Transcript

Stručni članak∗∗∗∗ UDK: 338.23:336.74

Borivoje D. Krušković ∗∗

Transparentnost u radu nacionalnih banaka

Rezime: Transparentnost se najčešće definiše kao odsustvo asimetričnih informacija izmeñu finansijskih tržišta i kreatora monetarne politike. U ovom radu analizirani su različiti aspekti transparentnosti (politička transparentnost, ekonomska, operacionalna, proceduralna i transparentnost odluka politike). Takoñe, analizirana je transparentnost u izabranim centralnim bankama, konstrukcijom indeksa transparentnosti koji se kreće u intervalu 8-14, pri čemu maksimalno moguća vrednost indeksa iznosi 15. NBS je usvojila prelazni režim ka ciljne inflacije. Od usvajanja novog režima, transparentnost je povećana. Indeks transparentnosti od 9,5 znači da se transparentnost NBS nalazi u donjoj granici intervala transparentnosti najtransparentnijih centralnih banaka.

Ključne reči: transparentnost, monetarna strategija, inflaciono targetiranje, izveštaj o inflaciji

Summary: Transparency is most often defined as the absence of asymmetrical information between financial markets and monetary policy makers. Different aspects of transparency are analyzed in this paper (political, economic, operational, procedural and policy transparency). Moreover, transparency of chosen central banks has been analyzed with a constructed transparency index in the interval from 8-14 and with 15 as maximum value of index. The National Bank of Serbia adopted transitional regime to inflation targeting. Since the adoption of this new regime, transparency has increased. Transparency index of 9.5 means that the transparency of the National Bank of Serbia is above the lower limit of transparency interval of the most transparent central banks.

Keywords: : transparency, monetary strategy, inflation targeting, Inflation Report

1. UVOD

ad ce govoriti o različitim aspektima transparentnosti (politička transparentnost, ekonomska, proceduralna, transparentnost odluka politike i operacionalna transparentnost). Takoñe, biće analizirani i

ocenjeni različiti aspekti transparentnosti u centralnim bankama koje su

∗ Rad je primljen 23. januar 2008. godine

∗∗ E-mail: [email protected]

R

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

108

najvažnije na meñunarodnim finansijskim tržištima (centralna banka Australije, Kanade, Japana, Novog Zelanda, Švedske, Švajcarske, Engleske, Evropska centralna banka i Federalne Rezerve). Na osnovu ocene različitih aspekata, izvešće se indeks transparentnosti za navedene centralne banke.

Opisaće se novi okvir monetarne politike Narodne banke Srbije, kao i javnost i transparentnost u radu Narodne banke Srbije. Novi okvir monetarne politike je usvojen kao deo programa koji ima za cilj: da stvori okruženje koje karakteriše niska, stabilna i predvidiva stopa inflacije; da podstakne upotrebu domaće valute i poverenje u domaću valutu; da poveća fleksibilnost i prilagodljivost na privremene domaće i spoljne šokove. Transparentnost u radu NBS podrazumeva da će javnost biti redovno obaveštavana o ostvarenju ciljeva inflacije, razlozima koji se nalaze u osnovi tih kretanja, kao i o merama monetarne politike koje se preduzimaju kako bi se obezbedilo ostvarenje ciljeva inflacije u budućnosti.

Na osnovu kriterijuma koji su korišćeni za izračunavanje indeksa transparentnosti centralnih banaka koje predstavljaju najvažnije učesnike na meñunarodnim finansijskim tržištima, izračunat je indeks transparentnosti monetarne politike Narodne banke Srbije, koji sam po sebi pokazuje gde su moguća poboljšanja.

2. ASPEKTI TRANSPARENTNOSTI Prema Geracovoj, može se govoriti o pet aspekata transparentnosti: politički, ekonomski, proceduralni, transparentnost odluka politike i operacionalni (vidi [3], str. 3). Ovi aspekti transparentnosti odgovaraju fazama kreiranja i sprovoñenja politike, kao na slici 1.(vidi [4], str. 8).

ulaz

motiv

izlaz

implementacija efekat

Slika 1. Konceptuali okvir transparentnosti, prilagoñeno prema [4]

Politička transparentnost se odnosi na otvorenost povodom ciljeva politike. Ovo uključuje izjavu (izveštaj) o formalnim ciljevima monetarne politike, eksplicitno davanje prioriteta u slučaju mogućih sukoba interesa i kvantifikaciju ciljeva. Politička transparentnost se unapreñuje pomoću institucionalnih aranžmana, kao

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

109

što je nezavisnost centralne banke čime se obezbeñuje da ne doñe do prekomernog uticaja ili političkog pritiska da se odstupi od navedenih ciljeva.

Ekonomska transparentnost se odnosi na dostupnost ekonomskih informacija koje su neophodne za voñenje monetarne politike. Ovo uključuje sve ekonomske podatke koje koristi centralna banka, modele na osnovu kojih se vrše prognoze ili ocene uticaja odluka centralne banke. Poznato je da akcije monetarne politike imaju efekat tek sa značajnim pomakom. Zato su akcije centralne banke rezultat neželjenih, očekivanih kretanja u budućnosti.

Proceduralna transparentnost ukazuje na način donošenja odluka monetarne politike. Ovo podrazumeva postojanje eksplicitnog pravila monetarne politike u okviru monetarne strategije. Odluke se donose striktnim poštovanjem pravila, što se može videti u objavljenim zapisnicima sa sednica.

Transparentnost odluka politike znači promptno (bez odlaganja) objavljivanje odluka, objašnjenje odluka, ali i davanje indikacije o verovatnim budućim akcijama. Akcije monetarne politike standardno se obavljaju diskretnim koracima jer centralna banka želi da sačeka da bi ocenila efekte svojih mera.

Operacionalna transparentnost se odnosi na sprovoñenje odluka centralne banke. Ona obuhvata diskusiju o prošlim greškama u prognozama i (nepredviñenim) makroekonomskim poremećajima koji utiču na transmisioni mehanizam monetarne politike.

Ovi aspekti transparentnosti prikazaće se u modelu koji se može smatrati reprezentativnim. Razmotrimo funkciju cilja centralne banke:

W = 22 )()( ∗−+∗− γγβππα (1)

gde je π inflacija, a γ proizvodnja. Važna komponenta političke

transparentnosti je objavljivanje cilja u pogledu inflacije ( ∗π ) i proizvodnje (γ ∗ ). Pored toga, institucionalni aranžmani su, takoñe, bitni jer razjašnjavaju

motive kreatora monetarne politike. Posebno, nezavisnost centralne banke obezbeñuje da kreatori monetarne politike definišu svoje ciljeve i instrumente za njihovu primenu, bez uticaja vlade ili neke druge institucije.

Struktura ekonomije može da se predstavi uz pomoć jednačina agregatne tražnje i ponude:

dria e +−−−= )( πγγ (2)

sbe +−+= )( γγππ (3)

u kojima je i nominalna kamatna stopa, dok eπ označava inflatorna očekivanja. Dugoročna stopa proizvodnje je γ , a dugoročna realna kamatna

stopa je jednaka r . Uz to, postoje šokovi agregatne tražnje d i šokovi agregatne ponude s.

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

110

U kontekstu gornjeg modela, politička transparentnost podrazumeva da centralna banka precizno kvantifikuje primarni cilj monetarne politike. Ekonomska transparentnost znači da privatni sektor ima ista saznanja o ekonomiji kao i centralna banka. Centralna banka može da koristi različite procedure i da formuliše sopstvenu strategiju monetarne politike. Transparentnost odluka politike znači da centralna banka, bez odlaganja, objavljuje svoju odluku o promeni kamatne stope i . Na kraju, sprovoñenje monetarne politike bi mogle da iskomplikuju greške pri prognozama u prošlosti ili poremećaji transmisije kao rezultat šokova na strani agregatne tražnje i ponude d i s. Operacionalna transparentnost znači da se ove greške u prognozama i poremećaji transmisije prenose javnosti.

Teorijski argumenti ukazuju da politička, ekonomska i operacionalna transparentnost može da poveća kredibilitet monetarne politike, dok proceduralna transparentnost može da poboljša kvalitet donošenja odluka, a transparentnost odluka politike je osnova za uspešno odreñivanje kamatne stope. Činjenica da neki aspekti transparentnosti mogu da imaju slične efekte, sugeriše da postoji mogućnost supstitucije.

3. INDEKS TRANSPARENTNOSTI CENTRALNE BANKE

Indeks transparentnosti centralne banke obezbeñuje merenje različitih aspekata transparentnosti (političku transparentnost, ekonomsku, proceduralnu, operacionalnu i transparentnost odluka politike). Podindeks za svaki od ovih pet aspekata transparentnosti konstruisan je na osnovu odgovora na tri pitanja od kojih svako ima podjednaku težinu; maksimalan broj bodova je jedan, a minimalan nula. Mera transparentnosti se dobija sabiranjem ovih pet podindeksa, odnosno, sabiranjem bodova (odgovora na petnaest pitanja).

Indeks transparentnosti konstruisan je za devet centralnih banaka (Australija, Kanada, Evropska centralna banka, Japan, Novi Zeland, Švedska, Švajcarska, Engleska i Federalne rezerve) koje su najvažnije na meñunarodnim finansijskim tržištima.

U nastavku teksta sledi kompletan opis indeksa transparentnosti monetarne politike, uključujući pitanja, kriterijume i bodove.

(1) Politička transparentnost

Indeks političke transparentnosti konstruisan je na osnovu odgovora na sledeća pitanja:

a) da li postoji izjava centralne banke o formalnim ciljevima monetarne politike sa eksplicitnim odreñivanjem prioriteta u slučaju mogućih sukoba interesa?

- ako ne postoje formalni ciljevi monetarne politike, broj bodova je 0

- ako postoji više ciljeva monetarne politike bez odreñivanja prioriteta, broj bodova je 0,5

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

111

- ako postoji jedan osnovni (primarni) cilj monetarne politike ili više ciljeva sa eksplicitnim odreñivanjem prioriteta, broj bodova je 1

b) da li postoji kvantifikacija primarnog cilja?

- ako ne postoji, broj bodova je 0

- ako postoji, broj bodova je 1

v) da li postoje eksplicitni institucionalni aranžmani ili ugovori izmeñu monetarnih vlasti i vlade?

- ako ne postoje, broj bodova je 0

- ako je centralna banka bez institucionalnog aranžmana nezavisnosti, broj bodova je 0,5

- ako je centralna banka sa eksplicitnim aranžmanom nezavisnosti, broj bodova je 1

(2) Ekonomska transparentnost

Indeks ekonomske transparentnosti konstruisan je na osnovu odgovora na sledeća pitanja:

a) da li su dostupni ekonomski podaci koji su neophodni za sprovoñenje monetarne politike? Ključne varijable koje akademska literatura smatra značajnim za monetarnu politiku su: novčana masa, inflacija, bruto domaći proizvod, stopa nezaposlenosti, iskorišćenost kapaciteta.

- ako postoji kvartalni izveštaj za najviše dve od pet varijabli, broj bodova je 0

- ako postoji kvartalni izveštaj za tri ili četiri od pet varijabli, broj bodova je 0,5

- ako postoji kvartalni izveštaj za svih pet varijabli, broj bodova je 1

b) da li centralna banka objavljuje formalne makroekonomske modele koje koristi za analizu monetarne politike?

- ako ne objavljuje, broj bodova je 0

- ako objavljuje, broj bodova je 1

v) da li centralna banka redovno objavljuje svoje makroekonomske prognoze?

- ako ne objavljuje numeričke prognoze o inflaciji i proizvodnji, broj bodova je 0

- ako objavljuje numeričke prognoze o inflaciji i/ili proizvodnji po dinamici manjoj od kvartalne, broj bodova je 0,5

- ako objavljuje kvartalne numeričke prognoze o inflaciji i proizvodnji za srednjoročni vremenski period (1-2 godine unapred), uz navoñenje pretpostavki na osnovu kojih se rade prognoze, broj bodova je 1.

-

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

112

(3) Proceduralna transparentnost

Indeks proceduralne transparentnosti konstruisan je na osnovu odgovora na sledeća pitanja:

a) da li centralna banka objavljuje eksplicitno pravilo monetarne politike u okviru monetarne strategije?

- ako ne objavljuje, broj bodova je 0

- ako objavljuje, broj bodova je 1

b) da li centralna banka objašnjava odluke monetarne politike u razumnom vremenskom roku?

- ako ne objašnjava, ili samo posle značajnog vremenskog pomaka (više od osam sedmica), broj bodova je 0

- ako objašnjava odluke ili objavljuje zapisnike, broj bodova je 1

v) da li centralna banka objavljuje način donošenja svake odluke povodom glavnog operativnog instrumenta ili cilja?

- ako nema zapisnika sa sednica ili samo posle značajnog vremenskog pomaka (više od osam sedmica), broj bodova je 0

- ako nema dodatnih zapisnika sa sednica, broj bodova je 0,5

- ako postoje zapisnici sa sednica, broj bodova je 1

(4) Transparentnost odluka politike

Indeks transparentnosti odluka politike konstruisan je na osnovu odgovora na sledeća pitanja:

a) da li centralna banka promptno objavljuje odluke o usklañenosti glavnog operativnog instrumenta ili cilja?

- ako ne objavljuje, ili posle značajnog vremenskog pomaka, broj bodova je 0

- ako objavljuje, najkasnije na dan sprovoñenja odluke, broj bodova je 1

b) da li centralna banka objašnjava odluke monetarne politike?

- ako ne objašnjava, broj bodova je 0

- ako objašnjava, ali samo delimično, broj bodova je 0,5

- ako objašnjava, broj bodova je 1

v) da li centralna banka objavljuje eksplicitne tendencije monetarne politike posle svakog sastanka monetarnog odbora ili eksplicitne indikacije o verovatnim budućim akcijama (najmanje kvartalno) ?

- ako ne objavljuje, broj bodova je 0

- ako objavljuje, broj bodova je 1

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

113

(5) Operacionalna transparentnost

Indeks operacionalne transparentnosti konstruisan je na osnovu odgovora na sledeća pitanja:

a) da li centralna banka redovno procenjuje u kojoj su meri postignuti njeni glavni operativni ciljevi?

- ako ne procenjuje, ili ne vrlo često (reñe nego godišnje), broj bodova je 0

- ako procenjuje, ali bez objašnjenja značajnih odstupanja, broj bodova je 0,5

- ako procenjuje, uzimajući u obzir značajna odstupanja od cilja ili kontrolu glavnih operativnih instrumenata/ciljeva, broj bodova je 1

b) da li centralna banka redovno objavljuje informacije o makroekonomskim poremećajima koji utiču na transmisioni mehanizam monetarne politike?

- ako ne objavljuje, ili ne vrlo često, broj bodova je 0

- ako objavljuje, ali samo kroz kratkoročne prognoze ili analize tekućih makroekonomskih kretanja (najmanje kvartalno), broj bodova je 0,5

- ako objavljuje, uključujući diskusiju o prošlim greškama u prognozama (najmanje jednom godišnje), broj bodova je 1

v) da li centralna banka redovno obezbeñuje procenu ishoda politike povodom makroekonomskih ciljeva?

- ako ne obezbeñuje procenu, ili ne često (manje nego godišnje), broj bodova je 0

- ako obezbeñuje procenu, ali delimično, broj bodova je 0,5

- ako obezbeñuje procenu, sa eksplicitnim značajem doprinosa monetarne politike u postizanju definisanih ciljeva, broj bodova je 1

3.1. Politička transparentnost

Sve centralne banke u izabranom uzorku (Banka rezervi Australije, Banka Kanade, Evropska centralna banka, Banka Japana, Banka rezervi Novog Zelanda, Švedska Riksbanka, Švajcarska nacionalna banka, Banka Engleske, Federalne rezerve) imaju formalne ciljeve monetarne politike. Meñutim, u nekima od njih (Japan, Švajcarska i SAD i Švedska tokom 1998. godine) ciljevi nisu poreñani prema prioritetu. Zato je važno da se ciljevi svrstaju po prioritetu pošto oni mogu da budu u meñusobnom konfliktu. Najčešće, centralne banke identifikuju stabilnost cena kao svoj osnovni cilj.

Specifikacija kvantitativnog cilja monetarne politike je veoma važna. Sa izuzetkom banke Japana i Federalnih rezervi (i Švajcarske nacionalne banke do 1999. god.), sve centralne banke iz ovog uzorka imaju kvantitativni cilj za inflaciju. Ovaj cilj može da postavi centralna banka (Evropska centralna banka, Švedska Riksbanka, Švajcarska nacionalna banka), Vlada (Banka Engleske) ili

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

114

da se bazira na zajedničkom dogovoru Vlade i centralne banke (Banka rezervi Australije, Banka Kanade, Banka rezervi Novog Zelanda).

Institucionalni aranžman izmeñu monetarnih vlasti i vlade pretpostavlja eksplicitni aranžman nezavisnosti centralne banke. Za nekoliko centralnih banaka (Banka rezervi Australije, Banka Kanade, Banka rezervi Novog Zelanda, Banka Engleske), nezavisnost podleže eksplicitnom mehanizmu opoziva koji precizno navodi formalnu proceduru za vladu, kojom bi se opozvala odluka centralne banke o monetarnoj politici. Mada se ponekad tvrdi da to smanjuje nezavisnost centralne banke, klauzula o opozivu koja je eksplicitna, ne smanjuje transparentnost. SAD (ali i na početku Švedska i Švajcarska) nemaju eksplicitni aranžman nezavisnosti.

Mnoge centralne banke imaju maksimalan broj bodova za političku transparentnost, uključujući i Banku rezervi Australije, Banku Kanade, Evropsku centralnu banku, Banku rezervi Novog Zelanda, Švedsku Riksbanku i Banku Engleske. Sve ove banke su usvojile inflaciono targetiranje kao monetarnu strategiju, sa izuzetkom Evropske centralne banke. Posebno je interesantan slučaj Novog Zelanda, gde postoji ugovor centralne banke i vlade koji se zove Sporazum o ciljevima politike. On čak dozvoljava vladi da razreši guvernera Banke rezervi, ako se ne ispuni cilj povodom stope inflacije.

3.2. Ekonomska transparentnost

Ekonomske informacije koje se koriste za monetarnu politiku moraju biti pravovremene. Ključne varijable koje akademska literatura smatra značajnim za monetarnu politiku su: novčana masa, inflacija, bruto domaći proizvod, stopa nezaposlenosti, iskorišćenost kapaciteta, zarade, platni bilans, saldo javnih finansija, devizni kurs i kamatne stope.

Da bismo interpretirali akcije politike centralne banke, važno je znati koju vrstu modela politike ta banka koristi. Veći broj centralnih banaka je objavio strukturalni makroekonomski model koji se koristi u analizi monetarne politike, izuzev Japana, Švedske i Švajcarske.

Sve centralne banke objavljuju numeričke prognoze inflacije i/ili proizvodnje. Ipak, samo Novi Zeland, Švedska i Engleska objavljuju kvartalno srednjoročne prognoze inflacije i proizvodnje i navode pretpostavke na osnovu kojih se rade prognoze. Ovo je posledica činjenice da su inflacija i proizvodnja dve ključne varijable koje opredeljuju monetarnu politiku, a da se na njih može uticati samo srednjoročno (1 – 3 godine unapred). Pored toga, vrše se kvartalne provere prognoza, polazeći od toga da je značajan broj makroekonomskih podataka (uključujući nacionalne račune) dostupan u kvartalnoj dinamici.

Tokom vremena došlo je do značajnog povećanja ekonomske transparentnosti (sa prosečnih 1,7 tokom 1998. godine na 2,3 tokom 2002. godine). Samo su dve centralne banke postigle maksimalan broj bodova za ekonomsku transparentnost – Banka rezervi Novog Zelanda i Banka Engleske, pri čemu Banka Engleske daje na uvid javnosti dokumentaciju o ekonomskim modelima

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

115

koje primenjuje. To je prva centralna banka koja je objavila prognoze inflacije i proizvodnje, što je bio uzor za ostale centralne banke.

3.3. Proceduralna transparentnost

Većina centralnih banaka (u ovom uzorku) daje opis okvira svoje monetarne politike u obliku eksplicitne strategije monetarne politike. Tipična strategija u uzorku je inflaciono targetiranje, mada je ''strategija dva stuba'' koju praktikuje Evropska centralna banka izuzetak vredan pažnje. Samo Banka Japana i Federalne Rezerve nemaju eksplicitan okvir monetarne politike. Evropska centralna banka (ECB) je usvojila kombinovanu strategiju monetarne politike koja ima elemente monetarnog targetiranja koju je Bundesbanka ranije koristila, ali koja sadrži i elemente targetiranja inflacije. Strategija ECB ima, dakle, dva ''stuba'' (dve ''osnove''). Prvi se odnosi na upotrebu novčane mase, odnosno, stope rasta monetarnog agregata (M3), ali ne kao targeta nego kao ''referentne vrednosti'' u voñenju monetarne politike. Drugi uključuje brojne indikatore (inflaciju, jaz u proizvodnji, devizni kurs itd.) i odnosi se na sveobuhvatnu procenu izgleda kada je u pitanju kretanje cena u budućnosti, s ciljem ostvarivanja stabilnosti cena.

Nekoliko centralnih banaka, posebno Banka Japana, Riksbanka (Švedska centralna banka), Banka Engleske i Federalne Rezerve, objavljuju sveobuhvatne izveštaje o diskusijama u razumnim vremenskim intervalima (osam sedmica) u obliku zapisnika o diskusijama monetarnog odbora o dogañajima koji se očekuju u budućnosti, a koji odreñuju kurs monetarne politike. Ove centralne banke su, takoñe, jedine koje objavljuju zapisnike sa sednica. Tri centralne banke su dobile maksimalan broj bodova za proceduralnu transparentnost: Banka rezervi Novog Zelanda, Riksbanka i Banka Engleske. Banka rezervi Novog Zelanda je posebna u smislu da su odluke monetarne politike isključivo u nadležnosti Guvernera.

3.4. Transparentnost odluka politike

Sve centralne banke promptno objavljuju svoje odluke; njihov operativni instrument ili cilj je kratkoročna nominalna kamatna stopa, sa jedinim izuzetkom Banke Japana. Ipak, nije oduvek bilo otvorenosti za odluke politike. Tako su Federalne Rezerve počele tek 1999. godine da objavljuju svoje odluke.

Većina centralnih banaka objašnjava svoje odluke. Banka rezervi Australije, Banka Japana i Banka Engleske nisu dobile maksimalan broj bodova zato što ne objašnjavaju sve svoje odluke. Federalne rezerve počinju da objašnjavaju odluke o promeni kamatnih stopa, tek od maja 1999. godine. Riksbanka, takoñe, počinje da objašnjava svoje odluke, ali tek od maja 2002. godine. Banka rezervi Novog Zelanda objavljuje kvartalne prognoze kratkoročnih kamatnih stopa koje, u suštini, predstavljaju buduće akcije politike. Ove centralne banke su dobile maksimalan broj bodova za transparentnost odluka politike. Očigledno povećanje prosečnog broja bodova za transparentnost odluka politike, sa 1,6 u

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

116

1998. godini na 2,2 u 2002. godini, uglavnom je rezultat velikih promena u ovim centralnim bankama.

3.5. Operacionalna transparentnost

Dve vrste poremećaja mogu iskomplikovati voñenje monetarne politike: greške u prognozama i nepredviñeni ekonomski poremećaji koji utiču na transmisioni mehanizam monetarne politike. Većina centralnih banaka (iz ovog uzorka) je odgovorna ukoliko doñe do značajnih odstupanja operativnog cilja ili ima (gotovo) savršenu kontrolu nad svojim glavnim operativnim instrumentom. Jedini izuzeci su Banka Japana (od marta 2001. godine kada je usvojila ''ciljna količina novca'') i Švajcarska nacionalna banka (od decembra 1999. godine kada je usvojila ciljne kamatne stope), koje su dobile samo po pola boda zato što ne daju objašnjenja o značajnim fluktuacijama operativnog cilja.

Većina centralnih banaka redovno objavljuje analizu tekućih makroekonomskih kretanja ili kratkoročne prognoze koje implicitno pružaju informacije o poremećajima u transmisiji monetarne politike. Dve banke su dobile nula bodova: Federalne Rezerve objavljuju svoje kratkoročne prognoze i makroekonomsku analizu samo polugodišnje; Švajcarska nacionalna banka ima samo kratak apstrakt makroekonomske analize. Riksbanka i Banka Engleske su dobile maksimalan broj bodova pošto objavljuju i diskusiju o greškama u prognozama, a to je potrebno za potpuno objašnjenje nepredviñenih faktora koji utiču na proces transmisije.

Na kraju, bitno je da li centralne banke redovno daju ocenu o ishodu politike u odnosu na makroekonomske zadatke. Većina banaka ima neku vrstu ocene bez osvrta na monetarnu politiku. Banka rezervi Australije i Švajcarska nacionalna banka su izuzeci, pošto nemaju redovne ocene. S druge strane, Riksbanka predstavlja pozitivan primer pošto ocenjuje doprinos monetarne politike ostvarivanju cilja niske, stabilne stope inflacije, tako da je dobila maksimalan broj bodova. Posledično, Riksbanka je jedina centralna banka koja je dobila maksimalan broj bodova za operacionalnu transparentnost, dok je Nacionalna banka Švajcarske dobila najmanje bodova (0,5).

3.6. Ukupna transparentnost

Indeks koji se sastoji od ukupnog zbira podzbirova za svaki od aspekata transparentnosti pokazuje koje su centralne banke najtransparentnije.

Godine 1998., najtransparentnije su bile Banka Engleske (11 od 15), Banka rezervi Novog Zelanda i Banka Kanade (10,5), zatim Švedska Riksbanka (9), Federalne Rezerve i Evropska centralna banka (8,5), Banka rezervi Australije i Banka Japana (8) i Švajcarska nacionalna banka (6). Tokom 2002. godine, prosečna transparentnost je porasla sa 8,9 na 10,7, a glavni rast je ostvaren u ekonomskoj i transparentnosti odluka politike. Redosled u odnosu na 1998. godinu je nešto promenjen. Najtransparentnije su: Banka rezervi Novog Zelanda i Riksbanka (obe imaju 14 bodova), pa Banka Engleske (13). Slede: Banka Kanade, Evropska centralna banka (obe sa 10,5), Federalne Rezerve (10),

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

117

Banka rezervi Australije (9), dok Banka Japana (8) i Švajcarska nacionalna banka (7,5) ostaju najmanje transparentne centralne banke (u ovom uzorku).

Ovi rezultati pokazuju da je stepen transparentnosti različit meñu centralnim bankama, čak iako su usvojile istu monetarnu strategiju (inflaciono targetiranje). Činjenice pokazuju da je moguće u relativno kratkom vremenskom horizontu povećati transparentnost, poput Švedske Riksbanke i Banke rezervi Novog Zelanda.

4. TRANSPARENTNOST U IZABRANIM CENTRALNIM

BANKAMA 4.1. Banka rezervi Australije

Mada je ova centralna banka prihvatila inflaciono targetiranje, kao monetarnu strategiju, ona je dobila najmanji broj ukupnih bodova za transparentnost (sa 8 na 9 u 2002. godini). Iako je dobila najveći broj bodova (3 boda) za političku transparentnost, njena otvorenost prema ostalim aspektima je znatno manja. Ekonomska transparentnost opada (2 boda) zbog toga što ne objavljuje kvartalne podatke o iskorišćenosti kapaciteta. Objavljuje samo grube kratkoročne prognoze inflacije (kvartalno) i proizvodnje (polugodišnje), ali ne srednjoročne prognoze. Proceduralna transparentnost je niska (1 bod) pošto ne objavljuje zapisnike sa sednica. Postoji, takoñe, prostor za povećanje transparentnosti odluka politike (1,5 bod) zbog nedostatka eksplicitne najave o verovatnim budućim akcijama politike i objašnjenja svake odluke politike. Što se tiče operacionalne transparentnosti, Banka rezervi Australije ne daje ni diskusiju o prošlim greškama u prognozama, niti ocenu ishoda politike (1,5 bod). Banka Australije pokazuje da inflaciono targetiranje ni u kom slučaju ne garantuje transparentnost u svim aspektima.

Tabela 1. Indeks transparentnosti centralne banke Australije, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 3 3

Ekonomska transparentnost 1 2

Proceduralna transparentnost 1 1

Transparentnost odluka politike 1,5 1,5

Operacionalna transparentnost 1,5 1,5

Ukupno: 8 9

Izvor: [5]

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

118

4.2. Banka Kanade

Banka Kanade je jedna od onih centralnih banaka koja je prihvatila inflaciono targetiranje i obezbedila mesto na samom vrhu transparentnosti, sa 10,5 bodova. Dobila je maksimalan broj bodova (3 boda) za političku transparentnost, ali je izgubila bodove jer nije ostvarila potpunu ekonomsku transparentnost (2,5 boda), pošto objavljuje samo srednjoročne procene inflacije i proizvodnje. Ima nisku proceduralnu transparentnost (1 bod) zato što ne objavljuje zapisnike sa sednica. Radi na poboljšanju transparentnosti politike (2 boda), mada još uvek nema eksplicitne najave o verovatnim budućim akcijama. Za operacionalnu transparentnost dobila je 2 boda, zato što ne diskutuje o greškama prognoza iz prošlosti i što nije eksplicitno odgovorna za odstupanje inflacije od cilja. Dakle, Banka Kanade je transparentna, ali je njena proceduralna transparentnost niska.

Tabela 2. Indeks transparentnosti centralne banke Kanade, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 3 3

Ekonomska transparentnost 2,5 2,5

Proceduralna transparentnost 1 1

Transparentnost odluka politike 2 2

Operacionalna transparentnost 2 2

Ukupno: 10,5 10,5

Izvor: [5]

4.3. Evropska centralna banka

Mada je Evropska centralna banka počela sa relativno malim brojem bodova – 8,5, značajno je popravila svoju transparentnost, tako da je broj bodova porastao na 10,5. Iako nije prihvatila inflaciono targetiranje, dobila je maksimalan broj bodova za političku transparentnost (3 boda). Za ekonomsku transparentnost dobila je visok broj bodova (2,5 boda), zahvaljujući objavljivanju svog makroekonomskog modela i svojim polugodišnjim srednjoročnim projekcijama inflacije i proizvodnje. Proceduralna transparentnost Evropske centralne banke je ograničena zato što ne daje opširne zapisnike sa sednica (1 bod). Transparentnost odluka politike se povećala pošto objašnjava odluke politike na konferencijama za štampu (2 boda), ali joj još uvek nedostaje eksplicitna najava o budućim akcijama politike. Kada je u pitanju operacionalna transparentnost, nema diskusije o prošlim greškama prognoza i nikakvog eksplicitnog osvrta o proceni ishoda politike (2 boda). U prvim godinama svoga postojanja, Evropska centralna banka je postigla sasvim solidan stepen

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

119

transparentnosti u nekim aspektima, ali ostaje još dosta prostora za povećanje proceduralne i transparentnosti odluka politike.

Tabela 3. Indeks transparentnosti Evropske centralne banke, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 3 3

Ekonomska transparentnost 1 2,5

Proceduralna transparentnost 1 1

Transparentnost odluka politike 1,5 2

Operacionalna transparentnost 2 2

Ukupno: 8,5 10,5

Izvor: [5]

4.4. Banka Japana

Banka Japana ima jednu od najnižih ocena za transparentnost (8 bodova). Politička transparentnost je ograničena zato što ima višestruke ciljeve monetarne politike, bez jasno naznačenih prioriteta i precizne definicije ili kvantifikacije svojih ciljeva (1,5 bod). Ova centralna banka je pokazala izvesno povećanje ekonomske transparentnosti, ali još uvek ne objavljuje formalni makroekonomski model koji koristi za voñenje monetarne politike (1,5 bod). Od oktobra 2000. godine, Banka Japana objavljuje svoje prognoze inflacije i proizvodnje, ali samo polugodišnje. Proceduralna transparentnost je prilično visoka zato što objavljuje precizne i razrañene zapisnike sa sednica, mada joj nedostaje eksplicitna strategija monetarne politike (2 boda). Što se tiče transparentnosti odluka politike, ne postoji eksplicitna najava promene politike ili brzo objašnjenje svake odluke politike (1,5 bod). Broj bodova za operacionalnu transparentnost se smanjio zato što posle promene glavnog operativnog cilja u martu 2001. godine nije dato nikakvo objašnjenje (1,5 bod). Ova centralna banka diskutuje o prošlim greškama u prognozama, ali ne odgovara za odstupanja izmeñu ishoda politike i ciljeva. Iako je Banka Japana pokazala izvesna poboljšanja transparentnosti, njena transparentnost je još uvek ograničena, prvenstveno zbog niske političke transparentnosti i transparentnosti odluka politike.

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

120

Tabela 4. Indeks transparentnosti centralne banke Japana, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 1,5 1,5

Ekonomska transparentnost 1 1,5

Proceduralna transparentnost 2 2

Transparentnost odluka politike 1,5 1,5

Operacionalna transparentnost 2 1,5

Ukupno: 8 8

Izvor: [5]

4.5. Banka rezervi Novog Zelanda

Ova centralna banka je jedna od najtransparentnijih centralnih banaka (u ovom uzorku). Imala je 10,5 bodova 1998. godine, zatim je dostigla 13 poena u 1999. godini i 14 bodova 2002. godine. Banka rezervi Novog Zelanda usvojila je inflaciono targetiranje tako da je dobila maksimalan broj bodova za političku, ekonomsku i proceduralnu transparentnost, kao i za transparentnost odluka politike (po 3 boda). Postigla je impresivno povećanje transparentnosti odluka politike i operacionalne transparentnosti. Meñutim, nedostaju joj ocene o operacionalnoj transparentnosti zato što ne objavljuje diskusije o prošlim greškama prognoza ili što ne procenjuje kako je monetarna politika doprinela ishodima politike (2 boda). Mada se radi o izuzetno transparentnoj centralnoj banci, još uvek je moguće poboljšanje operacionalne transparentnosti.

Tabela 5. Indeks transparentnosti centralne banke Novog Zelanda, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 3 3

Ekonomska transparentnost 2,5 3

Proceduralna transparentnost 3 3

Transparentnost odluka politike 1 3

Operacionalna transparentnost 1 2

Ukupno: 10,5 14

Izvor: [5]

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

121

4.6. Švedska Riksbanka

Ova centralna banka je postigla najveći porast transparentnosti (u ovom uzorku). Počela je sa 9 bodova 1998. godine. Zatim je dostigla 14 bodova, kao i Banka rezervi Novog Zelanda. I ona je prihvatila inflaciono targetiranje, tako da je osvojila maksimalni broj bodova za političku transparentnost (3 boda), ali nije popravila ekonomsku transparentnost, pošto ne objavljuje formalni makroekonomski model za voñenje monetarne politike (2 boda). Što se tiče proceduralne transparentnosti, dobila je maksimalan broj bodova, zato što objavljuje zapisnike sa sednica (3 boda). U oblasti transparentnosti odluka politike, postigla je maksimalan broj bodova (3 boda). Što se tiče operacionalne transparentnosti, Riksbanka je jedina centralna banka koja je osvojila sve bodove; počevši od 1999. godine, ona objavljuje godišnju evaluaciju ishoda politike za protekle godine, uključujući i diskusiju o ulozi monetarne politike (3 boda). Riksbanka je postigla impresivan rast transparentnosti. Ima maksimalne ocene za sve aspekte, izuzev za ekonomsku transparentnost, zato što ne objavljuje makroekonomski model koji koristi za voñenje monetarne politike.

Tabela 6. Indeks transparentnosti centralne banke Švedske, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 2 3

Ekonomska transparentnost 1,5 2

Proceduralna transparentnost 2 3

Transparentnost odluka politike 1,5 3

Operacionalna transparentnost 2 3

Ukupno: 1,5 2

Izvor: [5]

4.7. Švajcarska nacionalna banka

Švajcarska nacionalna banka ima najmanji broj poena – 7,5. (u ovom uzorku centralnih banaka). Politička transparentnost je znatno porasla 2000. godine, kada je nezavisnost ove centralne banke pravno zaštićena, a kao cilj monetarne politike navedena je stabilnost cena (2,5 boda). Još uvek, ona ima višestruke ciljeve, bez jasnih prioriteta. Što se tiče ekonomske transparentnosti, ova centralna banka objavljuje trogodišnje prognoze inflacije u polugodišnjoj dinamici, počevši od 1999. godine, ali ne objavljuje svoj formalni makroekonomski model (1,5 bod). Ima nisku proceduralnu transparentnost zato što ne objavljuje zapisnike sa sednica (1 bod). Njena transparentnost odluka politike je viša, iako nedostaje eksplicitna najava o budućim akcijama politike (2 boda). Dobija mali broj bodova za operacionalnu transparentnost (0,5 bodova).

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

122

Daje detaljnu analizu makroekonomskih kretanja. Švajcarska nacionalna banka nije baš transparentna u poreñenju sa ostalim centralnim bankama iz uzorka. Ima još mnogo područja u kojima može da dostigne veću transparentnost, posebno ekonomsku i operacionalnu.

Tabela 7. Indeks transparentnosti centralne banke Švajcarske, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 1 2,5

Ekonomska transparentnost 1 1,5

Proceduralna transparentnost 1 1

Transparentnost odluka politike 2 2

Operacionalna transparentnost 1 0,5

Ukupno: 6 7,5

Izvor: [5]

4.8. Banka Engleske

Banka Engleske je 1998. godine bila najtransparentnija centralna banka iz pomenutog uzorka sa 11 bodova, povećala ih na 13 i zadržala se u samom vrhu liste transparentnosti. Kao centralna banka koja je usvojila inflaciono targetiranje postigla je maksimalan broj bodova za političku, ekonomsku i proceduralnu transparentnost (po 3 boda).

Tabela 8. Indeks transparentnosti centralne banke Velike Britanije, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 3 3

Ekonomska transparentnost 1,5 3

Proceduralna transparentnost 3 3

Transparentnost odluka politike 1,5 1,5

Operacionalna transparentnost 2 2,5

Ukupno: 11 13

Izvor: [5]

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

123

Njena transparentnost odluka politike je znatno niža zato što eksplicitno ne navodi buduće akcije politike i što ne daje blagovremena objašnjenja posle svake odluke politike (1,5 bod). Kada je u pitanju operacionalna transparentnost, ne postoji ocena ishoda monetarne politike (2,5 boda). Iako je navoñena kao primer visoke transparentnosti, ova centralna banka ima još prostora da poveća svoju transparentnost.

4.9. Federalne reserve

Ukupan broj bodova za transparentnost Federalnih rezervi je 10. Politička transparentnost je niska zato što Federalne rezerve imaju višestruke ciljeve, bez eksplicitnih prioriteta ili kvantifikacije i bez eksplicitnog aranžmana nezavisnosti (1 bod). Ekonomska transparentnost je prilično visoka, ali se objavljuju samo kratkoročne ekonomske projekcije inflacije i proizvodnje (2,5 boda). Kada je u pitanju proceduralna transparentnost, Federalne rezerve ne opisuju eksplicitnu strategiju monetarne politike (2 boda). Dobila je maksimalne bodove za transparentnost odluka politike s obzirom da je od maja 1999. godine počela da daje eksplicitne najave o budućim akcijama, kao i objašnjenje za svaku pojedinačnu odluku (3 boda). Manji broj bodova za operacionalnu transparentnost odražava činjenicu da objavljuje makroekonomsku analizu samo u polugodišnjoj dinamici i daje samo neformalnu ocenu o ishodima politike (1,5 bod). Federalne rezerve imaju visoku transparentnost odluka politike, ali im je politička transparentnost niska.

Tabela 9. Indeks transparentnosti centralne banke SAD-a, 1998. i 2002. god.

Aspekt transparentnosti 1998. godina 2002. godina

Politička transparentnost 1 1

Ekonomska transparentnost 2,5 2,5

Proceduralna transparentnost 2 2

Transparentnost odluka politike 1,5 3

Operacionalna transparentnost 1,5 1,5

Ukupno: 8,5 10

Izvor: [5]

4.10. Javnost i transparentnost u radu Narodne banke Srbije – Novi okvir

monetarne politike Narodne banke Srbije

Monetarni odbor Narodne banke Srbije je avgusta 2006. godine usvojio novi okvir monetarne politike, usmeren na ostvarivanje niske i stabilne stope inflacije u srednjem roku. Prema novom okviru monetarne politike, odgovornost za

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

124

ukupnu inflaciju je podeljena izmeñu Vlade Republike Srbije i NBS. Naime, NBS instrumentima monetarne politike može da kontroliše samo inflaciju na konkurentnim tržištima, dok je Vlada Republike Srbije odgovorna za deo inflacije koji nastaje kao rezultat korekcija regulisanih cena.

NBS objavljuje kratkoročne ciljeve povodom stope inflacije definisane u obliku ''bazne inflacije'', tj. promena indeksa cena na malo, koje ne predstavljaju rezultat korekcija regulisanih cena. Nakon konsultacija sa Vladom Republike Srbije koja je odgovorna za regulisane cene, objavljuje se cilj u pogledu ukupne stope inflacije.

Narodna banka Srbije (NBS) svoj osnovni cilj monetarne politike (održavanje stabilnosti cena), ispunjava u okvirima definisanog inflacionog intervala, uz korišćenje referentne kamatne stope kao osnovnog instrumenta, ali i ostalih mera monetarne politike (stope obaveznih rezervi i drugih prudencijalnih mera) koje imaju pomoćnu ulogu u ostvarivanju ciljnog intervala.

Referentna kamatna stopa NBS je kamatna stopa na dvonedeljne repo operacije. Korekcije glavne referentne kamatne stope zasnovane su na oceni trenutne ekonomske situacije, oceni kretanja inflacije i njihovim projekcijama. Referenta stopa se koriguje ukoliko projekcija odstupi od objavljenih ciljeva; koriguje se naviše ukoliko ostvarenje ciljeva inflacije bude znatno i trajno ugroženo, i obratno. Odluke o promenama glavne referentne kamatne stope donosi Monetarni odbor NBS, na osnovu analiza i prognoza makroekonomskih i inflatornih kretanja. Rezultati i sadržaj odluka Monetarnog odbora odmah se objavljuju i objašnjavaju javnosti. Promene referentne kamatne stope se vrše na predvidiv način, reagovanjem na velike poremećaje i zanemarivanjem manjih poremećaja. Ostali instrumenti monetarne politike (uključujući intervencije na deviznom tržištu), imaju samo pomoćnu ulogu u ostvarenju definisanih ciljeva inflacije. Monetarna politika svojim instrumentima nastoji da ostvari i druge ciljeve, pod uslovom da to ne ugrožava ostvarenje primarnog cilja.

Primena novog okvira monetarne politike NBS podrazumeva nezavisnost monetarne politike. Da bi monetarna politika bila nezavisna, neophodan je fleksibilan devizni kurs. Fleksibilnost deviznog kursa podrazumeva odreñivanje kursa od strane banaka, pri čemu se ne isključuju intervencije centralne banke, ali samo da spreče prekomerne dnevne fluktuacije. Sadašnji okvir monetarne politike još uvek ne predstavlja inflaciono targetiranje, pošto je NBS prisutna na deviznom tržištu.

3.10.1. Javnost i transparentnost u radu Narodne banke Srbije

U vezi sa ostvarenjem ciljane/targetirane stope inflacije, NBS deluje na transparentan način. To znači da se javnost i tržišta redovno obaveštavaju o ostvarenju ciljeva inflacije, razlozima koji se nalaze u osnovi tih kretanja, kao i o preduzetim merama monetarne politike kako bi se ostvarili ciljevi inflacije u budućnosti i kako bi ekonomski akteri imali sve relevantne informacije na osnovu kojih će formirati inflatorna očekivanja.

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

125

Informisanje javnosti o mandatu centralne banke može povećati kredibilitet centralne banke i verovatnoću voñenja konzistentne monetarne politike. Transparentnost pojednostavljuje komunikaciju sa javnošću, obezbećujući podršku koja je neophodna centralnoj banci da bi optimalno sprovela monetarnu politiku, usredsreñujući se na srednjoročni vremenski horizont. To omogućava da učesnici na finansijskom tržištu bolje razumeju akcije monetarne politike i njihov uticaj na makroekonomska kretanja i ekonomske šokove.

NBS ostvaruje komunikaciju sa javnošću i posebnim interesnim grupama (stručna javnost, finansijska tržišta, sindikati, privredne komore, poslovna udruženja, mediji, Vlada Republike Srbije) posredstvom svojih redovnih publikacija, konferencija za novinare posle sednica Monetarnog odbora i saopštenja nakon donošenja odluka o merama monetarne politike. Pored toga, važnu ulogu imaju seminari, konferencije i publikacije posvećene odreñenim temama.

Konferencija za novinare održavaju se posle svake sednice Monetarnog odbora. Korekcije referentne kamatne stope vrše se na unapred najavljenim sednicama Monetarnog odbora, a sve odluke se objavljuju. Svakako, najvažnije sredstvo komunikacije NBS predstavlja Izveštaj o inflaciji, pomoću kojeg se javnost i tržište obaveštavaju o ispunjenju ciljeva u pogledu inflacije i namerama NBS (Pisano na osnovu Izveštaja o inflaciji NBS i prezentacije vice guvernera NBS i docenta Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Diane Dragutinović, za novinare povodom usvajanja novog okvira monetarne politike, avgust 2006. godine). On se priprema u tromesečnoj dinamici. Izveštaj o inflaciji ima poseban značaj pošto se sve relevantne informacije o monetarnoj politici nalaze u jednom dokumentu; povezan je sa odlukama o monetarnoj politici; prikazuje se u kontinuitetu; doprinosi transparentnosti i kredibilitetu monetarne politike. Dakle, Izveštaj o inflaciji ima internu ulogu, jer predstavlja osnov za donošenje odluka Monetarnog odbora NBS, ali i eksternu ulogu jer je osnovni instrument komunikacije NBS s javnošću. Dobar Izveštaj o inflaciji doprinosi boljem razumevanju mera i aktivnosti centralne banke što znači manje iznenañenja.

Funkcija izveštaja je da obezbedi transparentnost i odgovornost monetarne politike. Njim se objašnjavaju mere monetarne politike koje će se preduzimati da bi se ostvarila ciljana stopa inflacije; objašnjenje se bazira na srednjoročnim projekcijama inflacije, makroekonomskim projekcijama i analizi rizika; obezbeñuju se relevantne informacije na osnovu kojih privatni sektor može formirati realistična očekivanja u pogledu budućih makroekonomskih kretanja shvatajući funkciju reakcije centralne banke.

Sadržaj Izveštaja čini:

� Analiza tekućih makroekonomskih kretanja

� Kretanje inflacije

� Ostvarenje ciljane inflacije;

� Očekivana inflacija u narednom tromesečju;

� Determinante inflacije

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

126

� Monetarni uslovi (kamatne stope i devizni kurs);

� Uvozne cene;

� Platnobilansna kretanja;

� Monetarna kretanja i monetarna politika;

� Kretanje ponude i tražnje;

� Kretanja na tržištu rada;

� Projekcije inflacije

� Srednjoročne projekcije inflacije;

� Prikaz pretpostavki na kojima se projekcije zasnivaju;

� Analiza glavnih rizika u ostvarenju ciljane inflacije; � Analiza mera monetarne politike potrebnih za

ostvarenje ciljeva;

Dakle, on sadrži informacije o trenutnoj i očekivanoj stopi inflacije, analizu makroekonomskih kretanja koja je determinišu, objašnjenje razloga koji se nalaze u osnovi donošenja konkretnih odluka Monetarnog odbora, kao i ocenu efikasnosti monetarne politike. Posebna pažnja posvećena je projekciji inflacije za naredni period, uključujući pretpostavke na kojima se projekcije zasnivaju, kao i analizi glavnih rizika u ostvarivanju ciljane inflacije. Takoñe, daju se objašnjenje o očekivanim efektima eventualnih promena u monetarnoj politici. Na taj način NBS želi da širu javnost uveri u svoju odlučnost da ostvari ciljanu stopu inflacije, kao i da obezbedi veću predvidivost, efikasnost i kredibilitet monetarne politike.

Teorijski okvir inflacije pokazuje da inflaciju determinišu brojni faktori. Projektovanje inflacije predstavlja najvažniji element pri donošenju odluka o promeni referentne kamatne stope. Bazira se na korišćenju rezultata ekonometrijskih modela, analiza i procena. Kretanje referentne kamatne stope i deviznog kursa je sastavni deo projekcije. Projekcija inflacije se zasniva na osnovu eksternih (inflacija u SAD i EU, cena nafte na svetskom tržištu, kamatne stope u EU, inflacija u SAD) i internih (rast BDP, regulisane cene, budžetski suficit/deficit, trend realnog deviznog kursa, realna kamatna stopa) pretpostavki. Kako je ove pretpostavke nemoguće je predvideti sa apsolutnom tačnošću, projektovanje inflacije podrazumeva brojne rizike.

Na kraju, u Izveštaju o inflaciji treba posebno obratiti pažnju na:

� odnos sadašnje i ciljane stope inflacije;

� odnos projektovane i ciljane stope inflacije, a posebno promene projekcije inflacije i uzroke tih promena;

� odreñivanje nivoa referentne kamatne stope NBS (dvonedeljne repo stope);

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

127

� kretanje referentne kamatne stope u budućnosti i pregled faktora koji mogu uticati na njenu promenu.

Pri tome, neophodno je praviti razliku izmeñu meñugodišnjih, kvartalnih i mesečnih stopa. Naglasak je na meñugodišnjim i kvartalnim podacima, a ne na mesečnim ili kumulativnim, jer vremenski horizont nije kratkoročni, već srednjoročni i dugoročni. Monetarna politika treba da reaguje samo na šokove koji imaju potencijal da utiču na inflaciju i inflatorna očekivanja na srednji i dugi rok.

3.10.2. Indeks transparentnosti monetarne politike Narodne banke Srbije

Na osnovu kriterijuma koji su korišćeni za izračunavanja indeksa transparentnosti centralnih banaka Australije, Kanade, Evropske centralne banke, Japana, Novog Zelanda, Švedske, Švajcarske, Velike Britanije i SAD, izračunaće se indeks transparentnosti Narodne banke Srbije. Indeks transparentnosti NBS, kao što je pokazano i kod navedenih centralnih banaka, predstavljaće zbir podindeksa za svaki od pet aspekata transparentnosti (politička transparentnost, ekonomska, proceduralna, transparentnost odluka politike i operacionalna transparentnost).

Kao što se vidi iz Tabele 10. Narodna banka Srbije je dobila 9,5 bodova za transparentnost monetarne politike. Politička transparentnost je prilično visoka zato što NBS ima jasno definisan osnovni cilj monetarne politike, a to je stabilnost cena (2 boda). Dobila je maksimalan broj bodova za ekonomsku transparentnost s obzirom da u Izveštaju o inflaciji objavljuje formalni makroekonomski model koji koristi za analizu monetarne politike, kao i makroekonomske prognoze (3 boda). Proceduralna transparentnost je vrednovana sa 1,5 bod jer NBS objavljuje eksplicitno pravilo monetarne politike u okviru monetarne strategije i zapisnike sa sedica Monetarnog odbora. Transparentnost odluka politike je vrednovana sa 1,5 bod jer NBS objavljuje svoje odluke, ali ne daje indikaciju budućih akcija politike. Operacionalna transparentnost je ocenjena sa 1,5 bod jer NBS objašnjava doprinos monetarne politike ciljnoj stopi inflacije, ali bez diskusije o greškama u prošlim prognozama.

NBS može da poveća transparentnost u svim aspektima transparentnosti, osim ekonomske transparentnosti. Politička transparentnost se može poboljšati eksplicitnim institucionalnim aranžmanom izmeñu monetarnih vlasti i Vlade. Proceduralna transparentnost se može popraviti prelaskom na inflaciono targetiranje sa tzv. prelaznog režima i objavljivanjem rezultata glasanja Monetarnog odbora. Transparentnost odluka politike može se popraviti najavom budućih akcija monetarne politike i detaljnijim objašnjenjima tekućih odluka monetarne politike. Operacionalna transparentnost se može poboljšati redovnim objavljivanjem informacija o makroekonomskim poremećajima koji utiču na transmisioni mehanizam monetarne politike, uključujući diskusije o prošlim greškama u prognozama inflacije.

BB .. KK rr uu šš oo vv ii ii ćć TT rr aa nn ss pp aa rr ee nn tt nn oo ss tt uu rr aa dd uu nn aa cc ii oo nn aa ll nn ii hh bb aa nn aa kk aa

128

Tabela 10. Indeks transparentnosti monetarne politike Narodne banke Srbije

Politička transparentnost 2 Formalni zadaci 1 Kvantitativni ciljevi 1 Institucionalni aranžmani 0 Ekonomska transparentnost 3 Ekonomski podaci 1 Modeli politike 1 Prognoze centralne banke 1 Proceduralna transparentnost 1,5 Eksplicitna strategija 0,5 Zapisnici sa sednica 1 Izveštaj o glasanju članova Monetarnog odbora 0 Transparentnost odluka politike 1,5 Promptne najave 1 Objašnjenje odluka politike 0,5 Tendencije politike 0 Operacionalna transparentnost 1,5 Greške o prognozama 0,5 Poremećaji transmisije 0,5 Procena ishoda politike 0,5

Ukupno: 9,5

Izvor: [5]

5. ZAKLJUČAK Transparentnost u radu centralne banke je postala jedna od ključnih odlika monetarne politike. U radu su definisani različiti aspekti transparentnosti (politička, ekonomska, proceduralna, operacionalna transparentnost i transparentnost odluka politike). Politička transparentnost se odnosi na otvorenost povodom ciljeva politike. Ovo uključuje izjavu (izveštaj) o formalnim ciljevima monetarne politike, eksplicitno davanje prioriteta u slučaju mogućih sukoba interesa i kvantifikaciju ciljeva. Ekonomska transparentnost predstavlja dostupnost ekonomskih informacija koje su neophodne za voñenje monetarne politike (sve ekonomske podatke koje koristi centralna banka da bi ocenila stanje i perspektive privrede, modele na osnovu kojih se vrše prognoze ili ocene uticaja odluka centralne banke). Proceduralna transparentnost ukazuje na način donošenja odluka monetarne politike, uključujući eksplicitno pravilo monetarne politike u okviru monetarne strategije. Transparentnost odluka znači promptno (bez odlaganja) objavljivanje odluka. Takoñe, ona uključuje objašnjenje odluke ali i indikaciju o verovatnim budućim akcijama. Operacionalna transparentnost se odnosi na sprovoñenje akcija politike centralne banke. Ona obuhvata diskusiju o prošlim greškama u prognozama i (nepredviñenim) makroekonomskim poremećajima koji utiču na transmisioni mehanizam

II nn dd uu ss tt rr ii jj aa 22 // 22 00 00 88 ..

129

monetarne politike. Teorijski argumenti ukazuju da politička, ekonomska i operacionalna transparentnost povećavaju kredibilitet centralne banke. Proceduralna transparentnost poboljšava kvalitet donošenja odluka. Transparentnost odluka politike omogućava uspešno odreñivanje kamatne stope. Činjenica je da neki aspekti transparentnosti mogu imati slične efekte, što sugeriše da postoji mogućnost supstitucije.

Monetarni odbor Narodne banke Srbije je avgusta 2006. godine usvojio novi okvir za sprovoñenje monetarne politike usmeren na ostvarivanje ciljeva u pogledu inflacije. Narodna banka Srbije (NBS) svoj osnovni cilj monetarne politike (održavanje stabilnosti cena), ispunjava u okvirima definisane inflacije uz korišćenje referentne kamatne stope kao osnovnog instrumenta i ostalih mera monetarne politike koje će imati pomoćnu ulogu u ostvarivanju cilja. Novi okvir monetarne politike NBS zahteva veću fleksibilnost deviznog kursa i napuštanje režima rukovoñenog kursa. Fleksibilan kurs istovremeno predstavlja i odgovor na probleme koji se mogu javiti kod makroekonomskog upravljanja u uslovima priliva kapitala. Transparentnost Narodne banke Srbije povećana je prelaskom na novi okvir monetarne politike i objavljivanjem Izveštaja o inflaciji. Indeks transparentnosti iznosi 9,5, dakle, nalazi se u intervalu indeksa transparentnosti najtransparentnijih centralnih banaka. Pri tome je na primer, navedeni indeks čak veći od indeksa transparentnosti centralne banke Japana. Najveća transparentnost NBS ostvarena je u oblasti ekonomske transaprentnosti (gde je realizovan maksimalna broj bodova koji iznosi tri), dok su najveća poboljšanja moguća u oblasti proceduralne, transparentnosti odluka politike i operacionalne transparentnosti.

LITERATURA

1. Demertzis, M. and Hughes Hallet, A. 2002. Central bank transparency in theory and practice. CEPR Discussion Paper 3639.

2. Dragutinovic, D. 2006. Izvestaj o inflaciji Narodne banke Srbije, Beograd.

3. Eijffinger, S.C. and Geraats, P.M. 2002. How transparent are central banks? CEPR Discussion Paper 3188.

4. Geraats, P. M. 2000. Why adopt transparency? The publication of central bank forecasts. CEPR Discussion Paper 2582.

5. Kruskovic, B.D. 2006. Transparentnost centralne banke u procesu kreiranja monetarne politike, Ekonomski fakultet, Beograd.

6. Memorandum Narodne banke Srbije