Sveuilite u Zagrebu Prirodoslovno-

matematiki fakultet Geografski odsjek

Turistika geografija

Repetitorij za ispit napravljen na temelju: - Blaevi, I.: Turistika

geografija svijeta, K, Zagreb, 2003.

- Blaevi, I.: Turistika geografija Hrvatske, K, Zagreb, 2003.

Zagreb, listopad 2005.

TURISTIKA GEOGRAFIJA znanstvena disciplina koja prouava prostorna kretanja turista, utvruje elemente i faktore tih kretanja, izdvaja razliite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih i strukturnih vrijednosti, prouava prirodne i antropogene turistike resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti, naine valorizacije prostora te predlae metode i naine zatite resursa i prostora u cjelini. - ona definira tipove turistikih regija i zemalja PREDMET: prouavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske initelje turistikog kretanja i utjecaj turizma na preobraaj stanovnitva i kretanja ZADACI:

- prouavanje faktora turistikog kretanja - upoznavanje vrsta turizma - diferenciranje turistikih objekata - uoavanje tokova kretanja turista - izdvajanje turistikih podruja - utvrivanje razlika u opsegu turistikog prometa

Pojam turizma ime (naziv) turizam franc. TOUR = kruno putovanje (poinje i zavrava u istoj toki) franc. TOURISME [tourism] = izletnitvo lat. TORNUS = toilo; gr. TORNOS = lonarsko kolo fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava biljei se od 1950.g.

Godina Broj turista u mil. Prihod od

meunarodnog turizma 1950. 25 2,1 mlrd $ 1960. 70 7,0 mlrd $ 1970. 160 18,0 mlrd $ 1980. 285 102,0 mlrd $ 1985. 443 255,0 mlrd $ 1990. 361 381,0 mlrd $ 1995. 664 455,0 mlrd $

turizam stoji uz bok vodeim svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna) definicija turizma:

prva definicija turizma (vicarci Hunziker i Krapp) turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i da boravak nije povezan s gospodarskom djelatnou

Rogli gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju

Turizam zadovoljava potrebe za: odmorom, razonodom, oporavkom, lijeenjem, podizanjem kulturne razine stanovnitva, upoznavanjem i zbliavanjem ljudi i naroda

o turizmu ovise i na turizam utjeu brojne gospodarske djelatnosti: promet, hotelijerstvo,

ugostiteljstvo, trgovina,, kuna radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd.

TURIST posjetitelj koji ostvari najmanje jedno noenje u nekom smjetajnom objektu u mjestu koje je posjetio. Motiv putovanja: odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, portski i diplomatski skupovi, posjet prijateljima i roacima, vjerske potrebe (hodoaa) i ostali razlozi (promjena ivotne i radne sredine). Znaajke dobrovoljnost i privremenost putovanja

Tko nisu turisti?

osobe koje dolaze u neko mjesto radi namjetenja ili pokretanja vlastite djelatnosti osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivalita (preseljenje) studenti i uenici u domovima radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke pogranino stanovnitvo koje ivi u jednoj, a radi u drugoj dravi putnici u tranzitu, ako se ne zadravaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit

moe biti dulji od 24h)

Rekreacija definicija ljudska djelatnost, izvan profesionalnog rada, koju ovjek odabire prema

vlastitim potrebama i eljama ona doprinosi: razvoju linosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihikom rastereenju,

kvaliteti ivota obuhvaa razliite vrste ljudske aktivnosti: tjelesno vjebanje, aktivnosti u kulturi i

umjetnosti, drutveno-zabavne aktivnosti, sakupljake aktivnosti, znanstvene i tehnike aktivnosti, aktivnosti u prirodi

znaajka aktivnosti se ne obavljaju iz nude ili iz potrebe za materijalnim koristima REKREACIJA oznaava obnavljanje ovjekovih psihofizikih snaga uz pomo odmora i

razonode ona moe biti aktivna i pasivna PASIVNA REKREACIJA - spavanje, sjedenje, itanje, gledanje TV, uivo praenje neke

sportske priredbe, itd. AKTIVNA REKREACIJA etnja, planinarenje, razliite sportske aktivnosti, itd.

turizam kao dio (nain) rekreacije

Rekreacija = odmor ili razonoda

Pasivna = psiholoka

Aktivna = psiholoka i fizika

statina dinamina = TURIZAM

Turizam = dinamini oblik aktivne rekreacije

Povijesni razvoj turizma iako je pojava turizma jo starija, promatramo je od razdoblja Stare Grke putovanja iz portskih pobuda (Olimpijske igre od 778. pr. Kr. do 383.)

776. odrane I. Olimpijske igre (prve moderne OI odrane su 1896.) koje su okupile Grke i na neko vrijeme prekinule ratovanja

putovanja iz vjerskih motiva proroite Delfi

na Kreti i Mikeni pronaene su badarene posude to svjedoi o organiziranom prenoitu i prehrani za putnike

u Rimskom razdoblju zapoinje gradnja prometnica putovanja i posjete amfiteatrima

postojale su arene (amfiteatri) koje u prvom redu slue za odmor i razonodu vojnika ("kruha i igara")

gladijatorske igre putovanja iz zdravstvenih razloga

terme za okrijepu i lijeenje ville rustice svojevrsne vikendice, kue na osami kako bi se odmaknulo od grada

u Srednjem vijeku kontrolu nad ivotom preuzima Crkva organiziraju se brojna hodoaa u sveta mjesta (Rim Italija, Santiago de Campostela

panjolska, Lourdes Francuska, Jeruzalem Izrael, Meka i Medina Saudijska Arabija, Varanasi Indija)

ta putovanja ponekad traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana prenoita i prehrana za hodoasnike omoguuje upoznavanje stranih kultura

bogati slojevi stanovnitva odlaze na viteke turnire i u lov koritenje toplica u potpunosti je zanemareno u prijelaznom razdoblju (do 19. stoljea) stvara se kulturna i socijalna podloga koja e

omoguiti kasniju ekspanziju turizma pisci reagiraju protiv izvjetaenog naina ivota, javljaju se brojni kulturni pokreti (npr. romantizam), propagira se povratak prirodi (J.J. Rousseau 1712 - 1778)

tekoe sa smjetajem, prometnicama i nesigurne politike prilike u Europi buroaske revolucije, procesi urbanizacije, bogaenje graanske klase 1787. Jacques Balmat osvaja Mt Blanc Talijani ureuju prva turistika naselja na Liburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete

Rimu i Veneciji (godinje 15.000-20.000 putnika) brojni pronalasci krajem 18. stoljea 1825. prva eljeznica Liverpool-Manchester; izum

parobroda; makadamske ceste (nazvane prema kotu McAdamu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po Kini)

veliki problem predstavljaju smjetajne (ne)mogunosti 1805. na Turskom jezeru u vicarskoj organizirano je prvo masovno noenje za posjetitelje iz Velike Britanije, pri emu je ugueno 506 osoba smatra se preteom modernog turizma

putuju samo povlateni, tj. bogati slojevi stanovnitva 19. st. stabilizacija prilika u Europi, poetak razvoja eljeznikog prometa u razdoblju modernog turizma najznaajnija osoba je engleski poduzetnik Thomas Cook:

1841. organizirao izlet za 500 osoba (prvo skupno putovanje vlakom) na relaciji Leicester Loughborough (Velika Britanija) pri emu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovno putovanje eljeznicom (5.7.1841.) taj dogaaj se uzima kao poetak modernog turizma

1845. osniva prvu turistiku (putniku) agenciju "Cook and Son" 1851. uslugama njegove agencije za potrebe puta na EXPO u Londonu koristi se

160.000 osoba

1864. organizira prvo putovanje u inozemstvo (u vicarsku) 1871. organizira prvo putovanje brodom oko svijeta 1890. organizira putovanje Nilom

Cook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se ponu baviti turizmom, pa se osnivaju i druge turistike agencije

jaaju prometne veze:

eljeznica apsolutno vlada do prve polovice 20. stoljea (unapreuje se, rade se bolji vagoni pullmanovi vagoni, WC kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagon-restorani...)

nakon otkria benzinskog motora i automobilizacijske ere (nakon II. ww) eljeznica dobiva jaku konkurenciju automobilizacije uvjetuje znaajne promjene u prostoru koje utjeu na njegovu turistiku valorizaciju (ceste, parkiralita, moteli, autoceste grade se od 1924.)

kao drugi konkurent pojavljuje se avion masovni razvoj nakon 1960., a u turistikom smislu naroito vaan nakon pojave charter-letova (omoguuju turistiki razvoj udaljenih dijelova svijeta i brojnih otoka)

brodski promet, unato unaprijeenjima, ne postaje konkurent eljeznici, jer se meusobno nadopunjuju; dananji vodeni promet u turistikom smislu svodi se na nautiki turizam, a manifestira se preko trajekata, amaca, glisera, jahti ( zahtjevaju gradnju marina) i ostalih plovila

Prva putovanja i turistiki vodii

Alpe (St. Moritz (vicarska), termalno i klimatsko ljeilite) Mediteran (Nice, Cannes na Azurnoj obali (Francuska), San remo (Italija), Opatija

(HR)) putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorniari, trgovci,)

smjetajni objekti visokog standarda probrani gosti dug prosjeni boravak visoka potronja

Karl Bedecker krajem 19. st. prvi turistiki vodi

Funkcije turizma dvije osnovne skupine funkcija:

A. neekonomske a. zdravstvena b. zabavna c. kulturna d. socijalna e. politika

B. ekonomske pretvaraju neprivredne stvari (npr. sunce, more, plae...) u privredni resurs

a. preraspodjela narodnog dohotka (veina turista potjee iz bogatih zemalja) b. platna bilanca (turizam kompenzira gubitke vanjskotrgovinske bilance) c. zaposlenost stanovnitva (uglavnom sezonska) d. razvoj nedovoljno razvijenih krajeva e. indirektni ekonomski utjecaji

Faktori razvoja turizma

A. Pokretaki faktori ("push faktori") ili faktori potranje a. radna i ivotna sredina trai se suprotnost svakodnevici i bijeg od urbane sredine potreba za

odlaskom na odmor i za rekreacijom u iem okoliu ambijent u kojem ovjek ivi (porast broja stan.; odnos grada i sela;

urbanizacija svjetski proces; oneienje okolia; buka) sve to dovodi do elje za promjenom sredine

b. slobodno vrijeme tjedni i godinji odmor 1. svibnja 1866. u Chichagu odran trajk kojim radnici zahtjevaju bolje

uvjete ivota (8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati zabave) danas se u prosjeku radi 42 sata tjedno dvodnevni vikend (prvi ga uvode Englezi) plaeni godinji odmor (prva ga uvodi Rusija nakon Oktobarske revolucije

1917., zatim Francuska 1936., a zatim veina ostalih zemalja) u svijetu raste broj penzionera u RH je u prosjeku svaki trei dan neradni (ako raunamo prosjeno

trajanje GO izmeu 10 i 30 dana, vikende i dravne praznike) c. slobodna sredstva sredstva koja preostaju nakon zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih

potreba (stanovanje i prehrana) procijenjeni minimum za ukljuivanje u meunarodna turistika kretanja

iznosi 3.000$ do 5.000$ BDP per capita godinje razlike u nacionalnom dohotku meu kontinentima, dravama, regijama,

obiteljima veina turista potjee iz ekonomski razvijenih zemalja

d. subjektivni faktori odnose se na ponaanje pojedinca, tj. na motivaciju za putovanjem

formiranje turistike svijesti na odluku o putovanju mogu utjecati brojni razlozi moda, presti,

ponaanje, snobizam, ljubav, religija... B. Privlani faktori, faktori ponude ("pull" faktori)

a. prirodni (atraktivni) faktori reljef (geomorfoloki turistiki resursi) sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrinskih i podzemnih oblika

zemlje, nastali kao rezultat djelovanja endogenih pokreta i egzogenih modeliranja od Zemljina postanka do danas. To su: planine i planinski lanci, vulkani, kanjoni, jame, pilje,

glacijalni reljef nastao radom ledenjaka; npr. dolina Rhone, dolina Inna, dolina Save Bohinjke, Alesch gleer...

dolinski (fluvijalni) reljef du toka rijeke smijenjuju se stijene razliite otpornosti, pa uslijed diferencirane erozije dolazi do nastanka kompozitnih dolina u kojima se smjenjuju suenja (sutjeske, klisure, kanjoni) i proirenja; npr. erdapska klisura, kanjon Colorada, kanjon Drine, slapovi Niagare...

krki reljef privlai panju zbog brojnih povrinskih (krape, vrtae, polja, ponornice) i podzemnih (spilje, jame, ponori, ledenice) fenomena koji nastaju pukotinskom cirkulacijom vode i procesima korozije (otapanja vapnenakih stijena); npr. Paklenica, Flinth-Mammoth Cave System (SAD), Optimistieskaja spilja (Rusija), Postojna (Slovenija)

vulkanski reljef prepoznatljiv po stoastim uzvisinama iji su vrhovi okrnjeni zbog stvaranja kratera, npr. Crater Lake (SAD), Vezuv (Italija), Fujijama (Japan)...

morske obale njihov izgled uvjetovan je reljefom kopna i sastavom obale, to utjee na horizontalnu (npr. stvaranje klifova) i vertikalnu ralanjenost (razvedenost) obala; koeficijent obalne razvedenosti predstavlja odnos ukupne duine obalne linije i zrane linije koja spaja odreene toke na obali i bitan je preduvjet kupalinog turizma

Razvedenost obala Jadranskog mora: zrana udaljenost koeficijent

Hrvatska 526 11,10 BiH 2 10,50 Grka 19 3,84 Crna Gora 92 2,83 Slovenija 17 2,62 Albanija 265 1,53 Italija 1,37

hidroloka osnova hidrografski turistiki resursi: voda na povrini Zemlje i u podzemlju

koja privlai turiste more vanu ulogu u turistikoj valorizaciji imaju hidroloka obiljeja

mora poput temperature, saliniteta, prozirnosti, gibanja morske vode (plima i oseka, morske struje)...

jezera privlaan element krajolika; mogu biti prirodna ili umjetna; od prirodnih jezera turistiki su znaajna ledenjaka (npr. Bodensko jezero (vicarska), Lago Maggiore (Italija), Bled i Bohinj (Slovenija)), vulkanska (npr. Crater Lake (SAD)), tektonska (npr. Ohrid (Makedonija), jezera u kru (npr. Skadarsko jezero), rijena jezera (npr. Plitvice)

rijeke meusobno se razlikuju prema reljefu kroz koji protjeu (krke, planinske, nizinske rijeke...) i reimu vode (pluvijalne, nivalne, mjeovite); turistiki su privlane zbog izvora, vrela, slapova (obruavanje vode sa stepenicama), vodopada (obruavanje vode bez stepenica najvei u Venezueli), brzaka, bukova, slikovitih rijenih dolina, te kao sportsko-ribolovna podruja i kupalita

mineralni izvori imaju povean sadraj otopljenih minarala koji vodi daju specifian miris i okus, imaju znaaj u zdravstvenom turizmu

termalni izvori imaju temperaturu vode koja je via od prosjene temperature zraka u tom podruju, dijele se na hipotermalne (20-34C), homeotermalne (34-38C) i hipertermalne (vie od 38C), imaju znaaj u ljeilinom turizmu

klima klimatski elementi vani za razvoj turizma: osunavanje (insolacija),

temperatura zraka, vlaga zraka (visoka temperatura + visoka vlaga = sparina, a maestral = osvjeava i pogodan za jedrenje), vjetrovi, padaline, naoblaka; klimatski faktori: geografska irina, odnos kopna i mora, nadmorska visina, reljef, vrsta tla, biljni pokrov.

insolacija predstavlja trajanje sijanja sunca u nekom mjestu u odreenom vremenskom razdoblju; sunevo zraenje pozitivno utjee ne raspoloenje (stvaranje melatonina i serotonina), potie stvaranje D vitamina, izaziva promjene u pigmentaciji koe, ubrzava zacjeljivanje rana...

temperatura zraka ima fizioloki utjecaj na ovjekov organizam; optimalni uvjeti za rad i odmor su 22C i relativna vlaga zraka od 60%

vjetar predstavlja strujanje zraka iz podruja relativno vieg u podruje relativno nieg tlaka, a razlikuju se prema brzini i svojstvima; za turizam su znaajni zbog utjecaja na zdravlje (npr. maestral pozitivno utjee na zdravlje, a fen nepovoljno) i ugodu turista, igraju vanu ulogu u prometu (npr. bura ponekad onemoguava vonju trajekata, vjetar omoguuje sportsko jedrenje...)

padaline turistiku vanost imaju kia (nepovoljan utjecaj) i snijeg (povoljan utjecaj razvoj zimskog, skijalinog turizma)

biljni pokrov i ivotinjski svijet flora biljni pokrov ima zdravstveno (proizvodnja kisika), praktino

(npr. smjetaj kampova u boricima), estetsko (poveava kolorit i pitomost krajolika) i kuriozitetno (npr. stabla gigantskih dimenzija i/ili tisuljetne starosti) znaenje; zatiena prirodna podruja spadaju u turistiki atraktivna mjesta

fauna u mnogim je zemljama sastavni dio turistike ponude (npr. safari, lovni turizam...)

b. drutveni faktori kulturno-povijesna batina ostaci iz prapovijesnog razdoblja npr. Krapina, pilja Altamira

(panjolska) Antiki spomenici datiraju iz razdoblja starog Egipta, Grke i Rima;

npr. piramide (Keopsova, Kefrenova, Mikerinosova), hramovi (Partenon), rimski amfiteatri

srednjovjekovni spomenici razdoblje pod znaajnim utjecajem Crkve, turistiki su znaajni ostaci naselja na uzvisinama, crkve; znaajni su i kulturni tragovi stoljetne Turske vladavine, srednjovjekovni muzej-gradovi (npr. Venecija, Dubrovnik...), arhitektonska dostignua islamske (arapske) kulture...

spomen obiljeja II. ww npr. St. Petersburg, Auschwitz kulturne ustanove i dogaanja (ne nastaju primarno zbog turizma, ali

ga direktno i indirektno potiu) muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, arhivi... npr. British Museum,

Louvre, Ermita, Vatikanski muzej... kazalita, koncertne dvorane... Scala (Milano), Metropoliten Opera

(New York)... obrazovne ustanove npr. Sorbonna, Oxfore, Cambridge, Harvard;

turistiki su znaajni zbog organizacije ljetnih teajeva festivali npr. Salzburger Festspiele (posveen Mozartu),

Dubrovake ljetne igre, filmski festivali (Cannes, Venecija, Motovun), zabavni festivali (San Remo)

folklorne priredbe npr. Sinjska Alka, Moreka karnevali npr. Rio de Janeiro, Venezia, Rijeka kongresi vani jer potiu rad hotela u 'mort-sezoni' sportska dogaanja npr. Olimpijada, Univerzijada gospodarske priredbe npr. Zagrebaki velesajama svjetske izlobe (EXPO) po prvi put organizirana u Parizu (1896.

kad nastaje Eiffelov toranj) c. komunikacijski faktori podrazumijevaju sve vrste prometa i prometnih veza u dananje vrijeme naroito su znaajni mobilna telefonija i Internet

komunikacija d. receptivni faktori dio su turistike ponude namjenjeni su prihvatu turista

ovise o drugim faktorima (vie prihvatnih objekata gradi se u mjestima vee atraktivnosti)

turistika mjesta: u irem smislu podrazumijeva ureeni prostor ili toku koju posjeuje

turist u uem smislu podrazumijeva naselje koje u sezoni ima velik posjet

'stranaca', tj. koje bazira svoju egzistenciju na boravku posjetitelja prema namjeni razlikujemo (u RH): kupalina primorska turistika mjesta gradska turistika mjesta planinsko-klimatska turistika mjesta toplice ostala turistika mjesta

turistiko mjesto ima svoje obaveze (organiziranje prometa, ugostiteljskih i prihvatnih objekata, organizacija priredbi i kulturnih dogaanja, zdravstvenu infrastrukturu, estetski izgled naselja...) i svoje privilegije (zajam na bazi statusa, pravo na propagandu, ubiranje turistike takse...)

najvanija uloga turistikog mjesta je smjetaj gosta, tj. osiguravanje prenoita

u sklopu turistikog mjesta razlikujemo dvije osnovne skupine faktora materijalni objekti (hoteli, apartmani...) i rad (kojim se oplemenjuje prostor)

turistiki kapaciteti: mogu biti direktni (dolaze u izravan kontakt sa turistima smjetajni

objekti, prometnice, servisi, pote, kulturno-zabavni i sportski objekti...) i indirektni (ne ubiru prihod od turizma, ali ih turisti koriste parkovi, vidikovci...)

kapaciteti su najbolji odraz razvijenosti turizma nekog podruja najvaniji receptivni kapaciteti: hoteli objekt za smjetaj gostiju s najmanje 15 smjetajnih

jedinica; usluga se prua u vidu garnita (soba s dorukom), prolaznog hotela (samo noenje, danas se gotovo ne koristi) ili pansiona (puni ili polupansion); kategorizirani su prema standardu koji pruaju (Extra (ili De Luxe), A, B, C, D i E; ili oznake zvijezdica od 5 do 1); ine ih uglavnom glavna zgrada (koja sadri restoran, ugostiteljske objekte, popratne sadraje...) i depadanse (objekti ovisni o glavnoj zgradi)

pansioni objekt srodan hotelu, no koji sadri manje od 15 smjetajnih jedinica; prema kategorijama su oznaeni brojevima I, II, III...

moteli hoteli ije je poslovanje prilagoeno motoriziranim gostima (imaju benzinsku stanicu, auto-servise...); uglavnom su smjeteni uz glavne prometnice

turistiko naselje podrazumijeva nekoliko turistikih prihvatnih objekata sa jednom viefunkcionalnom centralnom zgradom

kampovi podruja u kojima je omoguen boravak u prirodi; osnovno obiljeje mu je pominost, obavezno sadri zajednike infrastrukturne objekte (kupaonice, WC-e, kuhinje...)

putnike agencije su posredniki faktor turizma

distanca ponude i potranje skrauje se putem posrednika, tj. agencije danas u svijetu postoji oko 20.000 velikih turistikih agencija najstarije turistika agencija je "Thomas Cook & Son", a druga najstarija "American

Express" nae najznaajnije agencije su Generalturist, Atlas, Kvarnerexpress i Dalmacijaturist podjela agencija:

A. prema djelatnosti a. agencije koje nude informativne usluge b. agencije koje nude posrednike usluge

prodaja karata rezervacija smjetaja, prehrane, prijevoza nabava putovnica, viza, lovakih i ribolovnih dozvola putno osiguranje

c. agencije za sklapanje aranmana suradnja s hotelima radi ostvarivanja orovizije paualna putovanja (kolske i studentske ekskurzije, sindikalna

putovanja...) d. agencije koje vre sve ostale usluge

...sve ranije navedeno i jo prodaja suvenira mjenjanica

B. prema prostornom obuhvatu a. regionalne (lokalne) b. nacionalne (dravne) c. meunarodne (internacionalne)

C. prema samostalnosti: a. samostalne b. u sklopu vee organizacije

D. prema sudjelovanju na turistikom tritu a. inicijalne b. receptivne c. mjeovite

E. prema predmetu poslovanja a. grosistike b. detaljistike

F. prema udruivanju a. s horizontalnim udruivanjem

vie agencija ista poduzea na razliitim mjestima

b. s vertikalnim udruivanjem agencija se vee s prometnim poduzeem ili hotelima

AGENCIJA potranja ponuda

Glavna turistika podruja svijeta Regionalni pregled turizma Turisti i primanja od meunarodnog turizma 1999.

Turisti Prihod od turizma Makroregija svijeta u mil u % u mlrd $ u %

Svijet 664 100 455 100 Afrika 27 4 10 2 Amerike 123 18 122 27 Angloamerika 68 10 84 18 Srednja Amerika i Karibi 40 6 26 6 Juna Amerika 15 2 12 3 Istona Azija i Pacifik 97 15 73 16 Australija s Oceanijom 9 1 13 3 Europa 394 59 234 51 Sjeverna Europa 44 7 36 8 Zapadna Europa 136 20 80 18 Srednja i Istona Europa 84 13 29 6 Juna Europa 118 18 79 17 Istonomediteranska regija (Cipar, Izrael, Turska)

12 2 10 2

Srednji Istok (Jugozapadna Azija) 18 3 10 2 Juna Azija 6 1 5 1 Izvor: WToO

Turizam Angloamerike povrina od oko 20 mil km2 dvostruko vie od Europe drugo najrazvijenije turistiko podruje svijeta (nakon Europe) povezanost sa Europom (u svakom smislu) golema prostranstva i raznolikost prostora s jedne, te visok stupanj razvijenosti omoguuju

dobru turistiku valorizaciju tog prostora Angloamerika obuhvaa prostor SAD i Kanade Turizam Sjedinjenih Amerikih Drava jedno od najjae razvijenih turistikih podruja svijeta SAD trenutno ima pozitivnu turistiku platnu bilancu, no ona pozitivan saldo biljei tek od 80-tih godina veliko receptivno ali i emitivno podruje svijeta veinu turista ine stanovnici Kanade, Mexica i

Istonoazijskih zemalja (u prvom redu Japan) faktori razvoja turizma:

povoljan geografski poloaj izmeu Atlantika i Pacifika

velika povrina jedna od najveih zemalja svijeta (9,4 mil km2)

teritorij se prostire veinom u umjerenoj klimatskoj zoni

zanimljive prirodne raznolikosti rano se poinje voditi briga o zatiti prostora

zanimljivi proizvodi ljudskog rada visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost

visok ivotni standard (stvaranje vika sredstava) turistike regije:

(1) Atlantska obala podruje nastanka prvih gradova (kolonizatori), danas najurbaniziranije podruje

svijeta povijesni nacionalni parkovi i spomenici Jamestown (Virginia), Plimouth Boston povijesna jezgra, sveuilini centar (Harvard, Cambridge) New York svjetska poslovna (WTC hi hi), politika (sjedite UN), kulturna

(Metropoliten Opera) i zabavljaka metropola Washington planska gradnja i administrativno sredite Philadelphia (Independance Hall) Atlantic City najvee kupalite istone obale SAD, jedini grad-kockarnica na

istonoj obali Florida suptropska klima omoguuje turizam tijekom cijele godine; najvei

priljev turista zimi; znaajna turistika mjesta Daytona Beach, Palm Beach, Miami Beach; NP Everglades (movare), NP Biscane (koraljno podmorje) i NP Tartugas (velike kornjae); godinje biljei promet od oko 30 mil turista

(2) Appalachian gorje omoguuje bijeg iz bunih i smogom zagaenih gradskih sredita istone obale brojna zimsko-sportska turistika sredita NP Shenandoah i Great Smoky Mountain Mammoth Cave System najdui piljski sustav na svijetu

(3) Sredinje nizine najmanje atraktivan turistiki prostor SAD Velika Jezera brojne plae, hoteli i gradovi (Chichago, Detroit) Slapovi Niagare ljeilini izvori Hot Springs, Eureka Springs, Mammoth Springs New Orleans kolijevka jazza

Mount Rushmore isklesane glave 4 predsjednika (jedno od 18 modernih svjetskih uda)

(4) Planinski zapad i zapadna obala turistiki najatraktivniji dio SAD prirodna osnova je receptivni faktor (planinski grebeni, vulkani, ledenjaci, ledenjaka jezera, rijeke...) brojni NP Yellowstone (prvi svjetski NP zatien jo

1872.); Yosemitee (gejziri i vrui izvori); Sequoia; Mont Rainer (ugasli vulkan); Crater Lake, Rocky Mountain; Grand Canyon (kanjon rijeke Colorado)...

kockarnice u pustinji Las Vegas i Reno kupalini turizam zbog hladne kalifornijske struje

mogu je tek junije od rta Concepcion niz turistikih mjesta (Santa Barbara, Santa Monica, Long Beach, Laguna Beach, Oceanside, Pacific Beach, San Diego, Imperial Beach); za razliku od Floride ovdje je veinski priljev turista ljeti

gradovi privlae prometnim poloajem, kozmopolitizmom i arhitekturom San Francisco (Golden Gate Bridge, Alcatraz), Los Angeles (uz koji se veu zabavni parkovi Disneyland, Marineland, te centar filmske industrije Holywood)

Hawaii zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obiljeja (vulkani Kilauea, Mauna Loa i Mauna Kea), te gostoljubivosti domaina i originalnog folklora; najpoznatija plaa Waikiki (u glavnom gradu Honoluluu)

(5) Aljaska u novije vrijeme sva znaajnija u turistikom

smislu turistiki privlana zbog egzotine prirode i

kulture i obiaja starosjedilakog stanovnitva Eskima i Aleuta

8 NP, najznaajniji Mt McKinley (najvii vrh SAD 6194 m nm/v) Turizam Kanade velika povrina (oko 10 mil km2), no slabo naseljen prostor veliina prostora i raznolikost pruaju znaajnu prirodnu osnovu za razvoj turizma, no on

nije razvijen u skladu s mogunostima i oekivanjima Kanada ima negativnu turistiku platnu bilancu, a znaajno je emitivno turistiko arite veina turista su stanovnici SAD faktori razvoja turizma:

prirodne raznolikosti tundre, crnogorine ume, glacijalna jezera... drutvene raznolikosti 'suivot' britanskog i francuskog stanovnitva, starosjedioci

(Eskimi i Aleuti) velika povrina (10 mil km2) blizina SAD, vanog emitivnog turistikog podruja visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost

visok ivotni standard (stvaranje vika sredstava) faktori koji nepovoljno utjeu na turizam:

mali broj stanovnika, uglavnom koncentracija uz Velika Jezera i granicu sa SAD u tom i neto irem okolnom prostoru smjetena je veina turistike ponude

nepovoljna (hladna) klima

turistike regije: (1) Atlantska regija

gruba kamena obala, nema plaa ni pristupanih luka umovito podruje (crveni javor "gorue ume") uglavnom sportsko-rekreativni centri

(2) Quebec i Ontario tzv. Kanadska rivijera zbog brojnih hotela na Velikim Jezerima* slapovi Niagare najposjeeniji turistiki objekt Kanade (jedno od 12 prirodnih

svjetskih uda) gradovi Montreal (nakon Pariza najvei grad na svijetu u kojem se govori

francuski; 1967.g. odran EXPO, Olimpijske igre 1976.), Otawa (glavni grad, arhitektura), Toronto (najvei grad Kanade, CV toranj-jedno od 18 modernih svjetskih uda)

(3) prostor od prerije do Stijenjaka (od Manitobe do Alberte) jezera Winnipeg, Winnipegosis, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave

Lake, Great Bear Lake NP Wood Buffalo gradovi Winnipeg, Edmonton, Calgary

(4) Planinski zapad turistiki najatraktivniji dio Kanade visoki vrhovi, ugasli vulkani, ledenjaci,

rijeke, kanjoni u ovom je podruju smjetena veina kanadskih NP najvaniji su Banff,

Waterton, Glacier, Jasper, Robson, Joho, Radium Springs, Ravalstock... (5) obala s otocima

strma, fjordovska, nepristupana Vancouver luka, najrazvijeniji grad kanadskog zapada (razvoj nakon zavretka

gradnje kanadske transkontinentalne eljeznice 1885.); istoimeni otok je najvei kanadski otok

* Kanadi pripada 15% ukupne slatke vode svijeta

Turizam Latinske Amerike s obzirom na stanje i razvoj turizma uvelike se razlikuje od angloamerikog prostora prostor uglavnom slabo i slabije razvijenih zemalja, koje jos nisu dosegle stadij tercijarnih

(i kvartarnih) drutava, pa samim time imaju manje sredstava potrebnih za ulaganje u turizam

zajednika osobina svih zemalja ovog prostora jest pomanjkanje privatnih turistikih kapaciteta veina hotela u vlasnitvu je SAD; taj problem se pokuava rijeiti nacionalizacijom postojeih hotela, te ulaganjem domaeg kapitala u izgradnju novih prihvatnih kapaciteta

najvaniji atraktivni turistiki faktori ovog podruja su prirodne ljepote (flora i fauna, hidroloka osnova), bogata kulturna batina Indijanskih starosjedilaca, te gostoljubivost stanovnitva

u svim dijelovima Latinske Amerike turizam nije jednako razvijen, pa se u turistikom

smislu izdvajaju tri regije: Mexico, Antilsko otoje i Juna Amerike Turizam Mexica razvijen turizam, koji je u daljnjem porastu Mexico ima negativnu/0-pozitivnu turistiku platnu bilancu veina turista su stanovnici SAD (3/4 ukupnog broja

posjetitelja) faktori razvoja turizma:

duga obala dinamian reljef znaajni kulturni spomenici (povijesne starosti vie od

3 tisuljea) turistike regije:

(1) Istona obala (obala Meksikog zaljeva) najmanje privlaan turistiki prostor zbog nepovoljne klime (pasati donose vlagu i

kiu) turizam razvijen samo na poluotoku Yucatanu spomenici kulture Maya (glavni

grad Maya Chitzen Itza piramida, hram ratnika, zvjezdarnica; grad Uxmal lijepe palae)

(2) Meksika visoravan smjetena izmeu planinskih lanaca

Sierra Madre Oriental i Sierra Madre Occidental

brojni prirodni kontrasti i zanimljivosti okosnica drave koncentracija

veine gospodarskih djelatnosti i stanovnitva

Ciudad de Mexico glavni grad, turistiki vrlo privlaan zbog povoljnog poloaja i

ugodne klime (iako u tropskom pojasu, smjeten je na nm/v od 2300 m, pa ima tzv. 'klimu vjenog proljea')

jezero Texcoco nedaleko Ciudad de Mexica, tu je smjeten Tenochititln (prijestolnica Asteka koji u 14. stoljeu pokoravaju Tosteke)

vulkani Popocatapetl (5452 nm/v), Paricutin (jedno od 12 prirodnih svjetskih uda)

Teotihuacn glavni grad kulture Tosteka (piramida Sunca i piramida Mjeseca, hram s karijatidama)

(3) Pacifiki obalni pojas

suha obala (pasati na putu do pacifikog primorja izgube svu vlagu, utjecaj hladne kalifornijske struje) mala koliina padalina omoguila je razvoj kupalinog turizma

kupalina mjesta Acapulco (nekad pacifika trgovaka luka Mexica, danas mondeno ljetovalite amerikanaca), Manzanillo, Mazatlan, Puerto Vallarta, La Paz Turizam Antilskog otoja turistiki jako valoriziran prostor, no velik je problem nedostatak

domaeg kapitala faktori razvoja turizma:

klima 'vjenog ljeta' temperatura mora ni zimi ne pada ispod 25C omoguuje neprekidnu turistiku sezonu tijekom cijele godine

pjeane plae, egzotini krajolik flora tropske vegetacije lak pristup zahvaljujui brojnim aerodromima

turistiki je najrazvijenije Bahamsko otoje (zbog blizine SAD) turistiki centri Nassau (Bahami), Montego Bay (Jamaica), te Port of Spain (Trinidad)

Turizam June Amerike turizam slabije razvijen nego u zemljama prevlake i na otocima Srednje Amerike turistika ponuda koncentrirana je u nekoliko toaka faktori razvoja turizma:

reljef, klima, voda drevni spomenici Indijanske kulture Inka odlino sauvan folklor i tradicionalni nain ivota Indijanaca arhitektura i kulturna dogaanja modernih gradova

turistike regije: (1) Istona obala

obuhvaa prostor zemalja koje izlaze na Atlantik Venezuela, Brazil, Argentina i Urugvaj

turistiki najrazvijeniji prostor brojne uvale (bahie) s pjeanim plaama Brazil

odnosi ukupnih turistikih noenja June Amerike

turistiki su najprivlaniji gradovi Rio de Janeiro (karnevali, festivali sambe, plaa Copacabana, statua Cristo Redendor jedno od 18 modernih svjetskih uda), Sao Paolo, Santos, Belo Horizonte, Recife, Brasilia (prijestolnica poznata po planskoj gradnji i modernoj arhitekturi)

planinska turistika mjesta Petropolis i Teresopolis u zaleu Rio de Janeira

jezero Patos turistiko sredite je grad Porto Alegre

vodopadi Iguassu slapovi visine 72 m, vrlo bogati vodom, jedno od 12 prirodnih uda svijeta

Argentina najvea prepreka turizmu Argentine je velika

udaljenost od glavnih svjetskih emitivnih turistikih podruja

gradovi Buenos Aires (prijestolnica, brojni kulturno-povijesni spomenici iz kolonijalnog razdoblja, moderna arhitektura), Mar Del Plata (kupalite i najvee turistiko sredite)

Ande planinski masiv u kojem je smjeteno 11 NP najpoznatiji NP je Nahuel Huapi (prema istoimenom jezeru) uz koji je smjeteno turistiko sredite Bariloche

Urugvaj najmanja junoamerika zemlja gospodarstvo je orijentirano na izvoznu poljoprivredu, razvoj turizma biljei se

tek u novije vrijeme Montevideo glavni grad kupalini centri Piriapolis, Punta del Este

Venezuela

smjetena u pojasu vrue tropske klime, pa je turizam vezan uz klimatski ugodnije obale Karipskog mora, te na podrujima viih nm/v

Caracas prijestolnica slap Angel Salto (u Gvajanskom visoju)

voda rijeke Karone (koja je pritok Orinoca) rui se s visine od oko 1000 m, jedno od 12 prirodnih uda svijeta

(2) Zapadna obala turistika valorizacija vezana uz obale Pacifika,

te Ande turizam slabije razvijen zbog loije prirodne

osnove (strma i slabo razvedena obala), ali i zbog slabije gospodarske razvijenosti zemalja tog prostora

Guayaquil jedini vei zaljev na pacifikoj obali s nekoliko kupalinih mjesta ile turistika mjesta Vina del Mar i La Serena

Ande oduvijek sredite ivota i naseljenosti, zbog klimatskih pogodnosti koje proizlaze iz smjetaja na viim nm/v nekadanje carstvo Inka danas je turistiki znaajan prostor Cuzco (glavni grad Inka, dananji Peru) i Machu Picchu, jezero Titicaca (Bolivija, poznate graevine Vrata Sunca, te hram Kopakabana)

suvremeni gradovi privlae modernom arhitekturom i muzejima Quito (grad u Andama, prijestolnica Ekvadora), Bogota (Kolumbija, slap Tequendama),

Lima (prijestolnica Perua), La Paz (prijestolnica Bolivije), Santiago de Chile, Valparaiso

Turizam Australije i Oceanije turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj.

udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita (13.000 km od Sueskog kanala i isto toliko od San Francisca)

prostor povrine 7,7 mil km2 brojni prirodni kontrasti (potencijalni faktor razvoja turizma)

u turistikom smislu razlikuju se Australija i Oceanija Turizam Australije nerazvijen turizam (izoliranost) turisti dolaze preteno avionom (96%) godinji promet oko 9 mil turista, veina turista su Novozelanani, Britanci, Japanci i

Amerikanci negativna turistika bilanca faktori (potencijali) razvoja turizma:

endemina flora i fauna (ivi fosili) brojni NP i sanktuariji raznolikost klime i reljefa suvremena arhitektura

turistike regije: (1) Obala

Sydney najvei grad Australije, kupalini turizam (plae Bondi i Manly), parkovi, Opera House (jedno od 18 modernih svjetskih uda)

Brisbane na obali Tihog oceana, kupalini turizam (Golden Coast i Sun Coast), Veliki koraljni greben (sjeverno od grada, vana turistika destinacija)

(2) otok Tasmanija glavno naselje Hobart (3) Australske Alpe

Kosciusko najvii vrh Australije (2235 m nm/v) i NP

gradovi Canberra (glavni grad), Melbourne

Turizam Oceanije sve vie dobiva turistiki znaaj najmaritimniji dio svijeta, prostor goleme prometne i

strateke vanosti sastoji se od tri glavne otone skupine: Melanezija,

Mikronezija i Polinezija; najvei otok je Novi Zeland

faktori (potencijali) razvoja turizma: endemina flora i fauna (ivi fosili) raznolikost klime i reljefa vulkanski otoci,

postvulkanske pojave (gejziri, topli izvori), koraljni grebeni, slikovite pjeane plae, ledenjaci, glacijalna jezera

visok narodni dohodak stanovnitva turistika podruja vezana su uz Novi Zeland Mt

Cook (3764 m nm/v), Tasmanov ledenjak

Turizam Azije turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih

turistikih arita prostor povrine 44,4 mil km2 gotovo neograniene mogunosti turistikog razvoja zbog

prirodnih (netaknuta priroda, specifina flora i fauna, vulkanizam, reljefna i klimatska raznolikost...) i kulturnih sadraja (ishodita sve 4 religije svijeta, brojni povijesni spomenici i arhitektonska remek-djela) kojima raspolae

u turistikom smislu razlikuju se Istona, Jugoistona, Juna i Jugozapadna Azija Turizam Istone Azije Istonu Aziju ine tri meusobno razliite prirodne sredine unutranje visoravni, nizine

ue Kine, te otoni niz koji se protee od Kurilskog otoja do Filipina prostor u kojem ivi svjetskog stanovnitva Istona Azija obuhvaa Japan, Kinu, Mongoliju, Sjevernu Koreju, Junu Koreju i Tajvan Japan

otona zemlja 4 velika (Honu, ikoku, Hokaido i Kyuu) i oko 3000 malih otoka

gospodarski najrazvijenija zemlja Azije standard se odraava i na stupanj turistikog razvoja

veina stranih turista su gosti iz SAD (1/3) ima izrazito negativnu turistiku platnu bilancu prihod 3,6 mlrd $, a rashod ak 24,9 mlrd $ (1990)

vulkanski reljef turistiki najvaloriziranija planina-svetite Fujijama (3776 m nm/v)

termalni izvori ljeilini turzam i izvor geotermalne energije izraen osjeaj za zatitu prirode 23 NP, 1150 prirodnih rezervata, te 300

sanktuarija turistika privlanost gradova Tokio (glavni grad, Ginza-

trgovaka ulica, politiko, gospodarsko i kulturno sredite), Kyoto (nekadanja carska prijestolnica, brojni hramovi), Hiroima (ratni turizam), Kagoima (obalni grad sa lijepim pjeanim plaama i toplim morem zahvaljujui toploj Kuroshio struji), Saporo (Zimske OI 1972., skijake planine Teine i Okura)

Kina

najmnogoljudnija zemlja svijeta ima velik turistiki potencijal, no nije turistiki razvijena turistike destinacije Peking (nebeski hram i Carska

palaa, te u okolici carska grobnica Tien Shushan), Kineski zid (jedina graevina koja se vidi s Mjeseca!), antung (Konfucijev hram), angaj (Pagoda zmijske ljepote)

Sjeverna Koreja zbog zatvorenosti razvijen je samo domai

turizam Juna Koreja destinacije su Seul i Pusan Hong Kong do prikljuenje kini vano geopolitiko sredite i velik turistiki znaaj

Turizam Jugoistone Azije razlomljenost prostora uvjetuje stvaranje veeg broja drava Myanmar, Thailand, Laos,

Kamboda, Vijetnam, Malezija, Singapur, Indonezija, Filipini turizam je punkcionalan (vezan uz pojedine toke) prvenstveno zbog nezdrave

monsunske klime, niskog BDP per capita, te politike nestabilnosti; tek u posljednjem desetljeu biljei pojaani razvoj

Myanmar (Burma)

turizam vezan uz znamenitosti istonjake arhitekture

gradovi Rangun (glavni grad, veliki kip Bude), Pagans (5000 hramova nastalih pod indijskim utjecajem), Mandalay (pagode i carska palaa nastale pod kineskim utjecajem)

postoje velike (i neiskoritene) mogunosti iskoritavanja obale zbog razvedenosti, brojnih otoka i lijepih plaa

Thailand

turistiki razvijeniji od svojih susjeda kupalini turizam (hoteli uz plae privlae sve vie turista), seks turizam

9 NP gradovi Bangkok (budistiki hramovi), Ayuthaya

Kamboda

turistiki nerazvijena zbog ratnih razaranja

najznaajnija destinacija je hram Angkor-Vat, te potom glavni grad Phnom Pehn (kraljevski dvor)

Indonezija

turizam slabo razvijen osnova su vulkanski krajolici i tropska vegetacija

Bali ivopisni folklor Filipini

glavna destinacija je glavni grad manila veina turista su stanovnici SAD

Singapur kao i Hong-kong, zbog vanog geografskog poloaja vaan je tranzitni

turistiki centar Malezija

turistiki se razvija u zadnjih 15-20 godina, danas zauzima 2. mjesto meu turistiki najrazvijenijim zemljama Azije (nakon Japana)

turizam se bazira na povoljnoj prirodnoj osnovi (plae, tropske praume) i zanimljivoj gradskoj arhitekturi

Turizam June Azije

podruje Indijskog potkontinenta (odvojen planinskim bedemima Himalaje od ostatka

Azije) razlikujemo tri razliite prirodne cjeline Himalaja (s najviim vrhom svijeta Mt Everestom

8848 m nm/v); naplavne nizine juno od Himalaja (brojni gradovi i kulturno-povijesni spomenici); poluotok Dekan

turizam nije snano razvijen monsunska klima i slaba gospodarska razvijenost ovaj prostor karakterizira mijeanje utjecaja hinduistike, budistike i islamske kulture, te

utjecaj europskih kolonizatora ukljuuje prostor drava Indije, Pakistana, Nepala, ri Lanke Indija turizam vezan uz gradove New Delhi (glavni grad), Agra (mauzolej Taj Mahal),

Varanasi (sveti grad hindusa), Hyderabad, luke Bombay, Madras i Calcutta Pakistan gradovi Rawalpindi, Lahore, Karachi (luka) Nepal ishodite za Himalaju; Katmandu (glavni grad,

brojne pagode i samostani) ri Lanka

turistiki najvaloriziraniji prostor ove regije turizam se temelji na prirodnim ljepotama i starim

kulturno-povijesnim spomenicima gradovi Kandy (staro vjersko sredite), Colombo

(glavni grad) Turizam Jugozapadne Azije podruje kontakta 3 kontinenta Europe, Azije i Afrike vaan prometno geografski-

poloaj (morski tjesnaci Bospor, Dardaneli, Bab el Mandeb) i geostrateki poloaj (nafta) prostor najstarijih kultura i ljudskih civilizacija (mezopotamska, asirska, perzijska, fenika) prostor odakle izniu tri svjetske religije judaizam, kranstvo i islam ogroman turistiki potencijal nedovoljno je iskoriten zbog politike nestabilnosti i ratnih

sukoba drave: Libanon, Izrael, Saudijska Arabija, Irak, Iran Libanon

turistiki najrazvijenija zemlja ovog prostora sve do poetka ratnih sukoba

stacionarni hotelski turizam na mediteranskoj obali turistiko mjesto Batrun

stari feniki gradovi Beirut (glavni grad) planina Libanon skijalini turizam ostaci rimskog grada Baalbeka

(Jupiterov hram) u unutranjosti zemlje

Izrael

kupalini turizam na istonim (mediteranskim) obalama Tel Aviv, Haifa

vjerski turizam Jeruzalem, Nazareth, Betlehem, Jerihon

veliki problem su ratni sukobi (od 1967. rat sa Saudijskom Arabijom) Saudijska Arabija

vjerski turizam Meka i Medina (islamska hodoasnika mjesta) uvjetovali su razvoj luke Jidda kao tranzitnog turistikog mjesta

Irak Bagdad (glavni grad) i ruevine Babilona

Iran Teheran

ishodina toka za sve druge turistike destinacije u zemlji

Demavend ugasli vulkan (5604 m nm/v) i najvii vrh Mt Elbrusa

Kaspijsko more turistika mjesta Babol-Sar i Ram-Sar

Perzepolis nekadanja prijestolnica (kraljevska palaa)

Turizam Afrike prostor povrine oko 30 mil km2, a broji oko 600 mil. stanovnika blizina Europe i Azije povoljan je faktor razvoja turizma, no turizam nije znaajno razvijen prirodna sredina osnovni je faktor turistikog razvoja, ali i uvjet regionalizacije kontinenta u

etiri pojasa: Afriki Mediteran, Istona Afrika, Juna Afrika i Tropsko-ekvatorijalna Afrika Turizam Afrikog Mediterana turistiki najrazvijenije podruje zbog blizine Europe (velikog emitivnog arita) turizam se temelji na povoljnoj klimi (temperature u sijenju ne padaju ispod 11C, a

prosjena insolacija je izmeu 2850 i 3250 sati godinje), te na autohtonoj i orijentalnoj kulturnoj batini

podrazumijeva zemlje Magreba (Alir, Tunis, Maroko), Libiju i Egipat Maroko

najjaa turistika zemlja Afrike turizam se bazira na dugoj obali, povoljnoj klimi,

hotelskoj infrastrukturi i zanimljivim gradovima kupalita na Mediteranu: El Hoseima, Mohamedija,

te na atlantskoj obali: Casablanca (ili Dar el Baide, arap. Bijela kua),

Tanger, Safi,

Mogador, Agadir, Ifni

Rabat glavni grad

(kazba iz 12.

stoljea, sultanova palaa,

sveuilite) gradovi u unutranjosti Fez (biva prijestolnica),

Marrakesh Ulmas termalno ljeilite

Alir

turistiki znatno nerazvijeniji od susjeda, vezan preteno uz mediteransku obalu termomineralni izvori Hamman Salhine, Hamman Meskhoutine i Hamman

Boughara Alir glavni grad, kazba kupalita Oran, Djidjeli, Bejaji, Beni-Saf

Tunis

najvea koncentracija stanovnitva i turistike ponude du obale gradovi Tunis (grad u dva dijela arapski i europski, muzej Bardo), El Dem,

Kartaga (stara fenika luka) kupalita Bizerta, El Hammamet,

Soussa, Monastir, Sfax, Gabez, Derba Kairouan hodoasniki grad (4.

svjetsko hodoasniko mjesto, nakon Meke, Medine i Jeruzalema)

Libija

pustinjska naftom bogata zemlja turizam nerazvijen unato pogodnoj obali kupalita Tarabulus (Tripolis) i Bengazi ratni turizam ostaci iz II.ww

Egipat sve do arapsko-izraelskog rata (1967) vodea turistika zemlja Afrike, danas na 3.

mjestu (iza Maroka i Tunisa) uglavnom pustinja ivot je vezan uz dolinu Nila vaan prometno-geografski poloaj izmeu

Sredozemnog i Crnog mora (od 1869.g. spojena Sueskim kanalom)

turizam se bazira na kulturnim spomenicima, a ne na kupalinom turizmu

gradovi Memfis (politiko sredite drevnog

Egipta), Gizeh (piramide Keopsova, Kefrenova, Mikerinosova), Aleksandrija (luka), Kairo (glavni grad)

hramovi Abu Simbel (na Naserovom jezeru), hramovi u Luksoru, Karnaku i Tebi

Turizam Istone Afrike iako spada u tropsko-ekvatorski prostor, prosjena nm/v od 1200 m osigurava zatitu od

negativnosti tropske klime povoljno za razvoj turizma osnovu turizma ini autohtona flora i fauna (safari-turizam, brojni NP), te prirodne ljepote Kenija

brojni NP najvaniji Tsavo, Nairobi, Nakuru (flamingosi), Kilimanjaro

kupalita na Indijskom oceanu Mombasa i malindi

Tanzanija zemlja vjenog

proljea (prosjena godinja temperatura 25C)

turizam vezan uz plae, jezera, 7 NP

(najpoznatiji Serengeti)

Uganda

safari-turizam NP Murchinson Falls slap na Nilu visine 50 m, nilski konji, slonovi, bivoli, krokodili

Viktorijini slapovi na rijeci Zambezi, visine 108-122 m, jedno od prirodnih svjetskih uda

Republika Sejeli

arhipelag od 84 otoka u Indijskom oceanu turistika osnova su prirodne ljepote (klima, plae, koraljni grebeni, egzotini pejsa) zanimljivost hoteli ne smiju biti vii od palmi kako se ne bi naruio prirodni sklad

Turizam June Afrike bazira se na istim atraktivnostima kao i Istona Afrika prirodne ljepote i safari-turizam Junoafrika Republika 6 NP najpoznatiji Krger (u pokrajini Transvaal), Addo

Elephant (slonovi) Turizam Tropsko-ekvatorijalne Afrike turizam slabo razvijen unato golemim potencijalima (plae, more, flora i fauna, sauvan

folklor) u turistikim investicijama tih zemalja (Senegambija, Gvineja, Sierra Leone, Obala

Bjelokosti, Gana, Togo, Benin, Zair) prevladava zapadnoeuropski i ameriki kapital Senegambija jedina biljei znaajniji turistiki razvoj, Dakar sjedite brojnih

meunarodnih turistikih kompanija

Turizam Europe ima arinu ulogu u turistikom ivotu svijeta apsorbira vie od 70% ukupnih turistikih

kretanja, te vie od 50% dobiti iz turistikih kretanja glavni razlozi takvog razvoja su:

strateki poloaj u sreditu Zemljine kopnne polutke pejsana zanimljivost povoljna klimatska osnova politika rascjepkanost bogata kulturna tradicija prometna razvijenost visok ivotni standard stanovnitva

turistika aktivnost koncentrirana ja na dva najvea podruja: Mediteran i Alpe Turizam Europskog Mediterana najrazvijenije turistiko podruje svijeta turizam je obiljeje razdoblja Mediterana u Novom vijeku (nakon starih kultura i civilizacija

u Starom vijeku, te trgovine i pomorstva u Srednjem vijeku) i bitno utjee ne gospodarsku strukturu i izgled tog prostora

u Mediteranske zemlja ubrajaju se: panjolska, Francuska, Italija, Slovenija, Hrvatskam Crna Gora, Grka, Turska (europski dio), Bugarska i Rumunjska; tu se ubraja i Portugal (iako nema izravan izlaz na Mediteran, funkcionalno je s njim vrlo povezan), a Ukrajina, Rusija, Gruzija i Albanija iako posjeduju izlaz na Mediteran nisu ukljuene u ovu regiju

panjolska

danas vodea turistika zemlja Europe iako je znaajniji razvoj turizma zapoeo tek nakon 1960. (u svrhu kompenzacija gubitaka trgovake bilance)

razvoju znatno pridonosi fleksibilna i poticajna dravna politika

turizam se temelji na prirodnim

raznolikostima, te na maurskoj gradskoj

arhitekturi dijeli se u nekoliko turistikih regija:

(1) visoravan Meseta Kastiljsko gorje djeli ovu regiju na

Staru Kastilju i Novu Kastilju sveuilina sredita (Stara Kastilja)

Burgos i Salamanca gradovi Toledo (stara prijestonica

na rijeci Tajo, palaa Alcazar, memorijalni muzej El Greco), Madrid (glavni grad, kraljevski dvorac Escorial), Cordoba (nekadanja zapadna Meka Arapa), Sevilla (gotika katedrala), Granada (palaa Alhambra)

(2) Mediteransko primorje niz obala (costa) koje se nadovezuju jedna na drugu Costa Brava (Vjetrovita obala) od Francuske granice do Barcelone,

najposjeenija panjolska obala Costa Dorada (Zlatna obala) od Barcelone do ua rijeke Ebro; Barcelona

(luka, katedrala Pueblo Espanol, Kolumbov spomenik) Costa del Azahar (Obala naranina cvijeta) od ua Ebra do rta Nao; plantae

agruma; turistika sredita Benicarlo i El Perello Costa Blanca (Bijela obala) od rta Nao do rta Gat; palme datulje; turistiko

mjesto Alicante Costa del Sol (Sunana obala) izmeu rta Gata i Gibraltara; najsunaniji dio

panjolske; turistiko sredite Torremolinos; blizina Sierra Nevade prua mogunost skijalinog turizma (skijanje i kupanje u istom danu)

(3) Atlantsko primorje Costa de la Luz (Obala svjetla) od Gibraltara do Portugalske granice, razvija

se kasnije od Mediteranskog dijela, zbog vee udaljenosti od emitivnih turistikih arita

Costa Verde (Zelena obala) puno kie no ona ne spreava razvoj turizma (blizina emitivnih arita); turistika sredita Santader (polazite za pilju Altamira), Santiago de Compostela (religiozni turizam)

(4) Baleari mala otona skupina (otoci Mallorca, Menorca i

Ibiza) u Mediteranu, povrine 5000 km2 1/100 povrine panjolske sadri 1/3 smjetajnih kapaciteta te zemlje

imaju vodeu ulogu u panjolskom turizmu putnici dolaze uglavnom aerodromima

(sagraeni na svim otocima) Palma de Mallorca najstarije turistiko

sredite (prvi hotel jo 1902.) (5) Kanarski otoci

skupina otoka u Atlantiku blizina Afrike obale osnovni privlani faktor je

vulkanski reljef, suptropska vegetacija i povoljna klima (jedina godinja doba su proljee i ljeto; ljeilini turizam za plune bolesnike)

glavna sredita Las Palmas (na otoku Gran Canaria) i Puerto de la Cruz (otok Tenerife)

turizam je u ovom podruju uspio zaustaviti emigraciju stanovnitva i potaknuti gospodarski rast

Portugal

u turistikoj sjeni panjolske osnova turistikog razvoja je dobro ouvana antika, vizigotska i maurska arhitektura,

te raznolika prirodna osnova turistiki se izdvajaju etiri regije (iako cijeli Portugal nudi turistike zanimljivosti) (1) Beira Litoral

150 km dug obalni pojas uz Atlantik, specifian zbog eolskih oblika (dine) gradovi Figueira da Foz (kupalini centar), Coimbra (sveuilite), Fatima

(svetite), Sierra de Estrela (1991 m nm/v, najvii vrh Portugala) (2) Lisabon

na uu rijeke Tejo jedan od najstarijih i najzanimljivijih Europskih gradova zapadnood grada razvilo se turistiko sredite Estoril

(3) Algarve najznaajnija turistika regija Portugala povoljna klima, suptropska vegetacija, temperatura

mora 6 mjeseci iznad 18C naziva se "dio Afrike u Europi" turistika sredita Lagos, Albufeira, Olhao, Vila Real gradi Sagres pomorska kola iz koje su nikli

Bartolomeo Diaz i Vasco da Gama (4) otoje Madiera

otoci u Atlantiku, odaljeni 1500 km od obale zimski turizam (blaga klima)

Francuska

druga najvea Europska zemlja (nakon Ukrajine) bogato kultirno nasljee i lijepi gradovi izvajamo 6 turistikih regija (1) Mediteranska obala

turistiki najbolje iskoritena u svom istonom dijelu (od St. tropeza do talijanske granice) Azurna obala (najstarija i najpoznatija primorska turistika regija na svijetu)

turizam se bazira na ugodnoj klimi, slikovitim plaima, a velik znaaj ima dobra prometna povezanost s Parizom

turistiki centri Nice, Cannes (flimski gestival), St. Tropez, St. Rafael, Antibes, Monte Carlo (u kneevini Monaco), Menton

razvoj ove regije odvija se u nekoliko faza u prvoj polovici

18. st. ova regija je karakteristina po gostima iz 'visokog drutva', a meu turistima dominiraju Britanci; ima funkciju zimovalita

nakon izgradnje eljeznice Paris-Nica (1864) zapoinje razdoblje pojaane izgradnej hotela, a uz aristokraciju ovdje se poinju okupljati i buroazija; u turizmu

prevladava i dalje zimski turizam posljednje razdoblje zapoinje nakon II. ww i znaajno se razlikuje od

prethodnih naglasak se stavlja na ljetni turizam, a socijalni zakoni o plaenom godinjem odmoru i gradnja jefinijih hotela omoguuju irokim slojevima stanovnitva da ovdje provedu svoj godinji odmor

osim na Azurnoj obali, turizam se razvija i na Korzici, te zapadno od Azurne obale (gradovi Toulon, Arles, tarascon, Avignon, Montpelier...)

(2) Atlantska obala zaostaje za Azurnom obalom turistika sredita Biaritz, Arcachon, La Rochelle, Brest, Mt St. Michelle (do

izgradnje ceste, dva puta dnevno je bio otok, a dva puta pouluotok zbog velike razlike izmeu plime i oseke), te Trouville i Deauville (plae Pariza)

(3) Francuske Alpe najstarija turistika

regija zemlje gostionica Grande Chartreuseu datira iz 13. stoljea

u 18. st postaju popularne J.J. Rousseau 'Povratak prirodi'

1787. Jacques Balmat osvaja Mt. Blanc (4810 m nm/v), najvii vrh Europe, osnivaju se prrvi alpinistiki klubovi, pristiu strani planinari

(Britanci)... toplice Evian, Aix-les-Bains gradovi (veinom ishodini centri za Alpe) Grenoble (Zimske OI 1968.),

Chamonix, Chamberry NP Venoise

(4) Pirineji vano turistiko podruje Francuske velik broj termalnih izvora toplice Luchon, Ax-les-Thermes, Bagneres-de-

Bigorre utvrde u obliku kriza koje datiraju iz 8. stoljea koje su nastale kako bi sprijeile

prodor Arapa i Islama s juga Lourdes nakon Rima najvee katoliko hodoasniko mjesto

(5) Centralni masiv kupe ugaslih vulkana, vuklanska jezera, termalni izvori, kr i krki fenomeni Vichy toplice Clermond Ferrrand grad poznat po graevinama od crnog vulkanskog tufa

(6) Pariki bazen zauzima teritorija Francuske u porjeju Seine i Loire raskre vanih prometnih puteva Pariz glavni grad, sveuilite Sorbonne, muzeji, umjetniki saloni, dvorci

Louvre i Versailles, Eiffelov toranj (visok 320 m), crkve Sainte Chapelle i Notre Dame, Arc de Triomphe; godinje ga posjeti 3 mil stranih turista

katedrale u Reimsu i Rouenu Italija

jedan od turistikih divova Europe primjer kako je uz organizirana i planska ulaganja gospodarski mogue valorizirati i

prostore koji nemaju naroito atraktivnu prirodnu osnovu velik znaaj ima dobro razvijena mrea prometnica ima pozirivnu turistiku bilancu koja je znaajna jer popravlja lou platnu bilancu

talijanske meunarodne trgovine

dijeli se u 4 turistike regije (1) Ligursko primorje

Riviera di Ponente od Francuske grabice do Genove, blaga klima, uzgoj mediteranskog bilja i cvijea (karanfili); turizam se razvija od 19. stoljea, slino kao i Azurna obala u Francuskoj; glavna turistika arita su San Remo (glazbeni festival), Ventimiglia i Imperia

Riviera di Levante istono od Genove; glavna sredita Portofino, Santa Margherita, Sestri i Rapallo

Riviera Versiliese na podruju pokrajine Toscana, najvei centar Viareggio; Pisa (kosi toranj), Firenza (djela Boccacia i Leonadrda da Vincia)

(2) Tirensko primorje regijom dominira Rim glavni grad,

grad-muzej (brojni antiki spomenici)

Vatikan Crkva Sv. Petra, Papinska palaa

u okolici Rima ugasli vulkani i vulkanska jezera

pokrajina Campagnie Napulj (vulkan Vezuv da iskopinama zatrpanih gradova Herkulanej i Pompei)

gradii na obali Sorrento, Salerno, Amalfi

otoci Ischia (rimske terme), Capri (Modra pilja) Sicilija Costa Aranci (Obala Narani) sa centrom Palermom Sardinija Costa Smeralda

(3) Jadransko primorje biljei znaajniji turistiki razvoj samo na sjeverozapadnom dijelu zbog prostranih

plaa i povoljan poloaj u odnosu na emitivna sredita Europe najznaajnija naselja Rimini, Riccone i Catollica (zbirni naziv Riviera

Romagnola) u zaleu dravica San Marino gradovi Ravenna, Bologna, Ancona, Venezia (mletake graevine, karneval,

filmski biennale, kupalite Lido) terme Salsomaggiore

(4) Alpsko-predalpski prostor bitno razliit od ostalih regija ledenjaka jezera (Lago) Maggiore, Como, Iseo, Garda (Gardaland)

rekreacijsko vikend-podruje industrijskog sjevera Italije razvoj zimskih sportova (oko 340 skijalita) ime su omoguene dvije turistike

sezone turistika mjesta Sestriere (nedaleko Torina), Cervini, Cortina d'Ampezzo

(Zimske OI 1956.) Crna Gora

iako povrinom mala, prua brojne mogunosti razvoja turizma, no on nije pretjerano razvijen

razlikuju se dvije osnovne regije (1) Crnogorsko primorje

od rta Otra do Albanske granice, duine 271 m brojne uvale, rtovi i grebeni akumulacijski oblici nastali selektivnom abrazijom mimoze, maslina, morganj turistika sredita Herceg-Novi (Sahat kula), Igalo (medicinska rehabilitacija),

Kotor (od 1979 proglaen UNESCO-vom svjetskom kulturnom batinom), Budva, Beii, Miloer, San Stefan (grad-hotel), Petrovac, Bar, Ulcinj (srednjovjekovna orijentalna arhitektura)

NP Skadarsko jezero i Loven

gradovi Cetinje i Podgorica

(2) Planinska regija Durmitor

(1980. proglaen prirodnom svjetskom batinom UNESCO-a) glacijalna jezera (Biogradsko i Plavsko), skijaki tereni; naselje abljak (najvie gradsko naselje Jugoistone Europe)

Grka

najjunija, najmaritimnija, najrazvedenija i najtoplija europska zemlja izvanredna prirodna osnova turizma kojoj pridonose brojni antiki i bizantski spomenici .

turizam se razvija nakon 1950.g. snaan razvoj zbog ogromnog ulaganja kapitala pozitivan saldo turistike bilance popravlja gubitke koji proizlaze iz negativnog neto-

izvoza razlikujemo 6 turistikih regija (1) Poluotok Atika

najznaajnija turistika regija Grke Delfi proroite sa Apolonovim hramom Teba iskopine starog grada Maraton poznato bojno polje, sjeverno od Atene Atena glavni grad i turistiko arite; brgo Akropola sa hramom Partenonom

na vrhu i Dionizijevim kazalitem i olimpijskim stadionom u podnoju (2) Poluotok Peloponez

od Atike odvojen umjetno porkopanim Korintskim kanalom koji je turistika atrakcija zbog kanjonskog izgleda

antiki spomenici Olimpija, Sparta, Argolidi (ljeilite), Epidaurus, Mikena, Tirinz

(3) Otok Kreta jedan od najveih europskih otoka sredite egejske kulture (3000-2200 g BC) ostaci u gradu Knososu

(4) Sporadsko-kikladsko otoje razvoj zahvaljujui nautikom turizmu otoci Rodos, Kos, Lamos, Lesbos

(5) Krf u Jonskom moru najvee grko zimovalite najvee sredite yachting-turizma u Jugoistonoj Europi

(6) Poluotok Halkidika grad Solun teokratska republika na gori Atos brojni pravoslavni manastiri

Turska

ukupna provrina 780.000 km2, no u Europskom (razvijenijem) dijelu sudjeluje sa samo 24.000 km2

geostrateka vanost (Bospor) nema pretjerano razvijen

turizam unato golemim

mogunostima, razvija se tek posljednjih 10-tak godina Ankara glavni grad, u unutranjosti koja nije turistiki valorizirana unato brojnim

bizantskim i antikim spomenicima Istambul (Carigrad) jedini izrazito turistiki prostor te zemlje zbog duge povijesti;

bazilika Aja Sofija (1453.g. pretvorena u damiju), Topkapi-Saraj (nekadanaj sultanova rezidencija, danas najbogatiji muzej Turske), Sulejmanija (damija koja odjednom moe primiti 27000 vjernika), Plava damija (remek-djelo turskog graditeljstva), Dolmabahe-Saraj (sutlanov dvor na obali Bospora), Kapali-arija (zatvorena trnica)...

Bugarska

obiluje prirodnim raznolikostima koje su potencijal turistikog razvoja, no turizam nije razvijen zbog loeg ivotnog standarda

Stara planina okosnica zemlje; vapnenaka graa brojne pilje (Rabika peina, s crteima iz prethistorijskog razdoblja), kanjoni (npr. kanjon rijeke Isker), visoki vrhovi (najvii Boter 2376 m nm/v); na junoj strani Stare planine (u dolini rijeke Tunde) poznato je uzgajalite rua

dolina rijeke Marice gospodarska okosnica Bugarske; gradovi Sofija (glavni grad duge povijesti, brojni antiki i bizantski spomenici), Plovdiv

Rodopske planine na jugu zemlje, Musala (najvii vrh JI Europe), zimsko sportski centar Borovec, glacijalna jezera, Rilski manastir

Crnomorska obala teite suvremenog turistikog razvoja, brojne plae (ine 28% obale); gradovi Varna, Burgas, Nesebr (grad-muzej), Sozopol, Miurin

Rumunjska

znaajni prirodni i druteni turistiki potencijali, no zbog gospodarske situacije turizam je slabo razvijen

Karpati planinski lanac lunog oblika, vrhovi iznad 2500 m nm/v, proboj rijeke Olt, NP Retezat (u Transilvanskim Alpama)

Dunav teritorijem Rumunjske prolazi duinom od 1075 km; bogato lovno i ribolovno podruje zahvaljujui movarama i rijenim jezerima uz obalu

Crnomorska obala turistiki najznaajniji prostor, najvea sredita Mamaia (sjeverno od Constante) i Mangalia

gradovi Bukuret (etno-muzej 'Rumunjsko selo', Palaa parlamenta), Snagov (na istoimenom jezeru), Sinaia, Predeal, Braovska Poljana, Braov (grof Drakula), Sibiu, Cluj-Napoca

Turizam Europskih Alpa najrazvijenije turistiko podruje na Zemlji

pojam turistikog svijeta pruaju se preko 6 zemalja (Francuska, Italija, vicarska, Njemaka, Austrija, Slovenija)

od Ligurskog mora do Panonske nizine u duljini od 1.200 km, irina im varira izmeu 135 i 260 km, a na povrini od relativno malih 220.000 km2 nude obilje prirodnih i drutvenih atraktivnosti

najviu visinu doseu na Mt Blancu (4810 m nm/v), ujedno i najviem vrhu Europe usprkos visni relativno su prohodne zbog brojnih prirodnih prijevoja i iskopanih tunela

(najvii prijevoj Iseran 2770 m nm/v, najnii i najfrekventniji Brenner 1370 m nm/v) izmeu istonih i zapadnih Alpa velike su razlike u visini, irini, smjeru pruanja, klimi ..., a

njihovom se granicom smatra crta izmeu Bodenskog jezera i Lago di Como

prisutna je vertikalna klimatska zonalnost (sredozemna umjerena hladna visokoplaninska klima), te velike koliine padalina (snjena granica je nia u zapadnim nego u istonim Alpama)

brojni ledenjaci (oko 1200, najvei Aletsch) turistika atrakcija zanimanje za Alpe zapoinje u 18. stoljeu kad ih pod parolom 'povratak prirodi'

popularizira Jean Jacques Rousseau, a razvija se paralelno s razvojem planinarstva i alpinizma (1787.g. Jacques Balmat osvaja Mt Blanc)

vicarska i Austrija se izdvajaju kao tipino alpske zemlje, jer je veina njihova teritorija smjetena u Alpama

vicarska

nekadanja zabaena rimska provincija Helvetia, danas je jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja i prva zemlja u svijetu u kojoj se meunarodni turizam zapoeo razvijati u obliku najslinijem dananjem turizmu

1291. na podruju vicarske izbija buna uzrokovana pritiskom feudalaca, koju je predvodio Wilhelm Tell, nakon koje je stvorena Helvetska konfederacija od tri prakantona smjetenih uz prijevoj St. Gotthard Schwyz, Uri i Unterwalden

u 18. i 19. st. jaa turistika valorizacija i popularnost tog kraja (posjete filozofa, knjievnika, prirodoslovaca, umjetnika i bogataa)

danas razvija luksuzni, a ne masovni turizam i ima pozitivnu turistiku bilancu u vicarskoj nalazimo tri razliite prirodne cjeline: (1) vicarske Alpe

smjetene u SE dijelu zemlje razlikujemo Bernske i Glarnske (sjever) od Peninskih, Lepontskih i Retijskih Alpi

(jug) ija su prirodna granica doline Rhone i Rajne Peninske Alpe vrhovi Dufour ili Monte Rosa (4638 m nm/v, najvii vrh

vicarske), Matterhorn (4447 m nm/v) i Weisshorn (m nm/v) s istoimenim ledenjakom; mondeno turistiko mjesto Zermatt (poznato po groblju poginulih alpinista)

Bernske Alpe vrhovi neto nii od Peninskih Finsteraahorn, Aletschhorn, Jungfrau; ledenjak Aletsch; turistiki centri Interlaken, Lauterbrunnen, Grindelwald

pokrajina Graubnden (istone Alpe) turistika sredita St. Moritz, Davos, Arosa

NP Engadin (jedini NP vicarske,proglaen 1914.g.) (2) vicarska visoravan

prosjena nm/v kree se izmeu 500 i 1000 m nm/v ova regija zauzima oko 30% povrine vicarske velikim je dijelom ispunjena glacijalnim nanosima, od kojih su mnoge zatvorene

morenskim nanosima, pa su se formirala lijepa glacijalna jezera Lac Geneva, Lac Neuchtel, Thuner See, Vierwaldsttter See, Zrich See, Boden See

brojna turistika mjesta Geneve, Lausanne, Neuchatel, Thun, Zrich, Luzern, Bern

dio Luganskog jezera i jezera Maggiore na granici s Italijom takoer pripadaju vicarskoj; do tih podruja dopire utjecaj mediteranske klime, pa se tu razvija kupalini turizam; taj se dio naziva 'vicarska rivijera' i najposjeenije je turistiko podruje vicarske jer istovremeno prua mogunost kupanja i planinarenja

(3) vicarska Jura smjetena na krajnjem zapadu vicarske i zazima 10% povrine zemlje vapnenaki prostor sa vrhovima koji doseu do oko 1500 m nm/v

Austrija

vodea alpska turistika zemlja, iako ima krau turistiku tradiciju od vicarske; no takoer treba uzeti u obzir da ima dvostruko veu povrinu od vicarske

turistiki razvoj slian kao u vicarskoj, a prethodi mu prenoino-ugostiteljska uloga naselja uz karavansko-trgovaki put Mnchen Innsbruck sedlo Brenner Venecija

I. i II. WW negativno utjeu na razvoj turizma, pa se pravi turistiki razvoj biljei nakon II WW

turizam je iznimno znaajan, ne samo zbog priljeva kapitala (pozitivna turistika bilanca) ve i zato to je njegov razvoj sprijeio odlijev stanovnitva iz tih krajeva

70% povrine ine Alpe, uglavnom prostor istonih Alpi koje se kroz Austriju prozeu u tri niza Centralne (prakamene ili kristalinske) Alpe, Sjeverne Alpe i June (vapnenake) Alpe, a zajednika im je odlika udaljenost od Atlantika to rezultira jaom kontinentalnou i snjenim i sunanim zimama

(1) Centralne Alpe pruaju se od vicarske granice do tajerske najvanije su za turizam, jer zbog kristalinske pogloge imaju zaobljene strane

koje ina izvrsnu skijaku podlogu, pa su u tom podruju smjeteni i najvaniji turistiki centri

gradovi Innsbruck (dvije olimpijade), Kitzbhel Visoke Ture vrh Gross Glockner (3797 m nm/v, najvii vrh Austrije), ledenjak

Pasterze; turistiki centar Badgastein; turistika atrakcija je i visokoalpska cesta koja prelazi Visoke ture na visini 2505 m nm/v

(2) Sjeverne vapnenake Alpe u ovom podruju pleistocenski ledenjaci stvorili su brojna glacijalna jezera od

kojih su najpoznatija Salzkammergutska jezera, Mondsee i Wolfgangsee toplice Bad Ischl grad Salzburg brojne barokne graevine, dvorac Mirabel, Mozartove sveane

ljetne igre... (3) June Vapnenake Alpe

nisu turistiki pretjerano znaajne, osim nekoliko jezera Wrther See (Vrpsko jezero) i Ossiacher See (Osojsko jezero)

gradovi Villach; Klagenfurt (Celovec); Graz; Be glavni grad, smjeten na Dunavu, turistika atrakcija su monumentalne graevine (gradska vijenica, parlament, opera, sveuilite), dvorci Schnbrun i Belvedere, zabavni park Prater, brojne glazbene i kulturne manifestacije

Slovenija

iako preteno alpska, Slovenija je i mediteranska zemlja, to oteava njenu regionalizaciju u sklopu Europe, a u skladu s tim je i dijelimo na dva glavna podruja

(1) Alpsko-predalpski prostor protee se od Julijskih Alpi i Karavanki do granice s Hrvatskom tu je smjeten glavni grad Ljubljana administrativno, upravno i gospodarsko

sredite Slovenije; turustiki privlani su Tromostovje, Stari grad na brdu, te brojne sporteske, kulturne i gospodarske manifestacije

Gorenjsko podruje NW od Ljubljane, prostor najdue turistike tradicije (Bled, Bohinj, Kranjska Gora, Karavanke Zelenica, Krvavec, Velika Planina)

Srednja i Podravska Slovenija Logarska dolina (glacijalnog postanka), mjesta Lue (seoski turizam) i Golte, toplice Dobrina, Lako, Rimske Toplice, Rogaka Slatina

Podravska Slovenija Mariborsko i Slovenjgradecko Pohorje ( Slatina Radenci gdje se zdravstveni turizam razvija od 1833.g.)

Dolenjsko SE od Ljubljane; nije znaajno turistiko podruje; Dolenjske toplice (radioaktivna voda)

Notranjsko S od Ljubljane, brojni krki fenomeni (Postojnska jama dugaka 19.850 m, najdua i najposjeenija slovenska pilja)

(2) Slovensko primorje protee se od talijanske granice do Hrvatske (na rijeci Dragonji) morska obala duga je svega 44 km turistika mjesta Portoro, Bernardin, Izola, Koper, Ankaran turistiki su znaajni kocjanska jama i ergela Lipica

Turizam ostalih europskih zemalja

za razliku od mediteranskih i alpskih zemalja, ostale zemlje Europe karakteristine su po

svojoj izrazitoj turistikoj emitivnosti, tj. dio sredstava tih zemalja preko turista odlijeva se u tipine receptivne turistike zemlje.

Finska

izvorni naziv za Finsku je Suomi, to znai 'zemlja jezera', i upravo su ledenjaka jezera (njih oko 70.000, tj. 9% povrine drave) i ume najvaniji dio turistike ponude Finske

gradovi: Helsinki (prijestolnica, brojne graevine i ustanove, enoloki muzej na otvorenom); Turku (biva prijestolnica), Alandski otoci, Tampere i Lahti (zimski centri); Rovaniemi (utrke sobova)

vedska

turistiki najvaloriziraniji prostor je podruje Jezerske depresije koju ine jezera Vnern, Vttern i Mlaren, te odvirak rijeke Gta na kojoj je slap visine 23 m zvan 'vedska Niagara', te oblini grad Trollhtan i luka Gteborg

gradovi: Stockholm (prijestolnica, podignuta u 13. stoljeu srednjovjekovna gradska jezgra); Uppsala (sveuilini grad), Falund i stersund (zimski centri)

Laponija sve popularnija turistika destinacija (folklor i ivot Laponaca)

Norveka sinonim za fjordove ( najdui Sogne, Hardanger i Trondheim), ribarstvo i

Vikinge gradovi: Oslo (prijstolnica, politiko i kulturno sredite); Holmenkollen (nedaleko Osla,

zimski centar s poznatim ski-muzejom); Hammerfest (najsjeverniji grad europskog kontinenta) i Nordkap (smjeten na 71N najsjeverniji europski rt)

Danska

niska morenska zemlja (najvii vrh 173 m nm/v) sve se vie orijentira prema turizmu, na temelju znaajnog i pogodnog geografskog

poloaja (most izmeu vedske i Njemake) gradovi: Kobenhavn (nekadanja ribarska luica, danas milijunski grad, popularno

zvan 'Pariz sjevera'; brojne graevine, zabavni parkovi i galerije); Helsingr (na otoku Sjelland , renesansni dvorac Kronborg i Hamletov grob)

Island

ima vrlo skroman posjet europskih turista, emu je uzrok izuzetno nepovoljan prometno-geografski poloaj

zemlja poznata po fjordovima, aktivnim vulkanima, vulkanskim jezercima, gejzirima i izvorima tople vode

turzam se razvija vrlo polagano, a privreda poiva na ribarstvu grad Reykjavik (prijestolnica)

Njemaka

najemitivnija turistika zemlja europe (2. u svijetu nakon SAD), razlozi: velik broj stanovnika

velik broj zaposlenih u industriji i rudarstvu visok stupanj urbanizacije i ugroenosti okolia visok ivotni standard i BNP per capita

istovremeno je i jaka receptivna turistika zemlja, zbog brojnih prirodnih i drutvenih zanimljivosti (prihod od turizma premauje prihode nekih izrazito turistikih zemalja)

izdvajamo pet turistikih regija: (1) Bavarska

vrlo kontrastan krajolik

obuhvaa podruje Alpa turistiki privlano podruje zbog brojnih glacijalnih jezera (Amersee, Wurmsee, Tegernsee, Konigsee i Chiemsee)

najvii vrh Njemake Zugspitze (2963 m nm/v) skijalini centri Garmisch-Partenkirschen (OI 1936.) i Oberstdorf klimatsko ljeilite Berchtesgaden Munchen glavni grad regije; dvorac Nymphenburg, dvorska pivovara,

pinakoteka... ostali gradovi: Augsburg, Regensburg, Nurnberg, Bayreuth (rodni grad Richarda

Wagnera, danas domain ljetnih igara u njegovu ast) (2) Baden-Wurtenberg

turistiki su najprivlaniji Bodensko jezero, rijeka Rajna, umovita gorja vapska Jura i Schvartzwald, toplice Baden-Baden

gradovi: Stuttgart, Heidelberg (sveuilino sredite) (3) Njemako Sredogorje (Mittelgebirge)

najautentiniji turistiki prostor Njemake podruje niskog starog gorja, s brojnim umama, mineralnih izvora i starih

gradova u ovo su podruje smjetene radnje mnogih pria brae Grimm, a tu su stvarali i

umjetnici poput Goethea i Beethovena turistika atrakcija je klisura Lorelei uz Rajnu gradovi: Frankfurt, Koln, Dusseldorf, Bonn, Osnabruck, Fulda

(4) Sjeverna Njemaka turistiki su najprivlanije pjeane plae i ureena kupalita na Frizijskim

otocima u Sjevernom i Baltikom moru hanzeatski gradovi: Kiel, Lubeck, hamburg, Bremen i Emden najposjeeniji turistiki prostor u unutranjosti je Luneburger Heide (Luneburka

pustara) (5) Istona Njemaka

pjeskovita obala Baltika kupalita na otoku Rugen (Sassnitz, Warnemunde, Wismar), hanzeatski grad Rostock

pojas glacijalnih jezera dijeli se u dva dijela: Mecklenburg (sjeverniji) i Brandenburg (Junije, oko Berlina)

juni dio regije smjetene je na geoloki staroj sredogorskoj podlozi (niske gore Harz, Thuringerwald, Erzgebirge); turistiki su atraktivni bizarni pjeani oblici istono od Dresdena pod nazivom Saksonska vicarska

gradovi: Berlin (graevine i ustanove, Brandenburka vrata, muzej Pergamon), Dresden, Leipzig (velesajmovi), Weimar

Nizozemska

mala i izuzetno gusto naseljena zemlja, turistiki izrazito emitivna glavne turistike vrijednosti su obala Sjevernog mora (kupalita na Zapadnim Frizijskim otocima, te pokraj Scheveningena) i gradovi

turistiki su atraktivni polderi i polja tulipana gradovi: Amsterdam (prijestolnica, kanali, Rijksmuseum...),

Rotterdam (najvea svjetska luka), Haag (pravni i administrativni centar) i Utrecht

Belgija

obala slina nizozemskoj glavno kupalino mjesto i ljeilite Ostende Ardeni geoloki staro i umovito gorje zimi skijalita, ljeti izletita; ljeilite

Spa gradovi: Liege, Brugge, Gent, Antwerpen (luka), Bruxelles (prijestolnica, sastavljena

od donjeg grada sa srednjovjekovnom flamanskom jezgrom i gornjeg grada koji je valonski)

najvei dio turista ine Nijemci

Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja, s nizom specifinosti koji imaju vanu turistiko-receptivnu funkciju

glavni razlog dolaska stranih turista su kulturno-povijesni spomenici, naroito u Londonu, dok prirodna osnova ne igra vanu ulogu (izuzev glacijalnih jezera Ulstera i Sjeverozapadne Engleske) zbog nepovoljne klime i estih kia

NP Lake District na obali tzv. Engleskog kanala razvijaju se kupalina mjesta Brighton, Eastbourne,

Hastings, Dover, te otok Wight zanimljive lokacije su prethistorijski Stonehedge i Hadrijanov zid podignut u doba

Rima London gotika crkva Westminster Abbey (tu se krune britanski kraljevi),

Parlament, katedrala Sv. Pavla, The Tower i Tower Bridge, Buckingham Palace, British Museum, National Gallery...

ostale turistike lokacije su dvorac Windsor, sveuilini gradovi Cambridge i Oxford, te kotski Edinburgh (tzv. sjeverna Atena)

ex-SSSR

s obzirom na veliinu i raznolikost teritorija, SSSR nikad nije u potpunosti iskoristio svoje turistike potencijale

nakon raspada, situacija se u nekim dijelovima mijenja, no ne moemo sa sigurnou definirati turistika kretanja na tom prostoru

u bivem SSSR-u, najveu turistiku vanost imala su dva podruja: (1) turistiki trokut Moskva - St. Petersburg - Kijev (2) Crnomorska obala

(1) turistiki trokut Moskva - St. Petersburg Kijev Moskva glavni grad Rusije smjetena na istoimenoj rijeci; najprivlaniji dio je

Kremlj, nekadanja tvrava sa brojnim kulama i crkvama (npr. Uspenski sabor), ispod koje se nalazi Crveni trg privlaan zbog matovite arhitekture, mauzoleja V.I. Lenjina, te crkve Vasilija Blaenoga; Moskva je takoer grad brojnih muzeja (preko 150)

St. Petersburg tzv. "Venecija sjevera" smjestio se na rijeci Nevi, na nizu otoka i rukavaca, smatra se jednim od najljepih

gradova svijeta, a meu najznaajnije lokalitete ubrajaju se Zimski dvorac (danas muzej Ermita), crkva Isakijevski sabor, dvorac Smoljni, krstarica Aurora (s koje su 1917. g. ispaljeni vatreni signali za poetak Oktobarske revolucije), te Petrodvorec (carska rezidencija 30-tak km od St. Petersburga)

Kijev glavni grad Ukrajine smjetena na desnoj obali Dnjepra, sa poznatim graevinama poput crkve Sv. Sofije i Zlatnim vratima

(2) Crnomorska obala najrazvijenije turistiko podruje, gdje prevladavaju domai turisti najrazvijenija je Krimska rivijera sa poznatim kupalitima Yalta, Livadija i Alupka u novije vrijeme turizam se razvija uzdu ostalih dijelova obale blizu Odese

(kupalita Otrada i Lebedevka), te turistiki centar Soi takoer se razvija planinski turizam na Kavkazu

Poljska

glavne turistike oblasti Poljske formirale su se na osnovi prirodnih i drutvenih atraktivnosti, od kojih su najvanije obala Baltika, pojas jezera na sjeveru, te granini planinski prostor na jugu

nakon II WW Poljska je osnovala ak 13 NP u svrhu ouvanja prirode, koji su takoer dobra osnova za turizam

(1) obala Baltika najvaniji i najvaloriziraniji turistiki prostor, ukupne duine 600 km niska obala s brojnim dinama i lagunama kupalini centri Sopot, Kolobrzeg, te Miedzyzdroje

(2) pojas jezera dijeli se u dva dijela Pomorze (zapad) i Mazurija (istok)

jezera su ledenjakog postanka, te skupa sa breuljkastom i umovitom okolicom predstavljaju ugodnoturistiko podruje

najvee jezero (u Mazuriji) je Sniardwy (100 m2) (3) planinsko podruje na jugu

ima poseban turistiki znaaj najposjeenije su Tatre (najvii vrh Rysy 2449 m nm/v) koje zajedno sa slovakim

dijelom ine jedinstveni NP, a zatim Krkonoe i Beskidi tu su poznata glacijalna jezera "Morske oi", zimski centar Zakopane, te toplice

Krynicy, Klodske i Kudrova Zdroj (4) stari gradovi i kulturno-povijesne znamenitosti

Warszawa nastao na raskriju starog rimskog jantarskog puta; potpuno sruena za vrijeme II.WW, no stara jezgra (Staro Mjasto) je obnovljena

Krakow u razdoblju od 14. do 16. stoljea poljska prijestolnica, sa jednim od najstarijih sveuilita u Europi (iz 1364), te dvorcem Wawel

koncentracioni logori Majdanek (kod Lublina) i Oswiecim (Auschwitz) muzej-rudnik soli Wielitzscka

eka

zemlja duge kulturne i turistike tradicije, iju osnovu ine gradovi zanmljive prolosti, termomineralni izvori i planinski predjeli

u prirodno-geografskom smisli, u ekoj postoje dvije regije, koje su ujedno i dvije turistike cjeline

(1) eka zavala na zapadu zemlje okruena starim poumljenim planinama (umava, Rudna Gora,

Sudeti), koje naalost u mnogim djelovima ugroavaju kisele kie NP Krkonoe (dio Sudeta, najvii vrh Sneka 1605 m nm/v) godinje posjeti 7 mil

posjetitelja vulkansta aktivnost vidljiva je kroz postojanje brojnih toplica najpozbatije

Karlovy Vary (otvorene jo 1711.), Marianske Lazn i Frahntikovi Lazn Prag glavnigrad smjeten u sreditu zavale; brojni povijesni spomenici dvor

Hradani, Katedrala Sv. Vita, Tynski hram, Karlov most preko Vltave, stare gradske Mala Strana i Staro Msto

nekoliko umjetnih jezera, turistiki iskoriteno za rekreaciju domaeg stanovnitva (npr. Lipensko jezero na Vltavi)

(2) Moravska prijelazni prostor od kristalinsko-paleozojske mase prema Karpatima turizam se temelji na Moravskom Kru sjeverno od Brna spilje Macocha i

Sloup gradovi Olomouc (stara moravska metropola), te Brno

Slovaka

preteno Karpatska zemlja, to je ujedno i najprivlanija turistika komponenta Visoke Tatre najvii vrh Slovake Gerlachovski tit (2663 m nm/v); turistika

sredita Tatranska Lomnica, djer, trebske Pleso i dr. toplice nastale du tektonskih linija; najpoznatije Pietany, Treninske toplice,

Smokovec i Slia Bratislava glavni grad na vanom prijelazu Dunava, s kontinuitetom naseljenosti

jo iz antikog razdoblja ostali gradovi Trnava, Trenin, Banska Bistrica

Maarska

tipina nizinska zemlja (4/5 prostora je Panonska ravnica) ograniene prirodne atraktivnosti prostora

dugogodinju tradiciju u meunarodnom turizmu Maarska ima zahvaljujui prijestolnici Budimpeti, te Balatonu

Budimpeta razvila se na prijelazu Dunava kod Margit Sigeta (Margaretinog otoka); brojne prirodne atraktivnosti (123 termalna izvora s temp. vode iznad 40C), te

bogata kulturna tradicija; nastala spajanjem Bude/Budima (desna obala Dunava) koja biljei tradiciju naseljenosti jo od Kelta i mlae Pete (na lijevoj obali Dunava); razvoju turizma pogoduje i izuzetno vaan prometno-geografski poloaj

Balaton (Blatno jezero) drugo najposjeenije podruje Maarske i najvee jezero Srednje Europe (600 km2, dugako 78 km, prosjena dubina 3 m, najvea dubina 10,8 m); uz obale se razvijaju kupalina mjesta Tihany (ujedno i NP od 1952.), Siofk i Keszthely, te termalna ljeilita Balatonfred i Heviz

ostale dijelove Maarske uglavnom posjeuju domai turisti: gore Matra i Bkk, toplice Eger i Mecsek, grad Pcs...

Srbija

raspolae velikim turistikim potencijalom, ponajprije zbog geografskih razliitosti i prirodnih ljepota (5 NP, 92 rezervata i 330 spomenika prirode)

turistiki srbiju moemo izdvojiti u nekoliko cjelina: (1) Beograd

prijestolnica; ima kontinuitet naseljenosti jo od Antike (lat. Singidunum) vaan geografsko-prometni poloaj na uu Save u Dunav (vorite

meunarodnih puteva) brojne arhitekturalne i kulturne znamenitosti tvrava Kalemegdan, muzeji,

galerije... nedaleko grada smjeteni su sportsko-izletniki centri Avala i Grocka

(2) Jugozapadna Srbija atraktivno turistiko podruje, uglavnom zbog planinskih masiva koji

pogoduju zimskom turizmu Zlatibor (1496 m nm/v) u turistiko-ljeilinom smislu valorizira se jo od 19.

stoljea NP Tara (botaniki raritet Panieva omorika) Zlatar, s istoimenim umjetnim jezerom NP Kopaonik

Vrnjaka Banja, u porjeju Zapadne Morave zdravstveni turizam zbog ljeilinog uinka termomineralne vode

(3) Gornje Pomoravlje Podruje juno od linije Kopaonik-Jastrebac-Ozren-bugarska granica podruje kroz koje prolaze vane prometnice i turistiki tokovi meunarodnog

znaenja turistike atraktivnosti Grdelika (na Junoj Moravi) i Sievaka klisura (na

Niavi) Vranjska banja ija temp. vode dosee i do 92C, Sijerinska i Nika banja, te

Vlasinsko jezero grad Ni tranzitni turizam (posjet ele-kuli)

(4) Istona Srbija podruje izmeu gornjeg Pomoravlja i Dunava bez veeg turistikog znaenja atraktivnosti: Bogovska peima (3520 m) i erdapska klisura

(5) Vojvodina ravniarsko podruje s poljoprivrednom tradicijom NP Fruka gora turistike destinacije Iriki Venac i Strailovo grad Novi-sad, regionalno sredite (sajam poljoprivrede, jodne toplice,

Petrovaradinska tvrava) Paliko i Ludoko jezero (ornitoloka stanica), te jezero Rusanda (ljekovito blato)

(6) Kosovo reljefna zavala sa 4 prirodna vrata Ibarska klisura (N), Topliko-kosanika

klisura (NE), Kaanika klisura (prema Makedoniji), te Rugovska klisura (prema Crnoj Gori)

podruje velikih turistikih mogunosti, no neiskoritenih prirodne atraktivnosti: slapovi Mirue (tzv. metohijske Plitvice), ljekoviti izvori

klokot, Mermerna peina... najvei grad Pritina

Makedonija mozaini reljef sastavljen od visokih planina i niskih kotlina, te rijenih dolina

turistiki potencijal vezan je prvenstveno za visokoplaninska podruja pogodna za razvoj zimskog turizma, te za bogatu kulturnu batinu i narodni folklor

u turistikom smislu razlikujemo nekoliko regija: (1) Zapadna Makedonija

najrazvijenije turistko podruje Ohridsko jezero (ljetna temp. vode 23C), te grad Ohrid srednjovjekovna

ahitektura, Crkva Sv. Sofije, Samuilova tvrava sva tri makedonska NP Pelister (na planini Babi), Galiica i Mavrovo zimski turizam ar-planina (vrh Popova apka 1750 m nm/v) i Bistra

(2) Istona Makedonija toplice Koanska i tipska banja Skopje glavni grad, poznat po sauvanoj srednjovjekovnoj islamskoj jezgri

(unato potresu 1963.) Bosna i Hercegovina

potencijali razvoja turizma lee u povoljnom prometno-geografskom poloaju, mozainom reljefu, krkim i hidrografskim fenomenima, te kompleksnoj i zanimljivoj povijesti i tradiciji

turistike regije: (1) Sjeverna Bosna

podruje peripanonskog sjevernobosanskog pojasa unato gustoj naseljenosti i agrarnoj razvijenosti turizam nije naroito razvijen gradovi Banja Luka (orijentalne graevine), Gornji i Donji eher (damije) rijeka Vrbanja termomineralni izvori Laktai i Slatina NP Kozara, s poznatim spomen-podrujem Mrakovica iz II. WW

(2) Zapadna i Srednja Bosna, te Hercegovina podruje bosanskohercegovakog visokog kra gradovi: Biha, Drvar, Livno, Mostar poznati po orijentalnim gradskim

jezgrama gradi Neum, turistiko naselje na 21 km dugakom obalnom pojasu planinski prostor Srednje Bosne pogodan za zimski turizam Sarajevo glavni grad, brojne znamenitosti ukljuujui i ratni turizam (tunel

ispod grada iskopan tijekom rata 1993-1995) planine Igman, Bjelanica i Jahorina (zimski centri izgraeni za potrebe

OI 1984) planina Vlai, poznata po tradicionalnom stoarenju Plivina jezera (kajakaka natjecanja) grad Viegrad (kameni most Mehmad-pae Sokolovia), te oblinji NP Sutjeska Meugorje vjerski turizam

Turizam Hrvatske Geografsko-turistiki poloaj

povrina 56.538 km2 mala zemlja sa izuzetno vanim geografskim poloajem smjetena izmeu 4222'40N i 4633'10''N