Saobraajno planiranje
2013UNIVERZITET U SARAJEVUFakultet za saobraaj i
komunikacije
II parcijalaSKRIPTASaobraajno planiranje
1. ta je pjeaki
saobraaj?Osnovnekarakteristikepjeakogtokasudobivenedugotrajnimiztraivanjemuevropskimzemljama.
Broj kretanja pjeaka u ukupnom gradskom kretanju je od 20 30 % od
ukupnog broja kretanja u gradskom podruju. Ta kretanja se odvijaju
u razne svrhe (na posao, snadbjevanje,).Pjeaci su veoma izraena u
kretanju do i od stajalita javnog gradskog prijevoza (JGP). U
vicarskoj / Cirih, prema nekim ispitivanjima, svaki ovjek, u
prosjeku, godinje pree oko 1000 km. Pod slobodnim kretanjem pjeaka
se podrazumjeva gustina od 1 ovjeka na m. Brzine kretanja pjeaka
zavise od vie faktora, Tabela1.Tabela 1 Faktori uticajni na brzinu
kretanja pjeakaKategorijapjeakaBrzinekretanja (km/h)
Osobasadjecom2,5 2,6
Djeca 6-10 godinaOko 4
enestarije od 50 g.4,6 4,7
enemlae od 50 g.4,9 5,0
Mukarcistariji od 55 g.5,4
Mukarcimlai od 55 g.5,9 6
Omladina do 25 g.6,5
2. Pjeaki hodnik?Pjeaki hodnik je dio ulice koji je namjenjen za
kretanje pjeaka. Obino su izdignuti iznad kolovoza za 10 15 cm.
Dimenzije pjeakog hodnika zavise od:1) intenziteta saobraajnog
toka, 2) obima pjeakog tranzitnog toka, 3) obima pjeakog toka za
rekreaciju, 4) propusnemoijednetrake, 5) urbanistiko arhitektonskih
potreba ulice kao i 6) dimenzija i koliine podzemnih
komunikacija.
irina trake za slobodno kretanje jedne osobe je 0,75 m. Na
odreenim mjestima moe biti 0,9 1,0 m. Uz kolovoz i uz biciklistiku
traku dodaje se irina od 0,65 m. Minimalna irina je 1,5 m, za brze
saobraajnice 4,5 m, glavne saobraajnice 4,5 m, sabirne ulice 3 m,
stambene ulice 2,25 m, trgove i parkove 5,0 m.irine pjeakih hodnika
zavise od znaaja ulice:
3. Kapacitet pjeakih prelazaKapacitet pjeakih prelaza sa
signalizacijom se moe odrediti iz slijedeeg obrasca:
, gdje je:t trajanje faze za pjeake u sekundama,L duina prelaza
u m,v brzine kretanja pjeake kolone (oko 1,2 m/s),l poduni razmak
pjeaka (srednja vrijednost 1 m),c broj ciklusa u satu,S irina
prijelaza ia bono rastojanje izmeu pjeaka.
Kapacitet se umanjuje zbog skretanja vozila udesno, a faktor
treba utvrditi. Teoretski kapacitet jedne pjeake trake je dat
izrazom:
(pjeaka/h), gdje je:v brzina kretanja pjeaka (km/h),lT
irinapjeake trake (0,75 m) ib razmak izmeu pjeaka (oko 0,5 m).
4. Praktina propusna mo jedne pjeake trake
Praktina propusna mo jedne pjeake trake iznosi pjeaka/h. Za
ulice namijenjene za etanje praktini kapacitet pjeake trake je 600
pjeaka/h, a 700 pjeaka/h za pjeake staze uz liniju izgradnje sa
trgovakim radnjama.
5. Ukupna irina pjeakog hodnikaUkupna irina pjeakog hodnika
je:
(m), gdje je:n broj pjeakih traka,lT=0,75 (m) irina pjeake
trake,lO0,6 (m) irina trake za opremu (saobraajni znakovi,
semafori, rasvjetni stubovi, reklamni stubovi, telefonske
govornice, itd.), lD0,3 (m) dopunska irina trake du objekata na
kojima se mogu nalaziti stepenice, izlazi, svjetiljke, itd.
6. Teoretski kapacitet pjeakog hodnikaTeoretski kapacitet
pjeakog hodnika se moe dobiti iz izraza:
(pjeaka/h) , gdjeje:v (km/h) brzina kretanja pjeaka,n broj
pjeakih traka,lT irina pjeake trake,b=0,5 (m) razmak izmeu reda
pjeaka.7. Biciklistiki saobraaj (osnovno o biciklistikom
saobraaju)Biciklistiki saobraaj se odvija ili na kolovozu sa
ostalim saobraajem ili na posebnim trakama u sklopu ulice. One mogu
biti smjetene izmeu kolovoza i hodnika, izmeu hodnika i zelenog
tampona kao i izmeu dva drvoreda. Rjee se postavljaju kao posebne
staze u kolovozu. Po pravilu, biciklistike staze se postavljaju nie
od hodnika i odvajaju ivinim kamenom visine 5 cm, a od kolovoza su
vie za 10 ili 15 cm.Gradnja biciklistike staze obino je opravdana
ako je proizvod broja motornih vozila na dan i broja bicikala na
dan isti ili vei od 150.000 u godini kada se cesta radi. irina
trake za jedan red bicikala je 1 m, a udaljenost ose staze od
nepomine prepreke je 0,8m, odnosno od kontinualne prepreke ili
vozila 1 m. Ako je vie traka u jednom smjeru irina je 0,9m. Visina
profila je minimalno 2,5m. Zabranjeno je graditi biciklistike staze
u nivou, odnosno u profilu ceste namjenjene iskljuivo za motorni
saobraaj.
8. Mogunost voenja biciklistikih stazaIzgraditi biciklistike
staze na putu izvan grada, u okviru dionice bez ukrsnica, odnosno u
sklopu dionica izmeu vanih raskrsnica, ne predstavlja nikakav
problem. Ako se u profilu ulice izvri raspored vozila uzimajui
njihove brzine kao mjerilo, onda biciklistima pripada krajnji desni
poloaj i tu ih je najbolje voditi po sopstvenoj trasi. Treba
konstatirati da, u stvari, danas jo ne postoji opeprihvatljivo
rjeenje ovog problema, ako rjeenje u dva nivoa ne uzmemo u
razmatranje. Ono to se u ovom ili onom sluaju nae kao povoljno, moe
kao uopeno tvrenje da podbaci, poto u potpunosti nedostaju opaanja
iz prakse u ovoj oblasti.
9. Koncepcije mrea saobraajnica i oblikovanjeTemeljni znaaj
saobraajne infrastrukture ve godinama se sastoji u tome da povee
razliite funkcije i obezbijedi koritenje povrina jedne zajednice
kao npr. stanovanje, rad, snabdijevanje, obrazovanje, odmaranje
itd. Na taj nain formira se mrea saobraajnica na podruju grada i
ir.Sl. 1 Ravni oblikovanja mree
U zavisnosti od vrste saobraajnice mree mogu biti sa: inskim
saobraajem Cestovnim saobraajem Vazdunim i Vodnim saobraajem.
10. Saobraajnice unutar mree mogu imati razliite funkcije,
koje?Saobraajnice unutar mree mogu imati razliite funkcije:
funkciju povezivanja funkciju otvaranja i funkciju
zadravanja.Funkcija povezivanja se ogleda u povezivanju povrina
namijenjenih za ljudske aktivnosti (rad, stanovanje, rekreacija).
Mreu saobraajnica treba oblikovati tako da je svaka parcela
povezana sa javnom saobraajnom povrinom, to joj daje funkciju
otvaranja. Ceste, putevi i trgovi su preuzeli funkciju zadravanja
(boravka), naroito u podrujima stanovanja, a takoe i u gradskim i
mjesnim centrima pri snabdijevanju. One nude stanovnicima i
pjeacima, gledano sa stanovita dovoljno dimenzioniranih posebnih
slobodnih povrina, mogunost za susretanje i komunikaciju i uz to
slue viestruko za igru djece.
11. FormecestovnihiulinihmreaU planiranju gradskih saobraajnica
postoji pet osnovnih sistema saobraajne mree:a) Radijalni sistem.
Ovaj sistem omoguava brz dolazak u centar grada i brzo povezivanje
naspramnih perifernih taaka. Kod ovakvog tipa mrea mogua su
zaguenja centra grada.b) Ortogonalni sistem. To je takav sistem
ulinih mrea kod kojeg se ulice sijeku, priblino, pod pravim uglom.
Prednosti ovakvog sistema su: olakan prijelaz saobraajnica iz
jednog u drugi smjer, doprinos mogunosti razvoja raznih gradskih
zona i dr. Nedostaci bi bili: oteana mogunost koncentracije
gradskih aktivnosti, sva dijagonalna putovanja produavaju se i do
30% .c) Radijalno-prstenasti sistem. Za razliku od radijalnog
sistema prstenastim linijama se povezuju periferne take i time
rastereuje centar grada.d) Radijalno-ortogonalni sistem. Radijalne
linije eliminiu nedostatke ortogonalnog sistema.e) Kombinovani
sistem ulinih mrea (organski sistem). Kod ovog sistema nema
aloniziranja ulica, ve su ulice postavljene prema funkcionalnim
zahtjevima staovnitva.
12. Klasifikacija funkcionalnih dijelova mree saobraajnicaS
obzirom na razliite uslove saobraaja, koji omoguavaju pojedini
funkcionalni dijelovi mree, za potrebe analize, ukupna putna mrea
se dijeli na:1) saobraajne dionice van gradskih puteva
(predstavljaju dijelove koji se nalaze izmeu dva uzastopna
vorita),;2) saobraajne dionice na gradskim prostorima
(predstavljaju vezne elemente izmeu putne mree i mree gradskih
saobraajnica);3) saobraajna vorita u istom nivou (prostor ukrtanja
ili sueljavanja dva ili vie putnih pravaca);4) saobraajna vorita u
vie nivoa,;5) rampe, koje ine sistem od tri dijela i to: mjesto
spoja autoputa i puta rampe (ulivne ili izlivne), put rampe i
mjesto spoja puta rampe sa sekundarnom mreom;6) zone preplitanja
(predstavljaju odsjeke na autoputevima izmeu dvije bliske,
uzastopne rampe).
13. Podjela i karakteristike saobraajnica.Klasifikacija prema
prohodnosti: Zemljani put ili kaldrme: prohodan u sunom periodu.
Makadamski put: prohodan cijelo vrijeme. Asfaltni put: povrinska
obrada, asfalt ili beton.
Administrativna klasifikacija: Federalni put: direktno u
nadlenosti Federacije. Dravni put : u nadlenosti lokalnih vlada za
puteve. Put izgraen u kooperaciji sa pojedinanim korisnicima.
Putevi sa plaanjem: u nadlenosti Federalnih vlasti. Investicija se
vraa putem plaanja prolaznih taksa.
Slubenatehnikaklasifikacia:- Tip A2za PGDS od 3000 do 5000
vozila.- Tip A4 za PGDS od 5000 do 20000 vozila.- Tip B za PGDS od
1500 do 3000 vozila.- Tip C za PGDS od 500 do 1500 vozila.- Tip D
za PGDS od 100 do 500 vozila.- Tip E za PGDS do 100 vozila.
Saobraajnice se u odnosu ta teritoriju grada mogu podijeliti na:
gradske i izvangradske.
14. Izvangradske saobraajniceIzvangradske saobraajnice su
saobraajnice koje veu saobraajne mree dvije gradske cjeline.
Postoji vie podjela ovih saobraajnica, a za bosanskohercegovake
uslove mogu se navesti dvije:podjela starijeg datuma1)
magistralni-glavni E-pravci,2) magistralni-vezni i prikljuni
E-pravci,3) magistralni-izvan E-pravci ,4) regionalni sa veim
saobraajem,5) regionalni sa manjim saobraajem i6) lokalni.
podjela novijeg datuma1) daljinski putevi-dravni i meudravni,2)
daljinski putevi-meuentitetski,3) vezni putevi-kantonalni,4)
sabirni putevi-kantonalni i podruni i5) pristupni putevi-podruni i
lokalni.
15. Veze gradskih sa izvangradskim saobraajnicamaVeliki gradovi
po pravilu predstavljaju cestovne vorove sa intenzivnim saobraajem.
Jedan dio saobraajnih tokova ima za cilj ulijevanje u grad, a drugi
prolaz kroz grad. Kod manjih gradova izraeniji je prolazni
saobraaj, a za vee gradove vai obrnuto. U svijetu su vrena
ispitivanja, u manjim gradovima da bi se odredio odnos veliine
grada i prolaznog saobraaja. Prolazni saobraaj, oigledno, ometa
gradski saobraaj na gradskim saobraajnicama koje se pruaju kroz
naseljene zone grada, a pogotovo time to su brzine kretanja vozila
u tranzitu znatno vee.
16. Razdvajanje
saobraajaUciljupoveanjapropusnemoisaobraajnicamoguejeizvritirazdvajanjesaobraaja.
To se vri prema:1) saobraajnim brzinama,2) vrsti vozila,3)
saobraajnim trakama,4) nivoima,5) na prolazni i zavrni saobraaj i6)
na pokretni i stacionarni saobraaj.
17. ta su semafori i koji su njihovi zadaci?Svjetlosni ureaji
koji slue za kontrolisanje, usporavanje i upozoravanje uesnika u
saobraaju nazivamo svjetlosnim saobraajnim signalima.
Zadaci svjetlosnih saobraajnih signala su: 1) uspostavljanje
pravilnog i urednog toka saobraaja ime se postie vea propusna mo,
2) poveanje nivoa sigurnosti saobraaja sa odreenom brzinom,3)
prekidanje glavnog toka saobraaja radi proputanja vozila iz bonih
ulica i radi prelaza pjeaka, 4) usmjeravanje saobraaja davanjem
prioriteta odreenoj vrsti saobraaja, 5) davanje informacija o
brzini na dijelovima saobraajnica, 6) upoznavanje vozaa o opasnim
mjestima itd. Semafori su, dakle elektrina sredstva koja imaju za
funkciju ureivanje i reguliranje saobraaja vozila i pjeaka na
ulicama i cestama posredstvom svjetalacrvene, ute i zelene boje
podeeni od strane jedinice za kontrolu.
18. Podjela semaforaNa temelju mehanizma rada kontrole semafora,
oni se klasificiraju u:1) Semafori za kontrolu saobraaja vozila
nepokrenuti saobraajem pokrenuti saobraajem: potpuno pokrenuti
saobraajem parcijalno pokretani saobraaje
2) Semafori za prolazak pjeaka u zonama visokog obima pjeaka u
kolskim zonama
3) Specijalni semafori trepui za reguliranje (koritenja) traka
za pokretne mostove za prolazak opasnih tereta sa rampama za
ukazivanje na pribliavanje voza
19. Izraunavanje ciklusa semafora
Ciklusjevrijemekojeprotekneodpaljenjajednekombinacijesignalnihpojmovadoponovnogpaljenjateistekombinacije,
tj. vrijemezakojeseizmijenesvefazekojesadriciklus.F.V. Webster sa
osloncom na terenska posmatranja i simulaciju irokog ranga uslova
saobraaja, pokazao je da minimalno kanjenje svih vozila na jednoj
raskrsnici sa semaforom, moe se dobiti za duinu optimalnog ciklusa
od:Gdje je:
= Optimalno vrijeme ciklusa
= Ukupno vrijeme izgubljeno po ciklusu
= Maksimalna vrijednost odnosa izmeu aktualnog toka i toka
zasienosti za prikljuak i kretanje ili kritinu traku faze .
= broj faza.Interval prihvatljivih vrijednosti za duinu jednog
odreenog ciklusa, nalazi se izmeu 75% i 150% od optimalnog ciklusa,
za koji kanjenja nikad nee biti vea, od 10% do 20% od minimalnog
zakanjenja.
20. Definisati osnovne pojmove kod
semaforaCiklusjevrijemekojeprotekneodpaljenjajednekombinacijesignalnihpojmovadoponovnogpaljenjateistekombinacije,
tj. vrijemezakojeseizmijenesvefazekojesadriciklus.
Fazajevrijemezakojejednailiviegrupavozilailipjeakaimajuslobodanprolaz.
Intervaljevrijemetrajanjajednog, bilokojeg,
svjetlosnogpojma.
21. Kriterijumi za postavljanje semaforaKriterije za
postavljanje signala na izoliranoj raskrsnici se mogu svrstati u
dvije grupe, a u zavisnosti od mjesta nastanka metoda: ameriki i
evropski kriteriji.
Prema amerikim kriterijima, postavljanje signala na raskrsnicama
dvosmjernih saobraajnica sa po jednom trakom u po smjeru su: (1)
minimalan broj vozila i (2) minimalan broj pjeaka,
U Evropi postoje kriterijumi koji su prihvatljivi i za nae
uslove: 1) ako je broj vozila koja dolaze na raskrsnicu prosjeno
najmanje 400 500 voz/sat po smjeru ili traci za bilo kojih 8 sati
prosjenog dana, 2) ako broj pjeaka koji prelaze glavnu ulicu iznosi
najmanje 250 osoba/h za bilo kojih 8 sati, 3) ako je iz glavne
ulice broj vozila koja ulaze u raskrsnicu prosjeno najmanje 600
voz/h u istih 8 sati, 4) ako je prosjena brzina na prilaznim
krianjima najmanja 25 km/h.
22. Postupak i proces planiranja?Opta ema planiranja i vremenska
spirala promjene stanja kao dijela postupka kojim se unapreuje i
poboljava (ili) konzervira stanje data je na:
U procesu planiranja saobraaja postoje planski okviri po
vremenskom intervalu (planerski horizont), po prostornom obuhvatu
ili po djelatnosti razrade planerskih elemenata.
23. Vrste i faze planiranja?Sa obzirom na razliite aspekte
planovi se mogu podijeliti:a) prema vremenskom periodu na:
kratkorone - do jedne godine srednjorone - do pet godina dugorone -
do deset godina i vie
b) prema predmetu planiranja na: ukupne (plan razvoja, plan
poslovanja) pojedinane (parcijalni, sektorski)
c) prema podruju zahvata na: dravne regionalne lokalne i
poslovne.
d) prema nivou planiranje moe biti: makro planiranje saobraaja
mikro planiranje saobraaja
Planiranje saobraaja na makro planu dijeli se na: sektorsko
planiranje saobraaja i prostorno planiranje saobraaja,
Planiranje saobraaja na mikro nivou obuhvata: projektno
planiranje saobraaja i planiranje saobraaja u preduzeima.
24. Osnovna ema procesa planiranja saobraajaPlaniranje u
saobraaju i prevozu je specifian proces kojima se utvruju potrebni
kapaciteti za zadovoljavanje potreba prevoza u budunosti na nekom
planskom prostoru. Opta ema procesa planiranja data je na:
Pri planiranju saobraajnog sistema u osnovi se polazi od
transpornih potreba i naina na koji su te potrebe u prevozu
rijeene. Tako tokovi robe i putnika rasporeeni na odreenom podruju
u vremenu i pretvoreni u tokove voznih jedinica predstavljaju
zadatak koji saobraajni sistem treba da savlada.
25. Sektorsko planiranje?Obuhvata planiranje saobraaja kao
posebnog ekonomskog sektora ili pojedinih saobraajnih
grana.Sistemski pristup saobraajnom planiranju pretpostavlja
nekoliko kljunih poslova koji se mogu obaviti slijedeim
redoslijedom: utvrivanje optih ekonomskih uslova unutar kojih
djeluje saobraajni sistem, predvianje prevozne potranje, predvianje
naina iskoritavanja saobraajne mree, utvrivanje posljedica
trokovnih obiljeja mree i ocjena ekonomskih implikacija rada
saobraajnog sistema.U sektorskom planiranju mogua je projekcija:
ukupnog saobraaja po pojedinanim nosiocima saobraaja (odnosno
pojedinim granama) po putnicima i koliini robe.
26. Prostorno planiranje
saobraaja?Obuhvataplaniranjesaobraajnogsistema,
aposebnosaobraajnemreeunutardatogprostora.
Ovavrstaplaniranjajeusmjerenanaposmatranjeodnosaizmeusaobraajaidatogprostoratekautvrivanjumeusobnihvezaiuticaja.
Prostorno planiranje saobraaja obuhvata regionalno, gradsko i
ruralno planiranje. Postupak prostornog plairanja u mnogo emu je
slian postupcima saobraajnog planiranja. Postupak
prostorno-saobraajnog planiranja sadri nekoliko faza koje sve
zajedno tvore logian, meusobno povezan slijed:1) definisanje
problema i okvira planiranja,2) stvaranje
statistiko-dokumentacijske osnove,3) predvianje drutveno-ekonomskog
razvoja,4) predvianje prevozne potranje,5) stvaranje i vrednovanje
plana,6) donoenje odluke i utvrivanje politike ostvarenja
plana.
27. Projektno planiranje?Ima svrhu da da osnovu za ocjenu
vrijednosti predloenog projekta ili skupine projekata kako bi
donosilac odluke mogao izabrati najbolji projekat. Zato se ovo
planiranje naziva procjena izbora investicionog projekta ili
vrednovanje projekta. Postupak vrednovanja projekta je dio donoenja
odluke. Postoji vie metoda koje se koriste i kod vrednovanja
projekta s podruja drugih infrastrukturnih djelatnosti.
28. Planiranje u preduzeima?Obuhvata planiranje saobraaja u
preduzeima kojima je prevoz putnika i robe glavna djelatnost.Metode
planiranja saobraaja u preduzeima sline su metodama kojim se slue
preduzea iz drugih djelatnosti ali su neke metode prilagoene
specifinosti preduzea iz oblasti saobraaja. Zajedniko za sve vrste
planiranja u saobraaju je da se ona sprovode u tri osnovne faze:
priprema (prikupljanje podataka o dosadanjem razvoju) izrada
(postavljanje ciljeva koji se ele ostvariti, planiranje
najprikladnijih puteva za ostvarenje postavljenih ciljeva) donoenje
planova (kratkoroni, srednjeroni i dugoroni).
29. Organizacija procesa planiranja?Posao planiranja u saobraaju
zapoinje organizacijom planiranja kao prvom karikom u lancu
planiranja. Kvalitet cijelog toka planiranja direktno zavisi od
procesa prikupljanja podataka, njihove analize i prijedloga
rjeenja. Veoma je znaajno sprovesti adekvatnu obuku svih uesnika u
prikupljanju podataka, te pored toga insistirati na savjesnosti da
bi se proces planiranja doveo do kraja. Pristup planerskom postupku
se moe definisati kroz sljedea pitanja:1) ta su ciljevi
planiranja?2) Ko ih postavlja?3) Kakva je njihova hijerarhija?4)
Kakvi su rokovi u kojima je potrebno ciljeve ostvariti?5) Koja su
raspoloiva sredstva?6) Kakva ogranienja postoje u pogledu
ostvarenja ciljeva?7) Da li je jasno sagledana politika u
socijalnom i privrednom razvoju podruja?8) Koje su prostorne
granice podruja za koje pripremamo plan?9) Kako formirati radni tim
i kakva je saradnja odgovarajuih institucija i pojedinaca?
Pored navedenog potrebno je razmotriti i druge detalje koji mogu
doprinijeti poboljanju kvliteta planiranja, kao npr. angaovanje
konsultanata, obezbjeenje odgovarajueg softvera i opreme za obradu
podataka, potreban prostor za obuku i obradu podataka,
administrativne usluge i drugo.
30. Informaciona osnova planiranja
saobraaja?Prikupljanjepodataka,
tjformiranjeinformacioneosnovesezasnivanasaobraajnimistraivanjima.
Kvalitetprikupljenihpodatakbitnoutienakvalitetplaniranja.
Posebnasaobraajnaistraivanjajeneophodnosprovoditizbogtoga
touglavnomnepostojikontinuiranopraenjeodreenihpodataka.
Prikupljanjeosnovnihpodatakaopostojeemstanjukaoiprognozatransportnihpotrebaseobinovrinanivoumanjihprostornihjedinica.
Prostorne jedinice mogu biti:1) porodica(najmanja jedinica
posmatranja 1-10 osoba),2) popisni ili statistiki krug(prostorna
jedinica koju jedan popisiva moe da obie za jedan dan(20-40
porodica),3) statistika zona(najmanja prostorna jedinica za koju se
prati statistika i formira se po nizu statistikih kriterija,200-300
porodica),4) saobraajna zona (najmanja prostorna jedinica za
uporeivanje kretanja na podruju jedne ili vie statistikih zona,
500-1200 domainstava, a granine linije idu saobraajnicama),5)
saobraajni distrikt(zbir vie saobraajnih zona u cilju jasnijeg
grafikog predstavljanja parametara,6) mjesna zajednica(prostorno
politika cjelina koja obuhvata socio-ekonomsku skupinu ljudi koji
zajedno zadovoljavaju svoje interese, a moe se poklopiti sa
saobraajnom zonom,7) opina(osnovna drutveno politika zajednica za
znatnom samostalnou,50000-100000 stanovnika),8) zajednica
opina(gradska ili regionalna zajednica,kantoni).
31. Socioekonomski podaci?Socioekonomski podaci se mogu svrstati
u tri grupe, to ini informacionu osnovu planiranja saobraaja. Ti
podaci se u toku istraivanja meusobno povezuju i na osnovu njih se
iznalaze zakonitosti nastajanja putovanja, prostorne i vremenske
raspodjele putovanja i odnosa izmeu pojedinih vidova saobraaja.
Prvu grupu podataka ine demografski podaci. Najvaniji meu njima su
broj stanovnika i broj domainstava. Oni su osnova za izraunavanje
produkcija putovanja. Najpoznatiji izvor ove vrste podataka je
popis stanovnitva. Ako je popis stanovnitva izvren prije 3 ili 4
godine onda je potrebno napraviti procjenu ili pilot anketu. Druga
grupa su ekonomski podaci i to: ukupan broj zaposlenih po zoni
rada, broj zaposlenih po zoni stanovanja, stepen motorizacije i
dohodak po domainstvu. Ovi podaci direktno utiu na intenzitet i
nain putovanja. Podatke o broju zaposlenih i dohotku najee moemo
dobiti putem ankete u domainstvima. Broj zaposlenih moemo dobiti iz
odreenih statistikih izvjetaja kao i anketom u preduzeima. Treu
grupu ine podaci o namjeni povrina a mogu se dobiti iz urbanistikih
slubi. Oni se odnose na funkcionalnu podjelu po aktivnostima i na
intenzitet koritenja povrina. Za prikupljanje podataka o namjeni
povrina mogu se koristiti redovna statistika istraivanja, nezavisna
snimanja, statistiki izvori informacija, konsultovanje programa
istraivanja koji daju obuhvat i dinamiku istraivanja, itd.
32. Podaci o saobraajnom
sistemu?Usaobraajnomplaniranjuporedinformacijaoprostoru,
privrediistanovnitvuneophodnojeprikupitipodatkeokarakteristikamatransportnogsistema.
Uovugrupupodatakaspadaju:1) podaci o karakteristikama kretanja,2)
podaci o voznom parku,3) podaci o ulinoj mrei,4) podaci o javnom
prevozu putnika,5) podaci o prostoru za parkiranje,6) podaci o
objektima saobraajne infrastrukture, itd.
Izuzev podataka o karakteristikama kretanja, veina ostalih
podataka iz ove grupe mogu se dobiti iz ve postojeih statistika.Za
utvrivanje karakteristika kretanja moraju se sprovesti saobraajna
istraivanja. Tipine istraivake aktivnosti su one koje mogu pruiti
informacije o:1) dnevnoj mobilnosti stanovnitva,2) prostornoj
raspodijeli kretanja,3) vremenskoj raspodijeli kretanja,4)
raspodijeli kretanja po nainu,5) raspodijeli kretanja po
svrhama.
33. Opisati-predstaviti tok istraivanja u saobraaju?
34. Tipine istraivake aktivanosti u saobraajuTipine istraivake
aktivanosti u saobraaju su:1) Ankete domainstava u gradu o dnevnim
kretanjima spoljanjih putnika na putnikim terminalima u gradu
(autobus, eljeznica i vazduni saobraaj) putnika i tereta na
kordonima oko grada ili regije preduzea u gradu o prevozu radnika
autobusima za sopstvene potrebe javnih prevoznika tereta u
graduPored navedenih uobiajnih anketa ponekada se primjenjuju i
specifine saobraajne ankete kao to su ankete: vlasnika putnikih
automobila vlasnika teretnih automobila gostiju hotela o kretanjima
vozaa na parkiralitima putnika na stanicama javnog gradskog prevoza
putnika vozaa taksija, idr.
2) Brojanja na raskrsnicama na pregradnim linijama na spoljanjim
kordonima na vangradskim dionicama putne mree
3) Snimanje parametara saobraajnog toka4) Posmatranja5) Usmena
propitivanja (intervjui)
35. Anketa putnika u saobraaju?Anketiranje (propitivanje). Putem
ankete mogu se obuhvatiti sluajne i namjerne saobraajne aktivnosti
i pozadina saobraajnog ponaanja na bazi radnih, prostornih i
sociodemografskih karakteristika ili odnosa. Anketa moe biti na
saobraajnoj mrei i anketa u domainstvu. Ankete se rade na uzorku
koji mora biti reprezentativan. U domainstvu anketa se obavlja
direktnim kontaktom anketara sa lanovima porodice putem prethodno
pripremljenog upitnika. Anketar obavlja po pravilu dvije posjete.
Anketa putnika i tereta na spoljanjem kordonu se obavlja direktnim
intervjuom. Osnovna jedinica je jedno kretanje, jedan putnik ili
jedna tona tereta. Na osnovu podataka dobivenih u anketi mogu se
sagledati dnevna kretanja.Razlikuju se tri forme pitanja: otvorena
pitanja bez datih odgovora, poluotvorena pitanja sa izabranim
odgovorima i praznim redovima za individualno proirenje odgovora i
zatvorena pitanja sa odgovorima. Sva pitanja moraju biti
jednoznana, razumljiva i jednakoznaajna za ispitanike. Postupak se
moe opisati kroz slijedee stavke: 1) izrada upitnika (svaki upitnik
se mora sainiti uvaavajui optereenje ispitanika i zahtjeva
ispitivaa (anketara); 2) test upitnik ili pretest (uvodi se onda
kada primjenjujemo do tada neprimjenjivi upitnik);3) planiranje tih
proba (te probe mogu obuhvatiti informacije kao to su informacije o
tanosti adresa-zastarjelost, kao i postavljanje pitanja i davanje
odgovora-potpunost odgovora);4) organizacija istraivanja; 5)
spektri greaka, tj.njihovo formiranje (greke se mogu pojaviti
sluajno ili sistematski); 6) prisutne su i greke kao rezultat
mjerenja.
36. Brojanje putnika u saobraaju?Brojanje saobraaja ili putnika
se vri manuelno (obueni brojai) i automatski. Pod brojanjem se
podrazumjeva brojanje vozila ili osoba koje se u toku jednog
definisanog vremena zadravaju na jednoj ogranienoj oblasti (put,
parkiralite, pjeaka staza).
37. Istraivanje nemotorizovanog saobraaja?U nemotorizovanom
saobraaj ubrajamo pjeaki i biciklistiki saobraaj. Uobiajena
istraivanja ove vrste saobraaja su brojanje na poprenom presjeku.
Brojanje kod ovih vrsta saobraaja je esto oteano zbog velike
pristupanosti raznim vrstama puteva, zbog osjetljivosti na
zaobilaenje, kao i zbog toga to se ne moraju strogo pridravati
reima saobraaja. Zbog velike oscilacije brojanja se esto provode
kao potpuna, u zavisnosti od vremena. Ova brojanja se izvode samo u
izuzetnim sluajevima.Kod istraivanja pjeakog saobraaja uvode se
metode brojanja i posmatranja. Brojanja pjeaka su potrebna, izmeu
ostalog, za planiranje i dimenzioniranje pjeakih uredjaja,
koncipiranje mrea pjeakih puteva, za ocjenu preuredjenja unutar
gradskih podruja, provjeru i poboljanje signalnih uredjaja, kod
istraivanja nezgoda za analizu djelovanja navedenih mjera itd.
Brojanje pjeakih tokova se moe izvriti manuelno, putem odredjenih
prepreka i usmjerivaa, kao i pomou video uredjaja. Brojanje
biciklistikog saobraaja se moe izvriti na pojedinim presjecima i
raskrsnicama. Informacije koje se dobiju iz ovog brojanja slue za
planiranje i dimenzionisanje biciklistikih uredjaja ukljuujui i
saobraajne biciklistike mree. Za analizu potrebe i hitnosti
ostvarenja planiranih biciklistikih uredjaja, za istraivanje
nezgoda i za analizu djelovanja pojedinih mjera. Kod popreno
presjenog brojanja broj biciklista se utvrdjuje odvojeno za
odredjene smjerove, u prilogu je dat formular za manuelna brojanja
biciklistikog saobraaja.Uredjaji za automatsko brojanje nisu
pogodni za istraivanje biciklistikog saobraaja.
38. Istraivanje mirujueg saobraaja?Poznavanje stanja
stacionarnog saobraaja daje objanjenje o mjesnoj i vremenskoj
raspodjeli potranje za parking prostorom. Prije nego se krene u
istraivanja mirujueg saobraaja poeljno je poduzeti snimanja
postojeeg stanja. Na ovaj nain bi se mogla postaviti razlika stanja
prije i nakon istraivanja. U ovom koraku vano je utvrditi:vrstu
parking ureaja, posjedovni odnos (javno ili privatnovlasnitvo),
pristupanost (dostupnost parkingu stanovanja, parkingu slubenih
automobila i parkingu sa posebnim ovlatenjima), vrsta naplate,
raspored mjesta, postojanje oznake za zabrane i slobodna mjesta,
postojanje i vrsta parking satova i menadment parking prostora.
Mirujui saobraaj se moe obuhvatiti kroz kordonska istraivanja,
istraivanja na mjestu ostavljanja (anketa), kratka propitivanja i
kroz slikanja. Podaci istraivanja daju objanjenja o vremenskom i
mjesnom koritenju mjesta za parkiranje.Sastavni dio istraivanja su
i teretni saobraaj sa funkcijama utovara i istovara kao i odlaganje
bicikala. Kao korisnici parking prostora razlikuju se korisnici
zbog stanovanja, zaposleni, kupci, posjetioci, isporuioci, servisne
slube itd. Podaci o strukturi korisnika mogu se dobiti kroz anketu.
Podjela korisnika parking povrina moe biti izvedena i prema
vremenu:kratko parkiranje (do dva sata), srednje parkiranje (2-6
sati), dugo parkiranje (6-10) sati i stalno parkiranje (preko 10
sati). Kordonska istraivanja su pogodna za mirujui saobraaj. Ona
mogu biti sprovedena metodom brojanja i registrovanja oznaka.
Brojanja na mjestu parkiranja se vre na prilazima i izlazima sa
parkinga. Brojanja na parkingu podrazumjevaju brojanja dok stoje
vozila na parkingu. Brojanje na prostoru ulica treba izvesti tako
da se oblast istraivanja podjeli na podruja. Jedan broja snima broj
parkiranih vozila na duini do maksimalno 800 metara. Kratka
propitivanja se mogu sprovesti na svakom parkingu. Pogodna su u
kombinaciji sa prethodnim brojanjem. Formular je dat u prilogu.
39. Istraivanje u javnom gradskom prevozu putnika?Istraivanja u
javnom prijevozu putnika daju informacije o prijevoznikoj ponudi i
kvalitetu vonje. Na bazi ovih informacija dolazi se do podataka
koji se mogu koristiti kao osnova za unaprijeenje mjera: u ponudi
kapaciteta, mrei linija i saobraajnim uredjajima. Metode brojanja i
anketiranja (propitivanja) daju informacije o: optereenjima na
poprenim presjecima, optereenjima linija, optereenjima dionica,
odnosno mrea, presijecanje optereenja stajalita i podaci i podaci o
startu i cilju putovanja. U prilogu na gornjim slikama je data
stuktura uslova istraivanja javnog prijevoza.Brojanjem se utvrdjuju
podaci o broju putnika na dionicama i stajalitima. Personal za
brojanje pohranjuje podatke u formular ili mini kompjuter. Brojanje
se moe izvriti na stajalitima, u vozilima i na dionicama. Brojanje
na stajalitima se vri na odredjenim pozicijama stajalita ili na
vratima saobraajnog sredstva. Broje se ulasci i izlasci putnika.
Brojanje u vozilima podrazumjeva da se broja nalazi u vozilu,pored
vrata i da broji ulaske i izlaske.Brojanje na dionicama se moe
vriti tamo gdje su brzine kretanja manje. U formular se mogu
unositi brojane vrijednosti (apsolutne), vrijednovanje sa takama
npr. jedna taka 10 putnika, i procentualno (popunjenost je 20 %).
Za ova brojanja dati su formulari u prilogu.Anketiranje putnika u
JGP-u moe biti izvedeno na stanicama i u vozilima. Pri anketiranju
treba voditi rauna da se jedan putnik ne anketira vie puta. Podaci
koji se iz ove vrste istraivanja mogu dobiti su duina pjeaenja do
stanice, izvori i ciljevi putovanja, ulazne i izlazne stanice
presijedanja, svrha putovanja, koritenje linija, vrsta karte,
kategorija putnika itd. Pored ovih podataka mogu se prikupiti
informacije i o: prijevoznom sredstvu JGP, vrijeme pojave potrebe
za putovanjem, stepen zauzetosti putnikog vozila, svrha putovanja i
frekvencija koritenja.
40. Analiza stanja u saobraaju i prevozu?Svrha analiza stanja je
da da ocjenu u kojoj mjeri postojei prevozni sistem zadovoljava u
pogledu kvaliteta prevozne usluge, kapaciteta, brzine, pouzdanosti,
cijene i posljedica za okolinu.Postupak analize stanja zahtijeva
prikupljanje i obradu znaajne koliine informacija koji se odnose
na:1) Saobraajno geografski poloaj2) Saobraajno ekonomske
karakteristike podruja3) Razmjetaj aktivnosti (njena povrina)4)
Karakteristike saobraajne mree5) Karakteristike kretanja
stanovnitva i tereta6) Parametri kretanja stanovnitva i tereta7)
Rad sistema javnog i masovnog prevoza i8) Ukupnu ocjenu stanja
41. Primjena modela u saobraajnom planiranju?Modeli se koriste
kao pomono sredstvo preciznije sagledavanja prevoznih zahtijeva u
uslovima promjene veeg broja pretpostavke pri planiranju.Oni
planerima omoguuju da sagledaju okolnosti razvoja koji na drugi
nain nije mogue sagledati.Modeli se uz pomo raunara testiraju,
formiraju, kaligriu i testiraju.Danas postoji niz tehnika i softwer
paketa koji omoguuju planeri da dou do povoljnih rijeenja uz manji
rizik u uloena sredstva.Model se zasniva na injenici da se dogaaj A
moe opisati dogaajem B, pod uslovom da on sadri sutinske elemente
dogaaja A.Toje matematiki: planeri da dou do povoljnih rijeenja uz
manji rizik u uloena sredstva.
Razvoj modela se odvija interativno u fazama:1) Identifikacija
problema2) Formulisanje poetnog modela3) Vrednovanje modela4)
Reformulisanje modela5) Primjena modelaSaob.model predstavlja sliku
saob.stvarnosti i kojim se predstavlja zavisnost izmeu
promjenljivih saob.
42. Vrste modela u saobraajnom planiranju?Modeli mogu biti
jednostavni i sloeni. Modele u saobraaju moemo svrstati u 3 grupe i
to: Koncepcijski Matematiiki FizikiKoncepcijski odreuju strukturu
prostora i koristi se u i fazi.Matematiki model je nastanak
prethodnog i matematikom obliku i fiziki i skraeni opis stvarnog
stanja.U zavisnosti od strukture modela i podobnosti za primjenu
modele moemo podijeliti na: Opisni, predviajui i planski model
Odredbeni i modeli vjerovatnoe Analitiki i simulacijski
modeliSimulaciski modeli mogu biti statiki i dinamiki te agregatni
i dezagegatni.Simulacijski: Jednosmjerni i viesmjerni modeli
Analogini, zomorfni i izomorfni modeli Naprijed i nazad dijelujui
model
Izomorfni priblino zakljuivanje Zomorfni pokuaj da se izgradi
modeli za odreeni pravac Djelujui modeli Primjenjive matematiki i
ekonomski
Podijela na mikro i makro saobraajne modeleSaob.modeli na grupe
po vrstama planiranja: Modeli u sektorskom planiranju Modeli u
prostornom planiranju Modeli u projektnom planiranju saobraaja
Modeli planiranja saob. u preduzeu
43. Model u sektorskom planiranju saobraaja?Razlikuju se u
zavisnosti od toga da li se vri procjena fitikih i makroekonomskih
veliina u oba sluaja se vri za prevoz putnika i prevoz robe. Kod
procjene fizikih veliina, model projekcije moen biti: Analitike
Ekonometrijske-ekonmske veliine Agregatne i dezagregatne
Agregatni modeli su: Kanadski saobraajni model Model IFO
insituta Model i prognoza DIW instituta Hardwerski saobraajni model
Model EMI instituta
Dezagregatni model su:Model projekcije prevozne potranje koji se
temelji a teoriji pojedinanog ponaanja korisnika prevozne
usluge.
44. Model u prostornom planiranju saobraaja?Opredjeljenje
putnika, da li putovati ili ne se moe zakljuiti iz odgovora na
pitanja:1. Da li putovati2. Kada putovati3. Gdje putovati4. Kojim
prevoznim sredstvom5. Kojim putem ili rutom Stvarno opredjeljenje
za putovanje se moe odrediti: simulacionim modelomOpredjeljenje za
putovanje se moe vriti istovremeno i uzastopno. Tako razlikujemo:
Direktni metod simulacije Slijedni metod simulacijePrema tome
postoje: Slijedni agregatni model Direkni agregatni model Slijedni
dezagregatni model Direktni dezagregatni model
Modeli u prostornom planiranju putnika na gradskom podruju.
45. Izrada i vrednovanje plana?Vrednovanje se moe vriti sa:
Funkcionalnog Ekonomskg i Kompleksnog aspekta
12
pjeaki hodnik
traka
traka
kolovoz
objekat
S
lT
lT
kolovoz
objekat
lO
lD
_1034075255.doc
b
_1034094706.doc
d
_1034094719.doc
e
_1034075361.doc
_1034075383.doc
c
_1034075198.doc
a
KRATKORONE INTERVEVNCIJE
MOGUNOSTI I OGRANIENJA
CILJEVI I ZADACI
REALIZACIJA
ODABIRANJE I USVAJANJE RJEENJA
GENERISANJE RJEENJA
PROGNOZA BUDUIH POTREBA
ANALIZA I OCJENA STANJA
PARAMETRI POSTOJEEG STANJA
POSTOJEE STANJE
DEFEINISANJE GRANICA
PODRUJA I PODJELA NA SAOBRAAJNE ZONE
SAOBRAAJNO STANJE PODRUJA
DEFINISANJE DJELATNOSTI
DEFINISANJE VREMENSKE OBUHVATNOSTI
PODACI KOJI REPREZENTUJU STANJE
ANALIZA STANJA
DEFINISANJE ELJENOG STANJA
Drutveno ekonomsko planiranje
Plan koritenja terena
Planiranje naina prevoza
Ostali planerski procesi
ALTERNATIVE TRANSPORTNOG SISTEMA ALTERNATIVE SAOBRAAJNE MREE
IZBOR NAJPOVOLJNIJE VARIJANTE
RAZRADA I PRIPREMA ZA PRIMJENU
Korekcije
KONCIPIRANJE OSNOVA POVOD ISTRAIVANJA
CILJ
KVALITET ISKAZA
OKVIRNI USLOVI
SEKUNDARNE STATISTIKE
OBUHVAENE JEDINICE
HIPOTEZE
KARAKTERISTIKE
PRIPREMA ISTRAIVANJAMETODE ISTRAIVANJA
FORMULAR ZA BROJANJE
TIH PROBA
VRIJEME I TRAJANJE
PROSTORNA OGRANIENJA
TANOST PODATAKA
ORGANIZACIJA ISTRAIVANJADOKUMENTI ZA ISTRAIVANJE
OBUKA
EVENT.RAD SA JAVNOU
MATERIJALI
PROVOENJE ISTRAIVANJAMJESTO I VRIJEME EVENTUALNOG
RADA SA JAVNOU
STRANA POMO
VREMENSKE PRILIKE
KONTROLA
PRIPREMA PODATAKAPRIHVATLJIVOST ISTRAIVANJAKOREKTURE
IZRADA DATOTEKA PODATAKA
OBRADA PODATAKATABELARNO PREDSTAVLJANJE
ODMJERAVANJE
IZRAUNAVANJE
VRIJEDNOVANJE
IDENTIFIKACIJA GREAKA
ANALIZA PODATAKAINTERPRETACIJA
PROVJERA HIPOTEZE
OSTVARENJE CILJA
