Download pdf - Recikliranje automobila

8/10/2019 Recikliranje automobila

1/42

RECIKLIRANJE AUTOMOBILA

studentica: Krznar Aleksandra

mentor: dr. sc. Regent Aleksandar, viipredava


2/42

UVOD


3/42

Razvojem znanosti i tehnologije ovjek je za svoje potrebestvorio veliki broj materijala sloenih kemijskih sastava

Reciklaom ovakvih materijala, pored ekonomske dobiti,ovjek titi i okoli, to ima za posljedicu i kvalitetniji izdraviji ivot samog ovjeka

Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo

ponovno koritenje. Ukljucuje sakupljanje, izdvajanje,preradu i izradu novih proizvoda iz iskoritenih stvari ili

materijala

Vrlo je vano najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka


4/42

ZAKONSKA REGULATIVA


5/42

Temelji gospodarenja otpadnim vozilima u RepubliciHrvatskoj sadrani su u nekoliko najvanijih zakonskih

propisa: Zakon o otpadu

Strategija gospodarenja otpadom Plana gospodarenja otpadom u RH

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima

Izmeu Europske udruge industrije elika i Europske udrugeza reciklau dogovorena je klasifikacija starog eljeza kojaje u primjeni od 1995. godine

Zakonska regulativa Republike Hrvatske o gospodarenjuotpadnim vozilima usklaena je s propisima Europske Unije(ELV Direktiva)


6/42

End ofLife VehiclesELV- Direktiva


7/42

U cilju definiranja odgovornog odnosa prema otpadu, kojistvaraju vozila na kraju svog ivotnog ciklusa, EuropskiParlament je u rujnu 2000. godine donio Direktivu End of

life, vehicles pod oznakom 2000/53/EC

Osnovni cilj ove direktive je, prvenstveno, donoenje mjeraza prevenciju stvaranja otpada

Neposredni ciljevi ELV-Direktive jesu: minimiziranjekoliine otpada koja ide na deponije, izbjegavanje opasnihmaterijala u proizvodnji automobila; povratak materijala u

to je mogue veoj mjeri u proces proizvodnje vozilaputem reciklae


8/42

SASTAV AUTOMOBILA

Sl.1: Dijelovi karoserije prosjenog automobila


9/42

Automobil je jedno od najvanijih suvremenih prometnih

sredstava, odigrao je veliku ulogu u razvoju i usvakodnevnom ivotu ovjeka

Danas je u svijetu vie od 550 milijuna automobila, a

godinja proizvodnja se poveava

Automobil nakon svog ivotnog vijeka (u prosjeku 10-15godina) postaje otpad, koji zahtijeva poseban proces zbog

svoje raznolike strukture i vrste materijala.


10/42

Sl 2. : Skupine materijala po pojedinoj vrsti

automobilaSKUPINE MATERIJALA PO POJEDINOJ VRSTI AUTOMOBILA:

R.BR.

VRSTA

MATERIJALA

MALI

(27,7%)

SREDNJI

(60,1%)

VELIKI

(12,2%)

PROSJENATEINA(kg)

1

ELJEZNIMATERIJALI

678 700 809 707

2

OBOJENI METALI 52 60 91 62

3

NE METALI 13 19 24 18

4 POLIMERI 137 151 163 148

5

OBRAENIPOLIMERI

37 39 48 40

6DRUGI

MATERIJALI30 35 42 34

7ELEKTRONSKA

OPREMA2 4 2 3

8

GORIVO I OSTALE

TEKUINE24 26 32 26

9 UKUPNO 973 1034 1211 1038


11/42


12/42


13/42

U sadanjosti se oko 75 do 80% ukupne masevozila reciklira (metalni i nemetalni

dijelovi), a preostalih 20 do 25% (heterogenesmjese smola, guma, stakla, tekstila i sl.) se jouvijek nemogu reciklirati


14/42

TRETMAN OSTATKA OTPADA U

VOZILU


15/42

STAKLO

ini oko 3 [%] mase automobila, trenutno se ne prerauje upogonima za proizvodnju stakla zbog svog sloenogkemijskog sastava, ve se usitnjeno koristi u graevinarstvukao dodatak betonu

Postrojenje za reciklau stakla


16/42

TEKUINE U AUTOMOBILU

(gorivo, razliite vrste ulja i rashladne tekuine) ineoko 6 [%] mase- ove tekuine u procesu reciklaeautomobila veoma kompliciraju sam proces zbog svogkemijskog sastava i svoje toksinosti, tako da treba

voditi rauna o njihovom istakanju, sortiranju ideponiranju, tako sortirani fluidi se dalje transportiraju dokemijskih postrojenja gdje se mogu preraditi

Ureaj za iscjeivanje

preostalih tekuina iz vozila


17/42

GUME

koje ine oko 4 % ukupne mase automobila, odlaze daljena industrijsku preradu i koriste se za dobivanje razliitihproizvoda (razne vrste podnih obloga, dodatak asfaltu,

zatitne ograde)

Postrojenje za recikliranje

auto i kamionskih guma


18/42

PLASTIKA

koja ini oko 8 [%], nakon odvajanja prerauje se te semoe ponovno upotrebljavati

zbog velike molekularne teine dugakih polimerskih

lanaca izlaganje toplini esto nee biti dovoljna da kreirasmjesu od tako velikih molekula zbog ovog nepovoljnog utjecaja na entalpiju mijeanja,

polimeri moraju biti gotovo istog sastava da bi se moglimijeati

sve donedavno nije postojao uspjean nain recikliranjaplastinog otpada, jer je separacija raznih polimerapraktino nemogua, a postupak za obradu mijeanihpolimera nije postojao


19/42

Dijelovi automobila koji predstavljaju veliku opasnostpo ivotnu sredinu jesu: akumulatori, prekidai nabazi ive i razliite vrste filtera

S ovim dijelovima automobila treba oprezno postupati

te oni trebaju imati poseban tretman


20/42

RECIKLIRANJE AUTOMOBILSKOG

OTPADA U REPUBLICI HRVATSKOJ


21/42

Prema adresaru Udruenja za prikupljanje, obradu irecikliranje sekundarne sirovine Hrvatske gospodarske

komore, 56 poduzea bavi se skupljanjem i skladitenjemrazliitih vrsta metalnog otpada, odnosno proizvodnjomsekundarnog elika i drugih sekundarnih metala

Tvrtka C.I.O.S. d.o.o. zasada je jedina u RepubliciHrvatskoj koja raspolae postrojenjem za recikliranjeautomobilskog i slinog metalnog otpada, odnosno za

proizvodnju sekundarnog elika i drugih metala


22/42

Ta sirovina se sakuplja i odlae u sabiralitima, ali se

koristi i za auto dijelove te tako sabiralita zapravo postajudirektni kooperanti tvrtke C.I.O.S. d.o.o.

Ova tvrtka dnevno prerauje 80 tona razliitog metalnog

otpada, to na godinjoj razini iznosi oko 22 tisue tona

Ovo postrojenje podmiruje samo petinu proizvodnjesekundarnih metala koja bi trebala biti ostvarena u

Republici Hrvatskoj


23/42

Ako se uzme u obzir da prosjean automobil tei priblinojednu tonu, moe se rei da otpadna vozila predstavljajuizvor od 100 tisua tona sirovine godinje

Znaajno poveanje broja otpadnih vozila zahtijevat erazvoj kapaciteta za skupljanje, uporabu i zbrinjavanje

automobilskog otpada

Broj otpadnih vozila na podruju RH je u porastu, aoekuje se i daljnji porast kao posljedica porasta ivotnogstandarda graana i razvoja gospodarstva


24/42

POSTROJENJE ZA RECIKLAU

AUTOMOBILSKOG OTPADA C.I.O.S.


25/42

C.I.O.S. d.o.o. je vodea regionalna tvrtka za sakupljanje iprimarnu preradu industrijskih otpadaka

Osnovana je 1991. g. i smjetena je u Zagrebu U proteklih 20 godina prerasla je u vodeu grupaciju u regiji

za sakupljanje i recikliranje eljeznog i elinog otpada, teostalih otpadnih materijala s preteno metalnomkomponentom

Dnevno se preradi oko 80 tona razliitog metalnog otpada,uglavnom starih motornih vozila


26/42

POSTUPAK OBRADE OTPADNOG

VOZILA


27/42

Zaprimanje vozila

postupak obrade otpadnih vozila zapoinje njihovimprikupljanjem na lokacijama posjednika otpadnih vozila te

se dovoze u skladite posebnim kamionima koji posjeduju

abroll-kontejnere (takvi kontejneri imaju dvostruko dnozbog osiguranja od istjecanja opasnih tvari te mogunostizagaenja okolia)

zatim se ta vozila odlau u skladite na nepropusnupodlogu, gdje zapoinje proces rastavljanja


28/42

Automobili dovedeni na recikliranje


29/42

Rastavljanje vozila i isputanje tekuina

Proces rastavljanja zapoinje odmah po dolasku u skladite Dijelovi, koji se mogu ponovo uporabiti, skidaju se bez

oteenja i odlau u prikladne spremnike

Uklanjanje dijelova zapoinje skidanjem akumulatora, kojise nakon toga odlae u skladite opasnog otpada za baterijei akumulatore

Zatim se uklanjaju potencijalno eksplozivni dijelovi (zranijastuci), koji se takoer odvajaju u kontejner predvien zatakve dijelove

Ako postoji spremnik tekueg plina, i on se odvaja


30/42

U jedinici za izuzimanje opasnih tekuina izdvajaju se iodvojeno sakupljaju: motorno ulje, ulje prijenosnika, ulje u

mjenjau i diferencijalu, hidraulino ulje, gorivo, radna tvaru rashladnim ureajima, tekuina u konicama, ulje uamortizerima, radna tvar u klimatizacijskim ureajima (flor,

klor i ugljikovodici) dijelovi u kojima ima ive te dijelovikoji sadre azbest

U toj jedinici izdvaja se ostatak tekuina koji nije bilo

mogue izdvojiti


31/42

Prije obrade u stroju za usitnjavanje izdvajaju se: katalitikikonverter, stakla, gume, veliki plastini dijelovi, metalnidijelovi koji sadre Cu, Al i Mg (ako se poslije usitnjavanjane mogu odvojiti)

Izdvojene vrste otpada skladite se u posebnimspremnicima na nepropusnoj i natkrivenoj podloziuspecijalnim spremnicima s dvostrukim dnom

Kad se sakupe dovoljne koliine pojedine vrste otpada,isporuuju se ovlatenom obraivau


32/42

Faza pripreme vozila, istakanje tekuina i demontaa prije odlaska na usitnjavanje


33/42

Usitnjavanje i sortiranje materijala

C.I.O.S- ovo postrojenje za recikliranje automobilskogotpada tip Zerdirator ZZ ima kapacitet od 13 do 16 tonapo satu

Da bi se metali mogli koristiti kao sekundarna sirovina,potrebno ih je odvojiti od drugih materijala i meusobno

To se postie primjenom razliitih postupaka (drobljenje,klasiranje, separacija) u jednom od tehnolokih procesa


34/42

Drobljenje omoguuje recikliranje metala, a da bi semogli taliti, metali se moraju odvojiti po vrstama

Osnovni poslovi automatizirane drobilice jesu:

1. drobljenje koljke automobila2. magnetsko odvajanje eljeza3. odvajanje i sortiranje neeljeznih obojenih metala

4. otpuhivanje tkanina5. ispiranje vodom ostataka


35/42

1. Prihvatni lijeb2. Valjci

3. Drobilica

4. Vibrodozator

5. Zrani separator

6. Magnetski bubnjasti separator

7. a, b, c , Probirne trake8. Eddy current separator

9. Kontrolni magnetski trani

separator

10. a, b Aerocikloni

11. Venturijev skraber

12. Taloni bazen13. Odlagalite praine


36/42

Drobilica Zerdirator ZZ


37/42

Bubnjasti magnetski separator


38/42

Prostorija 7C runo izdvajanje preostalog aluminija, cinka, mesinga


39/42

Sustav za proiavanje zraka


40/42

Uspjeno izdvojen aluminij iz smjese mateijala


41/42

ZAKLJUAK

Recikliranjem se postiu sljedei strateki ciljevi: tednjasirovinskih resursa (svi materijali dolaze iz prirode i ima ih u

ogranienim koliinama), tednja energije (nema troenjaenergije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te

procese prati, a dobiva se dodatna energija sagorijevanjemmaterijala koji se ne recikliraju), zatita ivotne sredine(otpadni materijali degradiraju ivotni ambijent, pa serecikliranjem titi ovjekova okolina), otvaranje novih

radnih mesta (procesi u reciklai materijala podrazumijevajuulaganje znanja i rada, to stvara potrebu za radnimmjestima)


42/42

Dobivanje metala iz reciklae dovodi do utedaelekrine energije: za elik 74[%], aluminijum 95 [%],bakar 85 [%], olovo 65 [%]

Dobivanje metala reciklaom smanjuje se potronjavode za 40 [%], smanjuje se zagaenje vode za 76 [%] izraka za 86 [%]

U razvijenim zemljama svijeta 45 [%] novog elikadobija se reciklaom