Download pdf - Seminar Neolitik

7/31/2019 Seminar Neolitik

1/16

Jadranska zona

Suzana Dragovi,Arheologija, 1.semestar


2/16

SADRAJ:1. Uvod2. Stariji neolitik3. Srednji neolitik

4. Mlai neolitik5. Zakljuna razmatranja


3/16

UVOD

U neolitiku je istona obala Jadranskog mora inila zatvoren kulturni krug. A takvomnainu ivota, te razvoju gospodarstva i kulture doprinijeli su: krko tlo, sredozemna klima i

povezanost s jadranskim morem. Granice su joj: Soa, Vipava, Reka tj. uzdu planina Kras,iarija, Gorski kotar, Velebit, Dinara, Ivan-planina, Vitorog, Radua, Ivan, Bjelanica,

Zelengora, Durmitor, Sinjajevina, Prokletje dalje unutranjom albanskom granicom. Vjerojatnoje i Lika spadala u ovaj krug, pa je onda na tom dijelu granica isla Kapelom i Pljeivicom.Elementi kulture irili su se u unutranjosti, posebno dolinama rijeka (Neretve, Kupe,

Pive...), te na podrujima od S Italije pa do Grke. Ustanovljeno je 50-ak neolitikih naselja, apoznato je jos oko 170 lokaliteta. Meutim, smatra se da ih je bilo mnogo vie.

Najiri dio primorja je uzdu Neretve preko Hercegovine i Crne Gore, a najui dio jeispod Velebita ( on dijeli Liku od mora).

Jadransku zonu mozemo podijeliti na 6 uih cijelina + Lika:1. istarski poluotok (omeden Krasom, iarijom i Ukom)2. Hrvatsko primorje s Kvarnerskim otocima3. S Dalmacija (omeena Zrmanjom i Krkom)

4. prostor izmeu Krke i Neretve (sa srednjom Dalmacijom i SZ Hercegovinom)5. plodna polja i doline juno od Neretve (JI Hercegovina)6. Z dio Crne Gore7. Lika (omeena Velebitom, Pljeivicom i Kapelom)

Primorje je izgraeno od krednih, eocenskih i flinih naslaga, a na uima rijeka (npr.Neretva) ima diluvijalnih i aluvijalnih nanosa. Najvei dio prostora izgraen je od krednihvapnenaca, zbog ega je nastao najljui kr. Na ovim prostorima klima je sredozemna. Ona

prodire u unutranjost sve dok ne doe do prepreka (npr. Dinarski planinski lanac). Dublje ukopno prodire rijekama (npr. Neretvom, Bojanom) i zbog toga Hercegovina i Crna Gora imajuistu klimu kao i primorje. Zbog nedostatka obradivih povrina (kr, plitka crljenica i sue)

poljoprivreda je bila slaba za razliku od stoarstva. Najbolje uvjete za razvoj poljoprivrede,imala je S Dalmacija, pa je zato i bila najgue naseljena. Glavni izvor prehrane je bio lov, jer jetada bilo mnogo vie uma koje su obilovale divljai.

Promet je otean planinama te njihovom izmjenom s krkim poljima, meutim razmjenadobara i irenje kulture odvijalo se na nekoliko poprenih pravaca, dolinama rijeka te

poprenim lomovima planina (do danas su to ostale glavne prometnice). Meutim najznaajnijipromet odvijao se morem, to je olakavala vrlo razvedena obala. To je uvjetovalo brzo i lakoirenje kulturnih utjecaja prema jugu u Albaniju i Grku, te obratno. Uske veze su bile i saItalijom, meutim najjae su bile sa Apulijom i produile se do Lipara (zbog nabave opsidijanai ostalih proizvoda). Najkrai i najintenzivniji promet odvijao se meu otocima.

Postoje 3 razdoblja istraivanja neolitikih naselja na ovim prostorima:1. prije 1.svj. rata2. izmeu 2 svj. rata3. od osloboenja do danas

Istraivanja su vodile razne ustanove i pojedinci (filozofski fakulteti iz Zagreba i Beograda,muzeji...). Prve vijesti o istraivanju peina i neolitika donosi A. Fortis (1774.g), a prvaiskapanja poznata su od 1875.g.1.faza

Izvedeno je vie manjih pokusnih istraivanja i to veinom o peinama. Meutim, sve jeto bilo slabo dokumentirano i nestruno izvedeno, te nije bilo znaajnih rezultata.Istraivanje u Grapevoj pilji na Hvaru (1887.g) je bilo jedino interesantno. Naena je obojena

keramika, te je ustanovljeno 11 razliitih naslaga debljine 3.5 metra. Ova pilja e se istraivatii u kasnijim fazama.


4/16

Kasnije (oko 1910.-1919.g), A. Gnirs istraivao je prvo naselje na otvorenom prostoru napoloaju Javorika (otok Veliki Brijun). Sakupljeno je dosta materijala, pronaeni su ostaci kua,s elementima od mlaeg neolitika do poetka bronanog doba. To je bilo prvo tonije kulturnoopredjeljeno naselje.

2.fazaTakoer je obiljeena manjim pokusnim iskapanjima, koja su isto slabo voena i loedokumentirana. Rijetka su vrijedna panje:Kod Vodnjana su 1925.-1929.g bila istraivanja na gradini Vrin. Otkrivene su posude starijeg imlaeg neolitika.1929.g iskapanjem u peini Oporovina na Ukoj ustanovljena je stratigrafija i ostaci starijegneolitika.1912.g G. Novak je zapoeo istraivanja Grapeve pilje na Hvaru. Tu je otkrio prvu poznatuneolitiku fazu na I Jadranu i nazvao je hvarskom fazom.Ostaci hvarske kulture nadeni su i u peini Raa na Lastovu.

3.fazaU ovoj fazi su bili bolji uvjeti za istraivanje najstarije prolosti. Svi vaniji zakljuci se

temelje na istraivanjima iz ovog razdoblja. Zakljueno je da je nae primorje predstavljaloposebno kulturno povijesno razdoblje i da se djelilo na 3 razvojne faze.1952.g G. Novak je zavrio istraivanja Grapeve pilje. To je najznaajnije nalazite izhvarske kulturne skupine (mlai neolitik). Rezultati su obraeni i objelodanjeni. Povrina joj je570m2, a debljina naslaga koje pripadaju neolitiku je 15-80cm (na dubini od 1,55-3,5m).1952-1954.g, A. Benac vodi iskapanje prvog naselja hvarske kulture na otvorenom u Lisiiima(uz srednji tok Neretve). Istraeno je 810m2 povrsine, s 3 sloja debljine 0,80-1,20m. Pronaenisu ostaci nastambi i keramika. Rezultati su takoer obraeni i objelodanjeni, i dokazano je da jeista kultura bila rairena i u Hercegovini.1951.g D. Rendi-Mioevi otkrio je dotad nepoznatu kulturu kod sela Danilo, koju je J.Koroec nazvao danilskom (srednji neolitik). 1953-1955.g J. Koroec otkriva ostatke bogatog


5/16

naselja sa zemunicama, keramiku i druge objekte. Istraeno je 2400m2, a otkriveni su ostacistarijeg i mlaeg neolitika. Rezultati su objelodanjeni i tako je otkriveno prvo naselje srednjegneolitika.1954-1956.g A. Benac vodi istraivanje u pripeku Crvena stijena (gornji tok rijekeTrebinjice). Jedno je od najznaajnijih nalazita iz prapovijesti Jugoslavije. Prvi put je

otkrivena impresso-kultura (stariji neolitik). Pronaeni su i ostaci ranijih kultura (od starijegpaleolitika), u naslagama 20,30m, dok je debljina naslaga neolitika 1,40m. Ovdje se moepratiti postanak i razvoj neolitika.1955.g A. Benac istrauje Zelene peine (kod izvora Bune). U naslagama debljine 70-90mnaeni su ostaci sve 3 neolitikee faze (od starijeg neolitika do bronanog doba). Proireno je

poznavanje impresso kulture.1955.g otkriveno je naselje kod Smilia (I od Zadra), takoer s ostacima sve 3 neolitike faze.1956-1959.g i 1962 g S. Batovi vodi istraivanja. Naslage su debljine 3,50m. To je prvonaselje na otvorenom u kojem je jasno izdvojen odnos sve 3 faze, time se uoavaju odnosi

pojedinih faza. Jedno je od najznaajnijih i najbogatijih naselja na Jadranskom primorju.

STARIJI NEOLITIK

Naziva se i impresso kulturna skupina. Obuhvaa I Jadransko primorje, a poznato je 35nalazita (veinom su to peine). U tim peinama se nalaze ostaci od starijeg paleolitika pa svedo rimskog doba. Najdublje u unutranjosti je Crvena stijena, Odmutnjaa i Zelena peina, doksu najsjevernija nalazita oko Trsta, a najjunije je peina Spila (Boka Kotorska). Kultura se uunutranjost irila rijekama Neretvom i Bosnom. Gospodarstvo je bilo ribarsko-sakupljako. S.Batovi je stariji neolitik podijelio na 2 faze, a A. Benac je dodao i treu, a to su: 1.faza-Crvenastijena, 2.faza-Smili, 3.faza-Gudanj.


6/16

Naselja i nastambeNajgua naseljenost bila je oko Trsta (naeno je puno peina), te u J Istri i S Dalmaciji

(tu su bile obradive povrine). Neke peine su bile trajno naseljene, a neke samo sezonski. Unjima su naena vatrita i mali broj ognjita (npr.u Stocu). Naselja na otvorenom smjetena suna plodnim zemljitima ili u blizini izvora vode (Smili, Nin..), na visini do 200m. Potjeuveinom iz 2.faze starijeg neolitika kada se iri zemljoradnja i naseljavanje na jednom mjestu.

Naselje u Smiliu je bilo polukrunog oblika na prostoru oko izvora potoka, ostala naseljatakoer su veinom polukrunog i krunog oblika. Kue se nalaze na vanjskom dijelu starijegnaselja, a okruuje ih prazan prostor i nakon toga zatitni rov. Kue su nadzemne, krunogtlocrta, od drva i granja, obljepljene zemljom, sa slamnatim krovom i ognjitima kamene

podloge.

Posmrtni ostaciNajbrojniji ostaci kostiju nalaze se u Smiliu, gdje su naena 2 kostura (u zgrenompoloaju, pripadaju djeci) i dijelovi 3 ljubanja (pripadaju odraslim osobama). Kosti suuglavnom u blizini rovova, pa se nagaa jesu li moda to rtve prigodom osnivanja naselja.Pokretni ostaci

Dijeli se u 3 faze:1.faza:Kamene proizvode nalazimo u Markovoj pilji (17 predmeta: noevi, strugala, iljci i jednasjekirica), Crvenoj stijeni (kresana orua: noevi sa zaobljenim udubljenjem i strugala, ali uveem broju nego u Markovoj pilji), Zelenoj peini (1 kremeni noi). Jo nema dokaza ouporabi strelica ili glaanih sjekira, kao ni predmeta od opsidijana.

U Crvenoj stijeni naeno je 5 kotanih ila i iljaka, dok su u Zelenoj peini naena 2 kotanaorua za obradu i ukraavanje posuda.


7/16

Od keramike, veinom nalazimo posude jajolikog oblika s ravnim dnom, peene u grubojtehnici (loa zemlja mjeana s krupnim kameniima), neravne i hrapave povrine. Ukrasi su

jednostavni, ali je ukraena cijela povrina, i to bez nekog reda, impresso tehnikom, tjutuskivanjem (koljkama, noktima, ubodima, puevima..). Motivi su esto sloeni u vodoravne,okomite ili kose nizove. U Zelenoj peini se javljaju motivi slini klasu ili u obliku slova V.

2.faza:Kamene proizvode nalazimo u Smiliu (25 predmeta: noevi, strugala, otrice, brusovi, kugle,rvnjevi) i Ninu (36: noevi, strugala, otrice, odbojci i jezgre, rvnjevi).Kotane izraevine su naene samo u Smiliu (10): iljci, dlijeta, igle, obraeni dijelovirogova i cijevi.U Smiliu su naene i izraevine od koljaka. Naene su 3 koljke (2 Cardium i 1 Venus SA)

probuene na bulbusu, vjerojatno su sluile za nakit.Smili ima i najvie pronaene keramike. Keramiku dijelimo na grubu (peena na otvorenojvatri) i neto malo fine keramike (peena u zatvorenim peima). Prevladava impresso tehnika,rijetka je tehnika udubljivanja, a esto je premazivanje.1)gruba keramika: jednostavni oblici, izrada i izgled posuda je kao u 1.fazi, samo to tu posude

imaju i rupice za vjeanje. Ukraava se cijela povrina impresso tehnikom, bez reda.koljkama su raeni otisci poredani u nizove, dvostruki otisci i cik-cak motivi. Ubodima suraeni geometrijski i izdueni motivi.

2)fina keramika:A: monohromna keramika: slina je gruboj ali je premazana, bolja tehnika, manje poluloptaste idvostoaste posude, plitice i tanjuri. Veinom su bez ukrasa.B: keramika ukraena udubljivanjem nakon premazivanja i glaanja a prije peenja.Geometrijski motivi su preko cijele povrine, a najee se javljaju ravne crte.3.faza:Poznata je jedino keramika. Gubi se impresso ukras (ali ga jo ima), sve vie je udubljenihgeometrijskih i apstraktnih motiva. U peini karin samograd naena je i keramika ukraenatremolo tehnikom. Keramika je bolje izrade s ukrasnim motivima iscrtkanih trokuta i premazana

je crvenom bojom, ima i crne glaane keramike, ali nema fine i slikane keramike. U Gudnji senalazi keramika ukraena metlicom ili grubim spiralnim motivima..Gospodarstvo

Gospodarstvo djelimo u 3 stupnja.U 1.stupnju najzastupljeniji su lov (love se jelen, vepar, divokoza, zec, lisica..) i sakupljanje

pueva, dok tragova zemljoradnje i stoarstva nema.

U 2.stupnju nalazimo ostatke zemljoradnje, stoarstva, lova (oskudni nalazi), ribolova,sakupljanja (i dalje ima velik utjecaj) i razmjene. Ostatci koljaka i pueva su mnogobrojni,


8/16

posebno dagnji. Naene su kosti: goveda, svinja, ovaca, koza, pasa, jelena, te ostaci slame,itarica, rvnjeva i srpova.U 3.stupnju primjeujemo da je sakupljanje dobara (iz mora) vrlo znaajno, i dalje se lovi, ali

prevladavaju stoartsvo i zemljoradnja (to dovodi do promjene u nainu ivota)Duhovni ivot

Ostatci duhovnog ivota su vrlo oskudni, a javljaju se preteno ostaci kulta mrtvih.Naena su pojedinano ukopana djece u zgrenom poloaju (osim jednog kostura iz Medulina,koji je u ravnom poloaju). Cijeli kosturi se nalaze samo u naseljima na otvorenom. U ovom

periodu se javlja kult lubanje. Naeni nakit je malobrojan i smatra se da je sluio za zatitu odopasnosti (kao amuleti).Drutveni odnosi

U starijem neolitiku se javlja rodovsko ureenje s matrijarhatskim zajednicama. Naseljasu bila krugnog a nekad i trokutastog oblika zbog posebnih uvjeta smjetaja. U kolibama su

boravile ue obitelji, a postojala su i zajednika ognjita. Smatra se da je svaki pojas koji je bioodijeljen rovom pripadao jednom rodu.Podrijetlo i kulturni odnosi

Prethodne mezolitike kulture utjecale su na razvoj orua i na nain ivota. Impressokeramika se s obale proirila u zalee. Veze sa susjedima su uspostavljene dolinom Neretve,Bosne i Pive, te s Albanijom i Grkom. Odnosi s Italijom imali su najznaajniju ulogu. Naakultura je najslinija talijanskoj, te se ak odreene faze mogu izjednaiti.Datiranje

Stariji neolitik se smjeta u razdoblje od 6000-4600g.pr.n.e.1.stupanj: naslijedio je mezolitiki nain ivota i kulturu (kamena orua), javlja se zemljoradnjai uzgoj ivotinja.Tip Crvena stijena=tip Prato Don Michele (Tremiti)2.stupanj: prevladavaju neolitika svojstva, sjedilaki nain ivota, usvajaju se stoarstvo izemljoradnja.Tip Smili=tip Guadone3.stupanj: kultura napreduje, stoarstvo i zemljoradnja su se ukorijenili, nestaje impressokeramika, a javlja se tremolo tehnika.Tip Gudnja=Obre I (Starevo IIb)=tip Masseria la QuerciaSREDNJI NEOLITIK

Zove se jo i danilska kulturna skupina, a obuhvaa I Jadransko podruje. Varijantadanilske kultura otkrivena je u S Albaniji (Cakran), a njeni elementi se nalaze i u Bosni(kakanjska i butmirska kultura), Metohiji, Makedoniji i srednjoj Albaniji. Pronaeno je 37nalazita: oko Trsta (peine i jedno naselje ablje), u JI Istri (Javorika, Vesanska pe), naKvarneru (Vela pilja, Jami na sredi), u S Dalmaciji (Vrsi, Smili, Lisii..), srednjoj

Dalmaciji (Danilo, karin samograd, Pokrivenik..), J Dalmaciji (Gudnja, Spila), na S Crne Gore(Crvena stijena) i u Hercegovini (Zelena peina, Stolac). Na otocima su uglavnom naenepeine. Glavna naselja srednjeg neolotika su: Smili, Danilo, Bribir i Islam Grki - sva senalaze na otvorenom. Naselja su jednofazna i viefazna.


9/16

Naselja i nastambeivjelo se u naseljima na otvorenom dok su u peine ljudi samo navraali i povremeno u

njima boravili. Naselja se veinom nalaze na mjestu starijih naselja (i to uz obalu, uz izvorevode, na plodnim zemljitima..) u nizinama. Naselja su krunog ili polukrunog oblika i bila suokruena rovovima koji su imali obrambenu ulogu. Pronaene su 2 vrste kua: ukopane krunekolibe (Danilo), i nadzemne krune kuce (Smilcic), a vjerojatno i etvrtaste kue s glinenim

podom (Bribir). Graene su od debala isprepletenih granjem te su pokrivene slamom. U Danilusu pronaene jame za koje se smatra da su sluile kao ostave i nalazile su se blizu kua, koje su

bile etverokutne (pretpostavka) sa stijenkama od debala drveta isprepletenih pruem ioblijepljenih glinom i slamom. Prevladavaju manje obiteljske zemunice. U Smiliu, naseljezauzima iri prostor nego prije, dok su kue madzemne i krunog oblika. Tu su naena 3koncentrina kruna rova.Posmrtni ostaci

U Smiliu su otkrivena 2 kostura (u zgrenom poloaju, sa popudbinom oko njih) idijelovi 8 lubanja, a svi ti naeni ostaci najvjerovjatnije pripadaju mukarcima mlaim od 30godina. Prema svojstvima kostiju zakljueno je da pripadaju mediteranskom tipu ljudi srednjevisine. U Danilu su naena 3 kostura (u zgrenom poloaju) i dio lubanje, sve su to bila djeca, a

popudbina nije naena. Koroec smatra da je postojala nekropola izvan naselja, ali da su senekada djeca pokapala u blizini, zbog straha od pomora; dok je Benac zakljuio da su to ostacikulta lubanje i obreda oko rtvovanja djece.Pokretni ostaci:

Kameni proizvodi su raeni od raznih vrsta kamena (pjeenjak, opsidijan, kremen..). Odkremenih kresanih predmeta najei su noevi, pa strugala. Pronaeni su i kremeni vrhovistrelica, koje su raznih oblika. Od opsidijana su takoer preteno izraivani noii, ali su oni

vrlo rijetki. Naeni su glaani predmeti, sjekira, dlijeto, ekii i nakit.


10/16

Od kotanih predmeta najbrojniji su iljci, ila, dlijeta i glaalice. Javljaju se i udice, igle, nakit iploice.

Predmeti od koljaka i pueva su vrlo rijetki, a najei su od koljke Spondylus. Od njih seradio nakit i njima se trgovalo.

Nakit je takoer raen od raznih materijala: keramike, pueva, kostiju, dok nakit od kamena ikoljaka prevladava. Uglavnom su to privjesci, narukvice, prsteni, ukrasne igle..Plastine izraevine su zapravo bolja gruba keramika, napravljena od gline mjeana s kalcitom,u tamnosmedim tonovima. Postoje 4 tipa plastike: ljudski zvonoliki likovi (ukraeni suudubljivanjem, crvenom inkrustacijom i premazane crvenom bojom, a motivi su pravocrtni ikrivocrtni geometrijski likovi), ljudski realistini likovi (sa zaravnjenom glavom ili glavom uobliku posudice; imaju trokutast nos, bademaste oi, spljoteno tijelo, zailjena ramena,zaobljeni bokovi; nemaju ukrasa), ljudske plastine noge (stopalo i donji dio potkoljenice; astopala su ukraena crtama to su naznake obue), ivotinjski likovi (1.- s pravokutnom

ploicom s uzdunim kanalom po sredini na leima, i bez ukrasa; 2.- s posudicom na leima isa udubljenim ukrasnim motivima; govedo, svinja, medvjed)Keramika srednjeg neolitika je najraznovrsnija i najdekorativnija keramika skupina uope.

Najee su se izraivale posude, ali ima i lica, kolutova... Keramiku dijelimo na 5 vrsta:1. Gruba, ukraena urezivanjem: napravljena je od gline mjeane s usitnjenim kristalnim

vapnencem i peena je na otvorenoj vatri. Povrina joj je zaravnjena. To su uglavnombile posude za svakidanju upotrebu.

2. Bolje obraena, preteno ukraena udubljivanjem: napravljena j od gline koja imamanju i sitniju kolicinu kristalnog vapnenca. Posude su glaane i raznih su oblika inaina ukraavanja (udubljivanje, crvena ili bijela inkrustacija, premazivanje, ubodi,igosanje, reljefni motivi..). Javlja se strog geometrizacija motiva.

3. Fina slikana: napravljena je od sivoute gline bez eljeznog oksida i peena je u

zatvorenim peima. Radile su se samo posude, ali su bile raznih oblika i ukraeneslikanjem s 2-3 boje. Javljaju se geometrijski motivi.


11/16

4. Gruba slikana: raeno je samo posue. Bile su dobro glaane, u jednostavnim oblicima,te ukraene slikanjem i geometrijskim motivima.

5. Keramika tipa Malo Korenovo, ukraena urezivanjem: napravljena je od iste gline.

Gospodarstvo

Osnovne grane su i dalje lov, ribolov, stoarstvo, zemljoradnja i sakupljanje hrane. Oddomaih ivotinja imali su: goveda, koze, ovce, svinje i pse. Dok su divlje ivotinje bile: divljekoze, jeleni, srndai, lisica i ptice. Skupljaju se koljke (dagnje, anice, konjsko kopito,ostrige..) i puevi - za prehranu, izradu ukrasa i trgovinu. Uzgajaju se: penica, pir, jeam i ra,a orua za obradu zemlje su: rvnjevi, srpovi, noevi i sjekire. Izvoze se koljke u Bosnu iSloveniju, posude u kakanjsku kulturu, plastika i keramika u Cakran-kulturu, a uvoze sekotanih predmeti iz kakanjske i opsidijan s Lipara. Izrauje se obue i odjea.Duhovni ivot

Javljaju se kult mrtvih i kult lubanje. U kultu mrtvih posebni su pojedini ukopi djece iodraslih u zgrenom poloaju, ili ukopi odreenih djelova kostura (najee lubanje). Ukopidjece dokaz su rtvovanja prigodom gradnje kua ili naselja. Neki kosturi su sahranjeni sa

prilozima koji vjerojatno oznaavaju sahranjivanje istaknutih lanova roda. Kult lubanje vezanje uz kult predaka zbog preuzimanja duhovne moi i ivotne snage. Jo uvijek nema dokaza ogrobljima, a naeno je dosta nakita i raznih predmeta, koji su veinom imali simbolino imagijsko znaenje. Crvena boja imala je maginu mo, oznaavala je krv i ivot (posude suesto premazivane crvenom bojom), dok je bijela boja bila sporedna. Znaajnu ulogu imali su i

plastini likovi oznaavali su dvojna bozanstva te obrede plodnosti.Drutveni ivot

Naselja su bila prostranija i krunog oblika. Uvjeti ivota su se poboljali, a proizvodnjaje napredovala. To je dovelo do veeg prirasta stanovnitva. Drutvene zajednice su bile dobroureene s matrijarhatnom zajednicom. Napuenost nije bila prevelika i jo je bilo ciklikihseljenja.

Podrijetlo i kulturni odnosi


12/16

S obzirom na podrijetlo postoje 2 miljenja: 1) migracija (njom se nemogu razjasnitisvojstva kulture); 2) postupni razvoj. Ulogu u razvoju je imala ranija domaa kultura. Jedinakultura iz koje su proizvodi uneeni je kultura Malo Korenovo. Preko butmirske kulture su se

proirili elementi danilske kulture u vinansku i sopotsku. Drimom su se irili do Metohije iKosova. Cakran-kultura predstavlja sponu izmedu Grke i nae obale. Fina keramika danilske

kulture je ista kao u I fazi Ripoli-kulture (It) (ista je vrsta gline, nain izrade i peenja, boje,geometrijski motivi i oblici posuda)Datiranje

Danilska kultura se smjeta u razdoblje od 4500-3500g.pr.n.e.danilska kultura = kakanjska kultura (Bosna) = Malo korenovo (Slavonija) = Cakran (Cakran) =Sesklo (Grka) = Scaloria bassa (Daunija) = Matera-Capri IIa (J Italija) = Ripoli I (Italija)

KASNI NEOLITIK

Nazvan jo i hvarska kulturna skupina. Rairena je uglavnom na podruju kao i danilska

skupina. Kulture s hvarskim utjecajem su: butmirska (srednja Bosna), lasinjska (SZ Hrvatska),Alpska facies lengyelska kultura (Slovenija), Kosovo, Makedonija + Lika. Naeno je 48nalazista + 1 (u Lici). To su nalazita oko Trsta (niz peina), u J Istri (Javorika, Gradina..), naKvarnerskim otocima (Vela pilja, Jami na Sredi), u S Dalmaciji (Smili, Islam Grki,Benkovac, Lisiii..), u srednjoj Dalmaciji (Danilo, karin samograd, Markova pilja, Grapevapilja, Pokrivenik..), u J Dalmacija (peine Spila, Gudnja), na S Crne Gore (Odmutnjapa,Crvena stijena), u Hercegovini (Lisiii, Zelena peina) + Lika (Golubinjaa). Veina nalazista

je naena u peinama, dok su najvea naselja na otvorenom i to u Smiliu, Lisiiima, IslamuGrkom i Bribiru. Ta su naselja i najrazvijenija. U ovom periodu je dolo do poveanja oborina,otopljenja klime i ponovo se trajno naseljavaju peine. Posljedica toga je i osiromaenje kulture.

Naselja i nastambeNaseljenost je ista kao i ranije ali s veim brojem trajno naseljenih peina. U peinama su

naena vatrita i ognjita (od kamenih ploa bez vezanja glinom i krunog su oblika). Naselja

na otvorenom imaju isti poloaj kao i prije, krunog i polukrunog su oblika ali su vea.Nastambe su takoer krunog oblika sa ognjitima. U poetku se stanovalo u zemunicama a


13/16

kasnije u nadzemnim etvrtastim kuama. Opet se javljaju 2 vrste kua: ukopane krune kolibe(Danilo) ili nadzemne krune kolibe (Smili) i etvrtaste s podovima od gline (Bribir) ili bez

podova (Lisiii). Kue su graene od pletera i granja.Posmrtni ostaci

Najvie je kostiju naeno u Grapevoj pilji. Meutim, te kosti su bile razbacane, pa je G.

Novak zakljuio da je peina sluila u obredne svrhe a ne za stanovanje. U Lisiiima, Smiliui Pokriveniku na Hvaru naeno je vrlo malo kostiju.Pokretni ostaci kulture

Od kamenih proizvoda najvie je kremenih kresanih i glaanih predmeta. Njih nalazimona 3 podruja: Lisiii, Hvar i S Dalmacija. Nalazimo alat, oruje, nakit, obredni predmete i dr.Kamen se obrauje kresanjem, bruenjem i glaanjem. Upotrebljavale su se razne vrste kamena,a izraivale su se strelice, sjekire, ekii-sjekireOd opsidijana su pronaeni samo noii..

Kotane predmete takoer nalazimo na 3 podruja, a to su: Hvar, Hercegovina i S Dalmacija.Javljaju se novi predmeti: varijanta harpuna, osti, ukrasne igle, puce, probuene motike,mlatovi. Krupna orua i oruja se nalaze u Smiliu i Lisiiima (lov i zemljoradnja) a naotocima ih nema.Izraevine od koljaka i pueva su rijetke i veinom nema obraenih koljaka ni pueva. To jevjerojatno tako, zato to su se na otocima oni kosistili za prehranu a ne za nakit. Pojedinekoljke kao Spondylus, izvozile su se u unutranjost.

Nakit je od keramike, koljaka, pueva, kamenja i kostiju. Nema promjene od prethodne faze.Keramika je raznolika, a razvijala se na poseban nain po uim mjesnim zatvorenim prostorima.Istiu se 4 prostorne varijante:

1. hvarska na srednjodalmatinskim otocima i uem obalnom pojasu (to nalazimo slikanukeramiku sa spiralnim i meandarskim motivima)

2. lisiika u zaleu, ugl. u Hercegovini (tu su urezani motivi)3. smilika, u S dalmaciji (udubljena i grubo slikana keramika s pravocrtnim motivima)4. S Jadran ili u Istri (mijeaju se elementi, dosta su siromani al prevladava smilika

varijanta)Razlike su se javile zbog razliitih zemljopisnih uvjeta, razlike u gospodarstvu, predajama,

meusobnim vezama i vezama sa susjedima. esto se javljaju: monohromija, spiralni reljefniukras, gruba slikana keramika, poluloptaste i dvostoaste zdjele, ae, plastika, crvena boja,urezivanje, udubljivanje, brazdanje.


14/16

Plastika, njena izrada se nastavlja iz danilske faze. U Smiliu ih ima najvie. I ovdje se takoerzdvajaju 4 podruja po posebnim svojstvima: S Dalmacija, srednja Dalmacija, Hercegovina, S

primorje (nema plastike). Svojstva je naslijedila od prije, a razlike su da se manje radi zvonastaplastika, a do izraaja dolaze realistika svojstva i gube se ustaljeni oblici. Dijele se na 5 tipova:ljudske zvonolike likove (ee poprima stvarne oblike, esto imaju ivotinjske maske), ljudskerealistine likove (shematizirani su i stilizirani, spljoteno i etvrtasto tijelo, bez ukrasa, samoglava premazana bijelom bojom), ljudske plastine noge (iste su kao u danilskoj), ivotinjskelikove (isti su kao i prije), ivotinjske glave (glava ovna je naena u Markovoj pilji). U

posljednjem dijelu kulture, nestaje plastika zbog nazadovanja i porpadanja cijele kulture.Stvarnije su oblikovane, slobodniji ukras, vea raznovrsnost, ali loija tehnikaGospodarstvo

Nije se puno izmjenilo, glavne grane su: lov, ribolov, stoarstvo, zemljoradnja isakupljanje dobara. Stoarstvo ipak ima najveu vanost, dok je to u planinskim predjelima lov.U Lisiiima prevladava lov, u S Dalmaciji su zastupljene sve grane, a na otocima prevladavajustoarstvo i ribolov. Razmjena dobara sa S Italijom se tek uspostavljala i to u Istri.Duhovni ivot

Nasljedstvo je danilske kulture. I dalje se javlja kult lubanje. Pronaeni su razni privjesci,probueni ivotinjski zubi, kolutovi, ukrasne igle, te imaju simboliko i obredno znaenje(amuleti). Kuglice od Spondylusa obojane crveno, keramiki kolutovi, motivi kruga (sunce) i

polukruga (mjesec) na keramici i spiralni ukrasi, povezuju se s oboavanjem sunca. Likovipremazani crveno oznaavali su muka boanstva plodnosti (sunce), dok su bijela bila enska(mjesec). Na kraju se gube elementi ranijeg duhovnog ivota to dovodi do promjena iosiromaenja kulture (uvjet tome bile su klimatske promjene: poveanje oborina to dovodi do

povlaenja u peine)Drutveni odnosi

Neka naselja su proirena zbog napredovanja, to dovodi do prirasta. iri se i prostortrgovine i razmjene. Naselja su ostala istog oblika kao prije, a unutar naselja je postojalo jezajedniko i pojedinano vlasnitvo.Podrijetlo i kulturni odnosi

2 su osnovna miljenja o nastanku hvarske kulture: 1) razvila se pod utjecajem vanjskihinitelja ili migracijama, i 2) razvila se postupno na domaem tlu iz danilske kulture.


15/16

Najire veze imala je s butmirskom kulturom u Bosni (tamo izvozi proizvode), dok je obrnututjecaj bio slab, a razmjena je bila mogua zbog veze preko Neretve i Bosne. Veze svinanskom kulturom (preko butmirske ili Drinom), Makedonijom, Kosovom, sopotskomkulturom, Malo Korenovo, lasinjskom kulturom (preko Kupe)Datiranje

Hvarska kultura smjeta se u razdoblje od 3500-2500g.pr.n.e.hvarska I = butmirska I = Cakran III = Dimini I,II = Scaloria alta (Matera-capri IIb) = Ripoli IIa= Quinzanohvarska II = butmirska II = Maliq-Kamnik I = Dimini III,IV = Serra dAlto = Ripoli IIb =Rivoli Chiozzahvarska III = butmirska III = Larissa = Diana = Ripoli III (Atiggio di Fabriano I) = Rivoli-Castelnevo = Lagozza

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Postoji nekoliko naina odreivanja datuma: povijesno-komparativna metoda, metoda C14,

stratigrafija.... Problem je to se datumi dobiveni metodom C-14 ne poklapaju sa stratigrafijom.Metodom C14 dobiveno je: Vina 4400. 3200g.pr.n.eStarevo 5300. 4500g.pr.n.eProblem geneze:1.migracijska teorija (Milutin Garaanin): teorija osnovana na staroj ex oriente lux teoriji,a to

je: prodor novih ljudskih grupa, manifestacija iz vanbalkanskog prostora. Rezultira drukijirazvoj ekonomije, stoarstva i zemljoradnje.2.teorija autohtonizma (Benac i Srejovi): nastanak se smatra kao interni proces zavisan ounutranjoj ekonomskoj i kulturnoj evolucijiDanas shvaamo da su obe teorije tone. Kasnije se Garaanin ispravio i rekao je da je to bilasukcesivna migracija (sporo prodiranje zemljoradnika koji su prenosili sa sobom svoju kulturu).Moemo zakljuiti da je u Jadranskoj zoni autohtonost najjae izraena. A povezanostodreenih kultura s impresso kulturom, posljedica je dodira pojedinaca odreenih grupa, a nemigracije. Danilska kultura je najvie doticaja imala sa Italijom, dok je hvarska imala doticaj isa J Balkana, unutranjosti i Italijom. Svaka od tih kultura je imala utjecaj drugih ali i utjecaj nadruge kulture. Religija se ograniavala na magijske obrede za uspjean lov i ribolov, te su se

javljali kult mrtvih i kult lubanje. U danilskoj fazi, najznaajnija grana gospodarstva je bilazemljoradnja pa su se smanjili nalazi u peinama. U hvarskoj fazi se ljudi opet vraaju u peinezbog klimatskih promjena i ponovo je stoartstvo glavna grana gospodarstva. Ostaci nastambina Jadranu su vrlo slabi, jer nema vrsto graenih kua i imaju tanke zidove.Zakljuujemo da nije bilo veih migracija. Eventualni dodiri kultura, trgovina i razmjena dobara

uvjetovali su neke promjene. Meutim, svaka kultura ima svoje odreene elemente koji su jeizdvojili od drugih, i tih se elemenata i dri.


16/16

POPIS LITERATURE:Praistorija Jugoslavenskih zemalja II: Neolit

POPIS SLIKA:

.http://www.index.hr/forum/16/priroda-okolis-putovanja/tema/325980/spilje-i-jame.aspx?p=2

http://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.html

http://www.most.ba/042/083.htm

http://www.vela-spila.hr/novosti.html

http://dzuturum.blogspot.com/2010_07_02_archive.html

http://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.html

http://www.vela-spila.hr/srednji-neolitik.html

http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/tabid/40/language/en-GB/Default.aspx

http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C8880B17-DDCE-4BE3-9230-7ED5D2222674

http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C8880B17-DDCE-4BE3-9230-7ED5D2222674
http://www.index.hr/forum/16/priroda-okolis-putovanja/tema/325980/spilje-i-jame.aspx?p=2http://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.htmlhttp://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.htmlhttp://www.most.ba/042/083.htmhttp://www.most.ba/042/083.htmhttp://www.vela-spila.hr/novosti.htmlhttp://www.vela-spila.hr/novosti.htmlhttp://dzuturum.blogspot.com/2010_07_02_archive.htmlhttp://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.htmlhttp://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.htmlhttp://www.vela-spila.hr/srednji-neolitik.htmlhttp://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/tabid/40/language/en-GB/Default.aspxhttp://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C8880B17-DDCE-4BE3-9230-7ED5D2222674http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C8880B17-DDCE-4BE3-9230-7ED5D2222674http://www.index.hr/forum/16/priroda-okolis-putovanja/tema/325980/spilje-i-jame.aspx?p=2http://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.htmlhttp://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.htmlhttp://www.most.ba/042/083.htmhttp://www.vela-spila.hr/novosti.htmlhttp://dzuturum.blogspot.com/2010_07_02_archive.htmlhttp://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.htmlhttp://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_manja_radulovic.htmlhttp://www.vela-spila.hr/srednji-neolitik.htmlhttp://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/tabid/40/language/en-GB/Default.aspxhttp://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C8880B17-DDCE-4BE3-9230-7ED5D2222674http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C8880B17-DDCE-4BE3-9230-7ED5D2222674