Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Diplomski studij Računovodstvo i revizija

REVIZIJSKA PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Seminarski rad

Tomislav Colnar, 0067452147

Mentor: Prof. dr. sc., Lajoš Žager

Zagreb, ožujak, 2014.

Sadržaj

1. Uvod...............................................................................................................................................2

1.1 Predmet i cilj rada...................................................................................................................2

1.2 Izvor podataka i metode prikupljanja podataka......................................................................2

2. Općenito o revizorskoj profesiji u Republici Hrvatskoj..................................................................2

3. Hrvatska revizorska komora...........................................................................................................4

3.1 Općenito o Hrvatskoj revizorskoj komori...............................................................................4

3.2 Zadaće Hrvatske revizorske komore.......................................................................................5

3.3 Programi edukacije.................................................................................................................6

4. Hrvtska zajednica računovođa i financijskih djelatnika..................................................................9

4.1 Opći podaci.............................................................................................................................9

4.2 Sekcija internih revizora.........................................................................................................9

5. Odbor za javni nadzor revizije......................................................................................................11

5.1 Opći podaci...........................................................................................................................11

5.2 Nadzorne aktivnosti..............................................................................................................12

6. HRVATSKI INSTITUT INTERNIH REVIZORA.......................................................................13

7. ZAKLJUČAK..............................................................................................................................15

LITERATURA.....................................................................................................................................16

POPIS TABLICA.................................................................................................................................16

1

1. Uvod

1.1 Predmet i cilj rada

Predmet ovog rada je revizijska profesija u Republici Hrvatskoj. U ovom radu želi se prikazati

tko sve može u Republici Hrvatskoj obavljati reviziju, koje ostale poslove osim revizije mogu

obavljati revizijske tvrtke te koji su uvjeti za dobivanje dozvole za rad od Hrvatske revizorske

komore. Navest će se neki važni zadaci Hrvatske revizorske komore, a prije svega će biti

riječi i o počecima djelovanja Komore, njezinoj ulozi u revizijskoj profesiji u Hrvatskoj i o

programu edukacije kojeg provodi. Osim toga u radu će biti govora o tome koji uvjeti moraju

biti zadovoljeni da bi se postalo ovlaštenim revizorom, a između ostalog, i o predmetima koje

osobe moraju polagati da bi stekle zvanje ovlašteni revizor. Osim o radu Hrvatske revizorske

komore, bit će ukratko riječi o radu Odbora za javni nadzor revizije, njegovim zadacima i o

njegovim nadzornim aktivnostima. Također bit će nešto rečeno i o samoj Hrvatskoj zajednici

računovođa i financijskih djelatnika, njezinim ciljevima, Sekciji internih revizora koja se

nalazi unutar nje i o samom programu stručnog usavršavanja internih revizora i ispita kojeg

Sekcija provodi. I na kraju će bit ukratko riječi o Hrvatskom institutu internih revizora i

sekcijama koje djeluju unutra njega.

1.2 Izvor podataka i metode prikupljanja podataka

Kao glavni izvor podataka korištene su stručne publikacije, publikacije objavljene na

internetskim stranicama Hrvatske revizorske komore, Hrvatske zajednice računovođa i

financijskih djelatnika, Odbora za javni nadzor revizije i Hrvatskog instituta internih revizora.

2. Općenito o revizorskoj profesiji u Republici Hrvatskoj

„U Republici Hrvatskoj reviziju mogu obavljati trgovačka društva tj. revizorske tvrtke

osnovane prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima.“1

Važno je reći kako revizijska tvrtka, osim revizije može obavljati:

- Usluge s područja financija i računovodstva

- Porezno savjetovanje

- Financijske analize i kontrole

1 Tušek B., Žager, L.: Revizija, treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, HZRIFD, Zagreb 2008., str. 113

2

- Usluge procjenjivanja vrijednosti poduzeća, imovine i obveza

- Sudska vještačenja

- Usluge izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata

Također je bitno za napomenuti kako je većina revizijskih tvrtki registrirana za obavljanje

svih navedenih djelatnosti, no obavljanje tih djeatnosti isključuje mogućnost obavljanja

revzije istoj pravnoj osobi za tu poslovnu godinu.2 Revizorska društva moraju u radnoj

dokumentaciji navesti sve bitne informacije koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja

usluga revizije. Što se tiče stranih revizorskih tvrtki, one mogu obavljati usluge revizije na

području Hrvatske tek kada osnuju podružnicu u skaladu s odredbama Zakona o trgovačkim

društvima. Prilikom obavljanja svoje djelatnosti revizorska se društva moraju pridržavati

Međunarodnih revizijskih standarda, Kodeksa profesionalne etike revizora i zakonskih

propisa i to prije svega Zakona o reviziji te drugih pravila i propisa.U Hrvatskoj dozvole za

rad revizijskim tvrtkama daje Hrvatska revizorska komora. Da bi se dozvola uopće dobila u

revizorskim društvima tri četvrtine glasačkih prava trebaju imati ovlašteni revizori, a najviše

do tri četvrtine članova uprave moraju biti ovlašteni revizori.3

Revizijska tvrtka odnosno samostalni revizor ne smije obavljati reviziju kod klijenata s

kojima je kapitalno povezan4, štiti tajnost informacija koje stječe obavljanjem revizije i ima

obvezu nadoknaditi moguću prouzročenu štetu klijentu ili nekoj trećoj strani. Revizorovo

izvješće u Republici Hrvatskoj mora potpisati ovlašteni revizor u svoje ime i ovlašteni

predstavnik u ime revizorskog društva odnosno samostalnog revizora. U Republici Hrvatskoj

trenutno ima:5

244 revizijskih tvrtki

534 ovlaštenih revizora

1 samostalni revizor

2 Tušek B., Žager, L. Sever Mališ S.: Revizija – načela, standardi i postupci, , HZRIFD, Zagreb 2012., str. 1153 Tušek B., Žager, L. Sever Mališ S.: Revizija – načela, standardi i postupci, , HZRIFD, Zagreb 2012., str. 1154 Prema Zakonu o revizij, Nar.nov. br. 146/2005. i 139/2008. Čl .21. i 22.5 Sukladno Registru koji vodi Hrvatska revizorska komora i koji je dostupan na web stranicama http://www.revizorska-komora. hr , pristup: 25.2.2014

3

3. Hrvatska revizorska komora

3.1 Općenito o Hrvatskoj revizorskoj komori

Hrvatska revizorska komora osnovana je 6. travnja 1993. godine pod nazivom Hrvatska

udruga revizora i to na temelju odredbi koje su bile sadržane u tadašnjem Zakonu o reviziji.

Hrvatska udruga revizora je bila „ strukovni oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više

fizičkih osoba koje ispunjavaju uvjete za obavljanje revizije (ovlašteni revizori), te koje, radi

zaštite i promicanja zajedničkih strukovnih revizorskih interesa i ciljeva, bez namjere

stjecanja dobiti.“6 Cilj djelovanja HUR-a bio je unaprijediti revizijsku profesiju te štititi prava

i interese revizora.

Najvažnije aktivnosti Hrvatske udruge revizora su bile:7

Organizira seminare, simpozije, savjetovanja, radne sastanke i druge oblike stručnog

obrazovanja

Organizira edukaciju i ispite za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora

Izdaje vlastite stručne publikacije

Organizira razmjene iskustva u praktičnoj primjeni pojedinih stručnih pitanja

Prati, prevodi i objavljuje Međunarodne revizijske standarde

Donosi Kodeks profesionalne etike revizora

Prihvaća biti osnivačem ili suosnivačem strukovnog instituta

Surađuje s domaćim i međunarodnim stručnim organizacijama

Organizira i provodi određene društvene aktivnosti

Obavlja i ostale poslove u svezi s revizorskom strukom

Osim navedenih aktivnosti HUR je tada vodio i registar ovlaštenih revizora i registra

kandidata za polaganje ispita za zvanje ovlašteni revizor.Također je važno reći kako je HUR

tijekom 1993. godine prvi puta objavio prijevod Međunarodnih revizijskih standarda. Jedan

od trajnijih zadataka HUR-a bila je edukacija i organizacija ispita za zvanje ovlašteni revizor

te izdavanje certifikata o tom zvanju.

Zbog promjena u revizijskoj regulativi Europske unije, ali i problema koji su postojali na

području Hrvatske bilo je poticaja za donošenje novog Zakona o reviziji. Novi zakon stupio

je na snagu u prosincu 2005. godine.

6 Tušek B., Žager, L. Sever Mališ S.: Revizija – načela, standardi i postupci, , HZRIFD, Zagreb 2012., str. 1127 Tušek B., Žager, L.: Revizija, HZRIFD, Zagreb 2007., str. 111

4

Iste te godine Hrvatska udruga revizora prestaje djelovati. „18. ožujka 2006. u Kongresnoj

dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, održana je osnivačka Skupština Hrvatske

revizorske komore. Skupštini je bilo nazočno 167 revizorskih tvrtki iz cijele Hrvatske.“8

„Hrvatska revizorska komora stručna je organizacija revizorskih društava, samostalnih

revizora i ovlaštenih revizora koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske.“9 Osim toga

Komora ima svojstvo pravne osobe s javnim ovlastima utvrđene Zakonom o reviziji, Statutom

komore i drugim aktima. U obavljanju javnih ovlasti ona izdaje akte koji su javne isprave.

3.2 Zadaće Hrvatske revizorske komore

Komora ima nadležnost i obavlja zadaće na području usluga revizije i drugih stručnih

područja u svezi s revizijom, a posebno:10

1. Prevodi, objavljuje i daje tumačenja Međunarodnih revizijskih standarda,

2. Donosi kodeks profesionalne etike revizora,

3. Donosi tarifu revizorskih usluga,

4. Predlaže program revizorskih ispita, program poznavanja zakonodavstva republike

hrvatske, provodi stručno obrazovanje i organizira ispite za stjecanje zvanja

ovlaštenog revizora,

5. Izdaje certifikat ovlaštenog revizora,

6. Propisuje uvjete i provodi nostrifikaciju stranih isprava - certifikata ovlaštenih

revizora,

7. Vodi registar ovlaštenih revizora i registre samostalnih revizora, zajedničkih

revizorskih ureda i revizorskih društava,

8. Daje prethodnu dozvolu za upis osnivanja revizorskih društava u sudski registar i upis

promjena u vezi s tim društvima u sudski registar,

9. Izdaje i oduzima dozvole za rad samostalnim revizorima i revizorskim društvima,

10. Određuje stopu doprinosa, iznos članarine i druge prihode,

11. Brine se o ugledu revizijske profesije,

8 Web stranice Hrvatske revizorske komore. Dostupno na http://revizorska-komora.hr/index.php/o-nama.html, pristup: 25.02.20149 Zakon o revizij, Nar.nov. br. 146/05 čl. 30 stv. 110 Web strinice Hrvatske revizorske komore. Dostupno na http://revizorska-komora.hr/index.php/o-nama.html, pristup: 28.02.2014

10

5

12. Izrađuje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvalitete rada revizorskih

društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora,

13. Nadzire rad i provjerava kvalitetu rada revizorskih društava, samostalnih revizora i

ovlaštenih revizora, prema potrebi vodi stegovne postupke te poduzima potrebne

mjere da se utvrđene nepravilnosti uklone i sankcioniraju, o čemu svakih šest mjeseci

obavještava Ministarstvo financija,

14. Organizira stručna savjetovanja s ciljem stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora i

donosi program obrazovanja,

15. Utvrđuje jedinstvena stajališta i objavljuje prijevode tumačenja u vezi s primjenom

propisa o reviziji, uz stalno praćenje stručnog razvoja revizorske struke,

16. Daje stručna mišljenja i obrazloženja članovima komore i trećim osobama na njihov

zahtjev,

17. Prati provedbu propisa, predlaže izmjenu propisa i sudjeluje u postupku donošenja ili

izmjena propisa,

18. Obavlja i druge zadaće određene ovim zakonom, odnosno statutom komore.

3.3 Programi edukacije

Hrvatska revizorska komora od samih početaka provodila je programe edukacije i ispite koji

su bili odobreni od strane Ministarstva financija. Pisani dio ispita trajao je ukupno 10 sati i

održao se prva dva dana. Usmeni dio ispita odražavao se treći dan. Ispitnu komisiju tada su

činili tri predstavnika HUR-a, te po jedan predstavnik Ministarstva financija i Hrvatske

gospodarske komore. Osim toga u rad ispitne komisije bili su uključeni i predstavnici Instituta

ovlaštenih računovođa Walesa i Engleske. Program edukacije i sam ispit obuhvaćao je 6

disciplina, a to su:

1. Računovodstvo i financijsko izvješćivanje

2. Revizija

3. Pravo za revizore

4. Financijsko upravljanje

5. Poduzetništvo i menadžment

6. Informatika za revizore

U procesu same edukacije se tada najviše pažnje posvećivalo predmetima „Računovodstvu i

financijskom izvješćivanju“ i „Reviziji“. Prag prolaznosti je utvrđen za svaku disciplinu

zasebno što je i prikazano u tablici 1. Najveći prag prolaznosti bilo je potrebno ostvariti kod

„Revizije“ i to 76%.

6

Tablica 1. Sadržaj i prag prolaznosti ispita za zvanje ovlašteni revizor - Hrvatska udruga revizora11

Da bi se ispit uspješno položio bilo je potrebno u pisanom dijelu iz Računovodstva i

financijskog izvješćivanja i Revizije ostvariti navedeni prag, a za ostale ako prag nije bio

ostvaren ostavljala se mogućnost popravka na usmenom dijelu ispita. U izradi forme i

sadržaja testova korištena su iskustva iz razvijenih tržišnih gospodarstava (Engleska i

Amerika) budući da je u tim državama revizijska profesija najrazvijenija. Problemi vezani uz

edukaciju i usavršavanja revizora nisu vezani, samo uz polaganje ispita. Iskustva država s

razvijenom revizijskom profesijom su pokazivala da je osobito važno utemeljiti proces

kontinuiranog obrazovanja. Također javljali su se problemi štoje Hrvatska udruga revizora

bila dobrovoljna udruga osoba iz čega je proizlazilo da revizijske tvrtke nisu mogle biti

članovi Hrvatske udruge revizora. Kao što je rečeno prije u radu, zbog promjene „Zakona o

reviziji“ koji je morao biti usklađen s regulativom Europske unije, došlo je i do promjene

naziva Hrvatske udruge revizora u Hrvatsku revizijsku komoru. S promjenom naziva i mijenja

se i način provođenja edukacije.

11 Tušek B., Žager, L. Sever Mališ S.: Revizija – načela, standardi i postupci, , HZRIFD, Zagreb 2012., str. 111

7

U skladu s novim „Pravilnikom o stručnom osposobljavanju“ bili su definirani sljedeće

navedni predmeti:12

1. Financijsko računovodstvo i financijsko izvještavanje

2. Računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo

3. Revizija

4. Pravo za revizore

5. Informacijska tehnologija i računarstvo za revizor

6. Ekonomika poslovanja i temeljna načela financijskog upravljanja

7. Upravljanje rizicima i unutranja kontrola

Osim toga, Pravilnikom je definiran prag prolaznosti u bodovima odnosno u postotku.

Predmeti koji je potrebno položiti su „Revizija“ i „Financijsko računovodstvo i financijsko

izvještavanje“. U odnosu na prije promijenjen je prag prolaznosti za ova dva predmeta, pa

tako sada za Reviziju treba 70%, a za Financijsko računovodstvo 75%. Pragovi prolaznosti u

postotku za ostale predmete te druge pojedinosti mogu se vidjeti u dolje prikazanoj tablici 2.

Tablica 2. Sadržaj i prag prolaznosti ispita za zvanje ovlašteni revizor – Hrvatska revizorska komora 13

12 Tušek B., Žager, L.: Revizija, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, HZRIFD, Zagreb 2008.

13 Pravilnik o stručnom osposobljavanju i načinu polaganja stručnog ispita za stjecanje zvanja ovlašteni revizorDostupno:http://revizorska-komora.hr/pdf/Propisi/3_Pravilnik-o-strucnom-osposobljavanju-i-nacinu-polaganja-str-ispita.pdf,pristup: 08.03.2014

8

Kandidat koji nije prošao na stručnom ispitu, može ponovno polagati ispit, no tek nakon 6

mjeseci. Kandidat koji nije ostavario odgovarajući prag prolaznosti iz Revizije i Financijskog

računvodstva i financijskog izvještavanja,a ostvario je najmanje 60% mogućih bodova iz tih

predmeta, mora ih ponovno polagati. Kandidat koji je ostvario manje od 60% u prethodno

navedenim predmetima polaže ponovno ispita u cijelosti tek nakon 6 mjeseci.

4. Hrvtska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

4.1 Opći podaci

„Hrvatska zajednica je samostalan strukovni savez dobrovoljno udruženih udruga računovođa

i financijskih djelatnika, revizora, internih revizora, računovodstvenih stručnjaka, financijskih

analitičara, procjenitelja te drugih strukovnih udruga.“14 Punopravna je Članica Međunarodne

federacije računovođa (IFAC-a), a time i Međunarodnog odbora za računovodstvene

standarde (IASB-a), te Europske konfederacije instituta za internu reviziju (ECIIA-e).

U Hrvatsku zajednicu učlanjeno je 35 teritorijalnih udruga i 4 eskpertne udruge. Hrvatska

zajednica ima i Sekciju internih revizora.

4.2 Sekcija internih revizora

Sekcija internih revizora osnovana je 1998. godine. Sekcija predstavlja oblik dobrovoljnog

udruživanja internih revizora. Također sekcija provodi stručno usavršavanje internih revizora

i pripreme ispita za zvanje ovlašteni revizor. U svom djelovanju ona nastoji ostvariti brojne

ciljeve, a to su promicanje značenja i ugleda profesije internih revizora. Pri samom osnivanju

Sekcije internih revizora naglašene su potrebe stručnog usavršavanja internih revizora i

pripreme ispita za zvanje ovlašteni interni revizor. Od samih početaka Sekcija internih

revizora stalna je članica Europske konfederacije instituta internih revizora (ECIIA). Članstvo

u toj međunarodnoj organizaciji iskorišteno je kako bi se stekle određene spoznaje o

tome ,kako pristupiti proscsu stručnog usavršavanja te organizirati ispit za zvanje ovlaštenog

internog revizora.

Da bi se pristupilo ispitu za stjecanje zavanja „Ovlašteni interni revizor“ potrebno je:

1. Imati visoku sručnu spremu

2. Tri godine radnog iskustva na poslovima računovodstva, financija, revizije, interne

revizije ili kontrole i kontrolinga

14 Web strainice HZRFI. Dostupno na: http://www.rif.hr/Uploads/Onama/MonografijaRIF50.pdf, pristup: 08.03.2014

9

Tablica 3. Program stručnog usavršavanja za stjecanje zvanja ovlaštenih interni revizor 15

OPĆI DIO (60 sati)

- RAČUNOVODSTVO

- REVIZIJA

- FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

- PRAVO DRUŠTAVA

- ORGANIZACIJA I MENADŽMENT

POSEBNI DIO - moduli A, B, C i D (60 sati)

A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

2. RAČUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

B) GOSPODARSTVO

1. TROŠKOVNO I UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

2. FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO

3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU

C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

1. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

2. RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

3. INTERNA REVIZIJA U PRORAČUNU, PRORAČUNSKIM KORISNICIMA I

NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA

D) INFORMACIJSKI SUSTAVI

1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA

2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

3. INTERNA REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

U danoj tablici 3. vidljiv je program stručnog usavršavanja kojeg provodi Sekcija internih

revizora. Program je podijeljen u dva dijela:

1. Opći dio

2. Posebni dio

15 Web stranice HZRFI. Dostupno na: http://www.rif.hr/sekcija-internih-revizora/program-strucnoga-usavrsavanja-za-ovlastenoga-internog-revizora, pristup: 11.03.2014

10

Opći dio obuhvaća predmete: računovodstvo, reviziju, financijsko upravljanje, pravo društava

te organizaciju i menadžment, a posebni dio se izvodi u četiri modula: a) banke i financijske

institucije, b) gospodarstvo, c) proračun, proračunski korisnici i neprofitne organizacije te d)

informacijski sustavi. Opći dio je namijenjen svim polaznicima i omogućava stjecanje

temeljnih znanja koja su potrebna za praćenje posebnog specijalističkog dijela. U posebnom

se dijelu od polaznika očekuje da se odluče za jedan od četiri ponuđena modula. Proces

samog usavršavanja se izvodi za 120 školskih sati, od toga 60 sati za opći dio te 60 sati za

posebni dio. Sam ispit se polaže dva dana, opći dio se polaže prvi dan, a posebni dio drugi

dan. Ispit se polaže isključivo u pisanom obliku. Da bi se ispit položio potrebno je iz

discipline Interna revizija ostvariti najmanje 70% od mogućeg broja bodova, a za sve ostale

discipline prag prolaznosti iznosi 60%. Nakon položenog ispita izdaje se certifikat o zvanju

ovlašteni interni revizor uz naznaku specijalist za područje za koje se osoba odluči , a to su

prethodno navedena četiri modula. Počevši od 1999. Godine do kraja 2012. Godine certifikat

za zvanje ovlašteni interni revizor steklo je 1034 osobe.

5. Odbor za javni nadzor revizije

5.1 Opći podaci

„Odbor za javni nadzor revizije neovisno je i samostalno tijelo javnog nadzora nad Hrvatskom

revizorskom komorom, revizorskim društvima, samostalnim revizorima i ovlaštenim

revizorima.“16

Ovlašten je za suradnju s nadzornim tijelima država članica i s nadzornim tijelima trećih

zemalja te prati provedbu propisa, predlaže izmjenu i dopunu propisa i sudjeluje u postupku

izrade nacrta propisa putem svojih članova. Također Odbor za javni nadzor revizije, po

službenoj dužnosti ili na prijedlog zainteresirane strane po pravu nadzora poništava, ukida ili

mijenja akte Komore i provodi inspekcijski nadzor revizorskih društava, samostalnih revizora

i ovlaštenih revizora putem Komore, ovlaštenih vještaka ili nadležnih državnih tijela.

5.2 Nadzorne aktivnosti

Odbor za javni nadzor revizije u obavljanju poslova ima ovlasti nadzora nad sljedećim

aktivnostima:17

16 Odbor za javni nadzor revizije. Dostupno na http://www.javni-nadzor-revizije.hr/01_o_nama.htm, pristup: 06.03.201417 Odbor za javni nadzor revizije. Dostupno na: http://www.javni-nadzor-revizije.hr/nadzorne_aktivnosti.htm, 06.03.2014

11

1. Izdavanja i oduzimanja dozvola i certifikata te registracije ovlaštenih revizora i

revizorskih društava i samostalnih revizora,

2. Usvajanja i primjene međunarodnih revizijskih standarda,

3. Usvajanja i primjene standarda o pitanjima profesionalne etike,

4. Interne kontrole kvalitete revizorskih društava i samostalnih revizora,

5. Stalnog obrazovanja putem programa komore,

6. Organizacije ispita i izdavanja certifikata za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora,

7. Nostrifikacije stranih isprava - certifikata ovlaštenih revizora,

8. Osiguranja sustava provjere kvalitete rada,

9. Metodologije koju donosi komora za obavljanje provjere kvalitete rada revizorskih

društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora,

10. Provjere kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih

revizora koje provodi komora,

11. Zaračunatih revizorskih naknada,

12. Stegovnih postupaka i drugih mjera, odnosno istražnih i disciplinskih postupaka

koji se provode s ciljem otklanjanja i sankcioniranja nepravilnosti, te

13. Prijevoda tumačenja, stručnih mišljenja i obrazloženja koja izdaje komora u vezi s

primjenom propisa o reviziji.

12

6. HRVATSKI INSTITUT INTERNIH REVIZORA

„Hrvatski institut internih revizor ili IIA Croatia je nacionalni institut internih revizora čiji je

zadatak promicanje struke internih revizora i najbolje prakse članovima, poznavanje

okruženja s vrijednostima interne revizije i njezinom doprinosu u procesu upravljanja.“18

Osnovan je 02.lipnja 2006. Godine u zgradi HEP-a gdje je i održana osnivačka skupština.

Misija mu je pružanje članovima mogućnosti profesionalnog razvoja i njihovog utjecaja u

organizacijama i stručnom okruženju.

Rad Hrvatskog instituta internih revizora odvija se kroz četiri sekcije:

Sekcija banaka i financijskih institucija

Sekcija za javni sektor

Sekcija za gospodarstvo

Sekcija za informacijske sustave (IS)

Sekcija banaka i financijskih institucija

Sekcija internih revizora banaka, osiguranja i drugih financijskih institucija bavi se aktivno

svim temama vezanim uz revizije financijskog sektora te pokušava učvrstiti status internih

revizora u financijskom sektoru izgradnjom “networka” internih revizora, stvaranjem

međusobnog povjerenja i otvorenim komuniciranjem s nadzornim institucijama (Hrvatskom

narodnom bankom, HANFOM i dr.), kao i širenjem revizijskih znanja.

Sekcija javni sektor

Sekcija javni sektor okuplja unutarnje (interne) revizore čiji je djelokrug rada provedba

unutarnjih revizija u području javnog sektora.

Sekcija javni sektor sudjeluje u radu HIIR-a na više načina:19

1. Predlaganjem članova u tijela HIIR-a (Izvršni i Nadzorni odbor HIIR-a)

2. Uključivanjem u radne skupine na teme prema Programu rada HIIR-a

3. Promocijom IIA-e i HIIR-a putem obvezne izobrazbe unutarnjih revizora (unutar

tema IPPF, profesija, etika, itd.)

18 Hrvatski institut internih revizora. Dostupno na: http://www.hiir.hr/default.aspx?id=10, 06.03.201419 Hrvatski institut internih revizora. Dostupno na: http://www.hiir.hr/default.aspx?id=33, pristup: 06.03.2014

13

4. Predlaganjem aktualnih tema za konferencije te uključivanjem predavača iz javnog

sektora na konferencijama HIIR-a

5. Pozivanjem predstavnika HIIR-a na redovne godišnje seminare unutarnjih revizora

koje organizira Središnja harmonizacijska jedinica (SHJ)

6. Komunikacijom i suradnjom s IIA Global putem PEM-PAL zajednice praksi za

unutarnju reviziju javnog sektora uz podršku stranih donora

7. Redovnim sastancima voditelja unutarnje revizije javnog sektora koje organizira

SHJ, a na kojima se voditelje informira o događanjima u profesiji revizije javnog

sektora i van nje te se stječu znanja o najboljoj praksi provođenja unutarnjih

revizija u javnom sektoru

8. Izradom polugodišnjih i godišnjih izvješća o radu sekcije te

9. Izradom Plana aktivnosti sekcije u okviru HIIR-a.

Sekcija za gospodarstvo

Sekcija za internu reviziju u gospodarstvu započela je s radom u 2012. godini. Cilj je okupiti

interne revizore javnih i privatnih poduzeća te kroz rad sekcije aktivno doprinijeti

unaprjeđenju struke internih revizora u Hrvatskoj.

Sekcija svoje aktivnosti provodi kroz :20

1. redovne mjesečne sastanke sekcije

2. radionice i predavanja

3. aktivno sudjelovanje u stručnim skupovima s temama iz područja interne revizije u

zemlji i inozemstvu

4. razmjenu znanja i iskustava u provođenju internih revizija različitih područja

poslovanja

5. aktivnu promociju rada HIIR-a i motivaciju članova sekcije i ostalih internih

revizora da se aktivno uključe u aktivnosti sekcije i HIIR-a

6. aktivnu suradnju s drugim sekcijama HIIR-a

Sekcija za informacijske sustave

Sekcija za internu reviziju informacijskih sustava (IS) okuplja sve zainteresirane interne i

eksterne revizore čije je područje rada provedba revizija IS-a.

20 Hrvatski institut internih revizora. Dostupno na: http://www.hiir.hr/default.aspx?id=33, pristup: 06.03.2014

14

Sekcija sudjeluje u radu HIIR-a kroz:21

1. Održavanje redovitih sastanaka članova

2. Održavanje predavanja za članove

3. Razmjenu iskustva u provođenju internih revizija is-a

4. Upoznavanje raznih metodologija za provođenje internih revizija is-a

5. Povećanje zainteresiranosti i motiviranosti članstva za rad u sekciji kroz predavanja,

seminare, radionice, stručne skupove i dr.

6. Izradu referata za razna savjetovanja ili konferencije o internoj reviziji u zemlji i

inozemstvu

7. Promicanje struke i uspostavu novog zanimanja - revizor informacijskog sustava

8. Izradu i održavanje web stranica hiir-a

9. Izradu plana aktivnosti sekcije za sljedeći period

10. Izradu polugodišnjih i godišnjih izvješća o radu sekcije

7. ZAKLJUČAK

Kao što je u radu već rečeno, u Hrvatskoj je obavljanje revizije uređeno Zakonom o reviziji, a

usluge revizije mogu obavljati trgovačka društva i samostalni revizor koji su za obavljanje

revizije dobili dozvolu Hrvatske revizorske komore. Što se tiče nadzora na radom revizora i

revizijskih tvrtki smatram da danas postojo veći i bolji nadzor nad revizjskim tvrtkama i

revizorima nego što je postojao za vrijeme djelovanja Hrvatske udruge revizore iz razloga što

je HUR bio dobrovoljna udruga osoba što znači da revizijske tvrtke nisu tada mogle biti

članom HUR-a. Osim toga osnivanjem HRK, revizijske tvrtke i ostali koji se bave poslovima

revizije se moraju obvezatno učlaniti u HRK što prije nije bio slučaj. Ono što još smatram

važnim je nadzor nad Hrvatskom revizijskom komorom kojeg provodi Odbor za javnim

nadzorom revizije. U svemu tome je i važna edukacija koju provode Hrvatska revizorska

komora i Sekcija internih revizora, ali je i veoma važno bilo i osnivanje Hrvatsko insituta

internih revizora. Iz svega navedenog samatram da revizijska profesija u Hrvatskoj dosta

razvijena no postoji još mjesta za njezin daljni razvoj i napredak.

21 Hrvatski institut internih revizora. Dostupno na: http://www.hiir.hr/default.aspx?id=33, pristup: 06.03.2014

15

LITERATURA1. Tušek B., Žager, L.: Revizija, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, HZRIFD,

Zagreb 2007.

2. Tušek B., Žager, L.: Revizija, treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, HZRIFD, Zagreb

2008.

3. Tušek B., Žager, L., Sever Mališ S.: Revizija – načela, standardi, postupci, HZRIFD,

Zagreb 2012.

4. Hrvatski institut iternih revizora – www.hiir.hr

5. Hrvatska revizorska komora - www.revizorska-komora.hr

6. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika – www.rif.hr

7. Odbor za javni nadzor revizije - www.javni-nadzor-revizije.hr

8. Pravilnik o stručnom osposobljavanju i načinu polaganja stručnog ispita za stjecanje

zvanja ovlašteni revizor. Dostupan na:

http://revizorska-komora.hr/pdf/Propisi/3_Pravilnik-o-strucnom-osposobljavanju-i-

nacinu-polaganja-str-ispita.pdf

9. Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju. Dostupan na:

http://revizorska-komora.hr/pdf/Propisi/Pravilnik%20o%20stalnom%20stru%C4%8Dnom

%20usavr%C5%A1avanju_2013.pdf

10. Statut Hrvatske revizorske komore. Dostupan na:

http://revizorska-komora.hr/pdf/Propisi/2_Statut-Hrvatske-revizorske-

komore_NN_43_10.htm

11. Zakonu o reviziji, Nar.nov. br. 146/2005. i 139/2008. Čl .21. i 22. Dostupan na:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/290259.html

POPIS TABLICA

Tablica 1. Sadržaj i prag prolaznosti ispita za zvanje ovlašteni revizor - Hrvatska udruga

revizora.......................................................................................................................................7

Tablica 2. Sadržaj i prag prolaznosti ispita za zvanje ovlašteni revizor – Hrvatska revizorska

komora........................................................................................................................................8

Tablica 3. Program stručnog usavršavanja za stjecanje zvanja ovlaštenih interni revizor......10

16

17