Transcript
  • 10.3.2014

    1

    Situacijska analiza (2) Strateška analiza industrije, strateških skupina i konkurenata

    (četvrto predavanje)

    Prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Ciljevi predavanja

    • Predstaviti stratešku industrijsku analizu

    • Prikazati Porterov model pet konkurentskih sila

    • Naglasiti važnost i ulogu analize strateških skupina

    • Objasniti okvir i načine analize konkurenata

    • Prikazati koncept poslovnog ekosustava i model mreže vrijednosti

  • 10.3.2014

    2

    Strateški menadžment

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Logička struktura dobre strategije

    Dijagnoza situacije

    Postavljanje smjernica djelovanja

    Koherentna akcija

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    3

    SWOT analiza

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    interna analiza

    poduzeća

    analiza makro-okoline

    analiza strateških skupina

    analiza konkurenata

    strateška industrijska

    analiza

    analiza korporativnog

    upravljanja

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    4

    Okolina poduzeća

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Strateška analiza industrije i analiza konkurenata

    • Analiza općih obilježja industrije

    • Model pet konkurentskih sila

    • Analiza strateških skupina

    • Analiza konkurenata

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    5

    Određenje industrije

    • Sa stajališta ponude, industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda (usluga) s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima, uglavnom s generično istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima.

    • Sa stajališta potražnje, industriju čini skupina poduzeća koji proizvode asortimane proizvoda (usluga) koji se jedinstveno opažaju od kupaca, tj. čine bliske međusobne zamjene za kupce.

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Strateška analiza u industriji

    poduzeće “B”

    poduzeće “C”

    poduzeće “A”

    poduzeće “G”

    poduzeće “F”

    poduzeće “E”

    poduzeće “D”

    poduzeće “H”

    poduzeće “I” poduzeće

    “J”

    industrija “X”

    strateška skupina “1”

    strateška skupina “2”

    strateška skupina “3”

    analiza industrije

    analiza strateških skupina

    analiza konkurenata

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    6

    Industrijska koncentracija

    • Industrijska se koncentracija definira brojem i distribucijom veličina poduzeća u industriji.

    • Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koji kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja, dok nekoncentrirane industrije imaju veći broj relativno malih poduzeća s približno istim, manjim, udjelom industrijskih prodaja.

    • pokazatelj udjela najvećih poduzeća u industriji

    • Hirschman-Herfindahlov pokazatelj n

    H= Si2 I=1

    • pokazatelj entropije n

    log (E) = - Si log(1/Si) I=1

    • Ginijev pokazatelj

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Godina Hrvatska Poljska Slovačka Češka Slovenija Mađarska

    1998. 58,50% 38,57% 58,59% 59,33% 54,60% 30,65%

    1999. 54,56% 34,50% 52,58% 52,95% 42,10% 29,33%

    2000. 51,58% 34,25% 47,92% 38,84% 41,50% 26,85%

    2001. 49,68% 33,61% 46,11% 38,44% 42,10% 28,61%

    2002. 46,03% 31,93% 34,88% 35,63% 42,60% 28,53%

    2003. 43,43% 29,15% 44,44% 35,75% 42,60% 27,91%

    2004. 41,26% 27,09% 40,57% 36,40% 43,10% 25,88%

    2005. 38,44% 24,70% 36,48% 45,95% 42,80% 25,10%

    2006. 35,97% - - - 41,00% -

    Prosječna stopa pada -5,89% -6,11% -5,52% -2,48% -3,18% -2,71%

    Promjena u odnosu na 1998.

    -22,53% -13,87% -22,11% -13,38% -13,60% -5,55%

    Udio tržišnog lidera u industriji osiguranja

    Godina Hrvatska Poljska Slovačka Češka Slovenija Mađarska

    1998. 76,34 75,34 77,82 82,84 89,81 80,10

    1999. 72,68 71,52 74,69 80,29 87,63 76,78

    2000. 71,76 70,16 72,33 74,06 86,56 73,51

    2001. 70,83 70,07 72,22 71,09 86,7 71,04

    2002. 68,65 68,39 69,46 70,04 86,73 69,29

    2003. 67,64 63,71 74,14 69,46 85,67 67,02

    2004. 67,65 59,56 72,79 71,20 83,68 65,33

    2005. 67,54 56,28 69,27 79,88 85,81 64,01

    2006. 65,36 - - - 82,18 -

    Prosječna stopa pada -1,91% -4,05% -1,58% -0,35% -1,09% -3,15%

    Promjena u odnosu na 1998.

    -10,98 -19,06 -8,55 -2,96 -7,63 -16,09

    CR4 (skupni udjel četiri najveća) u industriji osiguranja

    Industrijska koncentracija - primjer

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    7

    Herfindahl-Hirschmanov pokazatelj u industriji osiguranja

    Godina Hrvatska

    Poljska

    Slovačka

    Češka

    Slovenija

    Mađarska

    1998. 3602,86 2123,02 3615,18 3778,96 3524,34 1853,50

    1999. 3163,76 1817,56 2993,5 3125,63 2581,44 1729,24

    2000. 2876,39 1788,39 2575,15 2047,97 2517,43 1590,87

    2001. 2724,88 1755,12 2431,47 1969,8 2546,82 1577,34

    2002. 2400,8 1649,74 1732,08 1882,86 2565,73 1560,16

    2003. 2197,05 1446,80 2421,45 1848,96 2528,65 1479,98

    2004. 2052,52 1281,927 2179,87 1962,16 2495,24 1354,05

    2005. 1882,98 1151,26 1920,61 2678,13 2488,81 1308,43

    2006. 1710,16 - - - 2290,47 -

    Prosječna stopa pada -8,87% -8,25% -6,80% -2,74% -4,79% -4,81%

    Promjena u odnosu na 1998. -1892,70 -971,76 -1694,57 -1100,83 -1233,87 -545,07

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    U-krivulja dugoročnih prosječnih troškova

    količina proizvedenog outputa

    krivulja dugoročnih prosječnih troškova

    troškovi

    količina proizvedenog outputa

    krivulja dugoročnih prosječnih troškova

    troškovi

    L-krivulja dugoročnih prosječnih troškova

    Ekonomije razmjera u industriji

    Ekonomije razmjera konstituiraju odnos između veličine poduzeća (ili njegove tvornice) i troškova u najširem smislu.

    Ekonomije razmjera su poboljšanja u produktivnosti inputa koja rezultiraju iz raznovrsnih ušteda i boljeg obavljanja rada kad poduzeće povećava veličinu operacija.

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    8

    Industrija

    postojeći konkurenti potencijalni konkurenti bivši konkurenti

    Industrijska propusnost

    izlazne zapreke ulazne zapreke

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Fragmentarne i konsolidirane industrije

    izlazne zapreke

    Atomističnu (fragmentarnu) industrijsku strukturu imaju slabo koncentrirane industrije s velikim brojem manjih ili srednjih poduzeća, od kojih nijedno nije u situaciji dominacije industrijom, niti ima moć oblikovanja industrijskih događaja.

    Konsolidirana industrija oblik je koncentrirane industrije u kojoj dominira jedno ili manji broj velikih poduzeća. Glavno je obilježje konsolidirane industrijske strukture izražena međuovisnost poduzeća, koja se očituje u tomu da akcije jednih utječu na profitnost drugih poduzeća, kao i na njihove tržišne udjele.

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    9

    18,4

    15,2

    15

    14,7

    12,8

    11,9

    11,3

    11

    10,3

    10,3

    9,9

    9,9

    9,6

    9,5

    9

    9

    8,4

    7,7

    6,9

    6,5

    6,2

    0 5 10 15 20

    Pharmaceuticals

    Household and personal products

    Computer software and services

    Media

    Commercial services

    Semiconductors

    Healthcare equipmernt and services

    Food, beverages, tobacco

    Hotels, restaurants, leisure

    Technology hardware and equipment

    Automobiles and components

    Capital goods

    Food retailing

    Consumer durables and apparel

    Retailing

    OVERALL AVERAGE

    Materials

    Energy

    Transporation

    Telecom services

    Utilities

    Average ROIC 1963-2003 (%)

    Profitabilnost globalnih industrija (ROIC-Return on Invested Capital), 1963-2003

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Model pet konkurentskih sila

    Michael E. Porter

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    10

    Model pet konkurentskih sila – prijetnje od pridošlica -

    prijetnja prilika Potencijalni konkurenti i pridošlice Znatne ekonomije veličine (razmjera) + Nepostojeće ili niske ekonomije veličine (razmjera) + Troškovne nepovoljnosti s drugih aspekata + Nema drugih potencijalnih troškovnih nepovoljnosti + Jaka diferencijacija proizvoda + Slaba diferencijacija proizvoda + Goleme potrebe za kapitalom + Minimalne potrebe za kapitalom + Znatni troškovi prebacivanja + Minimalni troškovi prebacivanja + Kontrolirani pristup kanalima distribucije + Otvoren pristup kanalima distribucije + Postoji zaštita države i ograničenja ulaska + Nema zaštite države i nema ograničenja ulasla +

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Model pet konkurentskih sila – jačina industrijskog suparništva -

    Prijetnja Prilika Suparništvo u industriji Brojni konkurenti + Malo konkurenata + Konkurenti uravnoteženi po snazi + Samo jedan ili nekoliko jakih konkurenata + Usporen rast industrijske prodaje + Brz rast industrijske prodaje + Visoki fiksni troškovi + Niski fiksni troškovi + Nema diferencijacije ili nema troškova prebacivanja + Znatna diferencijacija ili znatni troškovi prebacivanja + Kapacitet industrije se povećava u velikim skokovima + Kapacitet industrije se povećava u malim skokovima + Različiti i raznoliki konkurenti + Slični konkurenti + Veliki strateški interesi korporacija + Mali strateški interesi korporacija + Visoke izlazne barijere + Minimalne izlazne barijere +

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    11

    Model pet konkurentskih sila – pregovaračka snaga dobavljača -

    Prijetnja Prilika Pregovaračka moć dobavljača Dobavna industrija ima malo poduzeća i više je koncentrirana od naše + Dobavna industrija ima mnogo poduzeća – fragmentiranost + Nema zamjenskih proizvoda za proizvode dobavljača + Ima zamjenskih proizvoda za proizvode dobavljača + Industrija nije važan klijent industrije dobavljača + Industrija je važan klijent industrije dobavljača + Proizvod dobavljača važan je za industriju + Proizvod dobavljača nije važan za industriju + Proizvodi dobavljača su diferencirani + Proizvodi dobavljača nisu diferencirani + Postoje znatni troškovi prebacivanja s proizvoda dobavljača + Postoje minimalni troškovi prebacivanja + Dobavljač ima potencijal silazne integracije u industriju koja od njega kupuje + Dobavljač nema potencijal silazne integracije u industriju koja od njega kupuje +

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Model pet konkurentskih sila – pregovaračka snaga kupaca -

    prijetnja prilika Pregovaračka moć kupaca Kupac kupuje velike količine od industrijskih poduzeća + Kupac kupuje male količine od industrijskih poduzeća + proizvodi industrije predstavljaju znatan dio u ukupnim troškovima kupca + proizvodi industrije ne predstavljaju znatan dio troškova kupca + proizvodi industrije su standardni ili nediferencirani + proizvodi industrije su jako diferencirani i jedinstveni + Kupac je suočen s malim troškovima prebacivanja + Kupac je suočen sa znatnim troškovima prebacivanja + Profit kupca je mali + Profit kupca je veliki + Kupac može proizvesti ili ima potencijal proizvodnje proizvoda koji kupuje + Kupac ne može proizvesti kupljene proizvode + Proizvodi industrije nisu važni za kvalitetu proizvoda kupca + Proizvodi industrije su važni za kvalitetu proizvoda kupca + Kupci imaju punu informaciju o industriji i industrijskim proizvodima + Kupci imaju ograničenu informaciju o industriji i industrijskim proizvodima +

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    12

    Model pet konkurentskih sila – prijetnje od supstituta -

    prijetnja prilika Zamjenski proizvodi Postoje jako dobri zamjenski proizvodi tj. supstituti + Postoji nekoliko solidnih zamjenskih proizvoda + Nema dobrih zamjenskih proizvoda +

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Učinkovita konkurentska strategija sastoji se od ofenzivnih ili defenzivnih akcija kako bi se stvorio

    obranjiv položaj prema konkurentskim silama

    Tri su opcije:

    • Pozicionirati poduzeće tako da njegove sposobnosti omoguće najbolju obranu nasuprot konkurentskih sila.

    • Utjecati na ravnotežu konkurentskih sila putem strateških pomaka kako bi se popravio relativni položaj poduzeća.

    • Predvidjeti promjene činitelja konkurentskih sila i odgovoriti na njih; iskoristiti tu promjenu izborom strategije odgovarajuće novoj konkurentskoj ravnoteži, i to prije negoli je konkurenti postanu svjesni.

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    13

    Strateške skupine

    • Stratešku skupinu čine poduzeća u industriji koja slijede istu ili sličnu strategiju po ključnim strateškim dimenzijama

    • Profitni potencijal u različitim strateškim skupinama obično je različit zato što konkurentske sile nemaju jednak utjecaj na strateške skupine u industriji

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Strateške skupine

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    14

    Moguće razlikovne strateške dimenzije strateških skupina

    • Specijalizacija

    • Identifikacija s markom

    • Push ili pull promotivna strategija

    • Kvaliteta proizvoda

    • Politika cijena

    • Odnos “cijena-kvaliteta”

    • Okomita integracija

    • Dodatne usluge

    • Tehnološko vodstvo

    • Izbor distribucijskih kanala

    • Troškovni položaj

    • Financijska poluga

    • Odnos s roditeljskim poduzećem

    • Odnos prema državi

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Strateške skupine i zapreke mobilnosti

    • Zapreke mobilnosti sprječavaju pomake strateških pozicija iz jedne skupine u drugu.

    • Poduzeća u strateškim skupinama s većim zaprekama mobilnosti imaju bolji profitni potencijal od drugih u industriji

    • Suparništvo strateških skupina

    – preklapanje tržišnih segmenata

    – proizvodna diferencijacija

    – broj i veličina strateških skupina

    – strateška distanca između skupina

    Ciljni potrošački segmenti

    Ključna strateška dimenzija

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    15

    Porsche,

    Maserati,

    Lotus i dr.

    Volvo, Subaru,

    Isuzu,

    Suzuki, Saab,

    Hyundai, Daihatsu

    General Motors,

    Ford,

    DymlerChrysler,

    Nissan, Toyota,

    Honda, VW

    Strateške skupine u auto-industriji

    Industrijski

    suparnici

    Jačina suparništva

    Kupci

    Supstituti

    Dobavljači

    Pridošlice

    Prijetnje industrijskih aspiranata

    Prijetnje zamjenskih proizvoda

    Pregovaračka moć dobavljača

    Pregovaračka moć kupaca

    Zemljopisna odrednica

    Raspon

    asortimana

    Rolls-Royce,

    BMW i dr.

    Mali nacionalni

    specijalisti

    (npr. Zastava,

    Morgan)

    Veliki

    Mali

    Nacionalna Globalna

    Regionalno

    fokusirani

    Proizvođači

    (Fiat, PSA,

    Renault)

    Kia, Proton,

    Maruti, Tofas

    i dr.

    Brodograđevna industrija Strateške skupine: regionalna konkurencija

    27,4%

    9,8%

    40%

    11,2%

    2,2%

    3,8

    0

    20

    40

    60

    80

    100

    120

    140

    051015202530

    TROŠAK RADNE SNAGE

    Satnica rada (USD$/sat)

    TE

    HN

    OL

    KA

    SP

    OS

    OB

    NO

    ST

    IZ

    RA

    DE

    BR

    OD

    A

    Pro

    du

    kti

    vn

    ost

    (cg

    t/ra

    dn

    iku

    go

    diš

    nje

    )

    Japan

    Kina

    Južna Koreja

    Zapadna

    EvropaHrvatska

    Poljska

    A

    B

    C

    D

  • 10.3.2014

    16

    Okvir za analizu konkurenata

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Identificiranje ključnih faktora uspjeha

    preduvjeti za uspjeh

    što kupci žele? kako poduzeće

    preživljava konkurenciju?

    analiza potražnje

    tko su naši kupci? što oni žele?

    analiza konkurencije

    što potiče konkurenciju? koje su glavne dimenzije

    konkurencije? kako je intenzivna

    konkurencija? kako poduzeće može

    postići superiornu konkurentsku poziciju?

    Ključni faktori uspjeha

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    17

    Usporedba s konkurentima

    • Relativni tržišni udjel (tržišni udjel poduzeća u odnosu na najvećeg konkurenta; lideri imaju RTU veći od 1x)

    • Relativna profitabilnost (profitabilnost mjerena kao ROS, ROCE i dr. u odnosu na najvećeg konkurenta ili industrijski prosjek; superiroran položaj – RP veći od 1)

    • Relativni rast (rast poduzeća u odnosu na rast najvećeg konkurenta ili prosječni industrijski rast – cilj RR veći od 1)

    Relativni tržišni udjel Konkurentski položaj

    4,0x i više Dominantan

    1,5x – 3,99x Jako vodstvo

    1,0x-1,49x Vodstvo pod pritiskom

    0,7x-0,99x Sljedbenik/izazivač

    0,3x-0,69x Sljedbenik/tamponer

    Manje od 0,3x Marginalni igrač

    Poduzeće “B”

    Poduzeće “C”

    Poduzeće “A”

    Poduzeće “G”

    Poduzeće “F”

    Poduzeće “E”

    Poduzeće “D”

    Poduzeće “H”

    Poduzeće “I”

    Poduzeće “J”

    Strateške skupine

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Matrica “rast/rast”

    stopa rasta poduzeća

    stopa rasta tržišta

    gubitak tržišnog

    udjela

    povećanje tržišnog udjela

    zadržavanje tržišnog

    udjela 2013

    2012

    2011

    2014

    2011

    2012

    2013

    2014

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    18

    Matrica rast/rast – hrvatska industrija osiguranja -

    1998. – 2006.

    3, 82 %0%

    0%

    3, 82%

    Ras

    t tr

    žišt

    a osi

    gura

    nja

    Croatia

    Agram

    grupa

    Cosmopolitan

    Zagreb

    Grawe

    Allianz

    71, 30%

    Rast društva

    71, 30%

    Rast-log10

    7,22%

    92,78%

    50,74%

    49,26%

    Prosječna

    stopa rasta

    tržišta

    28,45%

    71,55%

    12,44%

    87,56% Triglav

    Prosječna stopa rasta tržišta

    5,08%

    94,92%

    23,87%

    76,13%

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Matrica rast društava u odnosu na rast pojedinih segmenata tržišta osiguranja 1998.-2006. godine

    1998. – 2006.

    7, 18%0%

    0%

    2, 98%

    Ras

    t dru

    štva

    u s

    egm

    entu

    posl

    ova

    než

    ivotn

    ih o

    sigura

    nja

    Croatia

    Jadransko

    Agram

    life

    Cosmopolitan

    Zagreb Triglav

    Grawe

    Euroherc

    Allianz

    10, 97%

    Rast društva u segmentu poslova životnih osiguranja

    71, 30%

    Rast-log10

    23,87%

    76,13%

    7,22%

    92,78%

    28,45%

    71,55%

    12,44%

    87,56%

    50,74%

    49,26%

    Industrijski

    prosjek

    Industrijski prosjek

    Matrica rast/rast - hrvatska industrija osiguranja (životno/neživotno) -

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    19

    Matrica “profitabilnost/profitabilnost”

    stopa profitabilnosti poduzeća

    stopa profitabilnosti

    u industriji

    ispodprosječna profitabilnost

    iznadprosječna profitabilnost

    prosječna profitabilnost

    2013

    2012

    2011

    2014

    2011

    2013

    2014

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Usporedni pregled matrica “rast/rast” i “profitabilnost/profitabilnost”

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    20

    Matrica “rast/profitabilnost”

    profitabilnost poduzeća

    stopa rasta poduzeća

    mala prosjek

    visoka

    prosjek

    niska

    velika

    E

    A

    C

    D

    B

    veličina kruga razmjerna je ostvarenoj prodaji

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Matrica “rast/profitabilnost”

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    21

    Matrica rast/profitabilnost u hrvatskoj industriji osiguranja

    2003.-2006.

    Godišnji rast bruto premije

    Industrijski prosjek

    9,63%

    40%0%

    0

    6,45

    Industrijski

    prosjek ROA

    1,61Croatia

    Zagreb

    Grawe

    Triglav

    Agram grupa

    Cosmopolitan

    ROA

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2004.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2006.

    2006.

    2006.

    2006.

    2006.

    2006.

    2006.

    2005.

    Allianz

    Matrica rasta društava i profitabilnosti 2003.-2006. godine, mjera ROA (sintetička)

    2003.-2006.

    Godišnji rast bruto premije

    Industrijski prosjek

    9,63%

    40%0%

    0

    54

    Industrijski

    prosjek ROE

    10,72Croatia

    Allianz

    Grawe

    Triglav

    Agram grupa

    Cosmopolitan

    ROE

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004. 2005.

    2003.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    Zagreb

    2004.

    2006.

    2006.

    2006.

    2006.

    2006.

    Matrica rasta društava i profitabilnosti 2003.-2006. godine, mjera ROE (sintetička)

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Matrica rast/profitabilnost u hrvatskoj industriji osiguranja

    2003.-2006.

    Godišnji rast bruto premije

    Industrijski prosjek

    9,63%

    40%0%

    0

    15,5

    Industrijski

    prosjek ROS

    3,5

    Croatia

    Allianz

    Grawe

    Triglav

    Agram

    grupa

    ROS

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2005.

    2003.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    Zagreb

    2004.

    2006.

    2006.

    2006.

    Cosmopolitan

    2006.

    2006.

    2006.

    2006.

    2004.

    2005.

    Matrica rasta društava i profitabilnosti 2003.-2006. godine, mjera ROS (sintetička) Matrica rasta društava i profitabilnosti 2003.-2006. godine, mjera profit/zaposlenom

    2003.-2006.

    Godišnji rast bruto premije

    Industrijski prosjek

    9,63%

    40%0%

    0

    225,156 kn

    Industrijski

    prosjek

    Profit po

    zaposlenom

    35,494 kn

    CroatiaAllianz

    Grawe

    Triglav

    Agram grupa

    Cosmopolitan

    Profit po

    zaposlenom

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2005.

    2003.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    2003.

    2004.

    2005.

    Zagreb

    2004.

    2006.

    2006.

    2005. 2006.

    2006.

    2006.

    2003.

    2006.

    2004.

    2005.

    2006.

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    22

    Stopa rasta

    Profitabilnost (npr. return of

    sales)

    15%

    Naše poduzeće

    15%

    0%

    0%

    A

    C

    D

    B

    Relativni rast (u odnosu na industriju)

    Rel

    ativ

    na

    pro

    fita

    biln

    ost

    (u o

    dn

    osu

    na

    ind

    ust

    riju

    )

    4x 0,1x 1x

    1x

    4x

    0,1x

    Problem rasta Superiorni položaj rast/profitabilnost

    Problem profitabilnosti

    Inferiorni položaj rast/profitabilnost

    Matrica rasta i profitabilnosti poduzeća (poslovni segmenti u kojima se poduzeće natječe)

    Portfolio svih djelatnosti poduzeća

    Jedna od djelatnosti poduzeća (poslovni segment)

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Matrica rasta i profitabilnosti konkurenata u poslovnom

    segmentu “X”

    Analiza konkurenata po ključnim tržišnim kriterijima

    Ključni kriteriji uspjeha na tržištu – perspektiva kupca

    Cijena

    Kvaliteta proizvoda

    Reputacija poduzeća

    Postprodajne usluge

    Dostupnost proizvoda

    Kriterij x

    Relativna važnost kriterija i sposobnost poduzeća

    Velika mala

    Konkurent A

    Konkurent B

    Konkurent C

    Poduzeće “B”

    Poduzeće “C”

    Poduzeće “A”

    Poduzeće “G”

    Poduzeće “F”

    Poduzeće “E”

    Poduzeće “D”

    Poduzeće “H”

    Poduzeće “I”

    Poduzeće “J”

    Strateške skupine

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    23

    Mapa vrijednosti u industriji

    cijena

    kvaliteta

    krivulja Indiferencije (kombinacije cijena/kvaliteta s istom vrijednošću za kupce)

    manja vrijednost za kupce

    veća vrijednost za kupce

    +++

    ---

    asortiman proizvoda i usluga (jedno poduzeće može nuditi više različitih

    vrijednosnih kombinacija)

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Mapa vrijednosti u industriji

    tržišna percepcija kvalitete

    relativna cijena

    inferiorna prosjek

    visoka

    prosjek

    niska

    superiorna

    inferiorna vrijednost za kupce

    superiorna vrijednost za kupce

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    24

    Mapa vrijednosti poduzeća (asortiman proizvoda poduzeća ili izravnog suparnika)

    tržišna percepcija kvalitete

    relativna cijena

    inferiorna prosjek

    visoka

    prosjek

    niska

    superiorna

    inferiorna vrijednost za kupce

    superiorna vrijednost za kupce

    fer vrijednosti

    za kupce

    proizvodi i/ili usluge jednog

    poduzeća

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Matrica odnosa cijena/kvaliteta i relativnog troškovnog položaja

    relativni troškovni položaj

    odnos cijena/kvaliteta

    slab prosjek

    dobar

    prosječan

    loš

    dobar

    E A

    C

    D

    B

    veličina kruga razmjerna je ostvarenoj prodaji

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    25

    Matrica odnosa cijena/kvaliteta i troškovnog položaja u industriji

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Konkurentska dinamika

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    26

    Analiza konkurentskog položaja poduzeća u jednom poslovnom segmentu

    Naše

    poduzeće

    Konkurent

    (A)

    Konkurent

    “B”

    Konkurent

    “C”

    Konkurent

    “D”

    Industrija

    /segment

    Prodaja (kn) ukupno

    Rast prodaje (%) prosjek

    Apsolutni tržišni udjel 100%

    Relativni tržišni udjel

    Profit (kn) ukupno

    Rast profita (%) prosjek

    Profitabilnost (ROS, ROCE,

    ROA i dr.)

    prosjek

    Politika cijena prosjek

    Troškovna struktura prosjek

    Stopa inovacija prosjek

    Trošak I/R kao % od prodaje prosjek

    Kapitalna ulaganja/prodaja prosjek

    Drugi pokazatelji (npr. prodaja po zaposlenom; prodaja/ukupna sredstva;

    prodaja/zalihe. Pokazatelji likvidnosti 0 i dr.)

    Ciljevi i strategija

    Jakosti/slabosti

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Analiza ukupnog konkurentskog položaja poduzeća (u svim djelatnostima)

    Poslovni segment

    (proizvodno-tržišna

    kategorija)

    Naša

    prodaja (kn)

    Najveći

    konkurent

    (ime)

    Prodaja

    najvećeg

    konkurenta

    (kn)

    Relativni

    tržišni udjel

    (u odnosu na

    konkurenta)

    Relativna

    profitabilnost

    (u odnosu na

    konkurenta ili

    industriju)

    Relativni rast

    (u odnosu na

    industriju)

    “X” u Poljskoj

    “X” u Italiji

    “X” u Hrvatskoj

    “Y” u Češkoj

    “Y” u Hrvatskoj

    “Y” u Sloveniji

    “Y” u Madžarskoj

    “Z” u Sloveniji

    “Z” u Hrvatskoj

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    27

    Poslovni ekosustav

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Poslovni ekosustav

    • ekologijske i evolucijske interakcije

    • promjene u poslovnom ekosustavu rezultat su koevolucije i reflektiraju četiri osnovna procesa: varijaciju, selekciju, retenciju i konkurenciju u populaciji poduzeća

    • Poduzeća u poslovnom ekosustavu koevoluiraju svoje sposobnosti oko inovacija i djeluju kao suparnici i kao suradnici u razvoju novih proizvoda, zadovoljavanju potreba korisnika te prihvaćanju i programiranju novih inovacijskih krugova

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

  • 10.3.2014

    28

    Mreža vrijednosti

    © prof. dr. sc. Darko Tipurić

    Ključni pojmovi i koncepti

    • Strateška industrijska analiza • Industrija • Industrijska koncentracija • Ekonomija razmjera • Ulazne i izlazne zapreke • Model pet konkurentskih sila • Prijetnje od pridošlica • Jačina industrijskog

    suparništva • Pregovaračka snaga kupaca • Pregovaračka snaga dobavljača • Prijetnje od zamjenskih

    proizvoda (supstituta)

    • Analiza strateških skupina • Zapreke mobilnosti • Okvir za analizu konkurenata • Matrica “rast/rast” • Matrica “profitabilnost/rast” • Mapa vrijednosti • Matrica odnosa

    cijena/kvaliteta i troškovnoga položaja

    • Konkurentska dinamika • Poslovni ekosustav • Model mreže vrijednosti


Recommended