Transcript
  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    1/30

    SEMINARSKI RAD

    PREDMET: Poslovno komuniciranje

    TEME: 1.Tehnike koje se koriste u komuniciranju izmeugovornika,slualaca,nadreenih i podreenih

    2.Definisanje kanala komuniciranja

    Student i br.indeksa: Predmetni profesor

    eljko Stevanovi 130/09 Dr.Ljubia Cvetkovi

    BEOGRAD,maj 2010.godine

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    2/30

    SADRAJ

    Tehnike koje se koriste u komuniciranju izmeugovornika,slualaca,nadreenih i podreenih

    1. Uvod........................................................................................................22. Tehnike komuniciranja izmeu govornika i slualaca.............................33. Tehnike komuniciranja izmeu nadreenih i podreenih........................94. Zakljuak...............................................................................................10LITERATURA............................................................................................11

    SADRAJ

    Definisanje kanala komuniciranja1. Uvod........................................................................................................132. Medijumi za komuniciranje......................................................................133. Vrste i karakteristike kanala komuniciranja.............................................144. Kriterijumi i pristup izboru kanala komuniciranja.....................................185.Zakljuak..................................................................................................21LITERATURA.............................................................................................23

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    3/30

    1.UVOD

    Ljudi su drutvena bia ,to se najbolje ogleda u komunikaciji kojuuspostavljamo i vodimo sa drugima. Dok razgovaramo sa drugim ljudima i sanjima delimo svoje misli i oseanja mi uestvujemo u najvanijem ljudskomprocesu - komunikaciji.

    Komunikacija je uvek dvosmerni proces u kome jedna osoba govori, adrugaslua ono to je reeno. Kako obe strane u komunikaciji ulaze sa razliitih pozicija, sa razliitimrazmiljanjem, iskustvima , percepcijom, panjom i koncentracijom, vrlo estonastaje jaz izmeu onoga to je govornik eleo da kae i onoga to je slualacrazumeo i zakljuio.

    Procene govore da menaderi u proseku provode 70%svog vremena ukomunikaciji sa svojim okruenjem,i zbog toga se od njih sa pravomoekuje dadobro govore i oblikuju svoje misli, zahteve, savete ili naredbe.Svesne znaajaovog pitanja moderne kompanije omoguavaju svojim menaderima i prodavcimada se edukuju i na taj nain unapreuju i razvijaju svoje sposobnosti javnihnastupa.Procene isto tako govore da 50% vremena koje provedemo ukomunikaciji, provedemo sluajui.Zbog toga je za menadere i druge poslovneljude izuzetno vano da efikasno sluaju, ali je ova vetina neopravdano ineobjanjivo potpuno zapostavljena i preputena linom oseaju i sposobnostima

    svakog pojedinca.to se menaderi nalaze na vioj hijerarhijskoj lestvici, oni su sve udaljeniji od

    svakodnevnih operativnih poslova, to namee potrebu da informacije na osnovukojih donose odluke dobijaju od svojih najbliih saradnika iz niih nivoa, a za to jekljuno efikasno sluanje.S druge strane, istraivanja koja se bave prouavanjemodnosa izmeu menadera i podreenih neprekidno potvruju da podreenismatraju da njihovi menaderi ne sluaju paljivo ono sto im govore, ime sestvara jedan zatvoreni krug ije posledice mogu biti veoma ozbiljne. Neefikasnosluanje rezultira nedovoljno istraenim i analiziranim idejama, gubitkom vitalnihinformacija , nepreciznim izvetajima i pogrenim nareenjima, izgubljenim

    poslovnim kontaktima, nezadovoljnim kupcima i zaposlenima itd. , to sve imanegativan uticaj na poslovne rezultate.

    Zbog svega navedenog vrlo je vano poznavati tehnike komuniciranja kojee omoguiti uspeno prevazilaenje pomenutih problema.

    2.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    4/30

    2.Tehnike komuniciranja izmeu govornika i slualaca

    Uesnici u procesu komunikacije kao dvosmernom procesu mogu se nai u

    razliitim ulogama.Jedan uesnik moe imati status govornika,a drugi statussluaoca.Da bi se proces komunikacije uspeno odvijao potrebno je poznavativetine i tehnike komuniciranja:dranje govora,sluanja,hvatanje beleki,postavljanje pitanja i odgovaranja na pitanja i sl.

    Dobar govornik ostavlja snanu i jasnu poruku kod sluaoca,ime se ostvarujerazumevanje i ispunjavanje oekivanja,odnosno postizanje cilja.

    Da bi govor ostvario svoju svrhu,govornik treba da ima vetinu govorenja ,kojaima tri osnovna aspekta (Markovi,2003):

    1.Teorijski-koji podrazumeva sticanje obrazovanja u datojstruci,irenje fonda znanja u drugim oblastima ,kreiranja sopstvenogstila i koncepcije u izlaganju itd.

    2.Praktini-koji predstavlja struno usavravanje putem vebanja,da bise postigla glasovna kondicija,oblikovao govorni proces,ostvarila dinamikakonverzacije itd.

    3.Empirijski koji podrazumeva prihvatanje pozitivnih iskustavauspenih sagovornika,kao to su poslovni partneri,saradnici i dr.

    Pre nego to se govornik obrati sluaocima potrebno je obavitiodreenu vrstu pripreme.Ta priprema podrazumeva analizu postjee situacije,tj. kome je govor namenjen,kakav pristup izlaganju imati,da li koristiti sredstvavizuelne prezentacije,koliko vremena na raspolaganju ima govornik,da li ikakav materijal deliti sluaocima,kakav je prostor namenjen za dranje govoraitd.

    Uspean govor treba da sadri:uvod,obrazloenje,fokusiranje nabitne argumente,povezivanje skupa elemenata,navoenje primera,isticanjepoente i davanje zakljuka.Takoe treba obratiti panju na pravilno izraavanje,pravilan izgovor rei,naglaavanje,odabir retorikih sredstava itd.

    Govor se moe odvijati u monolokoj formi kada treba voditi rauna o

    1.jasnoi,konciznosti,zanimljivosti izlaganja2.isticanju teme,fokusu govornog ina3.odabiru govornih konstanti i vokalne ekspresije4.tempu izlaganja,momentu improvizacije5.poentiranju6.zakljuku

    3.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    5/30

    Govor se moe odvijati i u dajalokoj formi kada treba obratiti panju

    na:

    1.izlaganje teme

    2.momenat sluanja3.razmenu miljenja4.metode i tehnike pregovaranja5.kontrolu sagovornika6.ubeivanje7.mogunost zakljuivanja

    Istraivanja pokazuju da treina uticaja koji ljudi ostvaruju jedni na drugeukomunikaciji zavisi od tona kojim govore(samo izrazi lica i gestovi imaju veiznaaj).Govornici koji govore jednolino i monotono ostavljaju utisak da negovore o vanoj temi,zbog ega se i mnogi sluaoci svesno ili nesvesno

    iskljue.

    Uspeni menaderi,svesni ove injenice,prilikom prezentiranja svojih idejaIli proizvoda govore vatreno,ubedljivo i sa entuzijazmom.Paljivi i iskusni sluaocimogu u govoru,zavisno od njegovog tona da otkriju razliite emocije:ljubav,mrnju,strah ili bes,i na taj nain otkriju ne samo ta sagovornik govori,ve i ta osea.

    Tehnologija nam takoe moe pomoi u nastojanju da unapredimokomunikaciju sa svojim klijentima.Kompanija Eyretel iz SAD je razvila softver kojine samo registruje sve razgovore izmeu zaposlenih i klijenata koji se odvijajupreko Call-Center-a kompanija (kako bi se ti razgovori naknadno pregledali ianalizirali-za ta je ,meutim ,potrebno vreme) , ve obezbeuje i vizuelnigrafikon svakog razgovora na kome su oznaeni trenuci povienog tona ilimomenat kada obe strane govore u isto vreme(to je indikator prepirke ili svaezaposlenog i klijenta). Menaderima je na taj nain olakana kontrola, jer umestoda prate svaki razgovor od poetka do kraja(to je praktino nemogue) ili dakoriste metod sluajnog uzorka(koji je nepouzdan) kompjuter im usmerava panjuna delikatne i osetljive delove razgovora u kojima moe leati potencijalniproblem.Generalni direktor kompanije HCA Curtis Warfield kae da je ovaj softveromoguio njegovoj kompaniji da unapredi odnose sa svojim kupcima jer joj

    omoguava da se otkriju, a zatim kroz obuku i trening isprave problemi ukomunikaciji izmeu zaposlenih i kupaca, kao i da se ponovo uspostave ipoboljaju odnosi sa kupcima koji su iz razgovora sa slubenicima kompanijeizali nezadovoljni.

    Pored potrebe da se govorom prezentuju ideje,za uspeno komuni-ciranje na relaciji govornik-slualac potrebno je ovladati i odreenim vetinamasluanja.

    Strunjaci kau da mi sluamo jedni druge mnogo slabije i manje efikasnonego to se to nama ini, i da se vrlo esto nalazimo u situacijama kada ujemojedni druge,ali se meusobno ne sluamo.

    4.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    6/30

    Zbog toga je veoma vano da budemo svesni razlike koja postoji izmeu pojmovauti i sluati. Kada ujemo jedni druge to znai da je na fizioloki sluni aparatispravan i da registrujemo zvune talase koji se kreu prema nama. Sluanje jemeutim mentalna aktivnost koja podrazumeva svesni napor, panju ikoncentraciju. Komunikoloka istraivanja pokazuju da ovek mnogo bre

    obrauje informacije koje uje nego to je brzina kojom sam govor,i tu se nalazijedno od arita problema. U proseku izgovaramo 120-150 rei u minutu, asposobni smo da ujemo izmeu 400 i 600 rei u minutu. To znai da je, kadasluamo, samo etvrtina nae panje preokupirana govornikovim rema, aostalo vreme moemo posvetiti analizi izgovorenog, smiljanju pitanja ili odgovoraime emo razumeti kljune stvari i sutinu poruke, ili pak moemo sanjariti iodlutati sa svojim mislima.To zavisi od nas.Uspeni sluaoci su oni koji efikasnokoriste preostale tri etvrtine slobodnog vremena i koji su u stanju da preostalideo svoje panje iskoriste kako bi iz konkretne komunikacije izvukli maksimum.

    Efikasno sluanje definitivno ne podrazumeva ekanje da se rei naegsagovornika dokotrljaju do naih uiju. Moramo biti aktivni i svesno sluati svakureenicu koja nam se upuuje, i proniknuti u njeno znaenje.Sve je ovo posebnovano za osobe koje se bave pruanjem usluga.

    Uspeni ljudi ne mogu sebi da dozvole luksuz i oekuju savrenukomunikaciju.Oni to ne oekuju od drugih, i to je jo vanije,oni su svesni da nisami ne komuniciraju bez greke.Da bi premostili prepreke koje se javljaju ukomunikaciji oni se trude da paljivo sluaju svoje sagovornike i da se na tajnain nose sa promenama koje se tokom razgovora deavaju u njima i njihovimsagovornicima-a za to su potrbni strpljenje, panja i samodisciplina.

    Uvek treba zapoeti razgovor sa pozitivnim stavom i dati ansusagovorniku dakae ta eli,jer uvek postoji mogunost da ujemo neto korisno.Filozof RalphWaldo Emerson je jednom prilikom rekao svom uvaenom sagovorniku:Ono toVi jeste , govori toliko glasno da ne mogu da ujem ta govorite.

    Istraivanja pokazuju da najveu prepreku u komunikaciji upravo predstavljanastojanje ili navika ljudi da prerano donose zakljuke ili procenjuju ono to jereeno.U mnogim situacijama nam se ini da ve znamo ta govornik misli ili tae rei, pre nego to on zaista saopti,a naknadno se ispostavi da to i nije ba

    tako. Efikasno sluanje drugih ljudi je temeljno i mono sredstvo na kome poivauspena komunikacija. Kada prestanete da govorite i razmiljate o drugimstvarima i koncentriete se na paljivo sluanje svojih sagovornika, pred vamase otvaraju nove mogunosti koje e rezultirati dobrim procenama, vrednim ivalidnim informacijma, pravovremenim i dobro utemeljenim odlukama, ali i onoto je moda jo vanije - boljim, iskrenijim i sadrajnijim meuljudskimodnosima. Kao i kod unapreenja svake druge vetine, prvi korak se sastoji urazumevanju i prihvatanju stvari koje treba da radimo,kao i u odricanju odpostupaka koji su tetni i kontraproduktivni. Drugi korak je tei,i sastoji se u

    vrednom, upornom i doslednom vebanju i usavravanju ove dragocene vetine.

    5.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    7/30

    Postoji vie tipova slualaca:1.pretvara2.zavisan slualac3.slualac koji prekida komuniciranje

    4.slualac koji sebe stavlja u prvi plan5.slualac koji je sklon da donosi zakljuke i pre

    Nego to se upozna sa sadrinom poruke

    Treba znati i umeti sluati govornika,a za to se treba pridravati odreeniksaveta,a to su:

    Ako elite paljivo da sluate - spreite ili smanjite na najmanju meru sve vrsteuznemiravanja(otvorena vrata kancelarije u kojoj razgovarate, odgovaranjena telefon,otvaranje pote, preturanje po fijokama dok razgovarate uz

    opasku samo ti govori,ja te sluam itd.), jer ne moete poklonitinepodeljenu ili potpunu panju nekolicini poslova u isto vreme.

    Pokuajte da budete empatini prema osobi sa kojom razgovarate (stavitese unjenu poziciju).To ne znai da sa njom treba da se sloite, ali ete svakakobolje razumeti njene argumente i razloge.

    Uvek budite spremni da paljivo sasluate nove informacije ili ideje. Modavam se one nee dopasti,ali vam sigurno nee koditi da ih ujete.

    Gledajte sagovornika u oi,jer mu na taj nain pokazujete da ga potujete iistovremeno aljete poruku:Nastavi da govori,ja te sluam!.Uostalom, nekae se bez osnova da oi stimuliu ui da sluaju.Time mu stavljate doznanja da ste sa njimi da niste u nekom drugom svetu.Takoe, ako negledatesvoga sagovornika propustiete i sve druge , neverbalneporukekoje on alje ( gestovi,pokreti,izrazi lica itd.).

    Mnogi od nas imaju neutoljivu,i izgleda nesavladivu elju da govore ime

    pokazuju svoju dominantnost i egocentrinost. Logino je meutim , daako previe govorite-nedovoljno sluate,to moe imati ozbiljneposledice.U nastojanju da ostave utisak da sve znaju,da je jedino njihovomiljenje vano,i da su oni sami najvaniji,ovakve osobe ustvari pokazujuda ih ne zanimaju drugi ljudi i njihovo miljenje,zbog ega ne samo da nisuomiljeni u drutvu,ve su time to ne sluaju druge izuzetno hendikepiraniu poslu i ivotu. Menaderi koji ele da budu uspeni treba da potujupravilo koje glasi:govorite 40%-sluajte 60%

    Paljivo sluajte ono to govornik govori upravo u tom trenutku. Nemojte se

    optereivati time ta ete vi njemu rei kada uzmete re,ta e on u daljemtoku razgovora rei vama itd., jer se moe dogoditi da propustite ili

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    8/30

    6.pogreno protumaite vane poruke koje vam va sagovornik upuuje.

    Povremeno pokaite ono to oseate(klimanjem glave, osmehom, grimasama,

    dranjem tela itd.), jer ete i na taj nain ohrabriti govornika i dati mu doznanja da ga paljivo sluate. Poznato je da je najtee govoriti osobamakoje tokom komunikacije uopte ne menjaju izraz lica.

    Kada govornik tokom svog nastupa pravi pauze izmeu rei(dramske tiine)nemojte da urite u ispunjavanje te tiine i prebrzo upadate u re ilinestrpljivo dovravate njegove misli, jer dobar govornik to najee radinamerno kako bi istakao ono to smatra da je vano, a vi ete ostavitiutisak povrnog ili netolerantnog sluaoca.

    Potrudite se da sluate svoje sagovornike ,jer sluanje nije ba uvek lako.Ponekad je teko sluati sagovornike za koje procenimo da nam nisuprevie vani,koji su nam nepoznati ili koji nam se iz nekih razloga nedopadaju. Ali, ako elimo da potujemo svoje sagovornike moramo dapokaemo samodisciplinu i usmerimo nau panju na ono to namgovore.Ako osetite da misli poinju da vam lutaju,promenite poloaj tela ipokuajte da se koncentriete na rei svog sagovornika.

    Nekim ljudima je teko da sluaju bilo ta to se ne uklapa u njihove unapred utvrene predstave i okvire. Zbog toga, vodite rauna da va nain

    razmiljanja, vai stavovi ili predrasude o nekim pitanjima ne ugroze vausposobnost da pravilno protumaite poruku i na taj nainpostanu preprekauspenoj komunikaciji. Ako neke ljude smatrate nekompetentnim ilineinformisanim, svi su izgledi da ih neete paljivo sluati, i tu moe leatizamka. Jedno od osnovnih pravila efikasnog sluanja je da se ocena oonome to ste uli donese tek nakon to ste u potpunosti saslualisvogsagovornika.

    Efikasno sluanjeznai vau nameru i sposobnost da sluate bez potrebe dakritikujete, savetujete,ubeujete ili se svaate.Ono u sutini oznaava vauspremnost da sasluate stavove druge strane.

    Kada uestvujete u razgovoru dozvolite sagovorniku da zavri reenicu ilimisao , pre nego to vi preuzmete re. Ljudi e vas ceniti ako im bezprekidanja dozvolite da kau sve to ele. Kada svoje sagovornikeprekidate, ostavljate utisak da ih ne sluate,ak i kada to zaista inite.

    Kada vam neke stvari ne izgledaju logino, pokuajte da proniknete u praverazloge koji stoje iza izgovorenih rei(kada,na primer,va podreeni netood vas trai, on to moe initi na osnovu netanih ili nepotpunihinformacija.Nastojte da utvrdite zato vam sagovornici neto govore).

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    9/30

    Pokuajte da zapamtite kljune rei i stavove koje ste uli tokomrazgovora, jerete na taj nain najlake memorisati ono to ste uli (najbolje je da ih

    7.zapiete, posebno kada je tema o kojoj se govori kompleksna).

    U naizmeninoj komunikaciji sa govornikom svojim reima ponovite ono to jeon rekao,jer ete na taj nain biti sigurni da ste ga pravilnorazumeli.Timese, takoe, odrava panja slualaca, a i govornik se motivie da se jasnijeizraava.

    Ono to ste uli za vas logian pokuajte da organizujete na nain koji je i kojivam najvie odgovara, to ne mora da se poklapa sa nainom na koji suinformacije prezentirane.

    Na kraju rezimirajte ili prepriajte onaj govornikov stav ili zakljuak koji vasposebno zanima, jer ete time pokrenuti dodatni razgovoro onome to jereeno,razjasniti stvari i ukloniti mogue nesporazume.

    U cilju uspenog komuniciranja,shvatanja i interpretiranja poruke mogu se(ako je to neophodno) praviti,odnosno hvatati beleke.Pravljenje,odnosno hva-tanje beleaka moe biti delotvorno ako se potuju sledea pravila:

    1.pre donoenja odluka da se beleke prave proveriti da li je sa tim sagla-

    san sagovornik2.beleiti samo osnovne rei i pojmove3.za hvatanje i pravljenje beleaka koristiti simbole,pojmove i druge vrste te-

    hnika,koje omoguuju precizno registrovanje i lako tumaenje zabeleaka,4.kada je mogue i neophodno koristiti slike i skice,kojima se ilustruje sadraj

    Beleke5.u zavisnosti od svrhe pravljenja i hvatanja beleaka koristiti odgovarajui stil

    (ispitivati sve to je saopteno,zapisivati ideje po redosledu javljanja u svesti,pravljenje numerikih ili abecednih skica,zasnovanih na hijerarhijskom nizukategorija i podkategorija) i sredstva( rei,brojeve,nizove,linije,logiku,boje idr.)

    Tehnike i vetine postavljanja pitanja takoe imaju vanu ulogu u procesukomuniciranja izmeu govornika i sluaoca jer ona:

    1.usmeravaju panju govornika i sluaoca na odreenu temu2.utvruju granice razgovora3.pojanjavaju stvari4.spreavaju i predupreuju pogrene pretpostavke5.otkrivaju podruja slaganja i neslaganja, ali istovremeno otkrivaju prostor za

    kompromis

    6.istrauju zajednika interesovanja, brige i potrebe7.mogu dovesti do korisnih zakljuaka

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    10/30

    Da bi sagovornik bio uspeniji u davanju odgovora neophodno je da vodi ra-una o sledeem:

    8.1.ne ii nepripremljen na sastanak ili neki drugi razgovor( ako se oekuje posta-

    vljanje pitanja)

    2.upoznati se detaljno sa svrhom odravanja skupa,sastanka,prezentacije i dr.3.znati ko e biti prisutan( struktura uesnika)4.koja i kakva iznenaenja su mogua na skupu5.ko bi i zato mogao da postavi pitanje6.postoji li neto oko ega mogu postojati razliiti stavovi i miljenja7.kako reagovati na teka i neprijatna pitanja8.kako voditi rauna da se ne upadne u nepotrebne rasprave9.kako postupiti kada se ne zna odgovor10.kako sauvati smirenost,neformalnost11.ta sve uiniti da se sauvaju dobri odnosi sa sagovornikom12kako se zatititi od negativnih istupa sagovornika

    13.kako problem reiti na obostrano prihvatljiv nain

    Ne postoji recept za postavljanje pitanja i davanje odgovora koji e bitinajbolji.Treba teiti ka tome da postavljena pitanja i dati odgovori dovedu dopravih informacija,ime se postie uspena komunikacija izmeu uesnika uprocesu komuniciranja.

    3.Tehnike komuniciranja izmeu nadreenih i

    podreenih

    Komuniciranje postoji u svim fazama procesa menadmenta, ali najveiznaaj ima za voenje. Jer, voenje se realizuje u grupama, u vezi sa grupama iizmeu grupa. Naime, komuniciranjem se postie ujedinjavanje organizovanihaktivnosti, pri emu je informacija njen osnovni element. Zato se kae dakomuniciranje predstavlja prenos informacija od poiljaoca ka primaocu, uz uslovda primalac razume informaciju.

    Ovako shvaeno, komuniciranje ima ulogu sredstva modifikovanja ponaanja,sprovoenja promena i ostvarivanja ciljeva. Bez komuniciranja ne bi bilo mogueostvarivanje aktivnosti u grupama (ne bi bilo koordinacije, promena i sl.). Jer,sutina grupnih napora je saradnja, a klju za saradnju je komuniciranje

    Komuniciranje se moe odvijati s razliitim ciljevima:

    1) s ciljem informisanja,2) s ciljem usmeravanja i3) s ciljem zahtevanja

    Komuniciranje u organizaciji se moe odvijati jo i kao:1) formalno

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    11/30

    2) neformalno

    9.

    Formalno komuniciranje je unapred regulisano, a zasnovano je nanormativnom ureenju organizacije. Osnovu za odvijanje neformalnogkomuniciranja ini neformalna organizaciona struktura, odnosno njeni ciljevi inaini izraavanja.

    Za ostvarivanje vostva u menadmentu znaajni su komunikacioni kanali itokovi. Smatra se da se komuniciranje moe ostvarivati nadole, nagore ihorizontalno.

    Komuniciranje nadole se odvija od nadreenog do podreenog, ili, na primer,od upravnog odbora do radnika (direktive, uputstva, informacije o ciljevima ipolitici preduzea i sl.). Ovakvo komuniciranje moe dati oekivane rezultatesamo ako primalac poruke

    - moe da razume, i razume poruku,- veruje da je poruka u skladu s ciljevima organizacije,- veruje da je poruka u skladu s njegovim, ili njenim, optim interesima,- moe, mentalno i fiziki, da obavi aktivnosti koje proizlaze iz sadrine poruke.

    Komuniciranje nagore se najee koristi kada se alju neke vrste povratnihinformacija, kao to su :

    - informacije o pojedincima, njihovom radu i problemima,- procene i projekcije o onome ta bi trebalo raditi i kako bi trebalo raditi.

    Neke moderne kompanije primenjuju novu tehniku u menadmentu koja senaziva Management by Walking Around and Listening koja se bazira na politiciotvorenih vrata i dobrim odnosima meu zaposlenima, i koja se sastoji uneprekidnoj komunikaciji sa zaposlenima u kojoj je akcenat stavljen na efikasnosluanje. Ona poiva na otvorenoj i dvosmernoj komunikaciji izmeumenadera ipodreenih koja omoguava trenutnu razmenu informacija i predloga,raspravljanje svih otvorenih pitanja. kao i Cilj je da se stvori atmosferameusobnog poverenja i u hodu reavaju problemi i preduprede eventualninesporazumi. Radi uspene komunikacije izmeu nadreenih i podreenih neophodno je

    pridravati se sledeih uputstava:

    1.nastojati da se ostvari vii nivo ravnopravnosti i izbalansiranosti pozicijanadreenih i podreenih

    2.podreeni bi trebalo da nastoje da to bolje upoznaju karakteristike nadre-enih

    3.podreeni bi trebalo da provere da li su dobro shvatili stavove nadreenih4.nastojati da se pomo u reavanju problema trai od najkompetentnijih

    ljudi iz reda predpostavljenih5.za svaki nesporazum izmeu pretpostavljenih i potinjenih trebalo bi ,najpre

    pronai argumente,a onda i reenje.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    12/30

    10.

    4.ZAKJLUAK

    Komuniciranje predstavlja aktivnost koja je vana za sve funkcijemenadmenta, tj. za planiranje, organizovanje, kadrovsku politiku, voenje ikontrolisanje.

    Da bi bili uspeni, menaderi moraju veliki deo svog vremena da utroe nakomuniciranje. Komuniciranje e im pomoi u donoenju odluka i u koordiniranju iusmeravanju napora ka ciljevima poslovnog sistema. Bez toga nije mogue

    ostvariti uspeh.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    13/30

    11.

    LITERATURA

    1.Poslovno kominiciranje Dr.Ljubia Cvetkovi

    2.Internet

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    14/30

    12.

    DEFINISANJE KANALA KOMUNICIRANJA

    1.UVODRazvoj tehnike i tehnologije komuniciranja( mogunost umreavanja,komu-

    niciranje preko satelita i dr.) doprineo je skoro neogranienoj raznovrsnostimogunosti naina prenoenja poruka.Ipak,kao osnovno sredstvo i nain pre-nosa svih poruka (kanal komuniciranja) koriste se mediji.Da bi se porukommogao ostvariti eljeni cilj,neophodno je napraviti optimalan izbor medija.

    Medijska snaga i uticaj su veoma naglaeni ,to treba imati u vidu prilikomizbora medija.Neophodno je imati u vidu injenicu da nije mogue sa podje-dnakim uspehom ostvariti kontrolu nad realizacijom cilja koji se eli postiiporukom preko razliitih medija.

    Da bi se mogao izvriti izbor medija,neophodno je znati koji se kanali mogukoristiti u komuniciranju s ciljnim auditorijumom.Pri izboru kanala komuniciranjapotrebno je da organizacije znaju da postoje razliite vrste medija,te da i njihovaodluka u odreenim situacijama moe biti razliita.

    2. Medijumi za komuniciranje Medijumi mogu da se posmatraju sa dva aspekta, tehnikog i fizikog.Tehniki to je nain na koji se isporuuju informacije, kao recimo, putem telefona,telefaksa, email,radija,asopisa i sl.Fiziki aspekti podrazumevaju nain prenoe-nja informacija:itanje(knjige,novine ili asopisi); vizuelni(televizija,filmovi zaobuku zaposlenih); govorni ili sluni (konverzacija licem u lice).esto se primenju-je kombinacija razliitih naina (internet, to je kombinacija vizuelnog zvunog

    istovremeno). U svakom sluaju, oba vida, usmeno ili pisana re veoma su bitni uposlovnim odnosima, uglavnom line karakteristike pojedinca i situacija opredeljukoji e se medijum koristiti za saoptavanje informacija.Neke osobe se mnogobolje izraavaju usmeno nego to to ine pisanjem.Drugi mnogo bolje komunicira-ju dokumentima i elektronskom potom.

    Kao to razliite linosti preferiraju razliite medijume, tako i odreeneorganizacije mogu biti vie orjentisane ka jednom ili drugom nainu komunici-ranja.U delovima organizacije koji se bave marketingom i prodajom,esto insi-stiranje na pisanim izvetajima oduzima vreme potrbno za obradu informacija,pa je mnogo efikasnije da se one saoptavaju usmeno.Sa druge strane

    programeri mogu da se odupiru usmenom izvetavanju jer ono sadri suvie

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    15/30

    Detalja,oduzima dosta vremena,a ni menadmentu nisu potrebne apsolutno sveinformacije.U tom sluaju bolje je periodino pisati izvetaje i preglede nego vritisvakodnevno izvetavanje.

    13.

    Medije moemo opisati kao bogate i siromane.Bogati poseduju veliki rasponverbalnih i neverbalnih formi i mogunosti povratne veze.siromani mediji sadremalo formi,bez mogunosti povratne informacije i dosta linog peata.primerbogatog medijuma je razgovor lice u lice,a siromanog izvetavanje na oglasnojtabli.

    Svakako da treba forsirati bogate medijume za komuniciranje, dok siromanekoristiti u sluaju periodinih pregleda.

    3.Vrste i karakteristike kanala komuniciranja

    Kanal komuniciranja ili komunikacioni kanal je sredstvo koje se upotrebljavaza prenoenje poruka. To je put kojim se poruka kree izmeu komunikatora(izvora ili poiljaoca) i komunikanta (primaoca).

    Komunikacioni kanal (Rao, 1972) odlikuje se sledeim karakteristikama:(1) To je odreena vrsta materijalno-energetske jedinice koju nazivamo

    medijum (medij, posrednik);(2) Kanal prenosi na odreeni nain uobliene materijalno-energetske

    jedinice koje nazivamo informacije; i

    (3) On predstavlja mehanizam povezivanja (spajanja) jedinica kojeuestvuju u komuniciranju.

    Dimenzije kanala komuniciranja:a) Za odreenu publiku;b) Efemernost kanala - sposobnost kanala da sauva poruku - privremenost ili

    trajnost egzistiranja poruka u kanalu;c) Mo masovnog delovanja kanala - obuhvatnost i istovremenost - sposobnost

    kanala da pokrije iroko geografsko podruje, i to jednostavno i brzo;d) Komplementarnost kanala - sposobnost kanala da dopuni

    komunikaciono pouzdanost kanala (poverenje);e) Povratni uticaj u kanalu (mogunost uticaja na izvor poruke - neposredna

    /licem u lice/ komunikacija olakava ostvarivanje povratnog uticajafeedback, dok se u masovnom komuniciranju takve mogunostiograniene);

    f) Stepen ukljuivanja koji kanal zahteva ili omoguava (i u ovom sluajuneposredna komunikacija /licem u lice/ prua najvee mogunosti zaukljuivanje. Na ovoj osnovi Makluan /McLuhan/ deli medije na hladne ivrue;

    g) Dostupnost kanala - obim mogunosti i uestalost korienja nekog kanaladelovanje drugog kanala.

    Kanali komuniciranja mogu biti razvrstani na vie naina.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    16/30

    Postoji podela kanala komuniciranja na line i opte.

    Lini kanali komuniciranja predstavljaju prenoenje poruke linim kontaktom,

    14.pri emu postoji mogunost komuniciranja u oba pravca.Ovakav oblikkomuniciranja se moe ostvariti neposredno ,telefonom,interfonom,dopisivanjemputem pisama i dr.

    Zbog ovakvog znaaja linog komuniciranja neophodno je razvitipostupak i tehnike izbora sagovornika.U tom smislu organizacija moe uinitisledee:

    1.da identifikuje uticajne pojedince i posveti im posebnu panju2.da stvori lidere miljenja,a da im se za uzvrat omogue neke pogodnosti

    (proizvod ili usluga pod povoljnijim uslovima),3.da deluje preko uticajnih predstavnika zajednice4.da iskoristi uticajne i uverljive ljude za javne nastupe5.da osnije elektronski forum6.da razvije praksu davanja usmenih preporuka za unapreenje poslova I sl.

    Opti kanali komuniciranja predstavljaju nain prenoenja poruka bez ostva-rivanja linog kontakta izmeu uesnika procesa komuniciranja.

    Opti kanali komuniciranja manifestuju se kao masmediji,stvaranje odreeneatmosfere,odreeni dogaaji i dr.Posebnu ulogu u komuniciranju optim kana-lima imaju lideri javnog mnjenja.To su osobe ije miljenje predstavlja osnov iobrazac za zauzimanje stavova i sticanje predstave o odreenoj informaciji.Zato je veoma znaajno identifikovati lidera javnog mnjenja ciljnog auditorijuma.

    Oigledno postoje odreene razlike linih I optih kanala komuniciranja,kojese mogu uoiti iz njihovih uporednih karakteristika.

    Kanali komuniciranja mogu biti klasifikovani I sa aspekta institucionalnosti,Tako da se moe govoriti I sa aspekta institucionalnosti,tako da se moe govoritio:

    1.institucionalnim2.vaninstitucionalnim kanalima komuniciranja

    Osnovni I najvaniji oblik institucionalnog komuniciranja su:1.mas-mediji2.novi mediji3.specijalizovane agencije(na primer,za odnose sa javnou)

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    17/30

    15.

    R.BR Faktor poreenja

    Mogu oblikispoljavanjakarakteristike

    Manifestovanje karakteristike ukanalu komuniciranja

    LINI OPTI

    1.

    Dopiranje doirokogauditorijuma

    brzina sporo brzo

    trokovipojedinanogdometa

    visoki niski

    2. Uticaj napotroae

    mogunostprivlaenjapanje

    visoka niska

    mogunostiskrivljenostiporuke

    umerena niska

    mogunostselektivnepanje

    relativno niska visoka

    razumljivostsadrajaporuke

    visoka umerena(blieniskoj)

    3.

    Povratneinformacije

    pravac tokaporuke

    dvosmeran jednosmeran

    brzinapovratnihinformacija

    velika mala

    mogunostiskrivljenostipovratneinformacije

    niska visoka

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    18/30

    uporedne karakteristike optih i linih kanala komuniciranja

    Mas-mediji se koriste kada treba uputiti poruku i plasirati informaciju koja je od

    Znaaja i interesa za celu javnost. 16.Znaajna prednost mas-medija ogleda se i u tome to mogu ostvariti dvojaku

    ulogu:

    1.Informativnu,koja se ogleda u rasprostiranju raznovrsnih informacija na osnovukojih auditorijum moe stei odrena znanja,iskustva,pouke I dr.

    2.Edukativnu,koja se sastoji u plasiranju programa sa vaspitnim,obrazovnim,kulturnim i drugim sadrajima.

    Svoju informativnu I edukativnu ulogu mas-mediji mogu ostvariti na vie naina

    ,odnosno preko:tampe,radia,televizije,filma,telefona,interneta i dr.Najee sekoriste tampa,radio i televizija.Komuniciranje preko svakog od ovih medija imasvoje specifinosti,koje se ispoljvaju kao njihove prednosti ili nedostatci.Zato jeneophodno imati pravu predstavu o svemu tome ,kako bi u datoj situaciji bio na-pravljen najbolji izbor medija.

    Na primer,ako je re o tampi,neophodno je voditi rauna o tome za ta seopredeliti:za dnevne novine,razne strune asopise,biltene,revije i sl,jer serazlikuju u pogledu pokrivanja prostora ,kruga italaca,uvanja estetike,kvaliteta,trajnosti,strunosti,usmerenosti ka odreenim ciljnim grupama i dr.Svaki od ovihmedija na svoj nain prenosi sadraj poruke i ostvaruje njen cilj.

    Radio i televizija takoe imaju svoje prednosti i nedostatke.

    Prilikom izbora kanala komuniciranja treba uzeti u obzir i nove medije,kao tosu :teletekst,videotekst,digitalna mrea integralnih slubi,internet,glasovna pota,interaktivni radiovideo plus i video kaseta,digitalna i kablovskatelevizija,informacioni kiosci,interaktivna televizija,EDI,CD-rom prezentacija i dr.

    S druge strane, kada je re o vaninstitucionalnim kanalima komuniciranja,onise manifestuju kroz razliite vidove interpersonalnog poslovnog komuniciranja.

    Interpersonalno komuniciranje predstavlja oblik komuniciranja sa viedimenzi-onalnim znaajem.To je oblik komuniciranja licem u lice koji moe imati

    edukativnu,estetsku i druge dimenzije.Osnovne karakteristike interpersonalnog komuniciranja su:

    1.U komuniciranje moe biti ukljuen vei broj ljudi,iji stavovi mogu biti relevantniza organizaciju,

    2.To je najspontaniji vid komuniciranja i ponaanja ljudi,3.To je dvosmerno komuniciranje zasnovano na povratnim spregama,4.Uloga komunikatora je ne samo da poalje informaciju,ve i da deluje podstica-

    jno u cilju njenog prihvatanja ili odbijanja (to postie govorom,pojavom,pona-anjem i sl.),

    5.Komuniciranje se ostvaruje govorom(kao osnovnim sredstvom prenosaporuke),ali se po potrebi koriste pokreti,gestikulacije,pogled,izraz lica i sl,

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    19/30

    6.Mogunost ostvarivanja dodatnih efekata preko boje glasa,izbora rei,ritmagovora i dr,7.Neophodnost usaglaenosti poruke sa karakteristikama njenog primaoca

    (strunost,obrazovanje,psihike karakteristike i sl),8.Neophodnost da komunikator bude ne samo dobar govornik,ve i dobar

    slualac,17.

    9.Neophodnost da komunikator ima i druge pozitivne odlike,kao to su:oseajza pauzu u komuniciranju,sposobnost da motivie sagovornika,da eliminierazne barijere,nepoverenje i sl,da uliva sigurnost,izaziva simpatije itd.

    . RADIO TELEVIZIJA TAMPA

    Intenzitet ispoljavanja moguih karakteristika tampe,radija i televizije

    4.Kriterijumi i pristup izboru kanala komuniciranja

    Da bi izbor kanala komuniciranja bio dobar,neophodno je pre toga izvriti

    Istraivanja koja bi doprinela pronalaenju odgovora na pitanja u vezi sa:

    1.optom gledanou,sluanosti i itanosti,

    -90 inteligencija

    -80 atraktivnost

    verodostojnost

    -70 potenje srdanost

    -60 srdanost srdanost atraktivnost

    -50 pouzdanost atraktivnost inteligencija

    pravinost

    -40 pouzdanost pouzdanost hrabrost hrabrost

    -30 potenje verodostojnost pravinost pravinost

    nepristrasnost

    -20 potenje

    -10 nepristrasnost nepristrasnost

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    20/30

    2.uestalou praenja3.gledanou,sluanosti ili itanosti u vreme praznika,vikenda,tokom nedelje,

    u toku dana i sl,4.interesovanjem ciljne javnosti za pojedine sadraje(privreda,kultura,sport I dr)

    ,kao i za posebne delove u okviru tih sadraja,

    5.(ne)postojanjem jezike barijere,6.strukturom publike i dr. 18. O svim ovakvim i slinim pitanjima organizacije treba da imaju baze podataka.Pri izboru kanala komuniciranja,same organizacije moraju da se izbore za svojstatus u oima kanala komuniciranja,tj.da zaslue i dobiju njihovo poverenje.

    Izbor medija moe biti kompleksan i da prouzrokuje odrene negativneposledice,umesto da pomogne otkrivanje jakih i slabih strana razliitih medija.Da bi se smanjila mogunost pogrenog izbora medija neophodno je pridravatise odreenih uputatava,iskustava,pravila i kriterijuma.

    Izbor kanala komuniciranja ima dve bitne dimenzije:

    1.Tehniku,to znai da treba imati u vidu injenicu da svaki kanal komuniciranjaima posebne karakteristike,koje treba procenjivati sa aspekta cilja komuniciranja,kao i sa aspekta ciljnog auditorijuma.

    2.Ekonomsku,koja nalae potrebu da se izvri procena cene kotanja korienjatehniki prihvatljivih kanala komuniciranja,te da bude prihvaen kanal koji ezahtevati najnii iznos finansijskih sredstava,a da pri tome bude ostvarennajpovoljniji efekat.

    Prema tome,izbor kanala komuniciranja svodi se na sledei zahtev:izabratitehniki najprihvatljiviji kanal komuniciranja,koji e uz najmanje izdatke omoguitiostvarivanje oekivanih,tj.eljenih efekata.

    U pristupu izbora kanala komuniciranja treba poi i od sledeih kriterijuma:

    1.vrsa ciljanog auditorijuma2.sadraj poruke3.raspoloivost4.oekivani efekti5.brzina putovanja poruke

    Navedeni kriterijumi ne smeju se primenjivati alternativno,ve na njih treba

    gledati kao na celinu,jer bi se u protivnom moglo dogoditi da pozitivni efektiostvareni na bazi jednog,budu umanjeni ili poniteni negativnim rezultatimaostvarenim korienjem drugog kriterijuma.

    Detaljniji pristup izboru kanala komuniciranja nalae potrebu pronalaenjaodgovora na veliki broj pitanja,meu kojima su najznaajnija ona koja se odnosena:

    1.ciljeve aktivnosti komuniciranja,2.obeleja ciljnog auditorijuma,3.osnovne karakteristike komunikacijske mree(veliina,struktura,kapaciteti,do-

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    21/30

    stupnost,cena kotanja i sl),4.uporedne karakteristike alternativnih kanala komuniciranja,5.kompatibilnost kanala i poruke komuniciranja,6.mogunost kontinuiranog prenoenja poruke,7.mogunost istovremenog prijema poruke od strane planiranog broja lanova

    auditorijuma,19.

    8.intenzitet uticaja na primaoca da poruku prihvati bolje ili loije,itd.

    Primenom ovih,i niza drugih,moguih, kriterijuma na svaki kanal komuniciranjaza koji se veruje da moe biti iskorien,dolazi se do saznanja o uporednimpokazateljima, na osnovu kojih je mogue definisati upotrebnu vrednost svihpojedinanih kanala komuniciranja .

    Izbor kanala komuniciranja postaje posebno znaajan u odnosima s eksternimokruenjem.Komuniciranjem sa eksternom javnou treba savladati brojne pre-

    preke.Pre svega,esto je neophodno savladati ogromnu vremensku i prostornudistancu izmeu organizacije i ciljnog auditorijuma.Takoe se smatra da u komu-niciranju s eksternim okruenjem vladaju odreeni standardi,zakoni,pravila.Osimtoga ,pripadnici segmenta eksternog okruenja izloeni su komunikativnom priti-sku iz raznovrsnih izvora,zbog ega je borba za njihovu panju,interesovanje inaklonost veoma otra.

    Smisao i upotrbljivost svih navedenih pristupa,kriterijuma i metoda je pronaikanal komuniciranja koji e odgovarati osnovnim zahtevima(ekonomskim i tehni-kim). Ako bi bio zanemaren ovakav pristup izboru kanala komuniciranja,moglobi se dogoditi da poruka ne proizvede oekivan efekat kod njenog primaoca.Zatovredi navesti miljenje da je kanal komuniciranja znaajniji od sadraja poruke.Lo kanal komuniciranja moe upropastiti i najbolju poruku.

    Koristei postojee i kreirajui nove kanale komunikacije kompanija stvarasiguran nain da plasira poruku i igra aktivnu ulogu u graenju stava okruenjaprema kompaniji.

    Informisanje javnosti o poslovnim rezultatima i planovima su ve postalistandardan vid komunikacije sa javnou koji je u nekim dravama i zakonskaobaveza. Efekat informacije se uveava ukoliko se informacija plasira ciljno na

    kreativan i interesantan nain koji podie nivo interesovanja javnosti zaposlovanje i ponudu kompanije.

    Posebno je bitna prednost koju kompanija stvara u odnosu na konkurencijuukoliko efikasno koristi komunikacije. Veliki deo trita percipira proizvod, a nebrend ili kompaniju i da bi kompanija ostvarila prepoznatljivost u odnosu nakonkurenciju neophodno je konstantno komunicirati i zainteresovati trite zabrend o kome se toliko pria.

    Nisu nepoznate situacije da se kompanijama promet duplirao nakon objaveinformacije da kompanija radi na najsavremenijem prototipu motora ili na leku za

    neizleivu bolest. Ovakve informacije uvek znatno utiu na reputaciju kompanije,ali nose sa sobom i odreene rizike.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    22/30

    U naoj javnosti i poslovnoj praksi pod poslovnim komunikacijama seuglavnom podrazumeva PR, a pod tim neposredni odnosi sa javnou nastupomu medijima ili distribuiranjem saoptenja kao osnovnog oblika pruanjainformacija javnosti. esto postoji zabluda o istovetnosti PR-a i korporativnihkomunikacija koja korporativne komunikacije svodi samo na jednu ciljnu javnost,

    20.

    kupce ili potencijalne kupce, a zanemaruje druge veoma bitne ciljne javnosti.

    Iako u sve veem broju domae kompanije imaju odeljenja ili osobe zadueneza odnose sa javnou metode i tehnike korporativnih komunikacija se veomaogranieno koriste jer menadment pokazuje sumnju prema poslovnom efektukorporativnih komunikacija.

    Centralizovani kanali komunikacije mogu biti efektivni kad su aktivnosti u grupi

    jednostavne i jednosmerne. Centralizovani kanali komunikacije ojaavaju pozicijulidera grupe, ali grupi daju i stabilnu strukturu. To, sa druge strane, moe dovestido prevelikog oslanjanja-zavisnosti grupe od lidera, i smanjenja zadovoljstva imotivacije lanova grupe.

    Decentralizovani kanali komunikacije ohrabruju razmenu ideja i uee svihlanova grupe u donoenju odluka. Motivacija je na viem nivou, a grupa nijezavisna od donosioca odluka. Zbog meusobnih veza unutar lanova grupe,donoenje odluka moe biti sporije.

    Pored uspostavljanja formalnih kanala komunikacije, neformalni kanali estorazvijaju specijalnu svrhu kratkih formalnih kanala. Neformalni kanali se estokoriste da bi se prosledile informacije izmeu lanova razliitih grupa nezavisnood pozicije tj. hijerarhije koja vlada u grupi. Npr. pomono lice ili asistent ,koje radiu raunovodstvenoj slubi,pre e se direktno obratiti zaposlenom u odeljenjuprodaje da bi dobio informacije o trinim ciljevima, nego to e isto pitanjehijerarhijski traiti, prvo od svog nadreenog komunikacije. Efikasnost grupe ililana grupe u izvravanju zadatka, esto zavisi od izbora adekvatnog formalnogili neformalnog,koji bi onda traio te podatke od prodajnog menadera, koji bi teinformacije prosledio zvaninim - formalnim kanalom kanala.

    5.ZAKLJUAK

    Savremeni ovek je konstantno bombardovan obiljem informacija koje stiuiz razliitih medija,sa ulice,od drugih ljudi...Kako uticati na njega da zapamti onuporuku koju mu ba mi aljemo?

    Iza svake poruke mora da stoji originalna ideja,koja e kod posmatraa daizazove pozitivnu emociju.Kada svoja svakodnevna iskustva ogolite od bezbrojnepotrebnih informacija koje primite u toku dana,shvatite da su jedino emocije to

    to trajno ostaje u vaem seanju.Zato poruka koju aljemo mora biti originalna,emotivna,zabavna,ali u isto vreme jednostavna i vrlo precizna.Neophodnost

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    23/30

    pravilnog odabira kanala komunikacije kojim e se poruka prezentovati,u tomsluaju je nemerljiva.

    21.

    Upravo u tome se ogleda razlika izmeu uspenog menadera sa jedne,odprosenog ili neuspenog menadera sa druge strane.Ako izbor medija kojim seporuka plasira nije adekvatan,poruka e ostati nejasna i nee doprineti postizanjueljenog cilja.

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    24/30

    22.

    LITERATIRA

    1.Poslovno komuniciranje Dr.Ljubia Cvetkovi

    2.Internet

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    25/30

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    26/30

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    27/30

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    28/30

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    29/30

    .

  • 8/6/2019 Seminar Ski Poslovno Komuniciranje Original[1]

    30/30