Download docx - Tehnička oprema i sredstva za izvođenje animacije

SEMINARSKI RAD TEHNIČKA OPREMA I SREDSTVA ZA IZVOĐENJE ANIMACIJE

SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................2

1. POJAM I ZNAČAJ ANIMACIJE U TURIZMU....................................................................4

1.1. Animacija u turizmu.........................................................................................................5

1.2. Značaj animacije za zadovoljenje turističkih potreba...................................................8

2. TEHNIČKA OPREMA I SREDSTVA ZA IZVOĐENJE ANIMACIJE............................10

2.1. Tehnička oprema i sredstva za dječiju animaciju........................................................13

2.2. Sportsko- rekreativna animacija....................................................................................16

2.3. Kulturno zabavna animacija..........................................................................................17

3. PRIMJER ANIMACIJE U HOTELU....................................................................................19

ZAKLJUČAK...............................................................................................................................24

LITERATURA..............................................................................................................................25

2


UVOD

Animacija u turizmu se može definisati kao sastavni dio turističke ponude koji znači obogaćenje

te ponude raznim sadržajima, kao podsticaj turistima na sadržajniji turistički boravak. Animacija

u turizmu u poslednje vrijeme je sve više zastupljena na mnogim turističkim putovanjima, a

animatori su turistički radnici koji su tu da zadovolje sve želje i potrebe turista, da udovolje

njihovim zahtjevima i da im uljepšaju boravak.

Animator mora biti ljubazan i predusretljiv prema turistima od prvog susreta sa njima, pa sve do

njihovog odlaska, napuštanja određenog hotela ili turističkog mjesta. Motivisanje turista za

aktivno učešće podrazumijeva komuniciranje i lični kontakt sa gostom i nastojanje da se što bolje

upoznaju potrebe i želje gostiju kao i zadatak da se prati zadovoljstvo gosta ponuđenim

programom. Mnogim turistima je neophodno pružiti pomoć u organizovanju slobodnog vremena

jer imaju poteškoća u druženju sa ljudima ili im je teško da rade nešto na šta nijesu navikli u

svakodnevnom životu.

Kao što je već spomenuto animacija u turizmu je grana turizma koja se sve više razvija kako kod

nas tako i u svijetu. Teško je zamisliti odmor u nekoj destinaciji bez kulturnih i zabavnih

sadržaja. Većina turista dolaze u poznata turistička odmarališta ne samo da bi se odmorili, već i

da bi naučili nešto novo o tim mjestima, upoznali njihovu kulturu, tradiciju, folklor, nacionalna

jela, igre i tako dalje. Ljudi koji putuju u druge zemlje kao turisti moći će bolje da upoznaju te

zemlje i ljude, moći će da se zbliže, da ih više razumiju i eventualno zavole. Isto se očekuje i od

domaćina u susretu sa turistima. Upravo iz tih razloga animacija u turizmu, pa i sam animator je

veoma bitna spona između turista i domaćina.

Za realizaciju animacionog programa osmišljenog od strane animatora u turizmu potrebna je

određena tehnička oprema i sredstva za njeno izvođenje tj. realizaciju. Naravno ta oprema i

sredstva razlikuju se i zavise od tipa animacijonog programa. U ovom seminarskom radu zadatak

nam je da objasnimo koja je tehnička oprema i sredstva potrebna za izvođenje i realizaciju

animacije.

3


1. POJAM I ZNAČAJ ANIMACIJE U TURIZMU

Proces animacije ima izvorište u filozofskim učenjima. Sam termin anima potiče iz latinskog

jezika i znači duša, a riječ i princip animation je iz francuskog i označava moralni i intelektualni

život, hrabrost, duh. Ali, takođe, pojam se odnosi i na ljudsku akciju, na stvaralaštvo, na

animiranje (oduševljenje), sredine, ulice od nekog govornika. To znači da pojedinci ili grupe

mogu da animiraju, da podstaknu na akciju druge pojedince i šire grupe na određene aktivnosti.

To znači da je moguće u raznim područjima ljudskih djelatnosti i društvenog života organizovati

grupe animatora koji bi imali zadatak da podstiču ljude na prihvatanje i upražnjavanje pojedinih

aktivnosti za koje se procijeni da su korisne za pojedince ili društvo.

Naučnici su najviše razradili teoriju animacije u kulturi u kojoj se najviše i radi na animiranju

ljudi za učestvovanjem u kulturnim aktivnostima, na praktikovanju kulture, na stvaranju navike

za zadovoljenjem kulturnih potreba i sl. Po Mileni Dragičević Šešić1, animacija je postala

neophodan oblik posredovanja između ljudi i umjetnosti, oblik djelovanja među tradicionalnom

nepublikom, akcija koja ima "relacijsko svojstvo", jer predstavlja ukupnost djelovanja kojima se

uspostavlja živ odnos između primaoca i kulturnih aktivnosti. S obzirom da animacija u kulturi

ima najdužu tradiciju, a time i iskustva više od ostalih društvenih djelatnosti, možda je korisno na

ovom mjestu istaći šta se zapravo podrazumijeva pod animacijom u kulturi. Po istim autorima,

"djelatnost animacije u oblasti kulture može se definisati kao:

oslobađanje mogućnosti svakog čovjeka u cilju slobodnog i stvaralačkog izražavanja

sopstvene ličnosti putem umjetnosti, nauke, proizvodnog ili društvenog rada itd;

podsticanje i omogućavanje prihvatanja kulturnih (umjetničkih, naučnih i drugih)

ostvarenja i vrijednosti, svoje i prethodnih generacija, njihovo razumijevanje, uživanje u

njima; naravno vrijednosti sopstvene, nacionalne kulture i vrijednosti drugih kultura i

civilizacija koje čine zajedničku kulturnu baštinu čovječanstva;

suočavanje čovjeka sa problemima savremenog društva u kome živi i razvijanje svijesti o

potrebi kritičkog mišljenja i odlučivanja u svim oblastima društvenog života, te njegovog

učešća - aktivnog i stvaralačkog u društvenom i kulturnom životu zajendnice".

1 Šešić-Dragićević, Milena. Stojković, Branimir, Kultura, menadžment, animacija, marketing, Beograd, 2003. str 128

4


Saglasno sa navedenim aspektima definicije animacije, a vezano za očekivane ciljeve mogu se

izdvojiti sledeći oblici animacije, prije svega primjerene u oblasti kulture:

Preanimacija, ili animacija u pripremi sa zadatkom stvaranja potencijalne publike ili

učesnika kulturnih i drugih društvenih zbivanja.

Edukativna animacija koja ima zadatak upoznavanja potencijalnih učesnika društvenih

aktivnosti sa samim tim aktivnostima, njihovim oblicima, koristima, prednostima...,

takođe prije otpočinjanja same te aktivnosti.

Stvaralačka animacija koja ima zadataka ne samo da zainteresuje ljude za vrijednosti i

prednosti učestvovanja u određenim društvenim zbivanjima, nego i nastojanje da se ljudi

neposredno uključe u aktivnosti, kao aktivni učesnici.

Svečarska animacija odnosno organizovanje konkretnih predstava, zabava, kultrunih i

drugih zbivanja u koja se uključuju ljudi već prethodno animirani i upoznati sa svim

lijepim ili korisnim stranama društvenih zbivanja.

1.1. Animacija u turizmu

Polazeći od prethodnih postavki o animaciji uopšte, i animaciji u kulturi kao najrazvijenijem

obliku, potrebno je ukazati i na pojam i ciljeve animacije u turizmu. Najviše je o animaciji u

turizmu pisao i nju proučavao Kripendorf, nama svima dobro poznati naučnik, a osim njega i

socijalni psiholozi i sociolozi slobodnog vremena, kao prof. A. Todorović, na primjer. Zašto

socijalni psiholozi? Zato što je animacija prije svega komunikacija između ljudi, dakle pripada

sferi socijalnih odnosa, ali kako utiče i na psihu i ličnu aktivnost čovjeka - ona zadire i u sferu

psihologije. Turizam je najšire gledano takođe komunikacija - komunikacija ljudi u prostoru sa

različitim objektima, pojavama, procesima; i dalje - turizam je i komuinikacija između ljudi u

turističkoj grupi, ali i između turista i domicilnog stanovništva. U tom smislu animacija kao

"relacijski odnos" ima vrlo dobro uporište u turizmu i tu je jako potrebna.2

2 Dragica Tomka, „Osnove turizma“, TIMS, Novi Sad, 2006. str. 84

5


Polazeći od prethodnih tumačenja pojma, zadataka i oblika animacije, kao i srodnosti turizma sa

drugim oblastima u kojima se primenjuje animacija, mogli bi smo na sledeći način definisati

animaciju u turizmu:

Animacija u turizmu je svestrana aktivnost ljudi sa strane turističke ponude (čiji je i sastavni dio)

u cilju osmišljavanja različitih sadržaja obogaćenja turističkog boravka i podsticanja turista da

se uključe u te aktivnosti.3

Imajući u vidu sve probirljiviju turističku klijentelu i sve raznovrsniju i atraktivniju turističku

ponudu na svjetskom turističkom tržištu, animacija u turizmu bi predstavljala dakle vrlo

odgovornu djelatnost. Ona u funkciji turističke ponude ima zadatak da doprinese boljem

diferenciranju turističkog proizvoda u svijesti potrošača, ali i većem zadovoljenju turista

turističkim proizvodom, što je i krajnji cilj marketinške koncepcije poslovanja u turizmu.

Turistička ponuda mora biti osmišljena i obogaćena sadržajima kulture, sporta, zabave i sl, da bi

animaciona aktivnost tako osmišljen proizvod mogla da plasira turistima, odnosno tim

aktivnostima da animira turiste.

Prema rezultatima istraživanja aktuelnosti turističkih proizvoda na turističkom tržištu, već duži

niz godina se uočava povećano interesovanje turista za one turističke programe koji imaju

uključene raznovrsne i atraktivne sportske, rekreativne i zabavne sadržaje.

Još 1988. godine u svojoj knjizi "Animacija u turizmu", Radoslava Ravkin je iznela razultate

Naučnog odsjeka za turizam iz Starnberga, koje je sprovedeno u Poreču, i po kojima se jasno

uočava velika popularnost sportsko-rekreativnih sadržaja u Poreču. Čak 65,18% turista se

izjasnilo da upravo sportsko-rekreativne aktivnosti imaju odlučujući uticaj na izbor turističke

destinacije. Pri tome kao najznačajniji motiv traženja sportsko-rekreativnih aktivnosti nije čisto

bavljenje sportom, kao takvim, nego želja za društvom, zabavom i razonodom u toku rekreativnih

aktivnosti. Ovim se samo potvrđuje konstatacija da otuđenom urbanizovanom čovjeku je sport,

zabava i igra značajan cilj turističkih putovanja. Međutim, takođe je važno istaći da su se isti

turisti velikom većinom odlučili da im je odlučujuće za uključivanje u ponuđene aktivnosti, ne

samo postojanje fizičkih (prostornih) uslova, nego potreba za opuštenim druženjem.

3 Ibid, str. 85

6


Tu se dalje potvrđuje socio-psihološki aspekt animacije, koji upravo animaciju podiže na nivo

neophodnosti i odlučujućim faktorom uspješnosti realizacije turističkih programa.

Slični podaci se dobijaju i analizom kataloga velikih turoperatora. Analizirajući turističke

aranžmane velikih turoperatora Njemačke, Italije, Austrije jasno se uočava da prednost u

turističkoj ponudi imaju oni programi koji su bogati različitim sadržajima sporta, prije svega, a

zatim zabave, pa kulture i drugih aktivnosti.

Primeri Robinson kluba iz Njemačke i kluba Mediteranee iz Francuske, jasno su potvrdili

konstataciju da turoperatori poklanjaju veliku pažnju što snažnijem i raznovrsnijem obogaćivanju

turističke ponude. Iste podatke smo dobili i analizom većeg broja turističkih aranžmana velikih i

srednjih turoperatora za posetu ostrvu Krfu. Nažalost za kompetentno zaključivanje o rezultatima

takve ponude nedostaju svežija konkretna istraživanja turista na turističkim destinacijama.

Međutim, može se rasuđivati i na ovaj način. Ostrvo Krf je izuzetno bogato ponudom

sportskorekreativnih sadržaja za turiste. Svaka uvala, svako i najmanje mjesto ima organizovane

škole ronjenja, jedrenja, paraglajdinga, i niza zabavnih aktivnosti (kajak, zabavne vožnje na

bananama, krofnama.......). U tim uvalama vrvi od mnoštva turista koji u redovima čekaju za

jednu vožnju paraglajdingom, na primjer, a u turističkim mjestima u biroima i na plažama svuda

su prisutni mladi, prijatni, veseli ljudi koji pozivaju turiste da se uključe u aktivnosti. S druge

strane, ostrvo Tasos - takođe u Grčkoj, sa takođe divnom zelenom razuđenom obalom,

kvalitetnim plažama i uvalama, skoro da i nema sadržaje za zabavu, rekreaciju i sport turista.

Nema tečajeva, škola ni zabavnih aktivnosti - ali zato iz godine u godinu ima sve manje turista.

Na predivnim plažama možete ne sresti nikog ili turiste usamljenike. Slična je situacija i sa

poluostrvom Halkidiki.

Može se rezimirati - lijepa priroda, očuvano more ili planina, pa čak i postojanje kvalitetnih

prostornih uslova za bavljenje sportsko-rekreativnim aktivnostima nijesu dovoljan elemenat da

turisti odaberu takvu ponudu, niti da se u toku turističkog boravka bave sportsko-rekreativnim

aktivnostima. Neko te sadržaje treba da približi turistima, da ih povuče, da im pomogne da

prekinu opnu zategnutosti iz urbanog života, da ih opusti i ponudi razonodu - sve je FUN.

7


Zar u prilog toga ne govori i neuspjeh "staza zdravlja", koje su vrlo naučno opravdano ponuđene

mnogim stanovnicima gradova, i turistima u turističkim mjestima. Ali na njima je čovjek opet

trebao da bude sam, da sam sebe podstiče, animira - i to je doživelo neuspjeh. Dakle, ljudima

treba pokretač, upaljač - a onda sve ide lakše. Ti pokretači, prema teoriji, ali i praksi mnogih su

animatori.

U socio-kulturnom kontekstu, animator je „tip kulturnog radnika koji se kreće svim nivoima

društvene hijerarhije i svim oblastima djelovanja. On doprinosi unapređenju komunikacije među

različitim sistemima, pomaže njegovim/njenim partnerima da formiraju vlastite identitete i

projekte, jednostavno rečeno, on upravlja aktivnostima.

Kulturne politike regiona i lokalnih zajednica pružaju usluge animacije koju sprovode instruktori,

menadžeri, medijatori, komunikatori, itd. Oni predstavljaju ključ uspjeha kulturne politike i

kulturne demokratije. Donekle, animatori su zaslužni za promjenu kulturne politike, koja više nije

tek samo puka stavka tehničke opreme, već investicija u ljude (Šešić & Dragojević, 2004).“

Plan animacije – izrađuje se kao skup operativnih planova iz sadržaja animacije, programa

sadržajnijeg boravka gostiju u oblasti zabave, rekreacije, sporta, slobodnog vremena, hobby-a,

dječjih programa, programa vezanih za razne sadržaje i objekte.

1.2. Značaj animacije za zadovoljenje turističkih potreba

U zadovoljenju turističkih potreba sve veću ulogu svakako ima, u poslednje vrijeme sve

atraktivnija turistička animacija, kao dopuna osnovnoj turističkoj ponudi koju čine smeštajni

kapaciteti i prirodna bogatstva. Turistička animacija je tu da oživi turističku destinaciju i udahne

joj dušu, ispunivši je zanimljivim sadržajima, zadovoljavajući turiste kojima je postalo dosadno

da provode godišnji odmor samo na pijesku, “suncu” i uz more. Naglasak u današnjem

turističkom poslovanju, cilju putovanja i načinu provođenja godišnjeg odmora, stavlja se na

doživljaj kao aktivni odnos prema turističkim vrijednostima u čijoj je osnovi potreba za

istraživanjem novih i nepoznatih prostora, pojava i problema. Prema tome, animaciji se postavlja

zadatak organizovanja i provođenja aktivnosti doživljavanja, kojima se nastoji izbeći ili bar

ublažiti osećaj otuđenosti gosta za vrijeme njegovog boravka u turističkoj destinaciji.

8


Kripendorf animacijsku djelatnost vidi kao proces edukacije savremenog turiste u načinu

putovanja i provođenja slobodnog vremena na godišnjem odmoru, pa preporučuje da se animacija

razvija u tri osnovna smjera:4

1. kao pomoć u otkrivanju sopstvenih sposobnosti

2. kao pomoć kod zbližavanja sa drugim turistima i gostima

3. kao pomoć kod zbližavanja sa domaćinom i njegovom zemljom.

Tu na scenu stupaju turistički animatori koji su u suštini u najprisnijem kontaktu sa turistima, što

im je i posao. Animatori su dio osoblja hotela koji koriste sve usluge kao gosti hotela zato da bi

što bolje upoznali goste i u svakom trenutku im bili na dohvat ruke, ukoliko im zatreba neka

pomoć ili jednostavno društvo. U hotelijerstvu je poznato da osoblje hotela jede i u toku svog

slobodnog vremena boravi u odvojenim prostorijama ili bar u različito vrijeme od gostiju, kako bi

se napravila jasna razlika između gosta i osoblja hotela, što nije slučaj sa animatorima u hotelu.

Animatori treba da provode što više vremena uz goste, da jedu sa gostima, plivaju, borave

zajedno sa njima na plaži. Sve ovo je naravno nenametljivo i to samo ako gosti pokažu

interesovanje za to, jer animatori nijesu tu da se nameću, već da se sprijatelje sa gostima.

Da bi se uspješno sproveo animacijski program u hotelu treba voditi računa o više faktora:

1. broju dana koliko najčešće gosti ostaju u hotelu, pa na osnovu toga napraviti broj različitih

programa kako bi svim gostima bilo interesantno

2. danima kojima gosti najčešće stižu u hotel i danima kojima gosti odlaze iz hotela

3. animatori moraju poznavati jezik kojim govore gosti kako bi program bio uspješan

4. dnevni raspored aktivnosti gostiju, odnosno animacijski program treba uskladiti sa slobodnim

vremenom gostiju tj. voditi računa da se programi ne poklapaju sa vremenom obroka ili odmora

gostiju

5. program se mora prilagoditi starosnoj strukturi kao i fizičkoj kondiciji gostiju, naročito ukoliko

se radi o sportskoj animaciji.

6. većina programa se izvodi na otvorenom pa je bitno da se programi prilagode vremenskim

uslovima.

4 www.dgt.uns.ac.rs/download

9


2. TEHNIČKA OPREMA I SREDSTVA ZA IZVOĐENJE ANIMACIJE

Nekada davno, animacija u turizmu bila je samo jedna od stavki u ponudama velikih hotelskih

lanaca. Danas je ona integralni dio uspješne poslovne filozofije i prakse turističkih preduzeća.

Nakon više turbulentnih vjekova razvoja, turizam je danas moćna industrija u stalnom procesu

transformacije i prilagođavanja. Danas moderna turistička usluga pored redovnih usluga

smještaja i ishrane, mora uključiti sadržaje zabave i animacije savremenog turističkog potrošača

čija su prohtjevi u smislu odmora sve veći.

Naravno kako su prohtjevi savremenog turiste sve veći za izvođenje animacije potrebno je uložiti

velika novčana sredstva za nabavku tehničke opreme i sredstava koji su potrebni za izvođenje

animacijskog programa. Različiti tipovi animacijskih predstava zahtjevaju različitu tehničku

opremu i sredstva, tako da ne postoji univerzalna nabavka koju trebaju sprovesti planeri

(programeri) animacije, već samo postoji da kažemo „osnovna“ tehnička oprema i sredstva koja

se ili kupuju ili iznajmljuju za određenu predstavu. Ne možemo očekivati da je za svaku

animacijsku predstavu potreban video-bim ili svjetlosni efekti ali su obično potrebni mikrofoni,

pojačala, zvučnici itd.

Ono što je veoma važno naglasiti je to da svaki učesnik animacijskog programa tj. predstave od

voditelja do izvođača- animatora mora biti upoznat sa mogućnostima tehničke podrške i njenim

pravilnim rukovanjem. U mnogim slučajevima posebno kod iznajmljivanja tehničke opreme,

angažuje se stručni tehnički tim koji rukovodi opremom. Poznavanje tehničke opreme i sredstava

potrebnih za izvođenje animacije, preduslov je njenog uspješnog i korektnog izvođenja, i pravilne

reakcije u nepredviđenim slučajevima.

Tehnička podrška za izvođenje animacijskih programa stalno se razvija i prati razvoj tehnologije,

posebno savremenih informatičko-elektroničkih tehnologija .U cjelini se ona može podijeliti na: 5

a) Razglasi i tehnika za pojačavanje jačine (glasnoće) zvuka,

b) Rasvjeta i tehnika osvjetljavanja,

c) Pozornice,

d) Ostala tehnika za podrsku, pozadine, blende, auto razglas za ulično oglašavanje, itd.

a) Razglasi i tehnika za pojačavanje jačine zvuka

5 Cerović Z,“ Organizacija i menadžment turističke animacije“, VGP, Opatija, 1999. str.106

10


To su u pravilu elektroničke naprave za pojačavanje zvuka i dodavanje zvučnih efekata. Dijele se

na sledeća tehnička pomagala:

1. Razglas- složeni su to elektroničko-tehnički sistemi koji imaju za cilj pojačavanje zvuka i

davanja dodatnih efekata, a sastoje se od:

a) pojačala, od 2x100 W, pa do nekoliko hiljada spojenih u seriji, itd.

b) miksera, tj. mikseta u koji se spajaju mikrofoni i ostali generatori zvuka sa mogućnošću

miješanja i pojačavanja, itd.

c) zvučna kutija

d) instalacije i pribora ( kablovi, stabilizatori za napajanje 220 W, itd.)

e) mikrofona, koji mogu biti: vezani žicom (žični), bezžični, bubice, naglavni,itd

2. Uređaji za reprodukciju i efekte

Uređaji za reprodukciju i efekte su uređaji pomoću kojih se obično reprodukuje:

aplauz, smijeh, eksplozije, šum mora, šum vjetra, itd., dijele se na:

a) plejeri (CD, DVD, MD, itd.)

b) prenosni računari, notebook računari

b) Rasvjeta i tehnika za osvjetljavanja

To su sistemi za emitovanje svjetlosnih efekata, pojačavanje utisaka i doživljaja, rasvjetljavanje

itd.,svi ti uredjaji mogu se nabrojati u sledeće osnovne uređaje:

1. Stender, (nosaci), platforme za vješanje reflektora, žirafe, itd.

2.PAR, reflektori osnovni obično do 100 W pa do 500 W,obasjava širu površinu

3.PC, reflektor usmjeren, ima trag

4.CIKLORAMA, reflektor za velike površine

5.COLOR CHANGE, reflektori za obasjavanje zgrada, fasada panorame itd.

6.Ostala oprema: mikseri (miksete), DIMER (pojacala), instalacije itd.

7.Propratna rasvjeta: SKENERI (reflektor se vrti i sječe), FOLLOWSPOT (bijelo svijetlo

cilja u jednu tačku i daje poseban efekt), STROBO (ultra-violetno svijetlo -flo svijetlo,

disko kugle, itd.)

c) Pozornice (stage)

11


To su naprave i posebni sistemii za izdizanje izvođača i posebnih gostiju, raznih namjena i

veličina, obično se dijele na: a) stalne nerasklopive, b) pomične i rasklopive.

Pozornice se dijele na:

a) Glavne pozornice su u prostoru glavne ili osnovne pozornice na kojima se izvodi

program, na kojima je glavnina programa i koja je polazna i osnovna.

b) Pasarele, su uske pozornice, obično pomične, a služe za promocije gosta: izbor mis,

izbor mistera, modne revije- Fashion news, i slične programe.

c) Ostrva-cubes, su obično izdvojene manje i rasklopive pozornice za isticanje jednog

izvođača ili nečeg posebnog.

d) Pozadine ( Background)

To su obično razna pomagala za pojačavanje efekata iza leđa animatora tj. izvodjača, razne slike,

svjetlosni efekti izvedeni na raznim ekranima i podlogama, to mogu biti razne zastave, natpisi,

reklamne poruke, reklamni stubovi, mogu biti stalni (tokom izvođenja programa, pomični,

nestalni, itd.)

Navedena tehnička podrška samo je dio podrške, ali su iznesena osnovna i ona koja se najčešće

koriste u objektima za izvođenje animacijskih programa, ima ih znatno više, te se smatra da ih je

nemoguće sve iznositi.

Iznesena tehnička pomagala i podrške bitno utiču na povećanje efekata izvedenog animacijskog

programa. Tehnicka podrška brzo se razvija i veoma brzo prati razvoj tehnologije elektroničkih

(elektonskih) naprava i dostignuća te dovodi do sofisticiranih virtualnih doživljaja kojima se

često postižu maksimalni efekti i učinci.6

2.1. Tehnička oprema i sredstva za dječiju animaciju

6 Ibid, str.107

12


Animacija djece u hotelsko-turističkim objektima je veoma važno iz najmanje dva razloga:

zabava djece i njihov sadržajan aktivni odmor, kao i pomoć roditeljima u planiranju aktivnosti

djece za vrijeme odmora. Animacija djece biće pun pogodak tek onda kada je radi maštovita i

beskrajno kreativna osoba, koja od najmanje sitnice umije da da ispriča priču, a od spontanog

događaja napravi geg. Osoba koju djeca vole i u koju već pri prvom kontaktu stiču povjerenje.

Djeca nepogrešivo osjete pozitivnu energiju i na osnovu toga odlučuju čemu će da posvete

pažnju. 7

Međutim svaki animacioni program tj. njegovo izvođenje zahtijeva da grupa animatora sa

menadžmentom hotela ili drugog turističkog objekta, osmisli prostor (igraonicu) koja će biti

tehnički opremljena i prilagođena za izvođenje programa animatora.

U ovoj igraonici moraju predhodno nabavljena sredstva i oprema kao što su kućice, tobogani,

table, igračke, muzički instrumenti, stolovi i stolice i sl., kako bi animator ima osnovna sredstva

za izvođenje svakodnevnih aktivnosti sa djecom. Pored ovakvih igraonica mnogi hoteli imaju

sale sa video igrama, video konzolama, stonim fudbalom, bilijarom i stonim tenisom za djecu pa

animator ima ulogu organizatora igre i čovjeka koji se brine o ispravnosti opreme i rekvizita za

igru. U polednje vrijeme hoteli imaju kompijuterske sale, tv sale, pa čak i mini bioskopske sale za

igranje, gledanje i projekciju sadržaja namjenjenih isključivo djeci.

U sredstva za dječiju animaciju spadaju i lutke, koje se koriste obično u lutkarskim predstavama

za djecu koje su jedan od osnovnih oblika animacijske predstave. Postoji nekoliko vrsta lutaka,

kao na primjer: ručne lutke, lutke na štapu i marionete, koje sve imaju okrugle figure, i pljosnate

lutke pozorišta sjenki i minijaturnih pozorišta. Najčešće se koristi ručna lutka. Ona ima čvrstu

glavu i ruke i širok otvoreni kostim. Animator ubaci šaku u kostim. Kažiprst stavlja u glavu, a

srednji prst i palac u ruke. Stoji iza zastora i drži lutke iznad. Glava i ruke lutke obično su

načinjeni od drveta, ali kako je ono dosta teško, sada se ponekad prave od kasirane hartije

(papier-mache), koja je veoma laka i izdržljiva.

Nedostatak ručnih lutaka je u tome što su pokreti ograničeni na trzanje čovjekovih prstiju i što

jedan izvođač ne može izvesti više od dva lika istovremeno. Velika prednost ručnih lutaka je u

tome što se prave jednostavno i brzo, lake su i pokretljive. Dobar animacijski (pozorišni) komad

7 www.komunikacija.org.rs

13


za ručne lutke baca težište na široke jednostavne efekte, duhovit dijalog ili na bučnu komediju.

Lutka na štapu je nastavak ručne lutke, zaokružena dugačka figura koju podupiru štapovi odozdo,

pomoću kojih se i upravlja. Pokreti su često spori i ograničeni, ali kontrola je potpuna i moguće je

ostvariti veoma lijepe pokrete ruku. Marionete su lutke čiji su udovi (ruke i noge) povezani

koncima za prste animatora ili krstasti upravljač koji se nalazi iznad lutaka. Rad sa marionetama

zahtjeva veliko umjeće i vještinu animatora i rijetko se koristi iz tog razloga. Rad na predstavi u

lutkarskom pozorištu za glumca-animatora počinje čitaćim probama, koje imaju za cilj

upoznavanje s djelom, ulogom, rediteljevom zamisli date predstave, isto kao i u dramskom

pozorištu. Pored ovih lutaka postoje i lutke- kostimi u koje je obučen animator, i koji su vrlo

atraktivni za dječiju animaciju. To su obično kostimi junaka iz crtanih filmova ili filmova za

djecu.

Slika 1. Akva park kao animatorski sadržaj u hotelu

Mnogi veliki hoteli imaju u svom sastavu akva parkove, velika dječija igrališta i zabavne parkove

sa različitim sadržajima pa je animatorima u ovim objektima značajno lakše da organizuju

animacione programe. Pored ovih sadržaja obično se animatori u turizmu susreću sa skromnom

tehničkim opremom i sredstvima za animaciju i aktivnost animacije djece u hotelima svodi se na

jednu prostoriju opremljenu mobilijarom za dječiju igru.

U rekvizite kojima je opremljen prostor za djecu spadaju stolovi i stolice, lopte, konopci za

preskakanje, igre sa kockicama, igre pamćenja, puzle, plastelin, papiri, olovke, drvene, voštane i

14


vodene bojice, flomasteri, konci i igle, makaze, lijepak, selotejp, kolaž i krep papir, kao i manji

tobogani ljuljaške i klackalice.

Slika 2. Dječiji animator

Ono što je veoma važno da animator ima pogodan kostim (masku) koji će djeci biti zanimljiv i

obično se u odabiru kostima upotrebljava neka neobičn i smiješna kreacija kao i kostimi junaka iz

crtanih filmova.

Pripovijedanje (storytelling) je važan dio kako dječije tako i animacije odraslih. Priče su svuda

oko nas – nezaboravno putovanje je zapravo jedna lijepa i uzbudljiva priča. Analizirajući i

osmišljavajući priče, animator uz pomoć neke igračke ili osmišljene kreacije, prenosi znanje i

zabavu u pripovedanju i gdje djeca učestvuju i razvijaju sopstvenu kreativnost. Za ovu

animacijsku aktivnost dječijim animatorima potrebne su razne lutke i kostimi, osmišljena

scenografija, a nerijetko i video i muzička oprema ( mikrofon, muzički uređaji, video i sl.). 8

Kada priču upotpune dobro osmišljenim i uvežbanim ulogama, animatori su u stanju da djecu kao

i roditelje (turiste ) povedu u uzbudljivo putovanje u neki novi novi svijet i omoguće im doživljaj

koji će zauvek pamtiti. U seriji osmišljenih situacija animatori imaju priliku da se isprobaju u

različitim ulogama i steknu iskustvo u improvizovanju i snalaženju na sceni.

8 http://animacija.tims.edu.rs

15


Slika 3. Improvizovane igračke od balona koje je napravio animator

U poslednje vrijeme „na cijeni” su oni dječiji animatori koji znaju da na sceni, prilikom izvođenja

animacije znaju da naprave (od balona, plastelina ili papira) improvizovane igračke tj. poklone za

djecu.

2.2. Sportsko- rekreativna animacija

Programiranje animacije je jedan od važnih djelova plana za nabavku tehničkih sredstava i

opreme potrebnih za realizaciju animacije u turizmu. Na bazi postavljenih ciljeva, sportski

animatori se edukuju i upoznaju se sa kompleksnim procesom osmišljavanja i planiranja

programa sportske animacije.9

Naravno svaka realizacija sportske animacije u tuirizmu zahtjeva neke infrastrukturne objekte, tj.

terene ili sale u kojima se nabavlja sportska oprema i sredstva.

Svaka sportska vještina je skup karakterističnih pokreta, pravila, rekvizita i običaja igranja.

Upravo na osnovu pokreta, rekvizita ili pravila mi prepoznajemo izvjesnu aktivnost i za nju

formiramo sportsko rekreativnu animaciju. Međutim, pokrete ili koncept i pravila igre mogu se

izdvojiti i koristiti kao alat u animaciji. Na taj način može da se mijenja igra i prilagođava se

potrebama i kondicionoj spremnosti učesnika.

9 Cerović Zdenko, Animacija u turizmu, FTHM Opatija, Opatija, 2008. str. 243

16


Često animatori naprave da se fudbal igra sa ogromnom loptom za plažu ili loptom za fitnes, ili

se izmjene neka pravila igre da bi igra bila dodatno primamljiva za sve turiste, i one koji gledaju i

onima koji neposredno učestvuju.

Slika 4. Odbojka na pijesku kao oblik sportsko rekreativne animacije turista

2.3. Kulturno zabavna animacija

Koncept i poruka je veoma važan elemenat kulturno zabavne animacije, koji upečatljivo gostima

stvaraju prijatan ambijent i uključuje ih u animacione aktivnosti. Kulturno zabavna animacija je

za sve goste i sastoji se od različitih programa koji u odnosu na gosta mogu biti: aktivni, pasivni i

interaktivni programi. U aktivnim animacijama kao što su razni plesne večeri, žurke, maskenbali,

karaoke i sl. turisti učestvuju aktivno i animator vodi aktivnost „ sa strane“. Naravno za ovakve

animacijske aktivnosti potrebna tehnička oprema i sredstva se obezbjeđuju u predanimacijskom

periodu, koje obezbjeđuje hotel ili se oprema i sredstva iznajmljuju. To su tehnička sredstva za

realizaciju same aktivnosti ( ozvučenje, muziki uređaji...) kao i rekviziti za izvođenje animacije

(maske i kostimi za učesnike...)

Svaki uspješan program večernje animacije postavljen je na dobrim temeljima, a to su ciljevi i

očekivani rezultati animacije, odnosno koncept. Osim postavljanja ciljeva, animatori planiraju

sredstva i programe koji kroz animaciju (predstavu) postižu određene zabavne efekte kod gostiju.

17


Animatori kroz program treba da osmisle i promovišu poruku koju kroz svoju animaciju šalju

turistima i vrijednosti koje stoje iza nje.

Nakon što su animatori osmislili priču potrebno je kreirati i mogućnosti uključivanja učesnika u

priču kroz dobro dizajnirane zadatke. Da li će učesnici u animaciji igrati društvene igre, plesati,

crtati, odgovarati na pitanja u kvizu ili se takmičiti u igrama bez granica manje je važno od toga

koju opremu treba nabaviti za realizaciju animacije.

Konkretne zadatke, odnosno aktivnosti koje nudite učesnicima kako biste ih animirali i preneli im

poruku u okviru koncepta interpersonalne animacije nazivamo alatima. Izbor alata je veoma

širok. Njihova raznolikost zavisi samo od maštovitosti animatora a alate bi trebalo prilagoditi

potrebama i ciljevima konkretne animacije. U tom smislu, alati moraju biti usklađeni:

• sa porukom i ciljevima animacije

• sa vremenom i resursima za njihovu izgradnju (ukoliko hotel u kojem izvodite animaciju ne

poseduje bazen ne planirajte akvarobik);

• sa vještinama i znanjima koje poseduju animatori (hodanje na rukama može da izgleda

prilično smiješno ukoliko se radi po prvi put);

• sa ciljnom grupom (ukoliko očekujete inostrane turiste natpisi na ćirilici neće se pokazati

previše korisnim);

• sa lokacijom i raspoloživim vremenom (ukoliko za animaciju planirate kviz koji sadrži 200

pitanja može biti malo predugačak);

• jedni sa drugima, ukoliko koristite više od jednog alata

Rekviziti, scenografija i kostimi za neku animacionu prestavu su osnovna sredstva i oprema koju

animatori i menadžment hotela moraju da pribave za realizaciju neke pozorišne ili kulturno

zabavne predstave. Kako animacija nije potpuna bez kostima, scenografije i rekvizita, animatori

moraju biti upoznati sa detaljima scenografije i kostimografije.

18


3. PRIMJER ANIMACIJE U HOTELU

U hotelu “Trypiti Bungalows” na Tasosu, animacijaski program se dijeli na tri grupe: dječija

animacija, sportska animacija i večernja animacija. Ovaj hotel je ukupnog kapaciteta 280

ležajeva, a od otvaranja (1.maja) do zatvaranja (15.oktobra) nejednake je popunjenosti, pa je tako

po pravilu u predsezoni i postsezoni slabije popunjen, dok u toku glavne sezone dolazi i do over

bookinga. Hotel pruža usluge na bazi all inclusive tj. sve je uključeno. Animacijski tim čine četiri

animatora – dva sportska, jedan sportsko-dečiji i jedan dečiji animator, a svi zajedno učestvuju u

večernjem programu.10

Na osnovu iskustava u radu sa animacijom, preporučljivo je da jedan animator dolazi u prosjeku

na 50 do 100 gostiju, što je u ovom hotelu ispoštovano. Na čelu animacijskog tima je tim lider

koji pravi sezonski, mjesečni, nedeljni i dnevni raspored programa. Programi moraju biti jasno

istaknuti, a moraju pokrivati širok spektar interesovanja svih generacija zastupljenih u hotelu.

U hotelu “Trypiti Bungalows” animacijski dnevni program je vidno istaknut na dvije oglasne

table na najprometnijim mjestima.

Animacijski program ne počinje suviše rano ( od 10 časova) kako bi gosti hotela imali dovoljno

vremena da se odmore i doručkuju, takođe uočljiva je pauza oko podneva za ručak i

poslepodnevni odmor(od 12.30 do 15.30 časova), kao i pauza za večeru (od 18 do 21.30 časova) .

Pored navedenog rasporeda stoji i raspored aktivnosti dječije animacije, kao i plakat koji se

mijenja svaki dan, a koji služi za obaveštavanje gostiju o večernjem programu koji je svako veče

različit.Dnevni raspored aktivnosti se mijenja u zavisnosti od vremenskih uslova, pa su tako

navedene aktivnosti održavane u toku glavne sezone kad su vremenski uslovi najpogodniji, a u

toku predsezone i postsezone, neke od aktivnosti su izostavljane, kao npr. škola plivanja, zbog

nedovoljnog broja zainteresovanih, aqua aerobic zbog nepovoljnih vremenskih uslova (suviše

hladno za ovu aktivnost), igre na plaži…

10 Aleksandra Prodanović, „Turizam“, Naučno-stručni časopis iz turizma PMF-Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, 2007, str.217

19


Što se tiče dječije animacije, aktivnosti su iste u pred, post i glavnoj sezoni, samo dolazi do

pomjeranja satnice mini diska koji se u toku pred i postsezone pomijera za pola sata ranije, jer se

ova aktivnost takođe odvija na otvorenom, a poznato je da je dan u navedenom periodu kraći.

Dečija animacija

U hotelu “Trypiti Bungalows” angažovan je jedan dječiji animator koji radi u mini klubu u toku

dana, a za večernju aktivnost mini disko, angažuje se još jedan od animatora koji inače radi

sportsku animaciju.

Aktivnosti mini kluba se odvijaju na za to predviđenoj lokaciji. U okviru hotelskog kompleksa

namjenski je napravljena kućica za ove aktivnosti. Kućica je od drveta, sa drvenim nameštajem

koji čine 2 stola i 3 klupe, pogodna je za lošije vremenske uslove, npr. ukoliko pada kiša,

aktivosti se mogu odvijati unutra, ali najčešće se aktivnosti odvijaju napolju, na travnjaku ispred

kućice.

U rekvizite mini kluba spadaju 2 prenosiva plastična stola sa 10 malih plastičnih stolica koji se

iznose napolje, lopte, konopci za preskakanje, igre sa kockicama, igre pamćenja, puzle, plastelin,

papiri, olovke, drvene, voštane i vodene bojice, flomasteri, konci i igle, makaze, lepak, selotejp,

kolaž i krep papir, na prostoru ispred kućice nalaze se ljuljaške i klackalice. Ovde do izražaja

dolazi kreativnost i snalažljivost animatora, jer sa sredstvima koja ima mora osmisliti program

koji će biti interesantan djeci različitog uzrasta. Mini klub posećuju deca od 2 do 15 godina.

Preporučljivo je da djeca do četiri godine starosti dolaze u pratnji roditelja. Aktivnosti mini kluba

najčešće se odvijaju u vidu kreativnih radionica gde djeca crtaju na zadanu temu ili po sopstvenoj

želji, prave figurice od papira origami tehnikom tj. bez makaza i lijepka, prave narukvice od

konca, boje šišarke ili kamenčiće koje su sakupili na plaži. Kako gosti u hotelu ostaju najčešće

dvije nedelje, jednom u toku boravka za djecu se organizuje maskenbal.

Čitav dan djeca provode praveći maske uz pomoć animatora ili roditelja, da bi ih uveče pokazali

svim gostima i otplesali mini disko pod maskama. Mini disko se održava svako veče na prostoru

namenjenom održavanju večernjeg programa, na terasi pored bazena.

20


Animatori pozivaju djecu da se pridruže povorci koja ide oko bazena, pripremajući se tako za

ples. Mini disko traje pola sata. Animatori izvode unaprijed pripremljenu koreografiju uz muziku,

a djeca ih oponašaju i uče pokrete.

Svako veče muzika za mini disko je ista kako bi djeca savladala pokrete. Mini disko je namenjen

djeci, pleše se uz dječije pesme poput pačijeg plesa i sličnih zabavnih i melodičnih pjesama, ali se

jako često dešava da tinejdžeri spontano počnu da plešu sa animatorima jer im se dopada muzika

i zabavni pokreti. Ovo je obavezno vrijeme koje animatori moraju provesti sa djecom, ali se vrlo

često dešava da djeca, koja se brzo i lako vezuju za osobe, zavole animatore i žele da provode sve

vrijeme sa njim, pa tako pozivaju animatora da provodi vrijeme sa njima u bazenu ili na plaži.

Animatoru je dozvoljeno da se ljubazno zahvali na pozivu i udalji, ali je preporučljivo da sve

vrijeme provodi sa djecom, ukoliko to djeca žele, da bi se postigla veća satisfakcija i veći osećaj

bliskosti sa gostima.

Sportska animacija

U hotelu “Trypiti Bungalows”, pošto je predviđeno puno sportkih aktivnosti, angažovana su tri

sportska animatora. Ovaj broj animatora je dovoljan za nekoliko različitih aktivnosti u toku dana,

pa tako gosti mogu da biraju i da se prema sopstvenim željama i mogućnostima odluče za neku

od aktivnosti na plaži (boća, igre na plaži, odbojka) ili u/pored bazena (gimnastika, aqua aerobic,

pikado). Ovo su aktivnosti koje se obavljaju mahom na otvorenom i to u toku glavne sezone kao i

u toku pred i post sezone kad vremenski uslovi to dozvoljavaju. U slučaju loših vremenskih

uslova neke aktivnosti se odlažu, kao npr. odbojka na plaži, ali se pikado, koji se inače održava

na prostoru pored bazena u sjenci drveta, pomjera u unutrašnju prostoriju za igru. Takođe se

umesto odbojke na plaži organizuju turniri u stonom tenisu ili u bilijaru, jer hotel poseduje

opremu potrebnu za igranje ove dve igre. Gosti se informišu o ovim dešavanjima preko oglasne

table, ali i u ličnom razgovoru s animatorom.

Animator, kad krene na neku od aktivnosti, obaveštava goste o tome i direktno ih poziva na

učešće. Svi gosti su dobrodošli, ali se vodi računa da se pažnja posveti gostima koji su zbog

životne dobi ili fizičke spremnosti i kondicije pogodniji za određene aktivnosti.

21


Animator sam treba da proceni kod kojih gostiju je potrebno više insistirati na tome da se uključe

u aktivnost, a kojim gostima ne treba smetati. Naravno da animator ne treba da bude previše

napadan, kako ne bi uznemirio goste, već treba da ih pusti da sami odluče da li će se priključiti ili

ne. Postoje gosti koji vole da učestvuju u svim aktivnostima iako nisu baš talentovani ili fizički

spremni za neku od aktivnosti, a animator je tu da ih uputi u pravila igre i da ih poduči boljem

igranju.

Neki od gostiju vole da posmatraju aktivnosti sa strane, za njih je dovoljna zabava gledati druge.

Ovo se često dešava u prvim danima boravka gostiju, kad su gosti nesigurni i nisu dovoljno

opušteni da bi se i sami priključili igri. Treba ih pustiti, oni se najčešće sami aktivno uključe kad

bolje upoznaju animatora i druge goste.

Večernja animacija

U programu večernje animacije učestvuju svi animatori. Večernja animacija je za sve goste i

sastoji se od različitih programa koji u odnosu na gosta mogu biti: aktivni, pasivni i interaktivni

programi. U aktivne programe spadaju programi u kojima gosti aktivno učestvuju, takvo je, na

primjer, plesno veče gde gosti plešu različite plesove, zatim takmičenje između muškaraca i žena,

gde se nekoliko gošća takmiči protiv isto toliko gostiju muškog pola u nekoliko zanimljivih igara.

Pasivni programi su programi koje gosti samo posmatraju, npr. veče skečeva, gde animatori

glume u nekoliko različitih skečeva, najčešće komičnih ili animatori izvode plesne koreografije, a

gost samo posmatra. U interaktivne programe spadaju programi u kojima gosti učestvuju, ali u

saradnji sa animatorom, kakvi su, na primer, muzički kviz ili kviz znanja, gde gosti odgovaraju

na postavljena pitanja od strane voditelja programa, a ostali animatori im u tome pomažu ili

odmažu na zabavan način. Za voditelja programa se najčešće izabira animator koji pored znanja

nekoliko stranih jezika, svojom pojavom (glasom i stasom) izaziva pažnju gostiju.

Potrebno je da postoji najmanje onoliko različitih večernjih programa koliko većina gostiju dana

ostaje u hotelu. U zavisnosti od vremena dolaska i odlaska gostiju tim lider izabira koji će

program biti izvođen te večeri.

22


Tako se za veče dolaska gostiju najčešće biraju interaktivni programi u toku kojih gosti imaju

prilike da upoznaju animatore, kao i animatori njih – da saznaju iz kojih zemalja dolaze i kakva

su im interesovanja, kako bi naredne programe prilagođavali njihovim željama i potrebama.

Nešto kasnije na programu su pasivni programi gde se gostima ostavlja prostora da se odmaraju,

a pred kraj, kad se gosti već dovoljno opuste i upoznaju dobro kako animatore, tako i ostale

goste, na programu su aktivni programi. Jedan od najinteresantnijih aktivnih programa su

“olimpijske igre”, koje se izvode sa velikim brojem učesnika. Svaki od učesnika dobija posebno

dizajniran kostim, pravi se čitav performans sa kraljem i princezama, kao i učesnicima koji su

unapred pripremljeni. Pripreme za “olimpijske igre” traju čitav dan. Na kraju svakog večernjeg

programa animatori izvode Club dance. Club dance se sastoji od 3 popularne pjesme, veselog

ritma, uz koje animatori izvode unapred pripremljenu koreografiju, a gosti ih u tome oponašaju,

tj. plešu zajedno sa animatorima.

Na zabavu su dobrodošli svi gosti. Kako su animatori direktna veza gostiju sa zemljom–

domaćinom, treba da predstave tu zemlju u najboljem mogućem svetlu. Poželjno je

organizovanje tematskih večeri u svrhu boljeg upoznavanja gostiju sa zemljom u koju su došli. U

hotelu “Trypiti bungalows” svake subote se organizuje Grčko veče, kako bi svi gosti imali priliku

da se upoznaju barem sa delom grčke kulture i običaja grčkog naroda. Ovo je jedini program koji

se izvodi svake nedelje i koji većina gostiju vidi dva puta.

Večernji programi u hotelu “Trypiti bungalows” se izvode na otvorenom prostoru pored bazena.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova postoje rezervni programi, kao na primer bingo ili

tombola, koji se izvode u unutrašnim prostorijama hotela, koje su manje površine, zbog čega je

nemoguće izvoditi redovan program.

23


ZAKLJUČAK

Da bi turistički proizvod bio privlačan današnjem kupcu (turisti), on mora biti kompleksan, tj.

sastojati se od što većeg broja različitih faktora. Savremeni turisti spremni su da izdvoje više

novčanih sredstava ako će za njih dobiti dodatnu uslugu, bolju organizovanost, dodatne

mogućnosti zabave, učenja i sl.

Animacija u turizmu zauzima sve jaču poziciju u formiranju turističkog proizvoda i njegovom

plasmanu na tržištu. Ona obogaćuje doživljaj na godišnjem odmoru, brine o gostu, pruža mu

veliki broj mogućnosti za provođenje slobodnog vremena, pa time doprinosi većem zadovoljstvu

kupaca. Cilj animacije jeste stvaranje doživljaja kao jedinstvenog i neponovljivog iskustva

pružajući, na taj način, slobodan prostor ili “scenu” za transformaciju i ostvarenje pomenutih

iskustava. Njena inovativna vrijednost manifestuje se kroz interaktivnost – učesnik u animaciji,

istovremeno postaje i ko-kreator i “konzumer”. U širem smislu – animacija predstavlja otkrivanje

novih intelektualnih horizonata. Za organizovanje animacije u turizmu kao i za njenu realizaciju,

potrebna su tehnička oprema i sredstva koja ne može biti standardizovana već zavisi od programa

i potreba osmišljenog od strane animatora.

Kao inicijator zadvoljavanja kulturnih, kreativnih i kognitivnih potreba, animacija bi trebalo da

primenjuje metode koje će ići u susret savladavanju, ne samo, eksplicitnog znanja, već i

osluškivanju različitih “prikrivenih” izvora znanja, odnosno “od prostih činjenica koje su i

previše očigledne da bi bile vrijedne spomena do duboko ukorenjenih vještina koje bi možda bilo

nemoguće artikulisati, ali koje su, ipak, vidljive kroz interakciju” i kreativno izražavanje

U hotelu “Trypiti Bungalows” tehnička oprema i sredstva za animaciju su usklađena sa tri vrste

animacionog programa, a to su program dječije animacije, program sportske animacije i program

večernje animacije gostiju. Evidentan je i porast broja gostiju koji se vraćaju u hotel od kad je u

njegovu uslugu uključena i animacija, kao i veće interesovanje kod gostiju koji se u emitivnim

destinacijama odlučuju upravo za ovaj hotel zahvaljujući činjenici da se u njegovoj ponudi

između ostalog nalazi i animacija.

24


LITERATURA

1.Šešić-Dragićević, Milena. Stojković Branimir, Kultura, menadžment, animacija, marketing,

Beograd, 2003.

2.Dragica Tomka, „Osnove turizma“, TIMS, Novi Sad, 2006.

3.Aleksandra Prodanović, „Turizam“, Naučno-stručni časopis iz turizma PMF-Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad, 2007.

4. Cerović Zdenko,“ Animacija u turizmu“, FTHM Opatija, Opatija, 2008.

5. Cerović Zdenko,“ Organizacija i menadžment turističke animacije“, VGP, Opatija, 1999.

6.www.dgt.uns.ac.rs/download

7.www.komunikacija.org.rs

8. http://animacija.tims.edu.rs

25