Centar Turistikih studija Firenca

DOLINA NERETVE STRATEKI PLAN TURISTIKOG RAZVOJA

Oktobar 2007

1

Strateki plan turistikog razvoja doline Neretve je izraen u okviru projekta Valorizacija ambijentalnog turizna u Jugoistonoj Evropi koji je finansirala Vlada Regije Toskana a implementirala NVO UCODEP.

2

SADRAJ1. 1.1 1.1.1 1.1.2 1.1.3 1.1.4 1.2 1.3 1.3.1 1.3.2 1.3.3 1.3.4 1.4 1.4.1 1.4.2 1.4.3 1.5 2. 2.1 3. 3.1 3.1.1 3.1.2 3.1.3 3.2 3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.2.4 3.3 3.3.1 3.3.2 Uvod: Sliv Neretva kao turistika oblast ANALIZA TURISTIKE PONUDE Primarni turistiki resursi Priroda, ambijent, pejza Umjetnost, istorija i kultura Deavanja i manifestacije Enogastronomija, tipini proizvodi i zanatstvo Turistike prijemne strukture Prijemne usluge Mikro infrastruktura i tehnika oprema Informacioni uredi Informativni promo materijal Turistiki vodii Servisi pristupa i infrastrukture Sistem autoputa Ostale infrastrukture Mikrosistem doline Neretve Izgled i veze ANALIZA PITANJA Turistiki tokovi i unutarnje djeljenje STRATEKI PLAN TURISTIKOG RAZVOJA Dijagnoza SWAT turistikog sistema Jakosti i slabosti Mogunosti i prijetnje Matrica ocjenjivanja Strategija marketinga Teritorijalni brend Turistiki proizvodi Trita i target Strateke smjernice za srednje-dui perioda Trogodinji akcioni plan Intervencije na ponudi Intervencije na potranji: Promotivni plan

Pag. 3 5 5 7 8 8 9 10 10 10 10 10 11 11 12 12 13 14 17 17 18 19 20 20 20 21 23 25 25 26

3

SLIV NERETVE KAO UNITARNJI TURISTIKO-TERITORIJALNI DISTRIKTDolina, ili preciznije sliv Neretve, predstavlja turistiki teritorij sa jakim jedinstvenim osobinama pruajui se izmeu Sarajeva i Mostara i delte Neretve, du puta koji povezuje dva grada i vodi do Ploa. Ba njena geografska pozicija predstavlja njene najjae take: u sutini je tano da Mostar i Sarajevo predstavljaju ve od danas, i u budue, glavne turistike i kulturalne mete u BiH, i takoer je tano da oba grada, a naroito Mostar, imaju potrebu za kompletnijom ponudom da bi opravdala i potpomogla produetak boravka, u principu da ukljui bar jedno noenje riskirajui da ve od danas ne postane dnevna ekskurzijska destinacija iz Meugorja i sa Jadranske obale. Dolina Neretve sa svojim neupitnim prirodnim resursima i pejzaima, sa svojim razliitim turistikim mogunostima aktivnog i sportskog turizma, je sigurno dovoljna da opravda jednu ili vie ekskurzija iz dva grada; i moe predstavljati za jedan ili drugi grad dragocjen sastavni dio za obogaivanje i kompletiranje respektabilne turistike ponude. U isto vrijeme dolina Neretve ima sve pogodnosti, to se tie prirodnih resursa, da postane vana meta ruralnog turizma, prirodnog i sportskog, nudei tritu vlastitu ponudu i autonomnu i jedinstvenu sliku. To omoguava samostalno privlaenje gostiju, a ne parazitsku ulogu u odnosu na ova dva grada. Ali i u ovoj perspektivi, danas vie potencijalnoj nego realnoj, njena pozicija izmeu Sarajeva i Mostara moe predstavljati sastavni dio ponude, mijenjajui strane, pravei je sloenijom i arolikom, koja e se dopunjavati izletima iz dva grada umjetnosti. U sutini Sarajevo i Mostar se okreu razliitom segmentu turizma (kulturalnom) za razliku od onoga kojem se moe okrenuti Neretva (ambijentalnom), ali ova dva segmenta mogu primiti pojaanje jedan od drugoga, predstavljati dopunsku ponudu koja e zavisiti od line motivacije posjetilaca. Pored toga ova sredinja take izmeu dva grada ne moe da ne rezultira pribliavanje meu njima, uz koristenje turistikih vrijednosti jedan od drugog, to danas nije sluaj. Izgleda nam da je strateki scenarijo koji se odnosi na ovaj dokument poprilino jasan. Put nije ni lak ni kratak i naravno ne mislimo da moemo iscrpiti strategiju pokazanu sa ovim projektom, ali postaviti bazu za njegovu aktualizaciju, izgleda nam ve dobar rezultat. Radi se o toma da se kreira svijest pripadnosti u jednom jedinstvenom turistikom teritoriju izmeu svih nosioca interesa, javnih i privatnih, aktualnih i potencijalnih; kreirajui tako pretpostavku za jednu jedinstvenu viziju politika prostornog planiranja, ekonomskog razvoja, valorizacije i pozicioniranje resursa na turistiko trite, koje e moi u kratkom vremenskom periodu dovesti do pokretanja brenda Dolina Neretve.

4

5

1. ANALIZA PONUDE 1.1 Primarni turistiki resursi1.1.1 PRIRODA, AMBIENT, PEJZA Planinski kompleks Bjelanica (2067 m), Igman i Jahorina okrenute prema Sarajevu, ine jedinstvenu teritoriju sliva Neretve, koja je karakteristina za zimske sportove. Ove planine imaju u isto vrijeme sve predispozicije da postanu meta za izletniki turizam proljee-ljeto: velike ume, nevjerojatnu mreu rijeka (eljeznica, Crna Rijeka, Bijela Rijeka, Rakitnica) kanjona, jezera, mlinova na vodi, planinarskih domova, utoita vukova, divljih svinja i medvjeda. Od posebne ljepote i interesa, u opini Trvovo1, je spektakularni kanjon Rakitnica (duine 20 km 1.500 m nadmorske visine) izmeu planina Bjelanice i Visoice. Neretva duine od 228 km, glavna je rijeka u Hercegovini, raa se ispod planine Zelengore, silazi kroz brze i duboke kanjone, prima vodu iz Rakitnice, u Konjicu ulazi u glavnu dolinu, kojom putuje do mora. Konjic2 se dakle nalazi u centru, u dolini, predio okruen velikim planinskim sistemom velikog interesa: Bjelanica (2067 m), Bitovnja (1744 m), Treskavica (2086 m), Visoica i grupa planina Prenj (2002 m), koja se uzdie iznad arobnog Borako jezero (502 m irine, 786 m duine, dubine do 14 m, na 405 m nadmorske visine), 20 km od grada, u njega utie Boraki potok a istie rijeka itica. Mnogo blie gradu je vjetako akumulaciono Jablaniko jezero, (31 km duine, 2,5 irine, 70 m dubine). Neretva iznad grada Konjica je pitka; od izvora do Konjica (81 km), kategorija pitkosti je 1 A, to znai da bi se mogla piti bez proiavanja. Karakteristina boja svijetlo plava zelena dolazi od hemijske reakcije koja je rezultat dugih filtriranja. Turistiki potencijal ovog podruja je, sa centrom u Konjicu, izmeu ostalog je u sportskom turizmu, lovu, ribolovu, raftingu, alpinizmu. Putujui dalje svojim putem prema Mostaru, Neretva poslije Jablanikog jezera, dobija vodu od rijeke Dreanke, koja prolazi kroz kanjon ukupne duine od 18 km, inei Dolinu Drenice,; radi se o zoni slabo nastanjenoj, proarana malim ruralnim naseljima, tradicionalno malo izloena unutarnjem turizmu, ali bogata pejzaima i turistikim mogunostima. Drenica je lokalitet smjeten du arterije koja povezuje Mostar i Sarajevo (dostupna prelazei most na Neretvi) cirka 30 km od grada Mostara, koji upravlja ovim podrujem. Prije rata podruje poslije kanjona, duine 20 km je bilo nacionalni park. Trenutno je u fazi kreiranja nacionalnog parka na podruju Prenja, ali nije jasno hoe li Drenica biti dio parka. Drenica je dio planinske komponente Hercegovine, gdje se dakle nalaze planine Prenj, vrsnica i abulja koje se sputaju prema dolinama rijeka Neretve, Dreanjke i Dive Grabovice. Dolina Dreanjke (od anonimne rijeke koja se poslije ulijeva u Neretvu) prolazi du duboke doline od 20 km duine, gdje se nalaze razliita mala sela.

1

Opina Trnovo je jedna od 9 Opina Kantona Sarajevo, smjetena je u jugoistonom dijelu Kantona, na 30 km od grada. Po dravnoj Agenciji za Statistiku u opini ivi 2187 osobe, srednja gustoa naseljenosti je 6 osoba po km. Rasprostire se na 338, 4 km i nalazi se na nadmorskoj visini od 900 m Grad Konjic broji cca. 14.500 stanovnika, a opina cca. 45.000.

2

6

Dolina je povezana jednim putem koji poinje od ua rijeke Dreanke pa do ravnice oko jezera Blidinje (formirano uslijed izgradnje hidrocentrale Salakovac). Danas Drenica broji 37 sela sa ukupno 3.000 stanovnika. Naseljena podruja su Donja Drenica (sela Ue, Gorica, Kneluk, Donje Selo, lib, Kosirica i Perutac) Gornja Drenica (Svea, Ina, Grubilas, Strievo, Zagreblje, Buni, Poglavica, Lisiine, Draga), Kremenac (Ominje, opi, Kremenac, Diva Grabovica) Donja i Gornja Grabovica, i Donji i Gorni Jasenjani. Stanovnitvo Drenice se preteno bavi poljoprivredom i uzgajanjem ribe, zeeva i pilia; posljednjih godine se razvija i pelarstvo. Ipak, broj nezaposlenih stanovnika je jako visok. Brojne su turistike mogunosti podruja, tranje, penjanje, kupanje, vonja kanuom, sportski lov i ribolov. Kada se pree stari grad Mostara, koji je na svojim visokim obalama posijao veliki broj slikovitih lokalnih, kafia, restorana i hotela, Neretva prima Bunu, iji se izvor nalazi nedaleko od Blagaja,esta meta izleta mjetana i turista, a uz obalu je arobni turski gradi Poitelj i dakle, na podruju delte, prua se veliki park prirode Hutovo Blato, koncentrat biolokih rariteta, koji se poslije usmjerava prema moru. Prirodni park Hutovo Blato, je jedinstveni nacionalni park Hercegovine i predstavlja sigurno jedan od resursa sa najveim potencijalima razvoja: vie od 7.000 hektara vlane zone u delti Neretve, na samo 30 km od Mostara i 20 km od hrvatskog primorja, habitus izuzetno bogat biodiverzitetima, nastanjen od bezbrojnih vrsta ptica, takoer rijetki, isprepletan gustom vodenom mreom koja daje ivot movarnom sistemu i 4 jezera, od kojih jedno vjetako jezero Svitava duine preko 10 km. Park se nalazi jednim dijelom u Opini apljina34 i jednim djelom u Opini Stolac. Delta rijeke Neretve (20.000 hektara) karakterie se kao zona koja predstavlja vane vlane biotipe zatiene od ornitolokih, ihtiolokih i botanikih rezervi. Usprkos to je cijela delta jedinstven ekosistem, granica ga dijeli na dva dijela. Treina pripada Bosni i Hercegovini i ostatak Hrvatskoj. Prirodni park Hutovo Blato se nalazi u tipino krkom ambijentu, na lijevoj obali rijeke Neretve, uzvodno od rijeke Kupre, na lokalitetu Draevo. Radi se o jednoj ouvanoj i zbog mnogih aspekata jedinstvenoj mediteranskoj movari sa izobiljem vode, bogatom florom i faunom. Podruje je movarno, izmeu ravnica i krkih brda, prelazei tako sa 2,5 do 578 metara nadmorske visine, sa razliitim uvalama koje se nalaze na 13-18 m ispod nivoa mora. Glavni dio (Gornje blato) je jo zatien. to se tie flore, u parku je do danas zabiljeeno 600 vrsta, od kojih 29 upisane u Crvenu listu BiH (dakle smatraju se rijetkim, ugroenim i ranjivim). Od ovih, 52% je vezano za vlane dijelove, 48 % habitat terestri. Hutovo Blato je klasifikovano kao podruje IAB po prisutnosti vrsta kojima globalno prijeti nestanak. Zahvaljujui geografskoj poziciji, klimatskim i hidrolokim uslovima i blizini Jadranskog mora, mogu je razvoj i preivljavanje puno vrsta ivotinja, naroito ptica iz movare. Veliki dio vrsta je prisutan tokom proljetnih migracija (106), dok tokom jesenje migracije od popisanih vrsta bilo je

4 Po podatcima sa Instituta za Statistiku iz 2002 Opina apljina se rasprostire na 256 km, sastavljena je od

27 mjesnih zajednica od ukupno 19. 414 stanovnika, od kojih 5.000 u gradu. Opina Stolac ima povrinu od 271 km i naseljenost od 8.900 stanovnika.

7

102, 92 vrsta sa gnijezdima i 86 onih koje zimuju. Vana je takoer riblja fauna, istraivana u toku projekta LIFE 2000-2001.

1.1.2 UMJETNOST, ISTORIJA I KULTURA Sliv Neretve, kako smo ve vidjeli, jedan je planinski teritorij veim dijelom prekriven umom i sa bezbroj vodenih tokova koji su se urezali u stijenama i nali svoj put prema dolini; teritorij slabo nastanjen i bez mnogo ljudi gdje je priroda na veem dijelu netaknuta; dolina je naravno istorijski najvie naseljen i urbanizovan pravac, odnosno put i pruga koji od Sarajeva vode ka moru preko Mostara. Ovo objanjava , osim nekoliko izuzetaka, da je u sutini malo mjesta od posebnog istorijskog, umjetnikog i kulturnog znaaja. Brojna urbana naselja, gradii a naroito mala sela su uglavnom iz novijeg razdoblja, uglavnom sa nekoliko izuzetaka, ne pretjerano vrijednim sa arhitektonskog i urbanog stanovita. U Trnovu se nalaze pojedini lokaliteti od arheolokog interesa, naroito nekropolje i grobni spomenici dobro ouvani, i rudnici. U Konjicu je u toku zavretak rekonstrukcije starog mosta Stara uprija, turskog mosta iz 1682, velike arhitektonske vrijednosti. Konjic je nastao na jednom podruju koje je naseljeno iz antikog doba, 4.000 godina prema nedavnim studijama; nalazi se oko 125 srednjovjekovnih nekropola sa 3.018 steaka, pojedini od velike vrijednosti. Znamenite su i neke damije Repovaka, Teijska, Varadaka i arijska. Za pogledati je i Franjevaki manastir, sa kraja 800-ih i Muzej rezbarenja na drvetu, umjetnost u kojoj zanatlije iz grada postadoe poznati jo u srednjem dobu. U dolini Drenice postoji nekropolja od nadgrobnih kamenja, dobro konzervirana crkva iz srednjeg vijeka, poznata ploa od kamena koja potie iz 1356 ili 1366, jedan od najstarijih pisanih dokumenata na jednoj kamenoj povrini, a nalazi se u blizini take gdje se Drenica uljeva u Neretvu; najzad nekoliko vrijednih rezbarenja na drvetu. U Drenici je u izgradnji Kue muzej, reprodukcija starih kua, da bi se ispriao svakodnevni ivot u srednjem vijeku (projekat je od Opine Mostar, i bie zavren do kraja godine). Najbogatiji istorijski umjetniki spomenik u niskoj dolini Neretve je, na jugu Hercegovine: srednjovjekovni gradi Stjepan grad u Blagaju, jedan od najouvanijih u cijeloj regiji; tik uz spektakularni izvor Bune, nalazi se Manastir Dervia. Najzad, prema Hutovom Blatu nalaze se pojedini lokaliteti u kojima su u toku nove arheoloke iskopine, naroito u Desilu. Od interesa je i mirni gradi apljina, koji je bio naseljen jo od starijih vremena i uva nekoliko inetersantnih arheolokih mjesta iz rimskih vremena. Na kraju, nedaleko od apljine, jedan od dragulja turske arhitekture, je gradi utvrda Poitelj, nedavno restauriran, mali ali dragocjen grad muzej.

8

1.1.3 DEAVANJA I MANIFESTACIJE Trnovo: Osim Dravnih praznika i dana Opine, svake godine poetkom augusta odrava se tradicionalno slavlje, a od kulturnih deavanja Festival pozorita Konjic: Poetak marta: Multi talent za nadarene umjetnike Kraj april: festival teatra srednjih kola iz cijele BiH Kraj maj: Mali lager hor djeca pjevaju narodne pjesme 25-26 maj: dani Borakog jezera (sport, performanse, muzika na jezeru) Juni: Regata na rijeci 17 juli: Skokovi u kazan Trea sedmica jula: Konjika Sehara sveanost folklora (plesovi, spjevi, narodne nonje) i poezije August: turnir odbojke na Borakom jezeru 17 august: Kulin Ban triatlon (bicikla, trka i plivanje) Maj: ampionat u raftingu

Jablanica: Lijep program ljetnih deavanja, od 1 juna do 31 augusta; a posebno: Eko no Glas Neretve Maraton sa kanuima

Hutovo Blato: Festival pjevaa amatera prvi aplauz Ljetni karneval u apljini minimum 3 umjetnika kampa tokom godine u opini, Dan opine sveanost Sv.Franjo

1.1.4 ENOGASTRONOMIJA, TIPINI PROIZVODI I ZANATSTVO

Trnovo: Gljive i lov na divlja; Konjic: Rezbarenje na drvetu (postoji nekoliko radionica); udruenje ena Konjica proizvodi i prodaje tradicionalne proizvode od lana i vune Drenica: Stvari od trske, drvo, kovano eljezo (ali je pri ukidanju zbog ekonomskih razloga), med i proizvodi od meda; domai proizvodi od vina i rakije; Hutovo Blato: vino i rakija, sirevi, med. Projekat Put vina, realizovan nedavno od turistikog udruenja Hercegovako-Neretvanskog kantona i financiran od strane EU, jako je bitan i uvezuje razliite zone gdje se proizvodi vino (smjetene blizu parka) favorizirajui tako specifinu turistiku ponudu.

9

1.2 Turistika strukture za primanje turistaPrijemni kapaciteti sliva Neretve danas su slabi i rasparani. Prije rata je stanje bilo znatno bolje, naroito u opini Trnovo i Konjicu. Turizam u opini Trnovo se razvio naroito tokom XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine, zbog kojih su bili izgraena sportska borilita, hoteli, bungalovi. Tokom augusta 1993 sva postrojenja su totalno unitena. Poslije rata obnovljen je hotel Maral koji za sad predstavlja jedini hotel na Bjelanici. Druge strukture za prihvat su razbacane po podruju a to su Planinski dom Treskavica, Pro Bitra, Dejii i kola u prirodi abii. Ipak proces je ve poeo prije nekoliko godina, podpomognut od lokalne uprave, a naroito iz Sarajeva. Naglasak je na zimskim sportovima, ali aktivnosti se sve vie upuuju od strane opina i kantona i prema ljetnom turizmu, u kojem se nazire veliki potencijal: u toku je izgradnja hotela, pansiona i rekreativnih centara u okviru urbanistikog projekta Bjelanica I faza iji se zavretak oekuje u toku ove godine. Posljednjih godina su izgraeni privatni apartmani sa 2.000 kreveta i 4.000 su predvieni za naredne dvije godine. Na podruju Igmana i Bjelanice urbanistiki projekt Gornja Graknica predvia izgradnju planinskih kua i bungalova i novu konstrukciju eko-etno sela. Sa sredstvima opine i donacijama izgraeno je 7 mlinova, koji e biti iskoriteni kao ruralne kue, barovi, restorani, umjetnike galerije, radnje sa tipinim i zanatskim proizvodima. Druga taka u kojoj e se preteno zgusnuti turistika prijemna ponuda je Konjic, naroito na Borakom i Jablanikom jezeru; osim 6 hotela i 2 postojea kampa predviena je izgradnja dva hotela u Konjicu, od kojih jedan sa bazenom, jedan hotel u Jablanici i jedan kompleks bungalova na Borakom. Loa prijemna ponuda je u Dolini Drenice, sa dva mala motela i nekoliko kua u kojima se izdaju sobe. Analogna je situacija na podruju Hutovog Blata, gdje radi motel Karaotok u unutranjosti parka i jo jedan u apljini, gdje se takoer predvia i restauracija starog hotela Mogorjelo. Kategorija Privatne kue hotel *** kampovi kampovi motel kampovi motel privatne kue motel N. 1 1 1 5 1 2 25 1 1 Ukupno soba 70 c.a. 30 c.a. 70 Ukupno leaja 204 88 200 50 100 35

Trnovo Bjelanica Konjic Jablanica Borako Drenica Hutovo Blato apljina

10

1.3 Prijemne usluge1.3.1 MIKROINFRASTRUKTURA I TEHNIKA OPREMA Uoptena turistika signalizacija je generalno loa, bilo ona to usmjerava bilo ona informativna, a gotovo potpuno je odsutna specifina signalizacija za staze i specijalne puteve. Opina Trnovo raspolae dobrom opremom, koja je dijelom obnovljena, za zimski turizam u skijakom centru Bjelanica - Babin Do, sa pistama za slalom, veleslalom i spust, te sa vertikalnim transportom - dvije korpe i est ski liftova. Predvia se i proirenje podruja za tranje na skijama. Na podruju Igmana i Bjelanice, koje bi se trebale opremiti i za ljetni turizam, a prema studiji projektovanja signalizacije za planinske puteve, specifina signalizacija treba biti postavljena. U ovo e se uklopiti i signalizacija na biciklistikoj stazi, ija je realizacija predviena u okviru projekta. Urbanistiki projekat Gornja Graknica predvia izgradnju sportskih terena na otvorenom, konjike, biciklistike i trim staze, te ponovo uspostavljanje postojeih maruta. Putna mrea je obnovljena i do sada je rekonstruisano 250 km puteva, koji vode do skoro svih sela, kojima su takoer prikljuene telefonske linije i struja. Blizu Konjica je u konstrukciji biciklistika staza, obiljeavaju se putevi i rekonstruie planinska kua. Ovaj projekat predvia izgradnju dolazne platforme za rafting. Takoer u dolini Drenice razmiljaju o projektu za realizaciju biciklistike staze. Hutovo Blato, raspolae sa rairenom mreom pounih plakata na lokalnom jeziku, diskretnu signalizaciju pravaca, i detaljan plan puteva i internih pravaca, realizovanih u malom broju. Nedavno je park bio opremljen sa 5 elektrinih amaca za navigaciju po movari, ali su ukradeni. 1.3.2 URED ZA TURISTIKA INFORMACIJE Turistiko informisanje je povjereno u veini sluajeva dobroj volji pojedinanih operatera i asocijacija. U Konjicu je to Vijee mladih, lokalno udureenje koje uz pomo Opine, daju ivot turistikom Info pultu, a uz asistenciju i doprinos USAID-a i GAP-a. U Hutovom Blatu je realizovan prole godine projekat SEENET Regija Toskana, turistika agencija unutar parka, sa osobljem koje ovisi o Upravi Parka. U Opini Trnovo informativni desk se nalazi u okviru privatne strukture, u hotelu Maral Bjelanica. U dolini Drenice je predviena realizacija turistikog info pointa unutar postojeeg projekta, u saradnji sa udruenjem Aspeect. 1.3.3 PROMO-INFORMATIVNI MATERIJALI Nedostaje informativno-promotivni materijal posveen cijelom slivu, dok ima puno javnih publikacija o Hercegovini u kojima je jedan dio namjenjen Dolini Neretve. Malo je takoer materijala o pojedinim lokalitetima; u Konjicu Vijee Mladih radi na brourama za lokalnu promociju, u Hutovom Blatu Turistika agencija je realizovala prospekt o Parku, panflete i CD-ove.

11

1.3.4 TURISTIKI VODII Organizovana sluba profesionalnih turistikih vodia u cijeloj dolini ne postoji. Na podruju Trnova djeluju vodii koji dolaze iz Sarajeva; u Konjicu USAID je financirao projekat za edukaciju raftera (skipera), kako bi mogli dobiti meunarodno priznatu diplomu. U dolini Drenice mladi iz Udruenja Aspeekt daju na zahtjeve usluge vodia, iako nemaju oficijelnu diplomu; ovde djeluje takoer Udruenje Skorpio, specijalizirano u ekstremnim sportovima, koje organizuje grupne izlete ukljuujui uslugu specijalnih vodia. Federalno Ministarstvo Turizma je odralo prvi kurs za turistike vodie u gradu umjetnosti Meugorje, u aprilu 2007. godine u Mostaru i u maju u Sarajevu.

1.4 Prilazne usluge

1.4.1. SISTEM AUTOPUTEVA Cijelo balkansko podruje je zainteresovano za infrastrukturne programe formulisane od EU, posebno za Koridor 10 Salzburg Skopje Thessalonico i za Koridor 5, druga varijanta, Budimpeta Ploe i Budimpeta Zagreb Rijeka. Ono to je za BiH i dolinu Neretve najinteresantnije jeste dio auto puta Sarajevo Ploe, iji pravac prolazi jako blizu doline i ovo gradilite bi ubrzo treba biti otvoreno. Ostavljajui trenutno po strani eventualne preokupacije vezane za ambijent, u nadi da e radovi biti realizovani maksimalno paljivo radi mnogih i delikatnih resursa koji su prisutni na podruju, nama dvojbe da e realizacija ovog puta imati enormni utjecaj na lokalni turizam. Na gore naznaenoj mapi dobro se moe vidjeti kako e novi autoput

12

pribliiti jadransku obalu (ve danas poveava priliv turista) Mostaru, cijeloj dolini Neretve i Sarajevu. Naravno i obrnuto, na zapadu e povezati junu jadransku obalu sa teritorijem koji ukljuuje ne samo Maarsku nego i Austriju i Slovaku. Izmeu ostalog, 2005 je otvoren put Rijeka Zagreb Split koji je napokon rijeio dramu starog magistralnog, uskog, krivudavog i jako opasnog puta, rjeavajui samo s jednim udarcem ogromni hendikep dalmatinske obale za koju se tako otvorilo bogato trite centralne Europe. to se tie izgradnje mree autoputa, Hrvatska je jedno od najveih gradilita u Europi. Sljedei cilj je izgradnja (ve je u toku) autoputa Split Dubrovnik iji je zavretak predvien u 2008.

1.4.2 OSTALA INFRASTRUKTURA Slika ostalih saobraajnih veza nije tako pozitivna. Sarajevski aerodrom se razvija to se tie veza i prometa ali ostaje jedan mali aerodrom predodreen da ubrzo dosegne zasienje. Mostarski aerodrom je takoer mali, sa strukturnim i tehnikim nedostatcima, koji su sve do sada spreavali otvaranje prometnih linija. trenutno samo nekoliko puta sedmino prometuju letovi iz Zagreba. Meutim, ovaj aerodrom prima dosta arter letova naroito onih usmjerenih na Meugorje. Gotovo da i ne postoji eljeznika mrea, s nekim skromnim iznimkama jedna je jako blizu uz dolinu Neretve, tj. linija Sarajevo Ploe koja prolazi cijelom njenom duinom. Putniki vozovi trenutno ema atoputeva u Hrvatskoj saobraaju samo dva puta na dan. Ova pruga je vie ivotopisna i upeatljiva nego asvaltni put, te ako se na pravi nain da akcent na njenu upotrebu, moe predstavljati jedno naknadno turistiko transportno sredstvo i turistiku atrakcija u korist doline. Pomorske veze na jadranskoj obali, Split i Dubrovnik, vrlo su frekventne i jako efikasne, mada uglavnom monopolizovane od italijanskih kompanija. Njihov je znaaj za razvoj turizma u BiH veliki jer e sa zavretkom autoputa Split Dubrovnik i sa realizacijom onoga Ploe Sarajevo znatno poveati prohodnost i povezanost teritorije. 1.4.3 INFRASTRUKTURNI MIKRO SISTEM DOLINE NERETVE Trnovo je udaljeno samo 30 km od Sarajeva s kojim je povezano dobrim saobraajnim putem i sa dobrim autobusnim vezama, srazmjerno potrebama. Udaljenost od aerodroma je 20 km. Magistralni put M17 Sarajevo Mostar prolazi kroz Konjic, udaljen je 83 Km od Mostara, 50 Km od Sarajeva. Postoji takoer i eljeznika stanica ( Sarajevo Ploe) samo sa dvije dnevne linije u oba smjera. Dosta blizu je Sarajevski aerodrom ( 70 km) a u ostalom i onaj slabo funkcionalni u Mostaru (40 KM). Ploe, u Hrvatskoj su najblia

13

luka ( 200 km). Pored redovnih autobusnih linija, za prevoz se koriste privatna prijevozna sredstva. Dolina Drenica je jako blizu Magistralnog puta M17. Dva voza dnevno prometuju na liniji Sarajevo Ploe. Aerodromi, u Mostaru 30 km i u Sarajevu 100 km. Drenicu sa Mostarom povezuje desetak atobusnih linija dnevno. U dolini je 20 km asfaltiranog puta kojimne saobraaju lokalne linije. Hutovo Blato se nalazi izmeu jadranskog mora i Mostara, 5 km od grada apljine i od Stoca 25 km. Uglavnom postoje dobre saobraajne veze. Do Parka je izgraen novi puta sa izlazom na Magistralni put M17 ( Sarajevo Ploe). eljeznika stanica je u apljini, za liniju Sarajevo Ploe. Najblii aerodromi su oni u Mostaru, Dubrovniku i Sarajevu. Ima dobre autobusne veze sa cijelom BiH i Hrvatskom. Blizu je luka Ploe, vie udaljene su one u Dubrovniku i Splitu.

1.5 Izgled i vezeNa Drugoj Redovnoj Konferenciji za razvoj turizma na zapadnom Balkanu, koja je odrana u Sarajevu u oktobru 2005, prva taka dnevnog reda bila je neophodnost da se stvori nova slika BiH, drugaija od one to je stvorena u ratu 90- ih godina. Javni i privatni operateri su uvijek navodili da je problem slike jedan od5

najveih osnovnih

hendikepa turistikog razvoja, kao to USAID pie u 2002 : BiH currently does not have a strong brand image. On the contrary, BiHs international image is often negative, due to the events of the past decade. While a number of efforts and initiatives exist to promote BiH as a tourist destination (e.g., OHR initiative to put BiH on the World Tourist Map), there is little coordination among them; i dalje se USAID, etiri godine poslije, u 2006 vraa na argument6: Though improving, BiH as a country still faces an unfavorable image in Europe; as a destination its position is extremely weak. Upravo je USAID u toku te godine financirao snanu reklamnu kampanju na nekim meunarodnim televizijama, posebno na CNN-u. Bilo je i drugih brojnih inicijativa meunarodne kooperacije radi poboljanja dravne slike, od publikacije promotivnih broura i multimedijalnih pa do sudjelovanja na najvanijim meunarodnim sajmovima i do organizovanja edukacija za novinare i ostalo. Ukupan dojam jeste da se slika zemlje dosta brzo popravlja, takoer se poveava i turistiki priliv, potvrda za to je Meugorje sa oko 300.000 hodoasnika godinje to predstavlja svakako snano sredstvo za irenje slike to je jako ohrabrujue. to se tie promocije na internet mrei, sigurno sredstvo s najveim utjecajem na turistiko trite, situacija je zaista oajna; ne postoji Kantonalna turistika web stranica a jo manje ona za Dolinu ( naprotiv, sa istraivanjem Google Neretva Vlley prvo daje stranicu Nato-a, samo fotografije); moe se samo nai slubena stranica Optine www.mostar.ba koja je prije svega turistiki oskudna stranica na srpsko hrvatsko bosanskom jeziku www.mostar.com. Da bi dobili slubene turistike informacije ostaje

45

Cluster Competitiveness Initiative Stage 1 Report USAID 2002 CULTURAL TOURISM IN BOSNIA & HERZEGOVINA USAID 2006 6 La terra a forma di cuore

14

nam samo stranica Federacije www.tourism.ba s nekoliko fotografija, meu kojima je naveden i Park Hutovo Blato i rafting u Konjicu. Najbolja web stranica je ona dravna www.tourisam.com financirana od EU koja ukljuuje i Republiku Srpsku, podijeljena za razliku od svih drugih na 5 Regija ( meu etnika) umjesto na 10 Kantona; The Heart Shaped Land7, lijep je claim, jako dobro odravana grafika i istraivaka odjel, oskudan i slabo koristan teritorijalni odjel.

Van promotivnog okvira nalaze se desetine web stranica, veina njih od razliitog nivoa organa uprave i ogromna koliina web stranica o ratu; mnoge turistike web stranice operatera su posveene BiH, ne previe atraktivne gdje se u svakom sluaju pojavljuje slika BiH i dalje obiljeena tragovima rata ( www.turistipercaso.it).

2. ANALIZA POTRANJE2.1 Turistiki priliv i unutranje dijeljenjeTok turistikih priliva u BiH naalost nije procjenljiv prema slubenim podatcima, oskudni su , ne kompletni i u svakom sluaju ne povjerljivi radi irokog neispunjavanja postojeih registracijskih pravila i zbog ne prijavljenih brojnih turistikih aktivnosti. Prevladavajue zajedniko miljenje meu posmatraima jeste da je ve nekoliko godina pokrenut proces rasta koji iako daje ogromne rezultate i dalje je skroman i registruje jako veliko poveanje taksi. Citirat emo povodom ovoga samo ono to nam govori studija USAID-a iz 2005: While the number of tourists visiting BiH is small relative to other popular European destinations, BiH has been a top performer in recent years in terms of growth rates. According to the World Tourism Organization, tourist arrivals grew by an average of 24 percent annually from 1995-2000. This growth rate rivaled that achieved by Croatia, and far exceeded that of Slovenia, during the same time period. While there was a drop in arrivals in 2001, due to impact of 9/11 on the tourism industry, growth has rebounded. Initial estimates by the BiH Foreign Trade Chamber of Commerce show about 16 percent growth in 2002 over the previous year. Koliko turista dolazi u Mostar teko je rei: ne postoje slubeni podaci jer veoma velika veina prijemnih struktura nije registrovana a oni koji jesu ne podnose podatke ili samo mali dio njih. Sigurno je da postoje samo 3 ili 4 prava hotela ( Bevanda, Ero, Bristol, Mostar) sa ukupno 600/700 kreveta; ostatak su pansioni i privatni smjetaji (iznajmljivanje soba) gdje bi ukupni broj kreveta trebalo dosei cifru 700/800. Rizikujui moemo napraviti procjenu o godinjim kretanjima turizma, takoer i na osnovu prikupljenih podataka moglo bi se priati o 150/ 200.000 dolazak, 250/300.000 noenja i otprilike oko 500.000 dnevnih ekskurzija, uglavnom iz Meugorja, Splita, Dubrovnika. Oni se zadravaju uglavnom 4 ili 5 sati, dolaze u jutarnjim satima, proetaju po centru i naprave sliku na Mostu, pojedu neto u jednom od mnogih restorana, popiju kafu ili

15

pojedu sladoled da bi se zatim vratili na mjesto odakle dolaze. Prema ogromnoj procjeni iroki godinji turistiki promet priblino bi se trebao kretati oko 30.000.000 eura. U Sarajevu u 2004 prema slubenim podacima registrovano je 4.000 kreveta i 220.000 noenja. Oprezna raunica, uzimajui u obzir iroku sivu ekonomiju sektora, moe da procijeni otprilike 600.000 posjeta u 2006. to se tie Meugorja procjenjuje se, jer i ovdje ne postoje vjerodostojni podatci, da je navedeno vie od 1.000.000 noenja od otprilike 300.000 hodoasnika koji noe (od 2/3 dana talijani a do 7 amerikanci), kojima se dodaju ostalih 250.000 dnevnih posjetitelja, djelom hrvati, djelom stranci koji dolaze sa ljetovalita na obali i dijelom stanovnici Bosne i Hercegovine. Talijansko bosanska gospodarska komora procjenjuje ponudu prijema Meugorja na 15.000 kreveta, od ega 4 5 hotela mogu garantirati 1000 kreveta dok su ostali smjeteni kapaciteti u pansionima ili u privatnim kuama. Mi smo sa nae strane proveli jedno neformalno malo istraivanje prijemnih struktura dva osnovna pola nacionalnog turizma (ako se iskljui Meugorje koje ima veoma posebne karakteristike). Kako u Sarajevu tako i u Mostaru anketirali smo 4 Hotela ( jedan sa 4 zvjezdice i tri sa 3 zvjezdice), 2 motela i 3 pansiona, ukupno 9 pojedinanih struktura; u Dolini Neretve, Hotel Maral na Bjelanici, Motel Relax u Konjicu, Motel Vila Palma u elebiima, Motel Karaotok na Hutovu Blatu: OVERNIGHTS - % u porastuSARAJEVO 2006/2005 1 etveromjeseni period 2007/2006 Oekivanja u 2007 MOSTAR 2006/2005 1 etveromjeseni period 2007/2006 Oekivanja u 2007 DOLINA NERETVE 2006/2005 1 etveromjeseni period 2007/2006 Oekivanja u 2007 0 2 2 0 0 4 0 0 2 2 2 2 0 0 0 0 4 4 9 0 0 0 0 9 8 8 1 1 0 0 0 0 0 0 9 9 0 7 2 0 0 9 > 10% 0 0 5-10% 2 1 < 5% 3 7 Stabilno 4 1 U opadanje 0 0 UKUPNO 9 9

Kao to se vidi rezultati su pozitivni, svugdje je naznaena evidentna sklonost rasta turistikih kretanja, posebno je ivo u Mostaru. Primjeuje se da su procentualni podatci koje su operateri izjavili vjerojatno podcijenjeni u odnosu na obzirom da su od 2005 do 2007 otvorene mnoge nove strukture. ukupne mogunosti s

16

U nastavku emo vidjeti relevantne podatke o geografskom porijeklu klijentele (2006): BiH SARAJEVO MOSTAR DOLINA NERETVE Meutim, iz ovih podataka zapaa se jedna osjetna razlika izmeu dva umjetnika grada i Doline Neretve: dok prvu ogromnu veinu ine turisti stranci, uzimajui u obzir jaku diplomatsku komponentu i kooperaciju, drugu veinu ini domai turizam. Znaajniji doprinos dolazi iz zemalja ex Jugoslavije posebno iz Hrvatske i Slovenije. 15% 14% 60% Stranci 85% 86% 40% Najvanije inozemne zemlje odakle turisti dolaze Italija, Njemaka, Velik Britanija, Slovenija Italija, Njemaka, Norveka, vicarska, Velika Britanija Hrvatska,Njemaka, Slovenija

3. PLAN TURISTIKOG RAZVOJAVrednovanje SWAT analize i dijagnoza Strategija marketinga

-

Teritorijalni brand Turistiki proizvodi Trita i ciljevi

Strategijske smjernice za srednjorono dui period Trogodini plan akcija Intervencije na ponudi Intervencija na potranji: promocija

3.1 DIJAGNOZA SWOT TURISTIKOG SISTEMA3.1.1 SNAGA I SLABOST Evidentno je da je ambijentalni sistem Doline Neretve predstavlja najjau snagu turistikog sistema iste, koji je karakteristian po svom ogromnom atrakcijskom potencijalu u vaeim segmentima turistike potranje. Sve studije koje su obavljane u ovoj oblasti, kao i turistike publikacije to u tampanoj, to u digitalnoj formi, suglasno potvruju da su prirodni resursi izvrsni. Studija koju je USAID napisao u 2005 o potencijalima ekonomskog razvoja BiH otkriva dva udarna cluster-a, tj. Sektora: agro-

17

prehrambeni i turistiki8: Endowed with a varied natural landscape conducive to sports and adventure activities; a wide range of cultural, historical and religious sites; and other unique natural resources (e.g., thermal waters), BiH is well positioned to compete in the growing worldwide travel market. The cluster, while fragmented and suffering from infrastructure deficiencies, also appears to be ready for action... Successful tourism development will bring jobs and income opportunities to many regions of the country, and will support and perpetuate a positive image for the country that will benefit other economic development initiatives such as investment and trade promotion Pozicija je druga jaka odluujua taka, i biti e jaa kad bude zavren plan autoputa, naroito Split Dubrovnik i Sarajevo Ploe. Trasa izmeu Sarajeva i Mostara, prirodni kandidati da postanu nacionalni polovi kulturalnog i umjetnikog turizma, relativna blizina Splita, Dubrovnika i uope jadranske obale, predstavljaju potencijale za jako brzi turistiki rast. Oni daju Dolini Neretve teinu poziciju jednog makro podruja, cjelokupno opskrbljenog velikim bogatstvom i raznolikim turistikim atrakcijskim faktorima. Najvee kritine take za Dolinu Neretve podudaraju se onima iz sistema zemlje: zaostalost infrastrukture, zbrkan i spor institucionalni politiki sistem, a meunarodni imid jo je obiljeen brutalnou rata iz 90-ih godina. Glavna slabost, u odnosu na potencijale turistikog razvoja, je sastavljena od nedostataka infrastruktura i usluga usmjerenih ka koritenju prirodnih resursa, bez kojih isti resursi ostaju nepristupani i samim tim turistiki nekorisni. Pod tim mislimo na signalizaciju, opremljene take za odmor, teritorijalne muzeje, didaktine ambijentalne laboratorije, iznajmljivanje bicikla, mountain bike, amaca i usluga turistikih i ambijentalnih vodia, info point.. Ovaj projekt, a to nije sluajanost, obuhvata sve mikro intervencije ove vrste. Druga ozbiljna slaba toka je predstavljena nestalnom kvantitativnom i kvalitativnom prijemnom ponudom, koja riskira da bude uhvaena nepripremljena procesom rasta turistikog priliva a koji je ve bez sumnje u toku i predodreen da raste i dalje u budunosti. Ako je istina da se privatna investiranja aktiviraju samo kad se primijeti njihova ekonomska korist, takoer je istina da ekonomska korist moe biti uslovljena politikom javnog voenja teritorije i irenja kulture prijema i izbjegnu prebrz i neuredan rast, a to se naalost barem djelomino dogaa u Mostaru, i moe da ima razarajue efekte za resurse i imid odredita.

3.1.1 MOGUNOSTI I PRIJETNJE Paljivim promatraima mogunosti su evidentne: globalni rast turistikog priliva, predodreen da nastavi najmanje jo koju deceniju, zanimljivost koja je okruuje jeste istorijska podijeljenost cijele balkanske regije, apsolutno originalni dijelovi njene istorije i kulture, posebne i rijetke atrakcije eko ambijentalnog sistema, takoer ima mnogo razloga za predvianje brzog porasta turistikog interesa. U BiH ove karakteristike su vie nego bilo gdje intenzivirane i koncentrirane, u toj mjeri da predviaju i pretjeran razvoj turizma. U izdanju od aprila 2004, jedan bosanski asopis8 je citirao predvianja od Visokog predstavnika Paddy Ashdown i Ministra vanjskih poslova Lidije Topi: da e Bosna i Hercegovina do kraja 2020 biti trea zemlja po turistikom rastu u svijetu.

88

Cluster Competitiveness Initiative Stage 1 Report USAID 2005 Turist asopis Za Promociju Turizma

18

Druge jake take su sastavljene od jakog turistikog sliva ''iz susjedstva'' koji je zastupljen od zemalja bive Jugoslavije a za koje je ve u prolosti predstavljao turistika odredita meu najuvenijim i posjeenijim. Iz istog razloga, a to je malo poznato u zapadnoj Europi i u ostatku svijeta, u prilici kad turizam trai nova odredita sa jakim diferencijalima u odnosu na one ve poznate i posjeene. Ovo je vaan faktor koji ne treba zanemariti. Ako se poe od cijena koje su zacijelo nie u odnosu na europski prosjek, to omoguava iznoenje kvalificiranih i konkurentskih ponuda na trite. U ovom okviru Dolina Neretve moe imati ulogu protagoniste, to zbog svojih prirodno ambijentalnih resursa, to zbog svog geografskog poloaja, a od posebnog znaaja, zbog autoputnog sistema koji je ve planiran i djelomino realiziran i zbog kojeg e se ubrzo nai u centru. Glavnu prijetnju predstavlja rizik da nee moi upravljati ovim procesom omoguavajui da improvizacija i samovolja budu generalizirani odgovori, degradirajui i kvarei ambijent, i na taj nain dodjeljujui BiH sudbinu turistike zemlje iz serije B, a koja e da plati visokom cijenom minimalni dio ekonomske koristi koji je mogla da ima. Normativna zbrkanost i nemogunost sankcioniranja koja dominira jo uvijek unutar turistikog sektora, i koja proizvodi visoku utaju poreza (i samim tim nedostatak sredstava za Turistika Udruenja koja se uzdravaju boravinom taksom) i onemoguava bilo kakvo promatranje turistikog kretanja (uslov za aktiviranje ciljanih politika), stvara situaciju ope zloupotrebe meu privatnim operatorima, poduzetnike odluke esto samovoljne po urbanistikom i graevinskom aspektu, i po standardima usluga.

3.1.3 REGISTAR VREDNOVANJA SISTEMA DOLINE NERETVE

1.1 PRIMARNI RESURSI Priroda, ambijent, pejza i klima Umjetnost, istorija i kultura Dogaaji i manifestacije Eno gastronomija, tipini proizvodi i zanatstvo 1.2 PRIJEMNE STRUKTURE Hoteli i Moteli Kampovi i prenoita Agro turizam i ruralni turizam 1.3 PRIJEMNE USLUGE Mikro infrastrukture i tehnika oprema Biro za informacije Materijal za promociju i informiranje Turistiki vodii Signalizacija 1.4 PRILAZNE USLUGE Aktualni sistem autoputa Putni sistem u budunosti Zrana povezanost eljeznika povezanost

strong XXX

medium X

weak

X X X X X X X X X X X XX X X

19

1.5 IMID I KOMUNIKACIJE Opa poznatost BiH Imid BiH Opa poznatost Sarajevo i Mostar Imid Sarajevo i Mostar Opa poznatost Doline Neretva Imid Doline Neretva Turistika Promocija na web-u BiH Turistika Promocija na web-u Doline Neretva 1.6 FAKTORI SISTEMA U ZEMLJI Pozicija (izmeu Sarajeva i Mostara) Cijene Sigurnost Raznovrsnost istorijska kulturalna BiH XX XXX XX X XXX X X X X XXX X X

3.2 MARKETINKA STATEGIJE3.2.1 TERITORIJALNI BRAND Dolina Rakitnice, Konjic, Dolina Drenice, Hutovo Blato: svaki od ovih teritorija raspolae sa vanim turistikim resursima i dobrim potencijalom za razvoj. Ako se oekuje da svaki od ovih, sa svojim snagama, uspije da stvori svoj lini prostor na meunarodnom turistikom tritu to postaje teak put i riskira se da se ne stigne na cilj. Istina je da postoji, ma koliko to bilo nedovoljno i nepovezano, sistem nacionalne i kantonalne promocije, ali ako se unutar ovih ne predloe teritorijalni podsistemi koji su homogeni i koji se identificiraju sa ponudom i sa jedinstvenim imidom, mogunost mnogih pojedinanih lokaliteta da savladaju zid vidljivosti, sa pokojim sretnim izuzetkom, je smanjena na minimalno. Dolina Neretve posjeduje idealne uslove za predstavljanje na tritu sa imidom i jedinstvenom ponudom, jaajui na taj nain svoju prepoznatljivost, uiniti se vidljivom i prepoznatljivom sa svojim osobitostima homogenog identiteta turistikog odredita, multiplicirajui svoju udarnu snagu na trite. Teritorijalni brand se treba usko vezati za prave vrijednosti ponude da bi se odrazila na pojedinane teritorije koje je sainjavaju i na tematske proizvode koje predlae. Glavni sadraj brand-a Doline Neretva trebaju biti sljedei: Divlja priroda: Planine i litice, kanjon, vodopad, jezera, izvori; Sport i avantura: idealni scenarij za sportski odmor ili jednostavno aktivni; Izmeu Sarajeva i Mostara: u idealnoj poziciji za jednostavno dostizanje dva grada bosanske istorije i kulture. Jedinstveni i veoma simbolian element brand-a moe biti predstavljen vodom, ijim cijelim slivom prolazi Neretva i gdje stvara iznenaujue predstave i sugestije, od kanjona, vodopada, izvora, do movara, i na kojoj niu spomenici koji su karakteristini u cijeloj Bosni i Hercegovini, mostovi.

20

3.2.2 TEMATSKI PROIZVODI Ako teritorijalni brand slui da prui jaki i jedinstveni imid cijeloj dolini, tritu treba jasna ponuda odmora, izgraeni ''proizvodi'' (ne paketi to je sasvim neto drugo) i sastavljeni od stvarnih teritorijalnih ponuda i upakirani u ponude koje su najue mogue vezane za modele kojim tei turistika potronja. Za Dolinu Neretve glavni turistiki proizvodi se izgrauju oko pravih resursa, prirodno ambijentalnih, koje naravno, treba zainiti i sa drugim mogunostima, razliite ali komplementarne za motivaciju kojoj se tei, uz forsiranje jakih prednosti poloaja. Glavni tematski proizvodi mogu biti sljedei: Sportski turizam (ljetni): sportske aktivnosti koje zahtijevaju strast ali i pripremu, iskustvo i opremu. Ovaj proizvod je djeljiv na pod proizvode: rock climbing, rafting, canoyng, mountain bike, paragliding, lov i ribolov; Ekoturizam ili ambijentalni turizam: bez sportskih aktivnosti ali sa dugim etnjama na istom zraku, istraivanje, promatranje, fotosafari, izletima na lokalitete od arheolokog i kulturalnog interesa; Ruralni turizam: odmor u sred prirode, na planinama oko Trnova ili u Dolini Drenice, na rubu Borakog ili Jablanikog jezera, u prirodi oko apljine ili Stoca, etnje u prirodnim uslovima rijetke ljepote, uz izlet u oblinje lokalitete i gradove; Zimski turizam (skijanje): koji je izuzetno razvijen u Trnovu, na planinama Bjelanica i Igman, koje su se promovisale tokom Olimpijade 1984. i gdje je u toku izgradnja znaajnih smjetajnih kapaciteta i ureenje staza za sve vrste skijanja, uz pratei vertikalni transport. Izletniki turizam: je poseban turistiki proizvod, ali koji ne treba podcjenjivati jer u skoroj budunosti vjerojatno najprodavaniji; obuhvata sve druge ali je okrenut turistima koji su nali sjedite svog odmora u drugim lokalitetima (Mostar, Meugorje, Sarajevo) pokrenuti preteno iz drugih razloga (kultura, religija itd.). 3.2.3 TRITA I CILJEVI NA KOJA SE ODNOSI Sportski turizam (ljetni) Ova grana okuplja preteno mlade od 20/40 godina, i preteno mukarci, srednjih ili srednje visokih prihoda i to su osobe koji su veinom veoma uvuene u svoj omiljeni sport, kojem posjeuju vrijeme i novac tokom cijele godine, itaju publikacije i posjeuju specijalizirane web stranice. esto su u zemlji u kojoj ive upisani u udruenja koja organiziraju putovanja i izlete posveene toj specifinoj vrsti sporta. Veoma fiziki aktivne osobe, znatieljne da eksperimentiraju i sportske aktivnosti koje se razlikuju od glavne, ali i zainteresirane za posjetu lokalitetima i mjesta od umjetnike i kulturne vrijednosti ili su zamoljeni od strane supruge (supruga) koja ne dijeli istu sportsku strast; vole dobru kuhinju iako nisu uvijek zainteresirani za lokalne specijalitete. Sigurno su meu najmotiviranijim turistima da pronau prijemne strukture koje su u blizini sportskih oblasti, i zbog logistikih razloga, i voljne za boravak u kampu, agro turizmu i privatnim

21

kuama. to se tie porijekla, ovo je segment jake meunarodne naklonosti, koja je sposobna da privue i turiste iz zapadne Europe kao i iz susjednih zemalja, Hrvatske i Slovenije kao prvo. Ekoturizam ili Ambijentalni turizam Zajedniko sa prethodnim ovi turisti posjeduju ljubav prema istom zraku i preferiraju aktivan i u pokretu odmor: ipak imaju manje instrumentalan odnos sa prirodom, osjetljiviji su na ljepotu mjesta, sa sugestivnim pejzaima, biodiverzitet, na istou elemenata; esto su veoma obrazovane osobe, informirane, i prije polaska, zahvaljujui vodiima i web-u ali su i zahtjevnije to se tie usluga mikro strukture, trae karte staza, cijene opremljene odmorne zone, iznajmljivanje bicikla, konja itd.; osjetljivi su na openitu prijemnu kvalitetu, polazei od srdanosti lokalnog stanovnitva. Obino, iako privilegiraju odmor u prirodi, ele i da upoznaju lokalitete i mjesta od istorijske, umjetnike i kulturne vrijednosti, posjeujui muzeje, veoma su znatieljni prema lokalnoj tradiciji, autohtonim proizvodima, tradicionalnoj kuhinji. Mukarci i ene, mladi i odrasli, predstavljaju segment u razvoju, naroito u Europi, mnogo putuju i vole otkrivati nova mjesta, ne cijene organizirana putovanja (sa pokojim izuzetkom kao to su zaljubljenici u biciklizam), preferiraju sami urediti svoj odmor, kreu se u autu, na motoru, u kamperu: idealni klijenti za agro turizam i ruralne kue, samo da su gostoljubive i dovoljno udobne. Zanimljivi unutranji cluster-i ovog segmenta mogu biti zastupljeni turizmom koji je organiziranim od stane ambijentalnih udruenja, pojedinih udruenja mladih (izviai) i u pojedinim sluajevima, a naroito u Hutovu Blatu, od kolskog turizma, ovaj zadnji sa svojstvenim karakteristikama, gdje je najpristupanija turistika oblast ona u kojoj pristupni turistiki sliv je onaj unutranji i iz susjednih zemalja. Jo jedan cluster od velikog znaaja, i ovaj je stvaralac preteno organiziranog turizma, konstituiran je od oblasti Odgovornog Turizma, voenog od specijaliziranog kruga Tour Operators-a (preteno Onlus), sa logikama znatno razliitim od onih komercijalnih. Ruralni turizam Radi se o segmentu koji mnogo vei od prethodnih, manje ''specijaliziran'', manje aktivan, ali od velikog interesa; u biti to su osobe koje ele odmor u BiH, posjetiti Mostar, Sarajevo i mnoge druge lijepe stvari koje se nalaze izmeu njih, ali preferiraju da pronau bazu, i samim tim noiti, van grada, u prirodi, na obali jezera, u podnoju planine; ovaj turista slow je, taj radi kojeg je toskanski agro turizam postao poznat, posjeuju ga odrasli i starije osobe, ne eli da frenetino posjeuje nego da upozna sve do kraja dio po dio, zanima ga lokalna kuhinja, esto je gurman, privlae ga tipini proizvodi, oaran je lokalnim kulturnim manifestacijama koje su sauvale izvornost. To idealan turista za agro turizam ili za jednu jednostavnu ruralnu kuu, jako je osjetljiv na kvalitetu prijema i zahtjevan je, trai udobnost, ljubaznost, istou, briljivu uslugu ma kako jednostavna bila. Najvelikodunije trite u ove vrste je Njemaka, ali i Italija, Austrija i Francuska. Izletniki turizam Ovaj je turistiki segment je u manje vanoj perspektivi, jer ima nisku ekonomsku dobit i veliki drutveno ambijentalni udar; ali ti su turisti koje realno, u skoroj budunosti, moemo da oekujemo u velikom broju. Podatci koje smo vidjeli potvruju da Mostar ima porast turistikog priliva, a i Sarajevo, mnogo sporije, se sprema da postane vano turistiko odredite; ali i jedna (naroito) i druga (manje) e sve vie imati potrebu za

22

obogaenjem asortimana ponuenog odmora sa oblinjim izletima, u ijoj blizini postoji Dolina Neretve koja nudi sve i za svaiji ukus, od jednostavnog ''obroka sa pogledom'' u Blagaju i Poitelju, od avanturistikog dana na raftingu u Konjicu, ili na kanjonu Rakitnice, sve do fotosafarija na brodiu u Hutovu Blatu. I napokon tu je i fenomen Meugorja, sa svojim milijun i vie noenja, neumorni motor dnevnih izleta, velikoduni djelitelj hodoasnika prema cijeloj okolnoj oblasti, idealni klijent restorana i prodavnica sa suvenirima. I na kraju, ali ne i zadnja, tu je obala, malo udaljena ali prepuna turistima koji se ne zadovoljavaju da sav odmor provedu na moru. Dakle jedno veliko trite, svakako ne najbolje, ali ne i zanemarljivo ovom trenutku kad Dolina Neretve treba da krene, da starta proces koji je sposoban da pokrene resurse, energiju, profesionalnost, da bi uspjela da se postepeno afirmira na tritu sa svojim istinskim proizvodima. 3.2.4 STRATEKE UPUTE ZA SREDNJE DUGI PERIOD Zatita prirodne batine To je prvi cilj na kojem Lokalne Administracije treba da izgrade teritorijalne i urbanistike programe. Priznavanje Parkova Doline Rakitnica i Planine Prenj, normativno definiranje Hutova Blata, bili bi najbolja garancija da batina od tako velike vrijednosti ne bude progresivno kompromitirana. U ovom sluaju ne radi se samo o ouvanju prirodnog ambijenta nego i o konkretnim mogunostima turistikog razvoja koje usko zavise od ukupne vrijednosti ambijenta. Posebna panje se prua odbrani kvalitete vode, uzimajui u obzir njenu turistiku vanost, pripremajui sve potrebne normativne instrumente radi izbjegavanja degradacije uslijed turistikog porasta, polazei od Mostara. Druga vrlo osjetljiva stavka je novi autoput Sarajevo Ploe, sa jedne strane prua velike mogunosti, a sa druge bi se mogla oekivati velika opasnost za ambijent; opine Doline e trebati nadgledati planiranje i nain izvoenja da bi se sve to izbjeglo. Turistika valorizacija ambijentalnih resursa Je jedna odluujua varijabla turistikog razvoja, to je kompetencija Lokalne Administracije, koja se moe i razviti, kao to se ve i djelomino dogodilo, uska suradnja sa udruenjima prisutnim na teritoriji; treba da se insistira na ostvarenju, kao u ovom projektu, struktura i prijemnih usluga koje e donijeti korist od ambijentalnih resursa i sportskih prilika, dakle opremljene staze, pjeake staze, odmorne zone, mjesta za iskrcavanje (pristajanje), turistiki info point, signalizacija za usmjeravanje i informisanje. Istovremeno dajui maksimalnu vanost i prioritet za sve one redovne poslove odravanja koje ine lokalitet pristupanim i gostoljubivim: polazei od sakupljanja smea, popravke puteva i trotoara, inei sigurnim planinsku prohodnost, do njege javnog zelenila. Koordinirano planiranje prijemne ponude Ako Dolina Neretve eli da postane jedinstveno turistiki podruje neophodno je urbanistiko planiranje Institucija koje su ukljuene, i da se radi po zajednikim kriterijima uzimajui u obzir dimenzije sistema cijele Doline; ova napomena posebno vai za smjetanje novih prijemnih turistikih sjedita, hotela, kampova, zona za

23

zaustavljanje kampera itd. Glavna linija razvoja prijemne ponude treba da bude u rasprostranjenosti mikro prijema, od agro turizma do bed and breakfast, stvarajui dodatne izvore prihoda za porodice bez potronje i cementiranja novog teritorija, naroito u Dolini Dreici, koja je bogata malim selima i siromana radnim prilikama. Za gusta i koncentrirana naselja savjetuje se da se insistira na lokalitetima koji su ve pokazali sklonost ove vrste umjesto da stvaraju nova: Trnovo (Bjelanica) i Konjic (Borako i Jablaniko) ve danas predstavljaju dva mala pola hotelskog prijema i mogu da oekuju da postanu prave i istinske turistike stanice ''od velike gustoe'', ali pod uslovom da ovaj proces bude upravljan strogim urbanistikim instrumentima. Trnovo (i dijelom Konjic) ima veliku prednost duple turistike sezone i moe da koristi i zimski turizam; ak ima i prednost blizine metropolitanske oblasti Sarajeva. Konjic, osim to ima dva jezera koja su prirodni turistiki akteri, i sam je postao malo sredite raftinga, koje mu donosi rastuu i meunarodnu poznatost; na kraju sam poloaj, skoro na polovici puta izmeu Sarajeva i Mostara, sa tenzijom da postane prirodni centar cijelog sliva Neretve. U ostalom dijelu teritorija bolje je ciljati na razvoj prijema koji je meki i raireniji, ruralne kue, mali moteli i mali kampovi, upotpunjavajui niz ponuene prijemne tipologije Doline Neretve; zato to juni dio i regija oko delte imaju Mostar kao veliki centar za hotelski prijem. Kvalifikacija i turistika valorizacija eljeznike linije Sarajevo Ploe Ova eljeznika linija, stara i dosta propala, veina je vjerojatno smatra ostatkom iz prolosti i sa sudbinom da prije ili kasnije bude izbaena, dok za turizam moe da predstavlja, kao to nas i mnoga ne tako davna europska iskustva ue, vrlo korisno prevozno sredstvo pa ak i sama turistika atrakcija. Mnogo je naputenih dijelova eljeznice koje se u zadnjim godinama popravljaju (nedavno je inauguriran Voz Vina Siena Montalcino), kamo sree da je sa epohalnim vozovima, da bi se ponudilo turistima da uivaju u pejzaima koji nisu drugaije vidljivi, vodei ih u unutranjost u mala mjesta i predgraa, na promoviranje znanja o poljoprivredno prehrambenoj proizvodnji, na kraju da bi ponudili ekoloku alternativu (a i udobniju) od koritenja privatnih auta, koja zagauju a i naporna su. Ako na kraju dodamo da ova eljeznika linija vodi u Mostar i Sarajevo, a zaustavlja se u Konjicu i u Drenici, onda je lako je shvatiti da bi mogla postati nevjerojatna mogunost za obogaivanje turistike ponude Doline Neretve, a tako i za glavne gradove.

3.3 PLAN TURISTIKOG RAZVOJA (trogodinji)3.3.1 INTERVENCIJE NA PONUDU Realizacija prijemnih mikro struktura Pravci za trekking, bicikl turizam i mountain bike, prilazne staze mjestima vrijednih pejzaa i okoline, opremljene odmorne zone, punktovi za osvjeenje, sluba za iznajmljivanje, mjesta na obalama rijeka i jezera, oprema za rafting itd.. Put kojim je krenuo ovaj projekt se nastavlja: male intervencije poboljanja koristi turistikog resursa, nadohvat Opinama i Kantonima, koje se s vremenom, sumirajui jedne sa drugim, pokazuju odluujui za udovoljavanje rastueg interesa za teritorij. Koji to trebaju biti prioriteti, odrediti e Opina i Stolovi za Raspravu, procjenjujui mogue

24

sinergije sa udruenjima i meunarodnim kooperacijama, neprestano traei da se prenese znaenje svake pojedinane intervencije na valorizaciju sistema Doline Neretve i njenog kompleksa. Signalizacija za usmjeravanje i informiranje Od vanosti je za mikro infrastrukturalne intervencije; potrebno je omoguiti turistima laku orijentaciju, pa ak i usred planine, pratei ih u njihovim izletima sa svim potrebnim indikacijama da bi znali gdje idu i kako da se vrate; i na vanim takama, postaviti informativne panoe koji e im pomoi da shvate i cijene ono to vide. Mnogo puta je podcijenjeno da osobe koje dolaze sa drugog kraja svijeta, a mnoge vrijednosti koje vide nita im ne znae osim ako im se ne prui minimalna potrebna informacija da shvate i samim tim da gledaju sa drugim oima. Idealno (prava stvar za uraditi) bi bilo da signalizacija bude grafiki koordinirana u cijeloj dolini i da uvijek posjeduje zajedniku oznaku (logo) pripadnosti Neretvanskoj Dolini. Mapiranje eko ambijentalnih resursa Sportski turizam (i u manjoj mjeri ekoturizam) ima potrebu, ba zbog svojih karakteristika, za produbljenim i ''tehnikim'' informativnim materijalom od onih koji se obino daju turistima (u Dolini Drenica ne postoji ak nijedna opa karta oblasti). Svaka od sportskih disciplina koje se ele promovirati trebala bi posjedovati specijaliziranu kartu, koja zahtijeva, prije samog tampanja, paljivu registraciju na osnovu detaljisane kartografije i svega to bi moglo da poslui da olaka sportsku aktivnost; posao koji bi trebalo uraditi u kolaboraciji sa zainteresiranim sportskim udruenjima. Izgradnja mree ruralnog prijema Cijeli sliv Neretve, od Bijelanice do Konjca, do Doline Drenica pa do delte, je rasprostranjen ruralnim nastambama i koje u mnogo sluajeva mogu pruiti (a neke ve to i pruaju) gostoprimstvo turistima. Ali ne postoji katalog ovih kua koji bi se mogao dati posjetiocima, ili ga ukljuiti u reklamne broure ili ga postaviti na Internet, ne postoji nijedan pravilnik koji garantira gostima minimalni standard usluge niti je pruena osnovna edukacija osobama koje su zainteresirane za ovu vrstu aktivnosti; sve se ovo moe obaviti bez velikih trokova, meu operatorima promovirajui udruenje sa jednim pravilnikom slube, i organizirajui sa njima jednostavne edukacione kursove. To je prva stvar koja se treba uraditi ako se eli dati impuls ruralnom prijemu. Realizacija dogaaja koji povezuju oblast Turistikoj destinaciji su potrebne manifestacije koje osim zabavljanja turista treba da sa svojom slikom obiljee ekskluzivne sugestije, koje je razlikuju od drugih odredita i ostaju i sjeanju; dogaaji koji funkcioniraju izvrsno na medije, dovoljno je pomisliti koliko je znailo za Sarajevo njegov Filmski Festival. Ali veliki dogaaji kotaju mnogo i zahtijevaju veliku organizacijsku obavezu. Ono to se realno moe uraditi u Dolini Neretva sa raspoloivim energijama i resursima, jeste organizacija dogaaja koji sadrava i ujedinjuje u isto vrijeme, pod istim imenom i sa jednim programom, manifestacije koje se ve organiziraju tokom ljeta u pojedinanim lokacijama, i iji bi vodi trebao biti utemeljen ba na rijeci, i na vodi. Ukratko jedan Festival (ili Feta) Neretve koja e sa jednom ili sa dvije ljetne sedmice da predvidi razliite manifestacije na vodi, a koje su rairene du doline i koordinirane kalendarski:

25

regate, skokovi, plivaka takmienja, noni izleti, koncerti; lijep nain a naroito dobar za sklapanje i uvrivanje odnosa meu institucijama, udruenjima i stanovnicima doline. 3.3.2 INTERVENCIJE NA POTRANJI: PROMOTIVNI PLAN Informativni promo materijali podruja Uglavnom je svako podruje proizvodilo promotivni i informativni materijal (malo) samo za sebe, morao bi se u budunosti proizvoditi kao jedinstven turistiki sistem Doline Neretve, prezentujui na potpun nain teritorij, resurse i atrakcije cijelog podruja. Prva stvar bi bio zajedniki prospekt predvien u ovom projektu, a u nastavku bi se moglo razmiljati takoer i o specijalnoj brouri o pojedinanim sportskim aktivnostima, mapi, kalendaru deavanja itd. Materijal informativnog karaktera bit e prije svega distribuiran u informativne urede i na druge distributivne take koje treba definirati; materijal promotivnog karaktera je predvien za sajmove ali takoer i za blie turistike polove Mostar, Sarajevo, Meugorje, Neum. U budunosti bi se trebao postii dogovor sa Kantonima i Federacijom da bi ukljuili Dolinu Neretve kao sastavni dio turistikog sistema u svoje promotivne instrumente, dokumente i na web stranicu. Edukacija lokalnih operatera Vanost ekskurzijskog turizma, prije svega za blisku budunost, zahtjeva jedan plan trajnog promoviranja osnovnog porijekla podruja, tj. Iznova promovirati Mostar, Sarajevo Meugorje i Neum; jedna inicijativa jako korisna i ne previe komplikovana mogla bi biti organizacija Educational Tour (jedan dan) u dolini pozivajui specijalizirane agencije (iz gore navedenih gradova) da organiziraju ekskurzije, pomaui im da otkriju mjesta i atrakcije koje vjerojatno ignoriraju ili kojima ne daju toliku vanost. Zajedniko sudjelovanje na Sajmovima sektora U saradnji sa Kantonom i Federacijom napravit e se program za zajedniko sudjelovanje na Sajmovima koji su najinteresantniji za turistike proizvode Doline i na specijaliziranim sajmovima, u svakom sluaju na tematskim u okviru Sportskog Turizma, Eko turizma, Ruralnog Turizma, Samo odrivog turizma; zemlje koje bi trebalo privilegirati su one koje ve pokazuju interes za BiH, izmeu svih prva je Njemaka, Italija, Hrvatska i Slovenija. Educational Tour za medije i specijalizirane Tour Operatere Posebni segmenti turistikog trita prema kojima su usmjereni top proizvodi Doline Neretve karakteristini su po prisustvu mnogobrojnih specijaliziranih i malih takoer specijaliziranih Tour Operatera; i bilo bi jako korisno organizirati za njih jednu Educational Tour od 2 - 3 dana koji bi im omoguio da osobno upoznaju izuzetne mogunosti koje nudi Dolina Neretve. Portal Balkana Ovaj projekt ima za krajnji cilj umreavanje, jo uvijek se treba odrediti nain, specijalnu turistiku ponudu, sportski turizam, eko turizam i ruralni turizam za cijelo balkansko podruje, kladei se o snanom prodiranju Brenda Kiobran koji moe dati garanciju pojedinanim teritorijalnim proizvodima; drugim rijeima Dolina

26

Neretve ui e na ovaj portal sa svim svojim osnovnim proizvodima s ciljem da uspije privui sve vie odabranu javnost , takoer kao prvo postoji znatielja da se upozna Balkan, jedno ime koje ima veliku prepoznatljivost u cijelom svijetu i sigurno problematinu sliku ali sa pozitivnim vrijednostima. Web Marketing Jako ralanjivanje turistike ponude Doline Neretve predstavlja prednost, kao to je ve prije reeno, pri omoguavanju relativno lake selekcije prosjenih i specijaliziranih Tour Operatera u ovim segmentima, kreirajui bazu podataka prema kojoj se mogu uputiti, s niskim trokovima, razliite akcije web marketinga, od normalnog newsletter pa do razmjenjivanja linkova.

27