suncu, a povezuju se s proce som starenja 15 . Postoji izravna povezanost izmeu unosa AGE-a putem hrane i ubrzanog procesa starenja. to vie AGE-a apsorbiramo iz hrane to emo vie nakoditi svom zdravlju. Na Odjelu za eksperimen talni dijabetes i starenje pri Katedri za gerontologiju na Medi cinskom fakultetu Mount Sinai u New Yorku analizirano je pre ko 250 raznih namirnica s namjerom da se utvrdi njihov sadraj AGE-a. Utvreno je tako da je koliina AGE-a prisutna u svim kategorijama namirnica izravno povezana s temperaturom kuha nja, duinom kuhanja i prisutnou vlage. Pri peenju na aru i prenju utvren je najvei porast razine AGE-a, dok je pri kuha nju ta razina bila najnia. Kao to ete vidjeti u Tabeli 1, koliina AGE-a u veini svjeih namirnica relativno je mala. Goleme koli ine AGE-a stvaraju se pri visokim temperaturama. Rezultati ovih ispitivanja pokazuju da kuhana jela mogu biti zna ajan izvor AGE-a koji za nas predstavljaju stalan faktor rizika budui da mogu izazvati kardiovaskularne smetnje, oteenje bu brega i druga oboljenja 16 . Izvorni dokument s rezultatima istrai vanja veoma je opiran i sadri podatke o svojstvima 250 razliitih namirnica, pripremljenih na nekoliko raznih naina. Ovdje sam, ilustracije radi, izabrala po nekoliko namirnica iz svake skupine:13

44

45

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Poglavlja 4. / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E

TABELA 1. Sadraj molekula krajnjih proizvoda uznapredovale glikoksidacije (AGE) u odabranim namirnicama Naziv namirnice Porcija (g/ml) Jabuka, sirova Jabuka, peena Banana Cantaloupe Rajica, sirova Sok od narane, svjee iscijeen Sok od narane, u tetrapaku Avokado Maslac Mazivi sir, Philadelphia Maslac od kikirikija, rafiniran Majoneza Hrenovka goveda, kuhana 7 min Hrenovka goveda, na rotilju 5 min. Pilea prsa bez koe, sirova Pilea prsa bez koe, kuhana 1 sat Pilea prsa bez koe, prena 8 min. Pastrva, sirova Pastrva, prena 25 min. Sir Parmezan, nariban Tom, sirov Tofu, pirjan 100 100 100 100 100 250 250 30 5 30 30 5 90 90 90 90 90 90 90 15 90 90 AGE/porcija (kU/po porciji}* 13 45 9 20 23 1 14 473 1324 3265 2255 470 6736 10243 692 1011 6651 705 1924 2535 709 3447 Penino slatko vrhnje, instant Tijesto, kuhano 8 min. Tijesto, kuhano 12 min. Tijesto sa sirom, zapeeno Krumpir, bijeli kuhan 25 min. Krumpir, bijeli pren kod kue Krumpir,bijeli pren u restoranu brze hrane Chips, industrijske proizvodnje okoladni kolaii, industrijski Jemeni kolai s groicama Krekeri sa sirom Napitak od kakaa, tetrapak Mlijeko, punomasno Milijeko, nemasno Mlijeko, nemasno, mikrovalka 1 min. Mlijeko, nemasno, mikrovalka 2 min. Mlijeko, nemasno, mikrovalka 3 min. Zamjena za majino mlijeko, dojenad Majino mlijeko, svjee Pizza, tanko tijesto Topli sendvi sa sirom Naziv namirnice Porcija (g/ml) 175 100 100 100 100 100 100 30 30 30 30 250 250 250 250 250 250 30 30 100 100 AGE/porcija (kU/po porciji)* 189 112 245 4047 17 694 1522 865 505 411 549 656 12 1 5 19 86 146 2 6825 4333

46

47

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Goutenko

/ Poglavljie 4. / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E

Ova vrijedna znanstvena studija pokazuje razornu mo kuhanja, osobito na visokim temperaturama, te kako ona, sa svakom do datnom minutom zagrijavanja, drastino raste. Kuhanjem na vi sokim temperaturama u naoj se hrani stvara znaajna koliina AGE-a, tetnih tvari koje ubrzavaju starenje i od kojih se moemo razboljeti. Znanstvenici koji prouavaju AGE u svojim studijama navode da je stvaranje AGE-a i poprenih atomskih veza uzrokovanih AGE-om u normalnim uvjetima ireverzibilan proces. Meutim, na temelju vlastitih iskustava i promatranja, ja vjerujem da se AGE i popreni spojevi atoma nastali njegovim djelovanjem ipak dadu - barem djelomice - razgraditi, tako da se u prehrani povea omjer svjeeg voa i povra i istodobno smanji unos masti. Oso bno poznajem ljude kojima su se jetrene pjege znatno smanjile nakon to su nekoliko mjeseci jeli preteito sirovu hranu. Jedno drugo istraivanje pokazalo je da se, skratimo li vrijeme i snizimo temperaturu kuhanja hrane koju pacijenti uzimaju, moe znatno smanjiti koliina AGE u krvi i tako usporiti napredovanje arterioskleroze, dijabetesa i bubrenih bolesti 1 7 . Pretpostavljam da e za mnoge moje itateljice i itatelje sve ove izriito negativne injenice o posljedicama kuhanja hrane biti pravo iznenaenje, moda ak i ok. Doista, kako je mogue da jedna tako opeprihvaena navika kao to je kuhanje hrane bude toliko kodljiva? to se u stvari dogaa s naom hranom kada je kuhamo, parimo ili peemo? Vano je shvatiti da proces pripreme hrane, bilo da peemo finu pitu od jabuka ili da samo nekoliko minuta kuhamo jaje, uklju uje izlaganje namirnica temperaturi. Iz kemije znamo da pri djelovanju topline na materiju dolazi do endotermikih kemijskih reakcija. Sve kemijske reakcije ukljuuju stvaranje ili razbijanje atomskih veza. To znai da u procesu kuhanja molekule u 'na mirnici dobivaju ili gube atome i time poprimaju posve druga svojstva, postaju druge molekule. Primjerice, svjei yam bogat je

vitaminima A, C, E, K i B/6/, kao i kalcijem, fosforom, natrijem, magnezijem, te proteinima i ugljikohidratima. Ti su hranjivi sastojci neobino korisni za ljudski organizam. Kako kuhanje utjee na hranjive sastojke u yamu7. Prema dr. Gabrielu Cousensu 1 8 , 5 0 % proteina kuhanjem postaje neiskoristivo, kuhanjem se unitava 60-70% vitamina te dramatino smanjuje koliina ostalih, za zdravlje korisnih, hranjivih sastojaka. Na mje stu unitenih hranjivih sastojaka najee emo nai akrilamid, AGE i druge sastojke koji mogu uzrokovati razliita degenerativna oboljenja. Znanstvenike diljem svijeta zabrinula su ova najnovija otkria o kuhanju namirnica. Godine 2003. prof. Vincenzo Fogliano iz Ita lije predloio je da se na europskoj razini pokrene istraivanje o utjecaju to ga kuhanje namirnica moe imati na ljudsko zdravlje. Dvadeset sedam europskih zemalja potpisalo je taj sporazum pod radnim naslovom: Termiki obraena hrana: mogue posljedice po zdravlje19. Zemlje sudionice uplatile su trideset milijuna eura u zakladu za ovo istraivanje, koje se sada paralelno provodi na brojnim europskim sveuilitima.

48

49

P o g l a v l j e 5. / STO JE TO I V O T ?

dobiti iz badema u kojemu nema ivota ih iz onoga ija je svaka stanica ispunjena ivotom? Svatko od nas je iv. Svi mislimo da o ivotu znamo sve. Ipak, zna mo li mi stoje ivot zapravo? Ovo je pitanje vie nego sloeno - na njega, u stvari, nema odgovora. Upravo tako, do dana dananjega,

Poglavlje 5. TO JE TO IVOT?Gdje ima ljubavi ima i ivota.

univerzalna definicija ivdta nije postavljena. Veina znanstve nika uglavnom prihvaa da je ivot karakteristino stanje orga nizama koji pokazuju sljedea zajednika svojstva: - graeni su od stanica; - glavni su im sastojci ugljik i voda, u sloenim spojevima;

- Mahatma GandhiKoji je najvaniji sastojak ljudske prehrane? Jesu li to proteini? Ugljikohidrati? Masti? Vitamini? Minerali? Sve su ove kompo nente bitne, ah ja smatram kako je najvaniji sastojak ljudske pre hrane ivot Unosimo li kuhanjem namirnica vie ivota u svoju obroke? Naalost, upravo suprotno: kuhanjem nepovratno uni tavamo ivot u naoj hrani. Za ilustraciju emo uzeti dvije sjemenke badema. Jedna je sje menka sirova, druga preprena. Na prvi pogled one se ne razli kuju i mnogi e nutricionisti tvrditi kako sadre jednaku koliinu hranjivih sastojaka. Ipak, hajdemo te dvije sjemenke staviti u plo dnu zemlju i priekajmo neko vrijeme. Ona preprena ubrzo e istrunuti, ah sirova bademova sjemenka nee. Mudra, mala sirova kotica uspjet e ostati netaknuta do proljea. Kad voda iz oto pljena snijega otkoi inhibitore, ona e se raspuknuti i bademova e sjemenka poeti rasti i izrast e u veliko, lijepo drvo koje e svake godine raati tisuama novih badema. Iz preprene bade move sjemenke nikada nita nee izrasti. Oigledno, izmeu sirovog i preprenog badema postoji golema razlika. Ta razlika jednako je bitna kao i razlika izmeu ivota i smrti. Zamislite da negdje u svom organizmu trebate jedan to no odreen hranjivi sastojak. Biste li eljeli taj hranjivi sastojak

- imaju metabolizam; - imaju sposobnost rasta; - reagiraju na podraaje; - razmnoavaju se; - imaju sposobnost prilagodbe kroz prirodnu selekciju. Svaka jedinka s gore navedenim svojstvima smatra se ivom 1 . Uvjerena sam da je ova definicija, sa znanstvenoga gledita, tona. Za mene je, meutim, ivot neto mnogo uzbudljivije od jedinke koja reagira na podraaje i ima sposobnost rasta. Evo kakvo je moje osobno poimanje znaenja rijei ivot. Kako znam da sam iva? Ne po tome to se kreem, jer i automobili se kreu, premda nisu ivi. Ne po tome to diem, jer i usisava za prainu takoer die. Ne po tome to se smijeim, u svakoj pro davaonici igraaka nai ete igrake koje se smijee. Smatram da pitanje to je tb ivot? pripada u podruje mistike i da ivot ne podlijee nikakvim znanstvenim mjerilima. Ja svoju ivost spoznajem kroz osjeaje koji dolaze iznutra. Vla stitu prisutnost osjeam u svome tijelu. Ja osjeam da jesam ivot u svome tijelu. Meni je do toga ivota stalo vie nego do samoga moga tijela, jer nee me biti briga za moje tijelo nakon to moj ivot zavri. Ja svoje tijelo cijenim samo dode dok je u njemu moj ivot.

50

51

U

12

K O R A K A DO

SIROVE HRANE /

Vi eto rta

Boutenko

'

P o g l a v l j e S. / STO JE TO I V O T ?

Sljedee jednostavno pitanje jest: Gdje se u mojem tijelu nalazi ivot? Je li on samo u mojoj glavi, u mojem srcu, u mojim prstima ili samo u onim dijelovima tijela koji se kreu? Osjeam da je i vot posvuda u mojem tijelu, u svakoj od 75 bilijuna mojih siunih stanica. Ja vidim ivot kako izbija iz ljudskog pogleda. Kae se da su oi prozori due. Zato se, doknekoga gledamo u oi, uvijek osjeamo pomalo nelagodno? Ja, recimo, lutku mogu gledati u oi bez imalo nelagode. Ali kad ovjeku pogledam u oi, u meni e se nedvojbe no pokrenuti neki osjeaj, ponekad ak i veoma snaan. Znam da oima mogu mnogo toga osjetiti. Mogu, primjerice, uvijek osjetiti gleda li me neka osoba iz velike udaljenosti, moda s druge strane nogometnog igralita, ih ne gleda. Mnogo sam se puta pitala kako je to mogue? Ta, zjenica ljudskoga oka siuna je poput slova u knjizi. I premda ne mogu itati knjigu s druge strane nogometnog igralita, s apsolutnom sigurnou mogu rei gleda U me neki prija telj s te udaljenosti, zato to u pri susretu naih pogleda osjetiti po vezanost s tom osobom. Svijest da u sebi nosim tako velianstvenu mo koja se zove ivot ispunja me radou i zahvalnou. ivot je u svakoj pojedinoj stanici naega tijela, a moda ak i izvan njega. Jedanput smo moj suprug i ja sudjelovah na nekom specijali ziranom sajmu zdravlja u Kanadi. Ubrzo nakon dolaska otkrili smo tand za naprednu fotografiju gdje ste mogli dobiti fotografiju elektromagnetskog polja cijeloga tijela snimljenu posebnom kame rom. I Igor i ja dah smo si nainiti te snimke. Bili smo zapanjeni otkriem da je na fotografijama naa energija zauzimala mnogo vie prostora od naih fizikih tijela, a izgledala je poput pravilno oblikovana, ovalna oblaka. Nakon to smo proveli dva duga, na porna dana na izlobi, otili smo da nas ponovno snime. Ovaj smo put bih razoarani jer je nas energetski oblak bio mnogo manji i vie nije bio pravilna oblika. Iz tog sam zakljuila da se naa ivotna energija, ovisno o onome to radimo i kako ivimo, neprekidno mijenja.

Iz biologije znamo da siune organele unutar biljnih stanica, zvane mitohondriji, razbijaju molekule ugljikohidrata i eera kako ih pretvaraju u energiju. Te su organele ive i neprekidno zaposlene, ah samo dok je i biljka iva, nipoto nakon to je sku hamo. Zato je hrana, koja u sebi sadri ivot, za ljude od nepro cjenjive koristi. Od mnogih sam ula daje prva promjena koju su kod sebe osjetili, kad su prestali jesti kuhanu hranu, bio dramati an porast energije. Divlje ivotinje nagonski se priklanjaju svjeijoj hrani, hrani sa vie ivota. Koze, zeevi i konji uvijek e, ukoliko mogu birati, izmeu sijena i svjee trave, izabrati travu. U prirodi moemo nai bezbroj stvorenja koja ive iskljuivo od ive hrane. Primje rice, gusjenica sa otoka Maui hrani se iskljuivo ivim puevima. Veina paukova jede iskljuivo ive muhe i sitne kukce i nikada ne bi pojela uginulog insekta. Ako ste ikada imali za kunog lju bimca gutera, znate da bi guteri prije uginuli od gladi nego po jeli mrtvog kukca, ak ni ako je upravo ulovljen. Gepard se hrani iskljuivo svjeim mesom, pojede taman toliko da utai glad. Naravno, postoje i ivotinje kao to su leinari, muhe i drugi strvi nari koji se hrane trulom hranom, ukljuujui i meso. Meutim, ak ni te ivotinje svoju hranu ne kuhaju. One takoer dobivaju ivot iz te hrane, ali na drugi nain - u obliku mikroorganizama. Njihov je organizam prilagoen probavljanju hrane koja trune. Ta stvorenja obino imaju izuzetno visoku koncentraciju elua ne kiseline koja im slui za ubijanje patogenih bakterija. Divlja stvorenja koja jedu svoju prirodnu hranu rijetko obolijeva ju od degenerativnih bolesti. Za razliku od pripitomljenih ivoti nja kod kojih gotovo da moete oekivati da e oboljeti od raka, dijabetesa, artritisa i drugih bolesti tipinih za ljude na standar dnoj amerikoj prehrani. Sve vei broj veterinara tvrdi kako je danas gotova hrana za kune ljubimce glavni uzrok obolijevanja i prerane smrti kod pasa i maaka. U prosincu 1995. godine u bri tanskom je veterinarskom asopisu objavljena znanstvena studija

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

u kojoj se tvrdi da gotova hrana za kune ljubimce slabi imunitet i oteuje jetra, bubrege, srce i ostale organe. Ovo istraivanje, koje je prvi proveo dr. Tom Lonsdale, ponovilo je i Australsko veteri narsko drutvo i dolo do istih rezultata 2 . Dr. Gyorgy Kollath iz Karlove bolnice u Stockholmu predvodio je jedno slino istraivanje na ivotinjama. Kad su rnladim ivoti njama davali kuhanu i industrijski obraenu hranu one su isprva izgledale zdravo. Meutim, kad su iste ivotinje odrasle, poele su starjeti mnogo bre nego to je prirodno, a pokazivale su i sim ptome kroninih degenerativnih bolesti. ivotinje u kontrolnoj skupini, koje su odrasle na sirovoj hrani, starjele su mnogo spo rije i kod njih nisu otkrivene degenerativne promjene. U priro di vidimo da divlje ivotinje jedu iskljuivo sirovu hranu bogatu enzimima i nisu podlone degenerativnim oboljenjima od kojih pate ljudi 3 . Vjerujem kako je dolo vrijeme da napokon prepoznamo najva niji sastojak nae prehrane - ivot - tu nevidljivu, ali neprocjenji vu vrednotu, i njegovu vanost za nae zdravlje. Nae fiziko tijelo posjeduje mudrost koja n a m a , to ga na stanjujemo, nedostaje. Mi mu dajemo posve besmislene naredbe.

Poglavlje 6. VAE TIJELO NIKADA NE GRIJEI

-Henry MillerNe bi li bilo sjajno kad bi se va automobil, kad god se pokvari, sam popravio? To vam zacijelo zvui fantastino, ali vae divno tijelo upravo to moe! Kad se poreete, krv ispere prljavtinu i zapeati ranu; koa poinje bre rasti i ve za nekoliko dana vaoj povredi nema ni traga. Progutate li neto otrovno, va e se or ganizam pobrinuti da pomou prolijeva ili povraanja neeljenu tvar to prije izbaci iz sebe. U sluaju povrede nae tijelo tono zna kako e samo sebe najbolje popraviti. Svako ivo bie predano radi na svom preivljavanju, na produ enju vlastita ivota do maksimuma. Svaki e organizam dati sve od sebe kako bi se prilagodio svakoj promjeni u okolini, a sve u svrhu vlastita opstanka. Ovo se udo naziva Zakon o samoodr anju. Taj zakon vrijedi oduvijek i zauvijek e vrijediti. Za njega ima beskrajno mnogo dokaza koji se mogu vidjeti u svakoj vlati trave to se s mukom probija kroz beton, u svakom kuniu koji prema godinjem dobu mijenja boju krzna i u svakom ljudskom biu koje uspjeno preivljava u dananjem svijetu punom uvi jek novih izazova. Uvijek se iznova iznenadim kad shvatim da taj zakon, na razne naine, upravlja ponaanjem svakoga od nas.

55

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Poglavlje 6. / VASE TIJELO N I K A D A NE G R I J E I

Kad jednom shvatimo o emu taj vaan zakon govori, prestajemo strahovati od toga da bi se nae tijelo, iz nekog tajanstvenog razlo ga, moglo razboljeti te da bi nas ta bolest mogla ubiti. Nae tijelo predano skrbi o naem preivljavanju, ne o naoj smrti. Simpto mi bolesnih stanja, koje organizam sam razvija, kao to su kaalj, kihanje, vruica, bol i visok krvni pritisak, zapravo su nastojanja tijela da preivi. I pravo je udo kad nakon uzimanja lijeka ozdra vimo, jer najvjerojatnije nismo ozdravili od lijeka, nego usprkos njemu. alosti me injenica to tu pogrenu predodbu o lijee nju dijele ak i mnogi pripadnici zdravstvene struke, voljela bih da znanstvenici vie razmiljaju o tome kako da svom organizmu pomognemo da se sam izlijei od bolesti, umjesto da lijeimo nje zine simptome. Uklanjajui simptome bolesti, mi zapravo osujeujemo pametne poteze svoga mudrog tijela. U skladu sa Zakonom o odranju vrsta, nae se tijelo nepreki dno prilagodava promjenama u svojoj okolini, ukljuivi i one tetne kao to su zagaenje, radijacija, buka, nedostatak Suneva svjetla i.t.d.. Po istom se naelu nae tijelo moralo prilagoditi i unosu tetnih sastojaka iz hrane: jednostavno je razvilo nov obra zac ponaanja koji mu omoguuje da se na najbolji mogui na in nosi s novonastalom situacijom. Taj rtovi obrazac ponaanja moe brzo prerasti u naviku, to ne znad da vae natprosjeno inteligentno tijelo osjea neodoljivu potrebu za tetnim tvarima, ve da se jednostavno priviknulo na otro-ve. Meni je zadivljujue, gotovo nevjerojatno, to ljudsko tijelo uspijeva preivjeti uspr drogiranje ili pretrpavanje tetnom kos mnogobrojnim tetnim utjecajima kojima je danas izloeno. Spomenimo samo puenje, hranom zasienom kemikalijama. Sve vei broj ljudi znatan dio ivota provodi u zatvorenom prostoru, b ; z svjeeg zraka i Sun eva svjetla, gdje nepokretno sjede, okrueni elektromagnetskim poljima visoke voltae i radijacijom te udiu ustajao, zagaen zrak. Svakodnevno se tuiraju vodom p u r o m fluora i klora, izlo eni su stalnom stresu i t.d., a povrh svegu stjeu i bezbroj sitnih

navika kao to su noenje visokih potpetica i minkanje, spavanje na mekoj podlozi, noenje tamnih naoala, ispijanje kave, kon zumiranje slatkia i mnoge druge, koje na prvi pogled izgledaju bezazlene, a zapravo nam dodatno optereuju organizam. Trebale su mi godine da shvatim da su mnoge navike, koje su mi s lju bavlju usadili jo u djetinjstvu, zapravo tetne. I moram priznati da sam u meuvremenu promijenila toliko tih opeprihvaenih navika te ih se ovdje, poneto i iz straha da ne izgubim kredibili tet, ne usuujem sve ni nabrojati. Mogu, meutim, rei da sam, upravo zahvaljujui tim promjenama, mnogo zdravija i da mi je ivot ljepi. Danas je ivot postao toliko zamren da smo prinueni skupo plaati razne teajeve, radionice i seminare kako bismo stekli osnovna znanja koja su svakoj ivotinji priroena. Vie nisu naj popularniji teajevi s temama kao to su, recimo, Ima li ivota na Marsu? ili Kako postati milijuna, ve oni na kojima se ue osnovne stvari, primjerice, kako i to jesti, kako spavati, kako pra vilno trati i kako se opustiti. Potreban nam je netko da nas naui kako da uspravno stojimo, kako da pravilno sjedimo, kako da vi dimo bez naoala, kako da vjebamo i kako da spontano izrazimo svoje osjeaje. Obraamo se profesionalcima da nas upute koliko vode da pijemo, kako a diemo, ak i kako da obavljamo nudu. Neko su nam sve te stvari bile prirodne. Pokuavam si predoiti kako je izgledao ivot prirodnog ljudskog bia, ali mi ne uspije va. Svatko od nas vi s tisuama prilagodbi to ih je nae tijelo mo ralo proi kako bismo uope preivjeli. Za svaku od njih plaamo sve loijim zdravljem i sve kraim ivotnim vijekom. Do boljeg zdravlja moemo doi samo kroz oslobaanje organizma od te reta prilagodbe. Koliko god bio malen, svaki na korak u smjeru prirodnog ivota znai pozitivan pomak. Sigurno emo se bolje osjeati ako, primjerice, jedemo vie voa i povra, nou spavamo kod otvorena prozora, nosimo odjeu od prirodnih materijala,

56

/U 12 KORAKA DO SIROVE HRANE / Victoria Boutenko : Poglavlje 6. / VA5E TIJELO NIKADA NE G R I J E S I

pijemo negaziranu vodu, vjebamo, redovito se izlaemo suncu, ako se ne suspreemo od kihanja, zijevanja ili od protezanja, te ako izbjegavamo stresne situacije. Bolje emo se osjeati i ako iskljuimo elektrine aparate, kad nisu u uporabi, i odmorimo-se od tetnog elektromagnetskog zraenja, ako smanjimo uporabu sapuna i kemikalija, ako kupujemo organski uzgojeno voe i po vre te izvrimo druge sitne zahvate, ukljuivi i obradu mikrovalke ekiem. Nitko, meutim, u svoj ivot ne bi trebao unositi ovako drastine promjene samo zato to to preporua neki autoritet. Uvijek pri tom treba pratiti reakcije vlastitog tijela. Ako se osjeate bolje, nastavite. Ja sam se, na primjer, prije spavanja obiavala dobro najesti. Kad sam veeru poela jesti ranije, najmanje dva sata prije spavanja, odmah sam poela bolje spavati. Moj organizam poka zao mi je da mu ta promjena odgovara i ja sam usvojila tu novu naviku. Uvidjela sam da ve i te male promijene dobro djeluju na moje zdravlje i raspoloenje. Ponekad se na organizam tako grevito dri svojih tetnih navi ka, te mora proi dosta vremena da se pomaci nabolje, kad s tim navikama prekinemo, uope osjete. Osobno sam neko, primje rice, voljela spavati na mekanom madracu. Onda sam proitala neki lanak u kojemu se opisuju prednosti spavanja na tvrdoj po vrini. Pokuala sam spavati na podu, ali sam se budila s takvim bolovima u leima da sam odmah odustala. Mnogo godina ka snije bila sam na jednom izletu u brdima, gdje sam mjesec dana spavala na zemlji. Tako sam slatko spavala, kao nikada u ivotu. Otada spavam na tvrdoj podlozi. tovie, danas me od spavanja na mekanom bole lea. Savjetujem vam, dakle, da se uvijek oslanjate na vlastitu intuiciju, na vlastiti instinkt i vlastito iskustvo. Ne bih eljela da neto inite samo zato to vam netko koga smatraju strunjakom - ukljuuju i tu i mene - tako kae. Svatko od nas posebna je jedinka s razli itim tjelesnim potrebama. Svatko je za sebe najbolji strunjak.

Pokuajmo s eksperimentom. Ukoliko ste danas otili na tand s organskom hranom i izabrali ondje jedno voe, to bi to bilo? Kruka, jabuka, narana, smokva, papaja, banana, groe, avoka do, mango ili trenja? Mislite li da bi svatko tko ita ovu knjigu izabrao isto voe? Najvjerojatnije ne bi. Svatko je od nas drukiji. Vae tijelo najbolje zna to mu je potrebno. Sutra ete moda po eljeti neko drugo voe ili neto novo. Dopustite svome tijelu da vas vodi. Vae je tijelo uvijek spremno djelovati u vau korist. Zamislimo da estica praine leti prema vaem desnom oku. Na koje ete