Reproduktivno i spolno zdravlje djevojaka i ena

2

Izdava: Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tamparSluba za javno zdravstvo

Urednice: Prim. dr. sc. Marina Poli Viintin, dr. med., spec. javnog zdravstvaDr. sc. Maja Mari Bajs, dr. med., spec. javnog zdravstva

Autori: Dr. sc. Maja Mari Bajs, dr. med., spec. javnog zdravstvaAna Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstvaCecilija Rotim, mag. med. techn.

Dizajn i grafika priprema: Miljenko Grbi

Tisak:Kersch offset d.o.o.

Publikacija je izraena u sklopu programa Smanjenje nejednakosti u zdravlju -

Unaprjeenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine

Fotografije koritene u ovoj publikaciji su vlasnitvo tvrtke Profimedia-Red dot d.o.o osim naslovnice.

Nijedan dio ove publikacije se ne smije koristiti ili kopirati bez odobrenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar ili autora.

2 1

Kako su graeni enski spolni organi?enski spolni organi smjeteni su u zdjelici i dijele se na unutarnje i vanjske. Unutarnji spolni organi su maternica, jajnici, jajovodi i rodnica, a vanjski spolni organ je stidnica.

Jajnici i jajovodi su parni organi. Jajnici su veliine i oblika poput badema i stvaraju hormone i jajne stanice. Jajovodi su cjevastog oblika duine od 10 do 15 cm i u njima dolazi do oplodnje.

Maternica je organ krukolikog oblika i graena je od tri sloja: endome-trija, miometrija i perimetrija. Ljutenjem unutarnjeg sloja (endome-trija) dolazi do mjesenice ili menstruacije, a ako doe do oplodnje u maternici se ugnjeuje oploena jajna stanica. Vrat maternice je donji dio maternice koji se otvara u rodnicu i kroz njega prolazi kanal kroz koji se omoguuje spermijima ulazak, a menstrualnoj krvi izlazak iz maternice.

Rodnica (vagina) je spljotena i cjevastog oblika, duine 10-ak centime-tara i irine 3 do 4 centimetra. Protee se od himena (tanke rupiaste opne) do vrata maternice i ima nabore koji joj tijekom poroaja omoguuju irenje. Rodnica ima kiseli pH(4) koji je prirodna lokalna obrana od mikroorganizama. Tijekom prvog spolnog odnosa ili drugih mehanikih djelovanja dolazi do pucanja himena to je popraeno laganim, kratkotrajnim i umjereno bolnim krvarenjem. Ako je himen izrazito rastezljiv ili je ve prije dolo do njegovog djelominog pucanja (npr. umetanje tampona), niti kod prvog spolnog odnosa ne mora doi do krvarenja.

jajnik

maternicajajovod

ue maternice

rodnica

2

to je mjesenica?Mjesenica ili menstruacija je krvarenje iz rodnice koje se ponavlja svakih 28 dana (kao to naziv govori prosjeno svakih mjesec dana). Prva mjesenica pojavljuje se sa spolnim sazrijevanjem djevojica u djevojke to je prosjeno oko 12. do 13. godine. Zbog biolokih razlika u spolnom sazrijevanju prva mjesenica moe se pojaviti ve u 9. ili tek u 14. godini.

to je menstrualni ciklus?Menstrualni ciklus je vrijeme od PRVOG dana jedne do prvog dana sljedee menstruacije. Normalan ciklus traje 28 dana. Uobiajene razlike u duini ciklusa su i do 7 dana. To znai da ciklus moe trajati i 24, ali i 35 dana. Prvi dan menstrualnog krvarenja ujedno je i prvi dan menstrualnog ciklusa.

to je ovulacija? Ovulacija je dio menstruacijskog ciklusa i traje vrlo kratko, 12 do 24 sata. Za vrijeme ovulacije dolazi do otputanja zrele jajne stanice iz jajnika prema jajovodu u kojem se dogaa njena oplodnja najkvalitet-nijim spermijem (ako su prisutni!). Ovulacija se odvija 14 dana prije prvog dana sljedeeg menstrualnog krvarenja. to znai da ako ciklus traje 35 dana, ovulacija je nastupila 21. dana ciklusa, a ako ciklus traje 24 dana, ovulacija je nastupila 10. dana ciklusa. Kod mladih djevojaka tijekom sazrijevanja uobiajeno je da duina ciklusa moe varirati iz mjeseca u mjesec.

2 3

Kako izgleda ginekoloki pregled?Ginekoloki pregled se sastoji od uzimanja anamneze i samog pregle-da pacijentice. Anamneza je skup podataka o pacijentici koji sadri sve okolnosti koje su prethodile sadanjem stanju i vane su za postavljanje dijagnoze i odluke o lijeenju. Lijenica ili lijenik ginekolog postavit e vam pitanja o postojanju kroninih, malignih ili nasljednih bolesti u vaoj obitelji te dob u kojoj ste imali prvu menstruaciju (menarha) te pitanja o duini vaeg menstrualnog ciklusa u danima i datumu vae zadnje menstruacije.

Papa test je brz, bezbolan i jednostavan test. tapiem na koji je namotana vata uzimaju se brisevi, zatim se sadraj nanosi na staklenu ploicu, oboji posebnim bojama i promatra pod mikroskopom. Na ovaj nain se vide stanice i eventualne promjene u njihovoj veliini i izgledu. Nalaz se odreuje u nekoliko grupa: od normalnog nalaza do onih koji zahtijevaju dodatna ispitivanja.

Ako je potrebno provodi se i ultrazvuni pregled. Sonda ultrazvuka postavlja se na donji dio trbuha ili se posebna cilindrina sonda uvodi u rodnicu. Ultrazvukom se mogu vidjeti veliina i graa jajnika (ciste, tumorske tvorevine) te postojanje trudnoe i razvoj ploda.

4

Vanost pravilne intimne higijeneOdravanje intimne higijene je posebno vano za mlade djevojke i ene, ne samo kao nain da budemo isti i ugodno se osjeamo ve i u sprjeavanju ozbiljnih zdravstvenih problema. Kod svake menstruacije je povean rizik za infekciju. U intimnoj higijeni preporuuje se izbje-gavati sapune. Njihovom se uporabom stvaraju uvjeti za razvoj brojnih patogenih bakterija. Danas postoje sredstva za intimnu njegu ene koja svojom kiselou (pH) stvaraju prvu branu infekciji genitalnog trakta.

Korisni savjeti za intimnu njegu:

1. Najee upotrebljavajte obinu vodu, a ako koristite sredstva za pranje, neka to obavezno budu ona za intimnu njegu.

2. Higijenu (pranje intimnih dijelova, ali i brisanje nakon obavljanja nude) provodite od rodnice prema otvoru debelog crijeva), a ne obrnuto jer moete prenijeti nepoeljne mikroorganizme.

3. Za vrijeme menstrualnog ciklusa higijenu treba provoditi vie puta, najee samo vodom.

4. Umjesto runika, nakon pranja intimnih dijelova tijela bolje je koristiti toaletni papir. Ako ipak koristite runik, najbolji su laneni ili pamuni (ne predebeli) jer se brzo sue, pa nisu plodno tlo za gljivice i bakterije. Ne zaboravite da ih treba esto mijenjati, kao i da runik smije upotrebljavati samo jedna osoba.

5. Izbjegavajte donje rublje od sintetike jer koa treba disati.

6. Ne pretjerujte s koliinom deterdenta ili omekivaem pri pranju donjeg rublja.

7. Ako ste spolno aktivni, ne zaboravite da i partner mora paziti na svoju intimnu higijenu.

4 5

Koje sve vrste kontracepcije postoje? Kontracepcijom nazivamo metode i sredstva kojima se sprjeava neplanirana trudnoa. Odreena sredstva (kondomi) slue i za spre-avanje spolno prenosivih bolesti. Svaka kontracepcija ima prednosti i nedostatke.

1. Apstinencija do planiranja trudnoe je metoda odgaanja seksual-nog odnosa.

2. Periodika apstinencija:

raunanje plodnih i neplodnih dana;

praenje cervikalne sluzi;

mjerenje bazalne temperature;

prekinuti snoaj.

3. Metode barijere (mehanikog ili kemijskog kontakta jajne stanice i spermija):

kondomi;

spermicidi;

dijafragma;

cervikalna kapa.

4. Hormonska kontracepcija:

oralna hormonska kontracepcija;

intramuskularne injekcije;

potkoni implantanti;

flasteri;

vaginalni prsten.

6

5. Uterini uloak (spirala) prua dugotrajnu zatitu od 5 do 7 godina, nakon ega je potrebno kod ginekologa izvaditi te eventualno ponovno umetnuti uloak. Preporuuje se enama koje vie ne ele raati.

6. Sterilizacija je trajni kirurki prekid toka sjemenovoda (vazektomija), a kod ena toka jajovoda.

7. Hitna ili postkoitalna kontracepcija meu mladima se naziva jo i pilula za jutro poslije. Kombinacija je estrogena i gestagena, a table-tu treba popiti unutar 72 do 120 sati od odnosa bez koritenja zatite.

6 7

Koji su simptomi spolno prenosivih bolesti?Znakovi spolno prenosivih infekcija su bolnost, svrbe ili druge promje-ne koe u podruju spolovila ili anusa, pojaani ili promijenjeni iscjedak iz rodnice ili penisa, potekoe pri mokrenju te bolovi ili krvarenje prili-kom spolnog odnosa. Simptomi su manje uoljivi kod mukaraca. Neke spolno prenosive bolesti imaju oskudne simptome ili ih uope nemaju stoga treba redovito ii na preventivne lijenike preglede.

Koje su najee spolno prenosive bolesti?Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti, koje se prenose izravnim spolnim kontaktom sa zaraene na zdravu osobu. Uzrokuju ih mikro-organizmi, bakterije i virusi, a prenose se uglavnom razmjenom tje-lesnih tekuina (sjemenom, vaginalnom tekuinom i krvlju). Postoji vie spolno prenosivih bolesti od kojih su neke uestalije i lake se lijee (HPV infekcija, kandidijaza, genitalni herpes, klamidija, bakte-rijski vaginitis, infekcija bakterijom Mycoplasma genitalium) do onih rjeih, tee ljeivih i ivotno ugroavajui (gonoreja, sifilis, hepatitis B, HIV/AIDS).

HPV infekcijaUzronik HPV infekcije je Humani papiloma virus koji se prenosi spol-nim putem preko zaraene koe (ire regije, prezervativ nije dovoljna zatita!) i sluznice, a moe se prenijeti i kod poroda s majke na dijete. Postoji vie od 200 tipova virusa koji se dijele na nisko rizine koji uzrokuju spolne bradavice i na visoko rizine koji su povezani s razvo-jem karcinoma vrata maternice, rodnice, stidnice, mukog spolovila, usne upljine. Infekcija se utvruje specifinim testovima na viruse.

8

Cjepivo protiv HPV-a je BESPLATNO i dostupno za sve uenice i uenike 8. razreda osnovnih kola!

Kandidijaza

Kandidijaza je infekcija rodnice gljivicom Candida albicans inae nor-malno prisutnom u rodnici veine ena. Infekcija nastupa kada se rav-notea flore rodnice narui te dolazi do smanjenja broja laktobacila, a gljivice se ponu pojaano razmnoavati. Opa iscrpljenost organizma, jaka izloenost stresu, oslabljeni imunitet, kronina bolest ili uzimanje antibiotika pridonose opisanoj ravnotei te je stoga i jaka imunoloka obrana organizma najefikasnija obrana protiv kandidijaze. Simptomi su svrbe i arenje spolovila, crvenilo i oteenost spolovila, oteano i bolno mokrenje, pojaan sirasti iscjedak, pojava napuklina na sluznici stidnice te bol pri spolnom odnosu. Za lijeenje se koriste lijekovi, kre-me, gelovi i vaginalete s protugljivinim djelovanjem.

Bakterijska vaginoza

Bakterijska vaginoza najea je infekcija ena reproduktivne dobi, ali se javlja i kod djevojaka koje jo nisu stupile u spolne odnose. To je infekcija rodnice zbog neravnotee koliine pojedinih vrsta bakterija koje u maloj koliini normalno naseljavaju rodnicu. Ne postoji jedan jasno definirani uzronik i nema karakteristika tipinog upalnog proce-sa. Simptomi esto nisu jasno izraeni; pojaani iscjedak bijele ili sive boje neugodnog mirisa po ribi, ponekad svrbe i nadraenost rodnice. Terapija su antibiotici (na usta i/ili vaginalete), a kod mnogih ena se i nakon uspjeno provedene terapije simptomi bakterijske vaginoze po-novno javljaju.

8 9

Infekcija bakterijom Mycoplasma genitalium

Mycoplasma genitalium je bakterija koja kod ena uzrokuje upalu mokrane cijevi i vrata maternice (ako se ne lijei moe dovesti do upalne bolesti zdjelice), a kod mukaraca uzrokuje upalu mokrane cijevi koja esto prelazi u kronini oblik. Vrlo esto nema nikakvih smetnji, no mogu se javiti znakovi upale kao to su peckanje pri mokrenju i sluzavi i/ili gnojni iscjedak te nelagoda i bol za vrijeme spolnog odnosa. Terapija su antibiotici, a lijee se oba partnera.

10

Vodite brigu o Vaem spolnom zdravlju i zatitite se od neeljenih komplikacija u budunosti.

Rizik se moe umanjiti suzdravanjem od spolnih odnosa i odgaanjem prvog spolnog odnosa u kasniju dob, spolnim odnosima iskljuivo u uzajamno vjernoj vezi te redovitim i pravilnim koritenjem kondoma pri svakom spolnom odnosu.

U sluaju pojave simptoma u podruju spolovila kao to su bol, peckanje, pojaani i/ili promijenjeni iscjedak iz spolovila trebate otii lijeniku.

Neke spolno prenosive bolesti imaju oskudne simptome ili ih uope nemaju te stoga treba redovito ii na preventivne lijenike preglede.

Ako se dogodio spolni odnos bez zatite (npr. pucanje ili skliznue kondoma), potraite savjet lijenika radi pregleda na spolno prenosive bolesti i procjene za hitnom kontracepcijom radi spreavanja neplanirane trudnoe.

Neuinkovitost prekinutog snoaja (prekinut spolni odnos prije ejakulacije) kao oblika kontracepcije lei prvenstveno u injenici da se u predejakulatornoj tekuini nalaze milijuni pokretnih spermija.

Savjeti:

10 11

Kondom treba staviti prije meusobnog kontakta spolovila partnera.

Jedino kondom istovremeno titi od zaraze HIV-om, spolno prenosivim bolestima te od neplanirane trudnoe. Za najbolju zatitu preporuuje se koristiti neku od metoda kontracepcije za spreavanje trudnoe i kondom za zatitu od zaraze HIV-om i spolno prenosivim bolestima.

Svaka djevojka i ena trebala bi voditi svoj osobni menstrualni kalendar od poetka reproduktivnog ivota (prve menstruacije) do zavretka reproduktivnog ivota (posljednje menstruacije).

Papa test se treba ponavljati svake tri godine ili ee po uputi ginekologa.

UZV pregled ne provodi se prilikom svakog ginekolokog pregleda ve prema miljenju i uputi ginekologa.

Savjetovalite o spolnom i reproduktivnom zdravljuza uenike i studente na kolovanju u Zagrebu

Sve informacije mogu se dobiti pozivom na broj telefona Centra za mlade

01 46 96 281 ili e-potom na: skolska@stampar.hr

Radnim danom od 14.00 do 19.00 sati.

Bez uputnice!

Sve su usluge besplatne!

10000 Zagreb, Mirogojska cesta 16www.stampar.hr I www.zdravljezasve.hrwww.facebook.com/NZJZ.Stampar