Download doc - Teorijski aspekt prognoziranja

Teorijski aspekt prognoziranja

• Primarni razlog za prognozom proizlazi iz potrebe donošenja “prave” odluke, čije će se posljedice odraziti u budućnosti. Stoga ljudi nastoje da “ogledaju” budućnost, da proriču i/ili špekulišu, ali i da se bave istraživanjem budućnosti kao naukom. Uvod

• Za razliku od privatnog života gdje se prognoziranje bazira na iskustvu, intuiciji, sujevjerju, vjerovanju i sl., i gdje rezultati prognoziranja imaju konsekvence na manji broj ljudi, poslovno prognoziranje i odluke na njemu bazirane vezuju se za sudbine velikih grupa ljudi u preduzeću, grupaciji, ili čak u cijeloj državi.Definicija prognoziranja/predviđanja

• Ne postoje jedinstveni stavovi o tome koji termin koristiti: prognoziranje ili predviđanje, i šta ti pojmovi tumače.

• U anglosaksonskoj literaturi postoji ista dilema, jer se koriste dvije riječi: forecasting i prediction. Definicija prognoziranja/predviđanja• U etimološkom smislu, riječ prognoza potiče od grčke riječi prógnósis, što znači prethodno saznanje ili zaključivanje unaprijed o nečemu.• U generičkom smislu, pojam prognoziranje podrazumijeva kompletnu informaciju o budućem stanju procesa (objekta) do koje se dolazi poznavanjem njegove prethistorije i zakonomjernosti razvoja. • Prema Sicku i Curleyu, poslovno prognoziranje je “analiza statističkih podataka i drugih ekonomskih, političkih i tržišnih informacija sa namjerom da se reducira rizik pri pripremi poslovnih odluka i dugoročnih planova”.Definicija prognoziranja/predviđanja• Tryhane i Hare prognoziranje objašnjavaju kao sistemski proces definisanja budućnosti u dovoljno detalja, pri čemu važne odluke moraju biti donesene danas.• Fisher kaže da je prognoziranje analiza različito postavljenih podataka – uglavnom, po prirodi ekonomskih, ali takođe uključuje političke i društvene informacije - sa namjerom da se projektiraju sigurni ekonomski trendovi koji su sada važni. Na kraju, rezultati ove analize pomažu upravi da smanji rizike uključene pri pripremi operativnih i strateških odluka.

Definicija prognoziranja/predviđanja• Šuklev kaže «predviđanje predstavlja misaoni proces i svjesnu, na nauci zasnovanu stručnu djelatnost prognoziranja budućih uslova privređivanja (procjena unutrašnjih i spoljnih faktora privređivanja) i ishoda namjeravane akcije sa ciljem da se smanji neizvjesnost i rizik pri pripremi i donošenju odluka.»• Šošić i Serdar definišu predviđanje kao «donošenje sudova o nepoznatim stanjima pojava».Definicija prognoziranja/predviđanja• U pogledu odnosa pojmova “prognoza” i “predviđanje” mogu se uočiti dva pristupa: prvi - da su to sinonimi, i drugi - koji pravi distinkciju ovih pojmova, tako da “predviđanjem možemo smatrati akciju koja se temelji na prognozi” Srića (1990), str.221. Npr., prognoza dobitka na lotu znači izračunavanje vjerovatnoće dobitka, znajući broj

1

igrača i pravila igre. Predviđanje na osnovu toga može biti da ćemo sigurno izgubiti igra li se ova igra. Definicija prognoziranja/predviđanja

• Poslovno prognoziranje je sistematski, planski i objektivni (naučni) proces istraživanja budućih uslova poslovanja (evaluacija internih i eksternih faktora) i ishoda ili rezultata određenih poslovnih aktivnosti s ciljem smanjenja neizvjesnosti u postupku poslovnog odlučivanja.Definicija prognoziranja/predviđanja Na osnovu prethodne definicije može se zaključiti slijedeće:

• Poslovno prognoziranje ima osobinu sistematičnosti koja se odnosi na cjelovitost i postupnost u istraživanju.• Planska osobina poslovnog prognoziranja implicira formalizaciju procesa istraživanja kroz utvrđivanje: ciljeva prognoziranja, izbora metodologije, prikupljanje podataka, provođenje prognoze, interpretaciju rezultata i sl.

Definicija prognoziranja/predviđanja• Objektivnost postupka prognoziranja podrazumijeva nepristrasnost u svim fazama istraživanja u skladu sa uobičajenim standardima naučne objektivnosti.• Predmet prognoziranja su resursi poslovnih sistema, odnosno eksterni i interni faktori poslovanja i ishodi planiranih poslovnih odluka.• Poslovno prognoziranje je u konačnici u funkciji poslovnog odlučivanja.• Primjena naučnih metoda u prognoziranju ne garantuje uspjeh, ali zasigurno smanjuje se neizvjesnost prilikom donošenja poslovnih odluka.Definicija prognoziranja/predviđanja Osnovni ciljevi prognoziranja su:• smanjenje neizvjesnosti u poslovnom odlučivanju;• unaprjeđivanje i podizanje naučnog nivoa menadžmenta;• procjena prelomnih ili kriznih tačaka poslovnih procesa;• pomoć preduzećima prilikom formulisanja ciljeva i utvrđivanja politike razvoja;• pomoć da budućnost bude transparentnija, odnosno «vidljivija»;• objektivizacija pripreme donošenja odluka na kratak rok i planiranju dugoročnog razvoja preduzeća. Definicija prognoziranja/predviđanja Osnovni pojmovi u okviru poslovne prognostike su:• prognoziranje: istraživački proces na osnovu čijeg rezultata dobijamo moguće podatke o budućem stanju istraživanog objekta ili pojave;• prognoza: konačni rezultat prognoziranja;• sistem prognoziranja: zaokružena cjelina koja sadrži matematičke, logičke, ekonomske i druge elemente, na čijem ulazu se nalaze podaci o prognoziranom objektu, a na izlazu se dobijaju podaci o očekivanom ili budućem, odnosno prognoziranom stanju objekta.

Definicija prognoziranja/predviđanja

2

• Poslovna prognostika kao nauka bavi se proučavanjem opštih zakonitosti, principa, metoda i sredstava prognoziranja razvoja poslovnih, ekonomskih, tehničko-tehnoloških i dr. pojava u budućnosti.

Definicija prognoziranja/predviđanja Eksterni faktori čine okruženje, odnosno budući ambijent u kojem će preduzeće poslovati. To su:

• Prirodni uslovi

• Razvoj nauke i tehnologije

• Tržište (nabavno, prodajno, finansijsko, radne snage)

• StanovništvoDefinicija prognoziranja/predviđanja

• Stanovništvo

• Transportni i institucionalni uslovi

• Javno mnijenje

• Stabilnost privrednog sistema

• Brzina dostizanja međunarodnih normi i standarda i sl.Definicija prognoziranja/predviđanja Unutrašnji faktori su oni koji se nalaze u preduzeću. To su:

• Veličina i karakteristike raspoloživih kapaciteta

• Finansijska sposobnost

• Struktura i fleksibilnost proizvodnje

• Organizacija preduzeća

• Rapoloživost ljudskim resursimaPROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJAKarakteristike prognoziranja su:• to je istraživački napor i zahtijeva upotrebu naučnih metoda,• bavi se budućnošću u smislu otkrivanja šansi i prijetnji u budućnosti,• ono vezuje budućnost za poslovanje preduzeća, s ciljem da se olakša proces donošenja i realizacije planskih odluka,• ono podrazumijeva zauzimanje stava o anticipiranim tokovima budućih događaja, što znači da rezultati prognoziranja figuriraju kao ključne premise planiranja,• osnovni smisao prognoziranja je da se minimizira rizik i neizvjesnost u poslovanju.

PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA• Poslovni sistem (malo i srednje preduzeće, domaća i multinacionalna korporacija, banka, osiguravajuća društva, javna administracija, berze i sl.) je organizacija ljudi i materijalnih i finansijskih sredstava (resursi) povezanih zajedničkim ciljevima. • Mogućnost upravljanja poslovnim sistemima je pretpostavka za uspješnu realizaciju postavljenih ciljeva.

3

• Upravljačka struktura ili menadžment poslovnog sistema ima zadatak da organizaciju vodi iz sadašnjeg stanja u ciljno stanje, a da se ne naruši stepen njene organizovanosti. PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA• Poseban interes za svaku zajednicu imaju preduzeća, kao specifičan oblik organizacije.• Osnovnu upravljanja preduzećem čini vlasništvo. Ono se stiče osnivanjem preduzeća (poduzetništvo) ili investicionom aktivnošću. Svaki vlasnik upravlja preduzećem u onom procentu koliko iznosi njegovo učešće u vlasništvu kapitala preduzeća (dionica, udio i sl.). Vlasnici mogu upravljati preduzećem direktno ili indirektno.PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA Svako je preduzeće (a i drugi poslovni sistemi) zasnovano na kombinaciji i povezivanju različitih resursa:• ljudi sa njihovim stručnim znanjima,• materijalno-tehničkih i• finansijskih sredstava. Povezivanje resursa u preduzeću postiže se kroz različite tehničko-tehnološke i poslovne procese, tako da strukturu svakog preduzeća čine:• resursi i• procesi.PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA• Resursi imaju svoj naturalni i finansijski aspekt (npr. izražen kroz bilans stanja), dok procesi imaju odraza zajedno sa resursima na tekuće poslovanje (npr. bilans prihoda i rashoda, uspjeha, gotovinski tok i sl.).• Da bi se upravljalo resursima i procesima u svakom preduzeću je neophodna uprava ili menadžerski tim (menadžeri) koji će dovesti preduzeće u ciljno stanje.

PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA Menadžment uključuje niz odluka s ciljem da se preduprijedi ili smanji jaz između potencijalnih i sadašnjih performansi u poslovanju preduzeća. Pri tome se naglašava slijedeće:• potreba anticipiranja posljedica odluka koje se donose u budućnosti;• kompleksnost i dinamičnost sredine u kojoj će se ostvariti;• potreba proaktivnog pristupa menadžmenta prema izazovima iz okruženja;• vizionarska koncepcija promjena koje će preduzeće vršiti;• spremnost da se upravlja iznenađenjima.

PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA Donošenje odluka je misaoni proces kojim se izabire jedna od ponuđenih alernativa ili pravaca djelovanja. Osnovni problem donošenja odluke je traženje kompromisa između protivrječnih želja donosioca i raspoloživih resursa i drugih ograničenja. Svako prognoziranje treba da odgovore na slijedeća pitanja:• Koja i kolika je korisnost prognizirane vrijednosti za odluku koja se odnosi?• Koji je metod prognoziranja korišten?• Na osnovu kojih podataka se došlo do prognoze?• Koje su pretpostavke korištene prilikom prognoziranja?

4

PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA• Planiranje se odnosi na donošenje odluka u svjetlu njihove budućnosti. • Stoga je neophodno anticipirati budućnost i zauzeti stavove o budućem toku događaja, kako bi se povećao stepen izvjesnosti ostvarivanja očekivanih rezultata odluka.• Bazični problem planiranja nije šta bi trebalo raditi u budućnosti, nego šta bi trebalo uraditi danas da bi se obezbijedilo da se željene stvari dese u uslovima neizvjesne budućnosti.PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA• Planiranje kao proces donošenja odluka o ciljevima, politikama, programima, strategijama i nizu pojedinačnih planova, podrazumijeva anticipiranje budućeg toka događaja i posljedica planskih odluka na poslovanje preduzeća u planskom periodu.• Između aktivnosti koje treba uraditi u sadašnjosti, a u cilju povećanja izvjesnosti ostvarivanja planiranih zadatak i rezultata, dominantno mjesto zauzima aktivnost prognoziranja/predviđanja. PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA• U tom smislu prognoziranje predstavlja istraživanje budućnosti, s ciljem da se dođe do pouzdanih planskih pretpostavki, odnosno stavova o relevantnosti i prirodi dejstva eksternih i internih faktora na buduće poslovanje. • Značaj prognoziranja varira u zavisnosti od stabilnosti i kompleksnosti tržišta, vida organizacije proizvodnje, uspostavljenih odnosa sa kupcima i dobavljačima, kao i od raspoloživosti podataka i istraženosti određenog područja poslovanja.

PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA• Preduzeća koja prognoziraju i planiraju suočavaju se sa poznatim problemima, dok ona koja to ne čine, uvijek se bave novim problemima, odnosno trpe iznenađenja. Poželjno je da menadžment:• pliva ispred struje (proaktivistički pristup), tj. preduzeće očekujući promjene, nastoji da iste prognozira i na taj način bude u stanju da ih blagovremeno iskoristi i• preusmjerava struju (interaktivistički pristup), što uključuje pretenzije preduzeća da mijenja, odnosno da kreira budućnost kroz iniciranje novih tržišnih, tehnoloških i drugih promjena. PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA Budućnost zahtijeva:• odluku – sada,• rizik - sada,• akciju - sada,• alokaciju resursa – sada,• rad – sada.

PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA• Odlučivanje traži da se odluke donose više na osnovu podataka i informacija koji se odnose na budućnost, a da se smanji učešće podataka iz prošlosti. Osnovna uloga prognoziranja u odlučivanju:

5

• Utvrđivanje budućih uslova u kojima se treba odluka ostvariti kao argumenata odluci koja treba da se pripremi;• Usmjerava odlučivanje.PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA

• Prognoziranje predstavlja logičan nastavak istraživanja tržišta i drugih vidova istraživanja u preduzeću.

• Prognoziranje predstavlja nadgradnju istraživanju.

• Prognoziranje se bazira na podacima i informacijama dobivenim istraživanjem.PROGNOZIRANJE U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA Prognoziranje treba da da odgovor na pitanja:• Kakve promjene?• Kakvog intenuziteta?• U kom vremenu? • U kojem području se očekuju?Sadržina poslovnog prognoziranjaInterdisciplinarnost prognostikeSadržina poslovnog prognoziranja

• Za razliku od prognoziranja u svakodnevnom životu (nenaučnog), poslovno prognoziranje se odnosi na prognoziranje poslovnih procesa i ishoda akcija, bez obzira da li se radi o preduzeću, financijskoj instituciji, neprivrednoj organizaciji ili državnom organu.Sadržina poslovnog prognoziranja Mogu se prognozirati:

• posljedice nastupa događaja: Ove prognoze se odnose na događaje koji će se sigurno desiti, ali je rezultat njegovog ishoda (posljedice) neizvjesan. Npr. donesena je odluka o plasmanu novog proizvoda (događaj je siguran), a predmet prognoziranja su posljedice ove odluke u smislu uspješnosti plasmana, koja je neizvjesna.Sadržina poslovnog prognoziranja• vrijeme ostvarivanja događaja: Predmet prognoziranja je vrijeme nastupa nekog događaja. Zadatak se odnosi prognoziranje vremena promjene valutnog kursa, cijene dionica, kamatnih stopa i sl.• nivo pojave u vremenu: Ovo je najčešća vrsta prognoze gdje se prognozira očekivani nivo realizacije neke pojave. Npr. to može biti tržišni volumen jedne branše, tražnja za proizvodom, prodaja preduzeća, cijena dionice i sl.Sadržina poslovnog prognoziranja Preduzeća u svom poslovanju najveći dio poslovnih odluka donosi se u uslovima rizika i neizvjesnosti. Preduzeće donosi odluke o:• asortimanu,• obimu proizvodnje / usluga,• prodajnim cijenama,• troškovima proizvodnje / usluga,• visini izdataka za propagandu i sl., • uz istovremeno planiranje budućeg razvoja.Sadržina poslovnog prognoziranja

6

Odluke se donose se na osnovu:• tehničko-tehnoloških prognoza• kretanja indikatora ukupne privredne aktivnosti• prognoze tražnje za proizvodima preduzeća.

Tehničko-tehnološko prognoziranje spada u kategoriju vrlo kompleksnih prognoza, i može se reći da ono daje bazične informacije o budućnosti za preduzeće, tzv. strateško prognoziranje.

Sadržina poslovnog prognoziranja• Prognoziranje tržišnih uslova poslovnog sistema, a naročito tražnje i prodaje proizvoda / usluga, započinje obično makroekonomskim prognozama ukupne privredne aktivnosti. Ovakav redoslijed je neophodan, pošto uslovi poslovanja na domaćem i inostranom tržištu uslovljavaju nivo potražnje za većinom proizvoda, tako da je njihova prodaja determinisana, pored drugih faktora, i stanjem ukupne privredne aktivnosti .

Sadržina poslovnog prognoziranja• Utvrđivanjem makroekonomskih prognoza ukupne privredne aktivnosti (društveni bruto-proizvod, nacionalni dohodak, investicije, zaposlenost, štednja i sl.) dolazi se do ulaznih podataka za mikroekonomske prognoze prodaje na domaćem tržištu, kako samog preduzeća, tako i grane kojoj pripada. • Kod prodajnih prognoza najčešće se prognoziraju tržišni potencijal i volumen proizvoda, prodajni potencijal i volumen, kao i tržišno učešće preduzeća. Sadržina poslovnog prognoziranja• Mikroekonomska prognoza prodaje poslovnog sistema (uključujući i prodaju u izvozu) je najznačajnija informacija u postupku prognoziranja, jer se na bazi njene vrijednosti moraju utvrditi prognoze prodaje po asortimanu, pogonima, linijama i sl. • Utvrđeni nivo prodaje pretpostavka je za planiranje potreba za proizvodnim, finansijskim i drugim sredstvima, kao što su: repromaterijal, oprema, radna snaga, potrebe za finansijskim sredstvima, likvidnost, profit, prodajna mreža i sl.Sadržina poslovnog prognoziranja• Za donošenje strateških planova preduzeća neophodno je koristiti makroekonomske dugoročne prognoze cjelokupnih privrednih aktivnosti, kao i aktivnosti u grupacijama, odnosno granama. Donošenje odluka o visini investicija bez aspekta dugoročnih prognoza, u svakom slučaju povećava rizik i neizvjesnost kod strateškog razvoja preduzeća.• Iako prognoziranje aktivnosti ima najčešću primjenu u oblasti tržišnih i razvojnih ekonomskih procesa, domen primjene proširuje se i na druge oblasti kao što su npr.: poljoprivreda, građevinarstvo, turizam, elektroprivreda, vodoprivreda i sl.Sadržina poslovnog prognoziranja• Prognoziranje poslovnih/ekonomskih procesa koje smo u prethodnom dijelu analizirali, predstavlja inicijalnu fazu u procesu projektovanja razvoja poslovnog sistema. • Za kreiranje razvojne politike od posebnog interesa su tzv. evolutivni procesi. • Vremenske serije koje predstavljaju realizacije ekonomskih procesa, po pravilu su kratke, neke se uopšte ne mogu opservirati, dok su druge pod jakim utjecajem iregularne komponente.

7

Sadržina poslovnog prognoziranja Uprošten proces formiranja poslovne politike preduzeća:

• Analiza i projekcija stanja u okruženju (privreda, tržište, političke prilike i sl.)

• Determinacija raspoloživih resursa (repromaterijal, kapaciteti, radna snaga, obrtna sredstva)

• Prognoziranje budućih resursaSadržina poslovnog prognoziranja• Utvrđivanje alternativa za postizanje ciljne proizvodnje• Kvantitativna i kvalitativna analiza alternativa• Prognoziranje ishoda svake alternative• Izbor jedne od predloženih alternativa• Obezbjeđenje instrumenata za realizaciju izabrane alternative• Monitoring i estimacija dobijenih rezultataSadržina poslovnog prognoziranja• Eksplicitno se, na bazi prethodnih koraka, može utvrditi da se prognoziranje vezuje za treći i šesti korak. • Međutim, prognoziranje mora biti prisutno skoro u svakoj fazi poslovne politike. • Npr., u prvom koraku se prognoziraju globalno stanje na tržištu, nivo privredne aktivnosti i kupovne moći stanovništva i sl. U narednom koraku prognoziranjem se moraju otkriti nove mogućnosti za buduću proizvodnju i odlučivanje. Sadržina poslovnog prognoziranja• Poznavanje tehnika i metoda prognoziranja gubi svoj značaj ako prognoziranje nije uključeno u proces poslovnog odlučivanja. • Postupkom prognoziranja obezbjeđuju se neophodne informacije za proces odlučivanja. • Međutim, samo odlučivanje direktno utječe na proces prognoziranja u smislu identifikacije i jasnog definisanja problema prognoziranja, izbor metoda prognoziranja i obezbjeđenje organizacionih i materijalno-tehničkih pretpostavki za njegovu realizaciju, kao i korištenja dobijenih rezultata.

Interdisciplinarnost prognostike• Prognostika kao mlada nauka utvrđuje opšte zakonomjernosti, principe, sredstva i metode prognoziranja budućeg razvoja pojava. Predmet proučavanja prognostike je naučno zasnovano prognoziranje procesa, događaja i aktivnosti.• Prognostika se u svom evolutivnom razvoju oslanjala na već stečena znanja i metodologije iz drugih naučnih disciplina, a ujedno vršila je brojna usavršavanja metodologija kako bi prognoze dobile na egzaktnosti. Takođe su razvijene i metode čija je isključiva namjena prognoziranje, kao npr. ARIMA modeli.Interdisciplinarnost prognostike Poslovna prognostika svoju interdisciplinarnost ispoljava kroz dva oblika:

• metode i tehnike drugih naučnih disciplina i

• doprinos u razvoju drugih naučnih disciplina.Interdisciplinarnost prognostike

8

Najznačajniji doprinos u razvoju prognostike dale su slijedeće discipline:• Menadžment,• Kvantitativne discipline (Statistika, Matematika, Ekonometrija, Operaciona istraživanja, Analiza vremenskih serija i sl.)• Teorija upravljanja,• Teorija odlučivanja,• Logika,• Teorija sistema,• Informacione tehnologije i sl.

Interdisciplinarnost prognostike• Poslovna prognostika, pored rezultata prethodno nabrojanih naučnih disciplina, mora koristiti i rezultate mikro i makroekonomije, kao i drugih ekonomskih disciplina kao što su marekting, finansije, računovodstvo i sl.• Pored ekonomije, prognostika se koristi u mnogim drugim oblastima, kao što su: kosmičko inženjerstvo, hidrologija, meteorologija, telekomunikacije, energetika, geofizika i sl., što je dalo doprinos njihovom daljem razvoju.ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJAODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA

Distinkcija:• Planiranje je proces donošenja planskih odluka, dok je prognoziranje anticipiranje budućeg toka događaja i zauzimanje stava o njegovoj relevantnosti za poslovanje preduzeća u budućnosti. • Planiranje kao rezulat ima plansku odluku, a prognoziranje plansku pretpostavku.• Planiranje podrazumijeva preduzimanje akcija, dok prognoziranje uključuje istraživanje.ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA• Prognoziranje operiše sa informacijama o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.• Prognoziranje omogućava unaprjeđenje planiranja u smislu identifikacije rizika, razumjevanja njegove prirode i izbora pravca akcije.• Prognoziranje odgovara na pitanje gdje bi moglo da se nađe preduzeće, dok planiranje treba da odgovori gdje bi trebalo da ide preduzeće i kao to postići.

ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA• Ponašanje preduzeća je određeno prošlošću, sredinom u kojoj sada djeluje i nekom slikom budućnosti.• Planiranje predstavlja filosofiju ponašanja preduzeća koja se bazira na potrebi za sistematičnim i kontinuiranim razmišljnjem o budućnosti prije neposrednog reagovanja.• Planiranje predstavlja, prije svega, izbor ciljeva i određivanje načina njihovog ostvarenja.ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA• Rezultat procesa planiranja su planske odluke. Osnovna planska odluka su ciljevi. Glavne planske odluke su: strategija, poslovni plan i projekat.

9

• Planiranje je proces.• Planiranje treba da bude formalizovan sistem koji je interakciji sa drugim sistemima: računovodstveni sistem, sistem kontrole kvaliteta, informacioni sistem i sistem kompenzacije zaposlenih.ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA Planiranje kao faza menadžment procesa• Planiranje je primarna faza procesa menadžmenta. • Intuitivno i formalno planiranje.ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA Planiranje i odlučivanje• Planiranje je skup aktivnosti koje dovode do odgovarajućih odluka.• Planiranje je priprema odluka, a odlučivanje je donošenje odluka. Planiranje je anticipativno odlučivanje. Odluke mogu biti prema kriteriju:• predvidivosti (programirane i neprogramirane)• karakteru statističke sredine u kojoj se donose (u uslovima izvjesnosti, rizika i neizvjesnosti)

ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA Programirane i neprogramirane odluke• Programirane odluke su one koje se ponavljaju i koje se formulišu u skladu sa određenim pravilima, običajima ili postupcima. Rutinski karakter odlučivanja ne proizilazi iz složenosti problema, već iz predvidivosti (npr. odluka o veličini zaliha repromaterijala).• Neprogramirane odluke su one koje karakterišu nepredvidivi faktori i bitni problemi (investicioni projekt ili program restrukturiranja preduzeća).

ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA Odluke u uslovima sigurnosti, rizika i neizvjesnosti

• Rangiraju se situacije prema mogućnosti prognoziranja u rasponu od situacija koje je moguće predvidjeti do situacija koje je veoma teško predvidjeti.

ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA Osnovne aktivnosti procesa planiranja• 1.Definisanje ciljeva Planiranje započinje odlukom o tome šta se želi ostvariti u okviru cjeline i dijelova preduzeća (npr. biti lider, neposredni pratilac u grani, iznad prosjeka grane i sl.). • 2. Opis sadašnjeg stanja Dijagnoza stanja se treba provesti pomoću benchmarkinga i drugih istraživačkih tehnika.ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA• 3.Identifikovanje podsticaja i ograničenja (šanse ili prijetnje)• 4.Određivanje akcije Izabire se «najbolja» alternativa za alokaciju vremena, ljudi i novca.

10

ODNOS PLANIRANJA I PROGNOZIRANJA Planiranje i kontrola• Planiranje predstavlja pripremu i donošenje odluke.• Planske odluke se moraju pratiti prilikom implementacije.EKONOMSKI HORIZONT PROGNOZIRANJAEkonomski horizont prognoziranja Osnovna preokupacija prognoziranja:• spoznaja tokova događaja u budućnosti• utvrđivanje njihove relevantnosti za poslovanje preduzeća i• anticipiranje posljedica sadašnjih planskih odluka.• Ekonomski horizont podrazumijeva mogućnost spoznaje djelovanja faktora na poslovanje preduzeća.

Ekonomski horizont prognoziranja• Ekonomski horizont prognoziranja podrazumijeva širinu prostornog i dužinu vremenskog sagledavanja faktora koji će utjecati na poslovanje preduzeća u budućnosti, kao i anticipiranje dometa posljedica planskih odluka koje se donose u sadašnjosti. Ekonomski horizont se može posmatrati sa dva aspekta:• prostornog i • vremenskog.Ekonomski horizont prognoziranja Sadržina prostornog horizonta preduzeća• Prostorni horizont se odnosi na širinu i dubinu (oštrinu) uvida preduzeća u faktore njegovog okruženja. Njegova konceptualizacija obično uključuje prepozna- vanje:• bližeg (ciljnog) i• daljeg (opšteg) okruženja. Bliže (poslovno ili konkurentsko) okruženje je prvi krug poslovnog horizonta u kojem se trebaju sagledati faktori koji opredjeljuju mogućnost pribavljanja resursa i položaj preduzeća na prodajnom tržištu. Ekonomski horizont prognoziranja Kod prostornog horizonta sagledava se:• konkurentska pozicija preduzeća• profil potrošača• dobaljači• kreditori• tržište rada. Dalje ili posredno okruženje čine faktori koji su izvan kontrole preduzeća, a koji indirektno opredjeljuju poslovni ambijent.

Ekonomski horizont prognoziranja Značaj prostornog hirozonta određuju razni faktori kao što su:• veličina preduzeća• priroda i širina njegovih veza sa okruženjem

11

• priroda grane• pozicije preduzeća u grani i sl. Što je preduzeće veće, to je manja mogućnost njegovog prilagođavanja promjenama u okruženju, ali je zato utjecaj njegovih odluka na okruženje veći.

Ekonomski horizont prognoziranja• Širi front dodirnih tačaka sa okruženjem (npr. kroz diversificiran proizvodni program ili više profitnih ili oranizacionih dijelova) podrazumijeva i svestranija istraživanja međusobnih utjecaja dinamike okruženja i planskih odluka preduzeća. • Neke grane koje karakteriše fluktuacija tražnje, intezivne tehničko-tehnološke inovacije ili osjetljivost na promjene u pravnom i političkom okruženju, podrazumijevaju operisanje sa širim prostornim horizontom.

Ekonomski horizont prognoziranja Eksterni faktori ukupnog okruženja se grupišu u slijedeće kategorije:• ekonomsko• pravno• tehnološko• ekološko• sociološko i• demografsko okruženje.Ekonomski horizont prognoziranja Poslovanje preduzeća trpi utjecaje iz:• međunarodnog okruženja• okruženja nacionalne privrede• međugranskog i granskog okruženja. Identifikovanje i prognoziranje komponenti prostornog horizonta ima dva pristupa:• od vrha na dole, odnosno od najopštijih utjecaja na nivou svjetske privrede, odnosno od međunarodnog, nacionalnog do granskog,• odozdo na gore polazi od specifičnog ka opštem i imanentan je manjim preduzećima,• kombinovani pristup.Ekonomski horizont prognoziranja Vremenski horizont prognoziranja• Prilokom donošenja planova neophodno je anticipirati period bar toliko dug da obuhvati trajnost posljedica planskih odluka.• Vremenski horizont je veličina vremenskog intervala u kome se mogu prognozirati kretanja određenih privrednih pojava, koje bitno utječu na poslovanje preduzeća.• Između očekivanja i iskustva postoji vremenska simetrija bliska Gausovoj krivoj, tj. upotrebljivost iskustva je manja što su ona udaljenija od vremena planiranja, a isto tako sigurnost prognoze je manja što se ide u dalju budućnost.Ekonomski horizont prognoziranja• Vremenski horizont je interval koji se odnosi na budući vremenski period i koji se treba anticipirati. Razlikuje se prognoziranje u odnosu na vremenski horizont kao:• kratkoročno (do 1 godine)

12

• srednjoročno (1 - 5 godina)• dugoročno (preko 5 godina). Kratak rok je onaj u kome:• ne dolazi do promjena u fiksnim faktorima proizvodnje• vrši se različito kombinovanje varijabilnih faktora.Ekonomski horizont prognoziranja• Kratkoročno prognoziranje obuhvata identifikovanje, anticipiranje i dimenzioniranje utjecaja koji će nastupiti u periodu do godinu dana. Faktori koji se regularno pojavljuju:• utjecaj sezone• godišnjih odmora• školskih raspusta• tradicionalnih manifestacija (kulturne, vjerske, sportske, političke i sl.).Ekonomski horizont prognoziranja Faktori koji iregularno djeluju:• institucionalne komponente privrednog i socijalnog sistema• ponašanje i akcija konkurencije i sl. Srednjoročno prognoziranje kretanja privrednih i društvenih faktora može korenspondirati dužinom ciklusa u pojedinim privrednim granama. Dugoročno prognoziranje se odnosi na period koji je dovoljno dug da se promijene svi faktori procesa proizvodnje.

Ekonomski horizont prognoziranja Za dugoročno prognoziranje značajni faktori su:• svjetska trgovina• međunarodna konkurencija• populacioni trendovi• opšti ciklusi trgovine• životni ciklus proizvoda• trendovi prihoda• promjene u životnom standardu• tehnološki razvoj• rast produktivnosti• industrijski razvoj zemlje i sl.

Ekonomski horizont prognoziranja Prognoziranje treba da omogući preduzeću da realnije planira:• razvoj finansijskih sredstava• ulaganje u građevinske objekte i opremu• razvoj resursa (oprema, sirovine, energija, radnici i sl.)• ulazak na nova tržišta i• uopšte, da profilira svoj rast i razvoj.PLANSKE PRETPOSTAVKE – REZULTAT PROGNOZIRANJAPlanske pretpostavke – rezultat prognoziranja• Planske pretpostavke su stavovi preduzeća o anticipiranim šansama i opasnostima za njegovo buduće poslovanje, a na osnovu kojih se pravi plan preduzeća.

13

Planske pretpostavke označavaju: • očekivano okruženje odluke• nivo na kojem će biti izvršen određeni program ili • izjava mišljenja o nastajanju slučajeva koji su van kontrole preduzeća.Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja Planske pretpostavke mogu da:• prethode planiranju (prognozirana prodaja određuje plan proizvodnje) ili• se utvrđuju prilikom procesa planiranja (daju se pretpostavke utjecaja različitih alternativnih tokova akcija). Planske pretpostavke predominantno određuju ukupan kvalitet procesa planiranja.Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja Prema tome:• Pretpostavke imaju karakter standarda u procesu planiranja.• Između planiranja i pretpostavki postoji postoji međusobna zavisnost i povezanost.• Zanemarivanje pretpostavki ima presudan utjecaj na kvalitet planiranja.• Mijenjanje uslova pod kojima su formulisane pretpostavke nalaže primjenu principa kontunualne readaptacije pretpostavki i planova.Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja Faze procesa formiranja planskih pretpostavki su:• Utvrđivanje inicijalnih pretpostavki: Opšta i poznata znanja se koriste da bi se utvrdile inicijalne pretpostavke koje će se u nastavku planiranja testirati.• Radne pretpostavke: Inicijalne pretpostavke se dalje analiziraju i razvijaju na bazi konkretnijih istraživanja i specifičnijih znanja, tako da one koje su validne i korisne se dalje zadržavaju u planskom procesu.• Finalne ili konačne pretpostavke: One ulaze u finalni plan preduzeća. One treba da budu najrelevantnije i najznačajnije, tako da manje važne pretpostavke ne treba isticati ili ih ograničeno isticati.

Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja• Strateško planiranje bazira se, prije svega, na istraživanju okruženja koje je neophodno raščalaniti po širini faktora (tržišni, tehnološki, društveni i sl.) i po intenzitetu njihovog dejstva (urgentni, odloživi, permanentno prisutni i sl.). • Klasifikacija planskih pretpostavki Na osnovu kriterija izvora faktora:• eksterne i • interne pretpostavke.

Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja Interne pretpostavke se vezuju za: • stanje postojeće organizacione strukture, • finansijske, kadrovske, marketing i proizvodne mogućnosti preduzeća, • principe poslovne politike i tradicija preduzeća i sl.

Eksterne pretpostavke obuhvataju sve faktore i aktivnosti izvan preduzeća (društveni, tržišni, tehnološki i sl.).Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja S obzirom na mogućnost kontrole pretpostavki razlikuju se:

14

• one koje preduzeće ne može kontrolisati• one koje se djelimično mogu kontrolisati i na koje preduzeće može utjecati i• one koje se mogu u potpunosti kontrolisati.Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja Preduzeće ne može kontrolisati:• porast stanovništva• razvoj političke situacije u svijetu i zemlji• elementarne nepogode• ratove• zakonske propise i sl. Preduzeće može djelimično kontrolisati: • politiku cijena preduzeća• njegovo učešće u realizaciji grane • strukturu zaposlenih • tehnološki postupak u proizvodnji i sl.Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja Pretpostavke na koje se može utjecati su sve one koje mogu da donesu organi upravljanja i menadžment u preduzeću, kao što su: • stavovi i načela poslovne politike • stavovi o uvođenju novih proizvoda • načini nastupanja na novim tržištima• pribavljanje finansijskih sredstava i sl.

Planske pretpostavke – rezultat prognoziranja Sadržaj prognoziranja obuhvata pretpostavke o:• spoljnim faktorima (institucionalni uslovi, tržište, tehnologija)• unutrašnjim faktorima• ishodu namjeravanih akcija (prethode pretpostavke o djelovanju spoljnih i unutrašnjih faktora)POSTUPAK I ORGANIZACIJA PROGNOZIRANJA

Tipologija prognoziranjaSprovođenje prognoziranjaKoncept očekivane vrijednostiPOSTUPAK I ORGANIZACIJA PROGNOZIRANJA

• Postupak prognoziranja zavisi od značaja, ciljeva i vrste prognoziranja. Mogu se usvjiti slijedeće faze:I Istraživanje i prognoziranje okruženja: Na bazi anticipiranja tendencija u okruženju preduzeća identifikuju prostorni i vremenski horizont u kojem će odvijati poslovanje preduzeća, odnosno za koje će se vršiti prognoziranje. Potrebno je faktore makrookruženja (društveni, ekonomski i sl.) projektovati na pojedine direktne promjenljive mikrookruženja (tržište, kupci, konkurencija, snabdijevanje materijalima i sirovinama, proizvodnja, finansije i sl.).POSTUPAK I ORGANIZACIJA PROGNOZIRANJA

Odgovori na prethodna pitanja treba da kažu gdje se preduzeće može naći u budućnosti.

15

II Identifikovanje šansi i opasnosti za buduće poslovanje: Indentifikovane šanse i opasnosti, odnosno podsticaje i ograničavajuće faktore treba raščalaniti na:• urgentne (na njih se mora odmah reagovati)• odložive (oni koji se sporo razvijaju i moraju se uzeti u obzir za naredni period)• nedovoljno izražene.POSTUPAK I ORGANIZACIJA PROGNOZIRANJA• Da bi se utvrdili prioriteti događaja neophodeno je definisati vjerovatnoće njihovog nastanka i utjecaj na poslovanje. Najveći prioritet će imati događaji koji imaju visok stepen vjerovatnoće nastanka i najveći pozitivni ili negativni utjecaj na preduzeće.III Definisanje planskih pretpostavki: Planske pretpostavke, kao što smo rekli, su stavovi preduzeća o anticipiranim šansama i prijetnjama preduzeća. Kvalitet planskih pretpostavki zavisi od od uspješnosti prognoziranja u prethodne dvije faze. U ovoj fazi se naznačuju i opredjeljenja u smislu koje šanse koristiti, odnosno koje nepovoljne okolnosti izbjegavati ili minimizirati.

POSTUPAK I ORGANIZACIJA PROGNOZIRANJA

U procesu prognoziranja posebnu pažnju treba obratiti na:• izbor promjenljivih okruženja koje su kritične za preduzeće,• identifikovanje relevantnih izvora podataka za prognoziranje,• selekcija i upotreba metoda i tehnika prognoziranja,• implementacija rezultata prognoziranja u proces planiranja i odlučivanja,• kontrola kritičnih aspekata ostvarivanja prognoza.


• Prognoziranje je osnovni generator ulaznih, eksternih podataka i informacija, te ga treba integrisati u ukupni menadžment ili marketing informacioni sistem.• Progniziranje zahtijeva timski rad.


Prlikom planiranja i provođenja prognoziranja neohodno je odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:• za koja područja u poslovanju preduzeća je neophodno prognoziranje, što znači da treba precizno istaći koji problemi iz marketinga, proizvodnje, finansija i sl. zahtijevaju prognoziranje;• šta želimo da postignemo prognoziranjem (tačnost, obuhvat ili efektivnost);• ko će obaviti prognoziranje (menadžeri, specijalisti, konsultanti i sl.);• koji sektor će biti nosilac prognoziranja;• kada će se obaviti prognoziranje, koja je dužina vremenskog intervala i učestalost prognoziranja i sl.Sprovođenje prognoziranja

16

• Sprovođenje prognoziranja podrazumijeva redoslijed izvršavanja aktivnosti prilikom prognoziranja budućeg poslovnog ambijenta i shoda namjeravanih odluka i akcija u tom ambijentu.• Sprovođenje, u užem smislu, podrazumjeva prognoziranje faktora ili ishoda odluka.Sprovođenje prognoziranja• Sprovođenje, u širem smislu, sadrži sve aktivnosti, počev od definisinja problema i ciljeva prognoziranja, preko realizacije prognoziranja, praćenjem i revizijom prognoziranja. Faze postupka sprovođenja prognoziranja:• Formulisanje problema prognoziranja• Strukturiranje prognoziranja• Prikupljanje podataka• Analiza podataka i konstrukcija modela.Sprovođenje prognoziranja Faze prognoziranja:

• Prognoziranje na nivou međunarodne ekonomije

• Prognoziranje na nivou nacionalne ekonomije

• Prognoziranje na nivou grane (branše)

• Prognoziranje na nivou preduzećaSprovođenje prognoziranja Sprovođenje prognoziranja na nivou međunarodne ekonomije:

• Analiza djelovanja ključnih determinanti u međunarodnom okruženju

• Prognoziranje međunarodnog poslovnog ambijentaSprovođenje prognoziranja Sprovođenje prognoziranja na nivou nacionalne ekonomije:

• Analiza djelovanja ključnih determinanti u nacionalnoj ekonomiji

• Prognoziranje budućeg domaćeg poslovnog ambijenta (opšti trendovi)

Sprovođenje prognoziranja Sprovođenje prognoziranja na nivou grane:

• Analiza razvoja grane

• Prognoziranje trendova razvoja grane

Sprovođenje prognoziranja Sprovođenje prognoziranja na nivou preduzeća:• Formulisanje problema i ciljeva prognoziranja• Prikupljanje, obrada i analiza podataka• Analiza prilupljenihAnaliza djelovanja ključnih determinanti u međunarodnom okruženju• Prognoziranje međunarodnog poslovnog ambijentaTIPOLOGIJA PROGNOZIRANJASa aspekta područja na koje se odnosi:• ekonomsko,

17

• tehnološko,• demografsko,• političko i dr. prognoziranja.• Sa aspekta vremenskog dometa prognoziranje može biti:• - kratkoročno,• - srednjoročno i • - dugoročno.TIPOLOGIJA PROGNOZIRANJA• S obzirom na metode i tehnike prognoziranje može biti:• - kvalitativno i• - kvantitativno.• S obzirom na domen upravljanja u preduzeću, prognoziranje može biti za potrebe planiranja:• - marketinga,• - proizvodnje,• - kadrova, • - finansija i sl.

Ekonomsko prognoziranje razlikuje:• prognoziranje opštih privrednih kretanja i• tržišno prognoziranje.KONCEPT OČEKIVANE VRIJEDNOSTI KAO OSNOVA PROGNOZIRANJA

• Bez obzira da li prognoziranje je bazirano na intuiciji, prosuđivanju ili modelima (naučni pristup) ono u sebi sadrži očekivanja bilo kao očekivanja pojedinaca (eksperti, potrošači) ili pak očekivana vrijednost na osnovu usvojenog modela. Prognoziranjem se izražava stav o očekivanim vrijednostima posljedica odluka, očekivanom vremenu nastupa nekog događaja ili očekivanoj vrijednosti nivoa neke pojave.

KONCEPT OČEKIVANE VRIJEDNOSTI KAO OSNOVA PROGNOZIRANJA

• Model vremenskih pojava predstavlja analitički izraz njihova razvoja u vremenu. Model predstavlja uproštenu sliku stvarnosti i rješenja su najčešće optimalna, te stoga odlučivanje na osnovu modela nosi i određene probleme. • Mnogo bliža stvarnosti je zadovoljavajuća odluka, odnosno zadovoljavajuće rješenje. Koncept zadovoljavajućih rješenja bazira se na tome da donosilac odluke izgrađuje u sebi neka očekivanja i u odnosu na njemu poznate alternative ide dotle dok ne naiđe na takvo rješenje koje zadovoljava njegova očekivanja, čime se izbor rješenja okončava.

18